Komutatorske mašine jednosmerne struje

Σχετικά έγγραφα
ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine

ELEKTRIČNE MAŠINE Asinhrone mašine

ISTORIJAT 2. Veća cena Složenije i skuplje održavanje Manja pouzdanost i kraći vek trajanja

MAŠINE JEDNOSMERNE STRUJE

Uvod. Asinhrona mašina se u primjeni najčešće koristi kao motor, i to trofazni, iako može da radi i kao generator.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Sinhrone mašine imaju istu (sinhronu) brzinu obrtanja rotora i obrtnog magnetnog polja statora

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

SINHRONE MAŠINE. Osnovi elektroenergetike. Dr Ivana Vlajić-Naumovska

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Elementi spektralne teorije matrica

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ogled zaustavljanja i zaletanja

OBRTNO MAGNETNO POLJE DVOSTRUKA VIŠEFAZNOST: PROSTORNA I VREMENSKA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

UVOD - SKLOPNE NAPRAVE I KONTAKTORI. Slika 1.1 Osnovno električno kolo

Sinhrone mašine 1. Slika Vektorski dijagram natpobuđenog sinhronog generatora.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

MERENJE MOMENTA I MEHANIČKE SNAGE ELEKTRIČNIH MAŠINA

Osnovne karakteristike koračnih pogona

ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Snage u kolima naizmjenične struje

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

RAD, SNAGA I ENERGIJA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

TRANSFORMATORI I ASINHRONE MAŠINE

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Obrada signala

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Merenje u regulisanim elektromotornim pogonima. Merenje veličina koje se koriste u upravljačkim algoritmima pogona ili za zaštitu

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

frekventni pretvarači bez međukola (poznati kao direktni pretvarači), frekventni pretvarači sa promenljivim ili konstantnim međukolom.

Primjene motora novih tehnologija

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Induktivno spregnuta kola

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Operacije s matricama

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

POGONSKI SISTEMI KOD CNC MAŠINA ALATKI

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

Mašinsko učenje. Regresija.

IZVODI ZADACI (I deo)

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Primena asinhronih motora u električnoj vuči. Pantić Željko, laboratorija za mikroprocesorsko upravljanje elektromotornim pogonima

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

( , 2. kolokvij)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

INDUCIRANJE TROFAZNOG NAPONA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Fazne i linijske veličine Trokut i zvijezda spoj Snaga trofaznog sustava

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Elementi energetske elektronike

MERENJE NEELEKTRIČNIH VELIČINA

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Transcript:

ELEKTRIČNE MAŠINE Komutatorske mašine jednosmerne struje

Uvod Mašine jednosmerne struje su zbog svojih veoma dobrih funkcionalnih karakteristika nekada predstavljale često rešenje u električnim pogonima.

Osnovni delovi Osnovni elementi jednosmerne električne mašine su: 1. mirujući deo (stator) i 2. obrtni deo (rotor).

Osnovni delovi Uloga statora je stvaranje pobudnog fluksa. Pobudni fluks mogu stvoriti permanentni (stalni) magneti ili pak namotaj u kome postoji jednosmerna struja (elektromagnet), kakav se slučaj ovde razmatra. stalni magneti elektromagnet

Osnovni delovi Stator je oblika šupljeg valjka od masivnog gvožđa (ili složen od paketa limova), na čijoj su unutrašnjoj periferiji pričvršćeni polovi izrađeni od feromagnetskih limova. Na polovima statora je smešten pobudni namotaj. Kroz pobudni namotaj se propušta jednosmerna struja koja stvara statorsku magnetnopobudnu silu i statorski fluks. Kako je struja statora jednosmerna to je statorski fluks nepomičan.

Osnovni delovi natpisna pločica pobudni namotaj namotaj rotora komutator priključna kutija stator rotor stopala Dvopolna mašina jednosmerne struje

Osnovni delovi Rotor je cilindričnog oblika i sastavljen od tankih feromagnetskih limova i ravnomerno je ožljebljen po svom obimu. Nalazi se na vratilu mašine. U žlebove rotora je postavljen namotaj rotora. Počeci i krajevi namotaja rotora su izvedeni na tzv. komutator (kolektor). Komutator je sastavljen od bakarnih segmenata koji su izolovani međusobno i u odnosu na masu. Uloga komutatora je preusmeravanje smera struje kroz navoje rotora.

