Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula
|
|
|
- Θεοδόσιος Αλαφούζος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula ukratko je objašnjeno značenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit [u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice] Kinetika v = brzina ( = prosječna, srednja brzina) [m/s] s = put ili pomak [m] t = vrijeme [s] (Δ u svim formulama ovdje označava promjenu, znači npr. Δt je promjena vremena tj. konačno vrijeme minus početno vrijeme) a = akceleracija, ubrzanje ( = prosječna, srednja akceleracija) [m/s 2 ] v = brzina [m/s] t = vrijeme [s] s = put ili pomak [m] v 0 = početna brzina [m/s] t = vrijeme [s] a = akceleracija [m/s 2 ] (+ ako v 0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju) 1
2 v = brzina [m/s] v 0 = početna brzina [m/s] a = akceleracija [m/s 2 ] (+ ako v 0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju) v = brzina [m/s] v 0 = početna brzina [m/s] a = akceleracija [m/s 2 ] s = put ili pomak [m] (+ ako v 0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju) a cp = centripetalna akceleracija [m/s 2 ] v = brzina (obodna) [m/s] r = polumjer, radijus putanje [m] f = frekvencija [Hz = s -1 ] T = period [s] 2
3 Dinamika F = (rezultantna, ukupna) sila [N] m = masa [kg] a = akceleracija [m/s 2 ] F tr = sila trenja [N] μ = faktor trenja [nema mjernu jedinicu] F p = pritisna sila (komponenta sile okomita na podlogu odnosno smjer gibanja) [N] F elas = elastična sila [N] k = koeficijent elastičnosti [N/m] x = veličina deformacije (npr. produljenja opruge), elongacija, udaljenost od ravnotežnog položaja [m] - znači da sila djeluje u suprotnoj orijentaciji od elongacije p = količina gibanja [kg m/s = N s ] m = masa [kg] v = brzina [m/s] 3
4 F = sila [N] Δt = vrijeme [s] FΔt = impuls sile [N s] Δp = promjena količine gibanja [kg m/s] W = rad [J] ΔE = promjena energije [J] W = rad [J] F = sila [N] s = put ili pomak [m] α = kut između sile i puta F s cosα = komponenta sile u smjeru puta (gibanja) E k = kinetička energija [J] m = masa [kg] v = brzina [m/s] 4
5 ΔE gp = promjena gravitacijske potencijalne energije [J] m = masa [kg] g = ubrzanje slobodnog pada pri površini Zemlje (piše u konstantama danim uz ispit) Δh = promjena visine [m] E ep = elastična potencijalna energija [J] k = koeficijent elastičnosti [N/m] x = veličina deformacije (npr. produljenja opruge), elongacija, udaljenost od ravnotežnog položaja [m] P = snaga [W] W = rad [J] t = vrijeme [s] F G = gravitacijska sila [N] G = gravitacijska konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) m 1, m 2 = masa prvog tijela, masa drugog tijela [kg] r = udaljenost između središta dvaju tijela [m] 5
6 Hidromehanika p = tlak [Pa] (hidraulički) F = sila [N] (koja okomito pritišće površinu) S = površina [m 2 ] p = tlak [Pa](hidrostatski) ρ = gustoća fluida [kg/m 3 ] g = ubrzanje slobodnog pada pri površini Zemlje (piše u konstantama danim uz ispit) h = visina stupca fluida iznad mjesta na kojem se mjeri [m] Fu = uzgon, sila uzgona [N] ρ = gustoća fluida [kg/m 3 ] g = ubrzanje slobodnog pada pri površini Zemlje (piše u konstantama danim uz ispit) V = uronjeni volumen tijela = volumen istisnutog fluida [m 3 ] (jednadžba kontinuiteta, protok) S 1, S 2 = površine poprečnih presjeka okomitih na gibanje fluida kroz koje fluid protječe [m 2 ] 6
7 v 1, v 2 = brzine fluida pri protjecanju kroz odgovarajuće poprečne presjeke [m/s] (Bernoulijeva jednadžba) p 1, p 2 = vanjski, statički, hidraulički tlakovi (najčešće atmosferski tlak(ovi)) [Pa] ρ = gustoća fluida [kg/m 3 ] v 1, v 2 = brzine fluida [m/s] (na obje strane jednadžbe može se javiti i hidrostatski tlak, ρgh) Termodinamika n = množina [mol] N = broj čestica [nema mjernu jedinicu] N A = Avogadrova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) = srednja kinetička energija jedne čestice plina [J] k = Boltzmanova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) T = temperatura [K] 7
8 p = tlak [Pa] V = volumen [m 3 ] n = množina [mol] R = opća plinska konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) T = temperatura [K] (linearno toplinsko rastezanje tijela) l = duljina pri konačnoj temperaturi [m] l 0 = duljina pri početnoj temperaturi [m] α = termički koeficijent rastezanja [ C -1 ili K -1 ] Δt = promjena temperature (konačna temperatura minus početna temperatura) [ C ili K] Q = toplina [J] m = masa [kg] c = specifični toplinski kapacitet [J kg -1 C -1 ili J kg -1 K -1 ] Δt = promjena temperature (konačna temperatura minus početna temperatura) [ C ili K] Q t = latentna toplina taljenja [J] m = masa [kg] λ = specifična toplina taljenja [J kg -1 ] 8
9 Q t = latentna toplina isparavanja [J] m = masa [kg] λ = specifična toplina isparavanja [J kg -1 ] ΔU = promjena unutrašnje energije [J] Q = toplina [J] W = rad [J] W = rad [J] p = tlak [Pa] ΔV = promjena volumena plina [m 3 ] η = iskorištenje [nema mjernu jedinicu] T 2 = temperatura hladnijeg spremnika [K] T 1 = temperatura toplijeg spremnika [K] (dakle uvijek je T 1 > T 2) 9
10 Elektricitet i magnetizam F = sila (električna, Coulombova) [N] q 1, q 2 = naboj prvog tijela, naboj drugog tijela [C] ε 0 = permitivnost vakuuma (piše u konstantama danim uz ispit) ε r = relativna permitivnost sredstva (koliko je puta permitivnost sredstva veća od permitivnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) F = sila (električna) [N] q = naboj [C] E = jakost električnog polja [N/C = V/m] W = rad [J] q = naboj [C] U = razlika (električnih) potencijala, napon [V] U = razlika (električnih) potencijala, napon [V] E = jakost električnog polja [N/C = V/m] 10
11 d = udaljenost od izvora električnog polja do točke u kojoj se mjeri, ili udaljenost među paralelnim pločama kondenzatora [m] C = kapacitet [F] Q = naboj [C] U = razlika (električnih) potencijala, napon [V] C = kapacitet [F] pločastog ravnog kondenzatora [F] ε 0 = permitivnost vakuuma (piše u konstantama danim uz ispit) ε r = relativna permitivnost sredstva kojim je posve ispunjen prostor između ploča kondenzatora (koliko je puta permitivnost sredstva veća od permitivnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) S = površina paralelnog dijela ploča kondenzatora (NE treba množiti s 2 jer su dvije) [m 2 ] d = udaljenost među paralelnim pločama kondenzatora [m] W = rad ili elektrostatska potencijalna energija u pločastom kondenzatoru [J] C = kapacitet pločastog kondenzatora [F] U = razlika (električnih) potencijala, napon [V] 11
12 I = (električna) struja, jakost (električne) struje [A] ΔQ = protekli naboj [C] Δt = proteklo vrijeme [s] I = (električna) struja, jakost (električne) struje [A] U = razlika (električnih) potencijala, napon [V] R = (električni) otpor [Ω] R = (električni) otpor [Ω] ρ = (električna) otpornost [Ω m] l = duljina vodiča [m] S = površina poprečnog presjeka vodiča [m 2 ] I = (električna) struja, jakost (električne) struje [A] E = elektromotorni napon (napon izvora) [V] R u = unutarnji otpor, otpor izvora [Ω] 12
13 R v = vanjski otpor, otpor ostatka strujnog kruga [Ω] P = snaga (električne struje) [W] U = napon [V] I = (električna) struja, jakost (električne) struje [A] B = magnetsko polje ravnog vodiča [T] μ 0 = permeabilnost vakuuma (piše u konstantama danim uz ispit) μ r = relativna magnetska permeabilnost sredstva (koliko puta je permeabilnost sredstva veća od permeabilnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) r = najkraća udaljenost između vodiča i točke u kojoj se određuje magnetsko polje [m] I = električna struja koja teče kroz vodič [A] B = magnetsko polje zavojnice [T] μ 0 = permeabilnost vakuuma (piše u konstantama danim uz ispit) μ r = relativna magnetska permeabilnost sredstva (koliko puta je permeabilnost sredstva veća od permeabilnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) koje je stavljeno u zavojnicu (ne sredstva od kojeg je zavojnica napravljena) N = broj namotaja (zavoja) zavojnice [nema mjernu jedinicu] I = električna struja koja teče kroz zavojnicu [A] 13