Osnovni delovi vratilo ventilator žleb komutator ležaj magnetno kolo rotora Rotor jednosmerne mašine namotaj rotora

Osnovni delovi četkice držači četkica Komutator

Princip rada Namotaj rotora se nalazi u magnetnom polju. Kada kroz njega protiče električna struja nastaje sila, F = I (l x B), koja deluje na provodnike rotora, a zbog kružnog oblika rotora nastaje elektromagnetni moment M = R x F = F R, gde je R prečnik rotora. Komutator (kolektor) i četkice služe za napajanje rotorskog namotaja potrebnim smerom struje.

Princip rada r F = I v l r B četkica komutator

Princip rada

Princip rada

Vrste komutatorskih mašina U praksi se koristi veliki broj navojaka namotaja rotora, a magnetno polje se proizvodi elektromagnetom (namotaj pobude), te je srednja vrednost elektromagnetnog momenta motora približno konstantna. Prema načinu spajanja namotaja pobude i namotaja rotora, razlikujemo sledeće osnovne vrste jednosmernih komutatorskih mašina: 1. sa nezavisnom pobudom, kod koje je namotaj pobude spojen na poseban spoljni izvor napona, koji je potpuno nezavisan od prilika u mašini. Namotaj rotora se napaja iz drugog izvora jednosmernog napona. Jednosmerni naponi se dobijaju iz naizmenične trofazne mreže, preko ispravljača,

Vrste komutatorskih mašina 2. sa paralelnom pobudom, kod koje je pobudni namotaj spojen paralelno na namotaj rotora i priključeni su na izvor jednosmernog napona, 3. sa rednom (serijskom) pobudom, kod koje je pobudni namotaj spojen na red sa namotajem rotora i priključeni su na izvor jednosmernog napona.

Vrste komutatorskih mašina

Momentna karakteristika Pri konstantnom naponu napajanja rotorskog namotaja i pobudnog (statorskog) namotaja, brzina obrtanja rotora zavisi od razvijenog elektromagnetnog momenta. Veza koja postoji između brzine obrtanja i momenta u stacionarnom stanju se zove momentna (mehanička) karakteristika: M=f(n). Ona prvenstveno zavisi od sistema pobude i može biti: 1. "tvrda, kod koje se brzina obrtanja vrlo malo menja sa promenom momenta opterećenja (nezavisna i paralelna pobuda), 2. "meka, kod koje se značajno menja brzina obrtanja sa promenom momenta opterećenja (redna pobuda).

Momentna karakteristika M [Nm] tvrda Jednosmerni motor sa rednom pobudom ne sme da radi neoptrećen jer je tada brzina obrtanja velika (razletanje motora). meka ω 0 - brzina neopterećenog motora (prazan hod) ω 0 ω [rad/s]

Napajanje mašine jednosmerne struje jednosmernih mašinama treba jednosmerni (DC) napon Ako hoćemo da menjamo brzinu, treba nam promenjivi DC napon Napajanje jednosmernih mašina se vrši pomoću AC/DC pretvarača. Pretvarač rešava problem pokretnja i regulacija brzine!

Model jednosmernog motora u a Napon pravi struju 1 1+ Ra pt - a emf ωψ f i a Struja sa fluxom pravi moment ψ f m e m - m Moment menja brzinu 1 pj + k f ω i a u a R a L a ψ a x i a Elektromagnetni momenat

Reg. brzine i položaja DC motora Regulacija brzine ω r e f - r e g ω r e f i a S tr u jn o r e g. n a p o n s k i iz v o r - r e g i r e f u a P W M u a - e J e d n o s m e r n i m o to r 1 R a 1 + p T a i a ψ fn o m m e m m 1 p J + k f ω ψ fn o m Regulacija položaja ψ fnom Jednosm erni m otor m m m i e 1 Ra a 1 ψ f 1 + pta pj + k f ω ref ref θ ω ref ref i a u a u ω reg ω a 1 θ reg θ reg i PWM - - - p e

Izvor promenjivog jednosmernog napona

DC napajanje mrežno komutovani ispravljači Neregulisan izvor napona Regulisan izvor napona

DC napajanje - DC-DC konvertor (čoper) 1f 3f V DC V a V DC 0 V a Neregulisani ispravljač T ON T OFF T PWM t DC čoper t ON V sr = V DC = T PWM a faktor ispune av DC Manja talasnost struje, manja talasnost momenta

DC napajanje -Četvorokvadrantni DC-DC Sve kombinacije Napon + - Struja + - Smer brzine = znak napona Snaga = Napon * Struja Snaga + -

Primena komutatorskih mašina jednosmerne struje Električna vuča (trolejbusi, tramvaji, metroi, lokomotive)

Primena komutatorskih mašina jednosmerne struje Industrija

Primena komutatorskih mašina jednosmerne struje Industrija Mašina za izradu papirnih džakova