14 l = duljina zavojnice [m] F = sila (magnetska, Amperova) [N] B = magnetsko polje [T] I = električna struja koja teče kroz zavojnicu [A] l = duljina vodiča [m] α = kut od smjera toka električne struje (smjera vodiča) do smjera magnetskog polja F L = Lorentzova sila [N] q = naboj čestice [q] v = brzina čestice [v] B = magnetsko polje u kojem se čestica giba [T] α = kut od smjera gibanja čestice (v) do smjera magnetskog polja (B) Φ = magnetski tok [Wb] B = magnetsko polje [T] S = površina kroz koju prolaze silnice magnetskog polja [m 2 ] α = kut od smjera magnetskog polja B do smjera vektora okomitog na površinu S 14
15 (Faradayev zakon elektromagnetske indukcije) U i = inducirani elektromotorni napon [V] N = broj namotaja (zavoja) zavojnice (N = 1 za ravni vodič ili strujnu petlju) [nema mjernu jedinicu] Δφ = promjena magnetskog toka [Wb] Δt = vrijeme [s] - zbog Lenzovog pravila (inducirani elektromotorni napon ima takvu orijentaciju da nastoji poništiti promjenu magnetskog toka zbog koje je nastao) (inducirani napon na krajevima ravnog vodiča koji se giba u magnetskom polju) U i = inducirani elektromotorni napon [V] B = magnetsko polje [T] l = duljina vodiča [m] v = brzina gibanja vodiča [m/s] α = kut od smjera gibanja vodiča (v) do smjera magnetskog polja (B) - zbog Lenzovog pravila I = (električna) struja, jakost (električne) struje [A] U = napon [V] 15
16 Z = ukupni otpor u strujnom krugu, u krugu izmjenične struje impedancija [R] RL = induktivni otpor (promjenjivi otpor u zavojnici u krugu izmjenične struje) [Ω] L = induktivitet zavojnice [H] ω = ("kružna") frekvencija izmjenične struje [rad/s] RC = kapacitativni otpor (promjenjivi otpor na kondenzatoru u krugu izmjenične struje) [Ω] C = kapacitet kondenzatora [H] ω = ("kružna") frekvencija izmjenične struje [rad/s] Z = impedancija (ukupni otpor u krugu izmjenične struje) [Ω] R = ohmski otpor (nepromjenjivi) [Ω] RL = induktivni otpor [Ω] RC = kapacitativni otpor [Ω] Titranje i valovi 16
17 T = period [s] m = masa (tijela na oprugi) [kg] k = koeficijent elastičnosti (opruge) [N/m] T = period [s] l = duljina niti (jednostavnog (matematičkog) njihala) [m] g = ubrzanje slobodnog pada pri površini Zemlje (piše u konstantama danim uz ispit) T = period [s] L = induktivitet zavojnice [H] C = kapacitet kondenzatora [F] ω = kružna frekvencija [rad/s] T = period [s] 17
18 x = elongacija [m] A = amplituda (maksimalna elongacija) [m] ω = kružna frekvencija [rad/s] t = vrijeme [s] φ 0 = početna faza [rad] v = brzina titranja čestice [m/s] v 0 = maksimalna brzina titranja čestice [m/s] ω = kružna frekvencija [rad/s] t = vrijeme [s] φ 0 = početna faza [rad] v 0 = maksimalna brzina titranja čestice [m/s] A = amplituda (maksimalna elongacija) [m] T = period [T] v = brzina [m/s] (brzina vala) λ = valna duljina [m] T = period [s] 18
19 a = akceleracija titranja čestice [m/s 2 ] a 0 = maksimalna akceleracija titranja čestice [m/s 2 ] ω = kružna frekvencija [rad/s] t = vrijeme [s] φ 0 = početna faza [rad] a 0 = maksimalna akceleracija titranja čestice [m/s 2 ] A = amplituda (maksimalna elongacija) [m] T = period [s] (jednadžba ravnog sinusnog vala) y = elongacija (pomak čestice od ravnotežnog položaja) [m] A = amplituda (maksimalna elongacija) [m] ω = kružna frekvencija [rad/s] t = vrijeme [s] x = udaljenost valne fronte od izvora vala [m] λ = valna duljina [m] 19
20 Optika (jednadžba leće) f = žarišna duljina [m] a = udaljenost predmeta od leće [m] b = udaljenost slike od leće [m] a je pozitivno ako se predmet nalazi s iste strane leće kao upadno svjetlo, inače negativno b je pozitivno ako se slika nalazi s iste strane leće kao izlazeće svjetlo, inače negativno f je pozitivno za konvergentne, a negativno za divergentne leće n = indeks loma sredstva [nema mjernu jedinicu] c = brzina svjetlosti u vakuumu (piše u konstantama danim uz ispit) v = brzina svjetlosti u sredstvu [m/s] α = upadni kut β = kut loma n 1 = indeks loma prvog sredstva (iz kojeg svjetlost dolazi) n 2 = indeks loma drugog sredstva (u koje svjetlost upada) 20
21 (interferencija svjetlosti iz dvije pukotine) λ = valna duljina svjetlosti [m] s = razmak između susjednih pruga (maksimuma) na interferentnoj slici [m] d = međusobni razmak pukotina [m] a = udaljenost pukotina od zastora [m] (jednadžba optičke rešetke) d = razmak između dvije susjedne pukotine = konstanta rešetke [m] α k = kut otklona k-tog ogibnog maksimuma za svjetlost te valne duljine [m] k = redni broj ogibnog maksimuma = "red maksimuma" (prirodni broj, nema mjernu jedinicu) λ = valna duljina [m] 21
22 (Brewsterov zakon) u B = Brewsterov upadni kut (upadni kut za koji je reflektirana svjetlost potpuno polarizirana) n = indeks loma sredstva (ako svjetlost upada iz vakuuma i zraka) odnosno relativni indeks loma sredstva tj. omjer indeksa loma sredstva u koje svjetlost upada i sredstva iz kojeg svjetlost dolazi (n 2/n 1) Moderna fizika (kontrakcija duljine) L 0 = vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom v kao i mjereni predmet dakle predmet promatran iz tog sustava miruje) [m] L = relativna duljina = duljina mjerena iz sustava koji miruje (dakle predmet promatran iz tog sustava giba se brzinom v) [m] v = brzina kojom se giba predmet promatran iz sustava koji miruje [m/s] c = brzina svjetlosti u vakuumu (piše u konstantama danim uz ispit) (dilatacija vremena) T 0 = vlastito vrijeme (vrijeme u sustavu koji se giba brzinom v kao i predmet) T = relativno vrijeme = vrijeme u sustavu koji miruje (predmet promatran iz tog sustava giba se brzinom v) 22
23 v = brzina kojom se giba predmet promatran iz sustava koji miruje [m/s] c = brzina svjetlosti u vakuumu (piše u konstantama danim uz ispit) (Stefan-Boltzmannov zakon) P = snaga zračenja crnog tijela površine S okomite na smjer širenja zračenja σ = Stefan-Boltzmannova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) S = površina crnog tijela okomita na smjer širenja njegovog zračenja (sva njegova površina ako je tijelo kuglastog oblika i zračenje se iz njega širi u svim smjerovima, što se pretpostavlja ako ništa drugo nije zadano, ili ako je tijelo ravna ploha iz koje se zračenje širi samo u jednom smjeru) T = temperatura [K] (Wienov zakon) λ max = valna duljina za koju je intenzitet zračenja maksimalan pri temperaturi T T = temperatura [K] b = Wienova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) E = energija [J] h = Planckova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) f = frekvencija [Hz = s -1 ] 23
24 m e = masa elektrona (piše u konstantama danim uz ispit) v max = maksimalna brzina elektrona pri izlazu iz materijala (metala)[m/s] h = Planckova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) f = frekvencija upadnog zračenja (fotona) [Hz = s -1 ] W i = izlazni rad [J] λ = valna duljina [m] h = Planckova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit) p = količina gibanja [kg m/s] E V = energija vezanja (energija potrebna za razbijanje jezgre na nukleone) [J] Δm = defekt mase (zbroj masa onoliko protona i neutrona od koliko se jezgra sastoji minus masa jezgre) [kg] c = brzina svjetlosti u vakuumu (piše u konstantama danim uz ispit) 24
25 (zakon radioaktivnog raspada) N = broj neraspadnutih čestica [nema mjernu jedinicu] N 0 = početni broj neraspadnutih čestica [nema mjernu jedinicu] T = vrijeme poluraspada [s, ali često je u godinama, a] t = proteklo vrijeme [s, ali često je u godinama, a] λ = konstanta raspada [s -1, odnosno a -1 i sl.] e je ono e iz kalkulatora, baza prirodnog logaritma (2,718...) λ = konstanta raspada [s -1, odnosno a -1 i sl.] T = vrijeme poluraspada [s, ali često je u godinama, a] ln je prirodni logaritam (tipka ln na kalkulatoru) autorica: Kristina Kučanda autorice: streberica.gimnazijalka@yahoo.com 25
Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I
Elektrodinamika ELEKTRODINAMIKA Jakost električnog struje I definiramo kao količinu naboja Q koja u vremenu t prođe kroz presjek vodiča: Q I = t Gustoća struje J je omjer jakosti struje I i površine presjeka
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
konst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t.