Primena komutatorskih mašina jednosmerne struje U automobilima (pogon brisača, pogon bočnih stakala, anlaser) Jednosmerni motori za pogon brisača stakala na automobilu, 12 V, 40W

Primena komutatorskih mašina jednosmerne struje Anlaser (elektropokretač) služi za pokretanje SUS motora. Najčešće je izveden kao motor sa rednom pobudom Anlaser tipa PG260M 1,7 kw, 12 V

Primena komutatorskih mašina jednosmerne struje Mašina sa stalnim magnetima na statoru: ova konstrukcija se koristi za manje snage (tahogeneratori, motori za pogon bočnih stakala i brisača na automobilima, anlaser za SUS motore manjih snaga). Mali jednosmerni motor 1,3V, 70mA koji se koristi za stvaranja vibracija u mobilnim telefonima

Primena komutatorskih mašina jednosmerne struje Mašina sa stalnim magnetima na statoru Motor jednosmerne struje sa stalnim magnetima

Univerzalni motor Univerzalni motor je kolektorski motor sa rednom pobudom koji se može priključiti i na jednosmerni i na naizmenični izvor napajanja. Princip rada je isti kao princip rada jednosmerne mašine, ali u pogledu konstrukciji se razlikuje od njih jer je dosta prostiji. Kompletno magnetno kolo (statora i rotora) je napravljeno od tankih limova.

Univerzalni motor Magnetno kolo univerzalnog motora (levo) i izgled univerzalnog motora (desno)

Univerzalni motor Prednosti: malih su dimenzija i mogu postići visok broj obrtaja. Primenjuju se za pokretanje ručnih bušilica, usisivača, mlinova za kafe, miksera, ventilatora. Izrađuju se za snage do oko 1 kw i za brzine obrtanja preko 10000 ob/min za ručne alate i druge ručne elektromotorne uređaje, oko 15000 ob/min i više za usisivače i miksere, te oko 30000 ob/min za mlinove za kafu.

Natpisna pločica 320 kw 900 o/min 500 V 690 A Pobuda: 220 V, 10 A Iz podataka prethodno navedene natpisne pločice obrazloženo odgovoriti o kojoj se vrsti mašine radi? Odrediti da li je mašina namenjena za generatorski ili motorski režim rada? Ukoliko je u pitanju motor, izračunati nazivni (nominalni) obrtni moment na vratilu. Izračunati stepen korisnog dejstva mašine za nazivni režim rada na osnovu datih podataka (ukoliko je to moguće).

Natpisna pločica u pitanju je mašina jednosmerne struje, što se može zaključiti iz činjenice da nema podatka o frekvenciji niti o faktoru snage (cosφ) 320 kw: nazivna (nominalna) snaga mašine (izlazna snaga mašine) 900 o/min: nazivna brzina obrtanja 500 V, 690 A: nazivni (nominalni) napon i struja rotorskog namotaja 220 V, 10 A: nazivni (nominalni) napon i struja statorskog (pobudnog) namotaja u pitanju je jednosmerna komutatorska mašina sa nezavisnom pobudom (stator i rotor se napajaju iz dva nezavisna izvora)

Natpisna pločica mašina je predviđena za motorski režim rada, a to se može ustanoviti izračunavanjem električne snage: Pe=U a I a =500 690=345000 W = 345 kw. Kako je električna snaga Pe veća od 320 kw (320 k W predstavlja izlaznu snagu), u pitanju je motor (razlika snaga potiče zbog postojanja gubitaka u mašini). Kod generatora su izlazna i električna snaga jednake (to ne znači da ne postoji snaga gubitaka, već je kod generatora izlazna snaga upravo električna). Kako je u pitanju motor, to izlazna snaga predstavlja mehaničku snagu.

Natpisna pločica Nazivni obrtni mometn je: M n = Pn ω n = P ω izlazna n = 320000 = 3397 2π 900 60 Nm Stepen iskorišćenja u nazivnom režimu: η = n P P izlazna ulazna = U a I a Pn + U f I f = 320000 500 690 + 220 10 = 0,92 = 92 %

Natpisna pločica Primer za samostalan rad: 270 kw 890 o/min 500 V 610 A Pobuda: 220 V, 10 A

I na kraju... Zbog veće cene, složenijeg i skupljeg održavanja, manje pouzdanosti i kraćeg veka trajanja, danas se mašine jednosmerne struje sve više potiskuje od strane jeftinijih, jednostavnih i robusnijih električnih mašina za naizmeničnu struju upravljanih mikroprocesorima i napajanih uređajima energetske elektronike. Generatori jednosmerne struje su praktično potisnuti iz upotrebe poluprovodničkim ispravljačima.