Popis oznaka A el A meh A a a 1 a 2 a a a x a y - rad u električnom dijelu sustaa [Ws] - mehanički rad; rad u mehaničkom dijelu sustaa [Nm], [J], [Ws] - mehanički rad [Nm], [J], [Ws] - polumjer kugle;
Elektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam
2. Magnetizam Od Oersteda do Einsteina Zimi 1819/1820 Oersted je održao predavanja iz kolegija Elektricitet, galvanizam i magnetizam U to vrijeme izgledalo je kao da elektricitet i magnetizam nemaju ništa
Elektrodinamika
Elektrodinamika.. Gibanje električnog naboja u električnom polju.2. Električna struja.3. Električni otpor.4. Magnetska sila.5. Magnetsko polje električne struje.6. Magnetski tok.7. Elektromagnetska indukcija
(12.j.) 11. Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu. Kroz njih prolaze struje I1 i I2, kako je prikazano na crteţu.
MAGNETIZAM (ispitni katalog) 11. Tri jednaka ravna magneta spojimo u jednu cjelinu, kao što je prikazano na slikama. Koji crteţ ispravno prikazuje razmještaj polova magneta nastalog nakon spajanja? (08.)
Vježba 081. ako zavojnicom teče struja jakosti 5 A? A. Rezultat: m
Zadatak 8 (Marija, medicinska škola) Kolika je jakost magnetskog polja u unutrašnjosti zavojnice od 5 zavoja, dugačke 5 cm, ako zavojnicom teče struja jakosti A? ješenje 8 N = 5, l = 5 cm =.5 m, = A, H
Magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice
Magnetske i elektromagnetske pojave_intro Svojstva magneta, Zemljin magnetizam, Oerstedov pokus, magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice, magnetska sila na vodič, Lorentzova sila, gibanje
Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu
Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu Sila na vodič kojim prolazi električna struja 1. Kroz horizontalno položen štap duljine 0,2 m prolazi električna struja jakosti 15 A. Štap se nalazi u horizontalnom
Priprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu G E O M E T R I J S K A O P T I K A 1. Valna duljina elektromagnetskoga vala približno je jednaka promjeru jabuke. Kojemu dijelu elektromagnetskoga spektra pripada taj val? A.
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Rad, energija i snaga
Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).
Lorentzova sila sila kojom magnetsko polje djeluje na česticu naboja q koja se u njemu giba brzinom v
Lorentzova sila sila kojom magnetsko polje djeluje na česticu naboja q koja se u njemu giba brzinom v α je kut od v prema B pravilo desne ruke: ako je naboj pozitivan, isto kao i za Amperovu silu samo
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
ZADATCI S NATJECANJA
ZADATCI S NATJECANJA MAGNETIZAM 41. Na masenom spektrometru proučavamo radioaktivni materijal za kojeg znamo da se sastoji od mješavine 9U 35 9U. Atome materijala ioniziramo tako da im je naboj Q +e, ubrzavamo
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
FIZIKA. Rezultati državne mature 2010.
FIZIKA Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 9395 k 36 38,4 St. pogreška mjerenja 5,25 edijan 36 od 18 St. devijacija 18,57 Raspon 80 inimum 0 aksimum
kondenzatori električna struja i otpor Istosmjerni strujni krugovi
kondenzatori električna struja i otpor Istosmjerni strujni krugovi - Dva vodiča, nose jednaki naboj suprotnog predznaka - kondenzator - Vodiče nazivamo ploče kondenzatora - Između ploča kondenzatora postoji
7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje
7. itranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje IRANJE Općenito je titranje mijenjanje bilo koje mjerne veličine u nekom sustavu oko srednje vrijednosti. U tehnici titranje podrazumijeva takvo gibanje
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
I. Zadatci višestrukoga izbora
Fizika I. Zadatci višestrukoga izbora U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore kemijskom olovkom. Svaki točan odgovor
Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
5 MAGNETIZAM I ELEKTROMAGNETIZAM
MAGETIZAM I ELEKTROMAGETIZAM.1 Uvod u magnetizam.2 Magnetsko poje stanih magneta.3 Magnetsko poje eektrične struje.4 Magnetska indukcija. Magnetski tok i magnetska indukcija.6 Primjeri magnetske indukcije.7
Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika
1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji
4. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 kg da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,07 µc na udaljenosti 5 cm?
1 Coulombov zakon 1. Koliki je omjer gravitacijske i elektrostatske sile izmedu dva elektrona? m e = 9, 11 10 31 kg 2. Na kojoj će udaljenosti u zraku odbojna sila izmedu dvaju jednakih naboja q 1 = q
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
I. Zadatci višestrukoga izbora
I. Zadatci višestrukoga izbora U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore kemijskom olovkom. Svaki točan odgovor
ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE
ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE Elektroni u mirovanju elektrostatika elektrostatska polja/sile dielektričnost ε 0 Elektroni u gibanju elektrodinamika magnetska polja/sile permeabilnost µ 0 Elektromagnetski
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
5. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 kg da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,07 µc na udaljenosti 5 cm?
Coulombov zakon 1. Metalna kugla polumjera R = 10 cm nabijena je plošnom gustoćom naboja σ = 7, 95 nc/m 2. Kolika je razlika izmedu broja protona i broja elektrona u kugli? 2. Koliki je omjer gravitacijske
UVOD U KVANTNU TEORIJU
UVOD U KVANTNU TEORIJU UVOD U KVANTNU TEORIJU 1.) FOTOELEKTRIČKI EFEKT 2.) LINIJSKI SPEKTRI ATOMA 3.) BOHROV MODEL ATOMA 4.) CRNO TIJELO 5.) ČESTICE I VALOVI Elektromagnetsko zračenje UVOD U KVANTNU TEORIJU
Elektron u magnetskom polju
Quantum mechanics 1 - Lecture 13 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 4. lipnja 2013. Sadržaj 1 Bohrov magneton Stern-Gerlachov pokus Vrtnja elektrona u magnetskom polju 2 Nuklearna magnetska rezonancija (NMR)
Pitanja iz izmjenične struje i titranja
Pitanja iz izmjenične struje i titranja 1. Objasni inducirani napon na krajevima ravnog vodiča. 2. Kada će se u vodiču koji se nalazi u magnetskom polju inducirati napon? 3. Što je elektromagnetska indukcija?
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val
Optika Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val Transvezalan Boja ovisi o valnoj duljini idljiva svjetlost (od 400 nm do 700 nm) Ljubičasta ( 400 nm) ima kradu valnu duljinu od crvene (700 nm)
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Maxwellove jednadžbe
Maxwellove jednadžbe Povijesni uvod - u početku bijaše elektricitet i magnetizam grč. ελεκτρον = jantar Magnesia, pastir Magnus -električni naboj stvara električno polje; ne postoji magnetski naboj (monopol)
Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.)
Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.) četvrti razred (valna optika, relativnost, uvod u kvantnu fiziku, nuklearna fizika) Sve primjedbe
Masa, Centar mase & Moment tromosti
FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:
Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava Fizika 2 Auditorne vježbe 11 Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt Ivica Sorić (Ivica.Soric@fesb.hr)
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2
F2_ zadaća_5 24.04.09. Sistemi leća: L 2 (-) Realna slika (S 1 ) postaje imaginarni predmet (P 2 ) L 1 (+) P 1 F 1 S 1 P 2 S 2 F 2 F a 1 b 1 d -a 2 slika je: realna uvećana obrnuta p uk = p 1 p 2 b 2 1.
Izdavač HINUS Zagreb, Miramarska 13 B tel. (01) , , fax (01)
Izdavač HINUS Zagreb, Miramarska 3 B tel. (0) 65 4 96, 668738, 6 55 8 fax (0) 6 55 8 e-mail hinus@zg.htnet.hr Urednik Mr. sc. Hrvoje Zrnčić Recenzenti Prof. dr. sc. Ivica Picek Prof. Anđela Gojević ISBN
Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.
Fakule elekoehnike, sojasva i bodogadnje Računasvo Fiika Audione vježbe - 7 lekomagneski valovi 15. avnja 9. Ivica Soić (Ivica.Soic@fesb.h) Mawellove jednadžbe inegalni i difeencijalni oblik 1.. 3. 4.
Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =?
Zadatak 469 (Davor, tehnička škola) Kuglicu mase 00 g izbacimo početnom brzinom 5 m / s sa visine.75 m. Koliko iznosi kinetička energija kuglice kada se nalazi na visini 0.6 m iznad tla? Zanemarite gubitak
namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.
Zadatak (Mira, ginazija) Dvaa ravni, paralelni vodičia eđusobno udaljeni 5 c teku struje.5 A i.5 A u isto sjeru. Na kojoj udaljenosti od prvog vodiča je agnetska indukcija jednaka nuli? ješenje r 5 c.5,.5
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split
DINAMIKA Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split Ova knjižica prvenstveno je namijenjena učenicima Srednje tehničke prometne škole Split. U knjižici su korišteni zadaci
mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu
mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu Copyright Veleučilište u Karlovcu 016. ISBN: 978-953-7343-90-3 Izdavač: Veleučilište u Karlovcu Za izdavača:
Impuls i količina gibanja
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA
Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
I. Zadatci višestrukoga izbora
Fizika I. Zadatci višestrukoga izbora U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore kemijskom olovkom. Svaki točan odgovor
Fizika 2. Fizikalna optika 2008/09
Fizika 2 Fizikalna optika 2008/09 Što je svjetlost; što je priroda svjetlosti? U geometrijskoj optici: Svjetlost je pravocrtna pojava određene brzine u nekom sredstvu (optičkom sredstvu). U fizikalnoj
Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži
tomi i jezgre.. tomi i kvanti.. tomska jezgra Kvant je najmanji mogući iznos neke veličine. Foton, čestica svjetlosti, je kvant energije: gdje je f frekvencija fotona, a h Planckova konstanta. E = hf,
šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)
šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem
V A L O V I. * pregled osnovnih pojmova *
V A L O V I * pregled osnovnih pojmova * Val predstavlja prijenos energije titranja kroz prostor. Izvor vala svojim oscilacijama emitira energiju u okolinu. U prirodi postoje dvije vrste valova, mehanički
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Slika 1. Električna influencija
Elektrostatika_intro Naboj, elektriziranje trenjem, dodirom i influencijom za vodiče i izolatore, Coulombov zakon, električno polje, potencijal i napon, kapacitet, spajanje kondenzatora, gibanje naboja
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
ELEKTRODINAMIKA ELEMENTI STRUJNOG KRUGA IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE
ELEKTRODINAMIKA ELEKTRIČNA STRUJA I PRIPADNE POJAVE ELEMENTI STRUJNOG KRUGA Strujni krug je sastavljen od: izvora u kojemu se neki oblik energije pretvara u električnu energiju, spojnih vodiča i trošila
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
1. Rad sila u el. polju i potencijalna energija 2. Električni potencijal 3. Vodič u električnom polju 4. Raspodjela naboja u vodljivom tijelu 5.
ELEKTROSTTIK II 1. Rad sila u el. polju i potencijalna energija 2. Električni potencijal 3. Vodič u električnom polju 4. Raspodjela naboja u vodljivom tijelu 5. Dielektrik u električnom polju 6. Električki
Rotacija krutog tijela
Rotacija krutog tijela 6. Rotacija krutog tijela Djelovanje sile na tijelo promjena oblika tijela (deformacija) promjena stanja gibanja tijela Kruto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenja svoj
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =
HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA Hidrodinamika proučava fluide (tekućine i plinove) u gibanju. Gibanje fluida naziva se strujanjem. Ovdje ćemo razmatrati strujanje tekućina.
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
RAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Zadatak 161 (Igor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge 31.4 m, kroz koju teče struja 0.8 A, ako je napon
Zadatak 6 (gor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge. m, kroz koju teče struja 0.8, ako je napon između krajeva 80 V? (električna otpornost manganina ρ = 0. 0-6 Ω m) ješenje 6 l =. m, = 0.8,
Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:
Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α
Magnetska svojstva materijala
Magnetska svojstva materijala Pod utjecajem magnetskog polja tvari postaju magnetične. Magnetičnost prikazujemo preko veličine koju zovemo magnetizacija. Magnetizacija, M, se definira kao srednja gustoća
E L E K T R I C I T E T
Coulombov zakon E L E K T R I C I T E T 1. Dva sitna tijela jednakih naboja međusobno su udaljena 0,3 m i privlače se silom 50 μn. Koliko iznosi svaki naboj? Q = 2,2 10 ⁸ C 2. Odredi kolikom će silom međusobno
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
1. Štap od platine dugačak je 998mm pri 20C. Pri kojoj će temperaturi biti dugačak 1m?
MATERIJALI ZA VJEŽBU IZ PREDMATA FIZIKA ZA 2. Razred ZADACI ZA VJEŽBU- PRVA PISMENA PROVJERA 1. Štap od platine dugačak je 998mm pri 20C. Pri kojoj će temperaturi biti dugačak 1m? 2. Ako se pri stalnom
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
#6 Istosmjerne struje
#6 Istosmjerne struje I Jednadžbe za istosmjerne struje II Gibbsov potencijal u vodičima predavanja 20** Drudeov model za vodljive elektrone Jouleov zakon Makroskopske jednadžbe za istosmjerne struje Gibbsov
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja FIZIKA. Ispitna knjižica 1 FIZ IK-1 D-S001
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja FIZIKA Ispitna knjižica 1 12 Prazna stranica 99 UPUTE Pozorno slijedite sve upute. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte test dok to ne odobri dežurni
1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj
ELEKTROTEHNIKA TZ Prezime i ime GRUPA Matični br. Napomena: U tablicu upisivati slovo pod kojim smatrate da je točan odgovor. Upisivati isključivo velika štampana slova. Točan odgovor donosi jedan bod.
5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
5. predavanje. Vladimir Dananić. 27. ožujka Vladimir Dananić () 5. predavanje 27. ožujka / 16
5. predavanje Vladimir Dananić 27. ožujka 2012. Vladimir Dananić () 5. predavanje 27. ožujka 2012. 1 / 16 Sadržaj 1 Magnetske pojave O magnetizmu Gaussov zakon za magnetsko polje Nabijena čestica u magnetskom
Magnetizam. Magnetostatika
Magnetizam Magnetostatika Povijesni pregled Kako je magnet dobio ime? grad Magnesia u Maloj Aziji - nalazište magnetita legenda: pastira Magnusa s Krete - okovana obuća i pastirski štap privučeni magnetskom
Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Newtonov opdi zakon gravitacije
Predavanje 3 Newtonov opdi zakon gravitacije F=Gm 1 m 2 /R 2 r Jedinični vektor G=6.67 10-11 Nm 2 kg -2 gravitacijska konstanta (Sir Henry Cavendish 1798) G nije isto što i g Gravitacijska sila djeluje
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
TOPLINA I TEMPERATURA:
GEOMETRIJSKA OPTIKA 1. U staklenoj posudi s ravnim dnom nalazi se sloj vode (n v =1,33) debljine 5 cm, a na njemu sloj ulja (n u =1,2) debljine 3 cm. Iz zraka na ulje upada svjetlost pod kutom 45, prolazi
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
F2_kolokvij_K2_zadaci izbor_rješenja lipanj, 2008
F_kolokvij_K_zadai izbor_rješenja lipanj, 008 Fermatov prinip:. Fermatov prinip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon refleksije pomoću prinipa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
TEHNIČKA TERMODINAMIKA
UVOD TEHNIČKA TERMODINAMIKA dr. sc. Dražen Horvat, dipl.ing. Zagreb, ožujak 2006. TERMODINAMIKA = znanost o energiji ENERGIJA = sposobnost da se izvrši rad ili mogućnost da se uzrokuju promjene PRINCIP