LIPIDI aziv potiče od grčke reči lipos, mast. Lipidi su biomolekuli koji se nalaze u biljnim i životinjskim tkivima; rastvorni su u nepolarnim organskim rastvaračima (hloroform, dietiletar, benzen, aceton), a slabo rastvorni ili nerastvorni u vodi. Imaju višestruku ulogu u živim organizmima (u tkivima ćelija ili u tečnostima koje one sadrže): osnovna strukturna komponenta ćelijskih membrana i utiču na njihovu propustljivost učestvuju u predaji nervnih impulsa stvaraju kontakte među ćelijama čine važnu grupu rezervnih materija za čuvanje energije kod organizama imaju zaštitnu ulogu (kod kože, krzna, perja, listova biljaka) ispoljavaju hormonsko ili vitaminsko delovanje. Lipidi uključuju mnoštvo strkukturnih tipova. ' P lecitin (fosfolipid) vitamin (terpenoid) ' '' mast ili ulje (triacilglicerol tzv. triglicerid) limonen (terpen) ( ) holesterol (steroid iz podgrupe zoosterola) Lipidi: prosti ( ) ( ) miricilpalmitat pcelinji vosak (pcelinje sace) o masti i ulja (triacigliceroli tzv. trigliceridi estri masnih kiselina i glicerola) o voskovi (estri masnih kiselina i masnih alkohola ) složeni o fosfolipidi (glicerofosfolipidi, derivati Lfosfatidinske kiseline ; sfingofosfolipidi, derivati sfingozina) o sfingolipidi (derivati aminoalkohola sfingozina) o steroidi o glikolipidi (glicero i sfingoglikolipidi sadrže ostatke ugljenihhidrata (βdglukoze, βdgalaktoze)). ostatak Dglukoze (glukozilgrupa) gliceroglikolipid glicerofosfolipid esterifikovana ' nekim alkoholom P Lfosfatidinska kis. sfingozin ( ) ( ) P sfingomijelin (sfingolipid) ' glikozidna veza ( ) Masne kiseline su monokarboksilne kiseline, dugih ugljeničnih lanaca (zasićene ili nezasićene) sa parnim brojem atoma. U prirodi su najrasprostranjenije one koje sadrže i atoma. Masni alkoholi su monohidroksilni alifatični alkoholi dugog niza sa parnim brojem atoma (najčešće od do atoma). idroksilna grupa se nalazi na terminalnom atomu. iz (ređe) može biti nezasićen i razgranat. Lfosfatidinska kiselina grupe na i, u strukturi glicerola, su esterifikovane masnim kiselinama a ona na je esterifikovana fosfornom kiselinom ( P ).
Podela lipida na osnovu sposobnosti da podležu hidrolizi u baznoj sredini (saponifikacija): osapunjivi (mogu se saponifikovati) o masti i ulja o voskovi o fosfolipidi o sfingolipidi G (glava) 5 5 kamfor (terpenoid) o lipoproteini (biohemijski sklop (kompleks) koji se satoji iz lipida i proteina) neosapunjivi (ne mogu se saponifikovati) o steroidi steroli (fito, zoo i mikosteroli) žučne kiseline steroidni hormoni o terpeni 5 (izoprenoidi ugljovodonici izgrađeni od dve ili više izoprenskih jedinica, tzv. 5 jedinica) o prostaglandini. izopren G (rep) na ovaj nacin se formiraju lanci ili prstenovi prostaglandin E (PGE ) Tipovi veza između proteina i lipida unutar lipoproteina (međusobno ISU vezani kovalentnim vezama): vodonične, jonske van der Walsove interakcije. Uloga: putem krvi, transport lipida nerastvornih u vodi do odgovarajućih organa. 5 Kiseonični derivati terpena su terpenoidi. 0 karboksilne kis. koje sadrže petočlani prsten, najmanje jednu = vezu i nekoliko funkcionalnih grupa koje sadrže kiseonik. 0 TIGLIEIDI Životinjske masti (čvrste na sobnoj t.) i biljna ulja (tečna na sobnoj t.) su smeše triglicerida (triacilglicerola). Trigliceridi su tri estri glicerola i viših masnih kiselina. idrolizom triglicerida se dobija glicerol i tri masne kiseline. ' '' triglicerid (mast ili ulje) ) a, ) l, glicerol ' '' masne kiseline MSE KISELIE ajzastupljenije masne kiseline u mastima, uljima i biološkim membranama Broj atoma : broj = veza Zasićene Struktura aziv :0 ( ) 0 laurinska :0 ( ) miristinska :0 ( ) palmitinska :0 ( ) stearinska
5 ajzastupljenije masne kiseline u mastima, uljima i biološkim membranama nastavak Broj atoma : broj = veza ezasićene Struktura : ( ) 5 =( ) aziv oleopalmitinska : ( ) =( ) oleinska : ( ) (= ) ( ) linolna a : (= ) ( ) linolenska a 0: ( ) (= ) ( ) arahidonska a Esencijalna. Prekursor prostaglandina. Masne kiseline imaju parni broj atoma, najrasprostranjenije su one sa atoma. ezasićene masne kiseline imaju niže temperature topljenja od odgovarajućih zasićenih. ezasićene masne kiseline se u prirodi nalaze u cis obliku (sve = veze su cis)! Dvostruke = veze nikad nisu konjugovane! 5 0 oleinska kiselina cisoktadekenska k. ω masna kiselina 5 ω omega, poslednje slovo grckog alfabeta mega (ω) masne kiseline su one kod kojih je treći atom od kraja ugljeničnog lanca deo = veze. ω IDGEVJE ULJ Trigliceridi u kojima preovlađuju ostaci zasićenih masnih kiselina su čvrsti, u suprotnom su tečni. Katalitičkim hidrogenovanjem (delimičnim ili potpunim) biljnog ulja se dobijaju čvste biljne masti. idrogenovanje se izvodi dejstvom molekulskog vodonika u prisustvu katalizatora (Pd, i) na atmosferskom pritisku ili na povišenom (npr. 05 bara) na temperaturi od 0 0 o. /i 0 0
SPUI ' '' triglicerid (mast ili ulje) a Molekuli sapuna u vodi ne plivaju slobodno, odvojeno jedan od drugog nije pravi rastvor! Sapun stvara dispergovane čestice u obliku micele, od kojih svaka može da sadrži stotine molekula sapuna. Micela sapuna nepolarni "repovi" se skupljaju u središtu (nerastvorni u ) polarne, " " naelektrisane "glave" su na površini, rastvaraju se u vodi. Kako sapun pere? epolarni krajevi molekula sapuna (repovi) rastvaraju se u ulju ili u nečistoći, a polarni krajevi (glave) ostaju u vodenoj fazi koja ih okružuje. Međusobno odbijanje istoimenih naelektrisanja (" "), glicerol a ' a '' a asapuni rep hidrofobna grupa ( atoma) presek micele SPU glava hidrofilna grupa a VDE FZ a ulje ili necistoca VDE FZ PVŠI ulje ili necistoca ulje ili necistoca onemogućava kapljicama ulja da se spoje (u odsustvu sapuna su spojene) nastaje stabilna emulzija u, koja se može ukloniti ispiranjem. FSFLIPIDI Fosfolipidi, tačnije, glicerofosfolipidi (fosfoacilgliceroli) se nalaze u biljnim i životinjskim biološkim membranama. sim glicerofosfolipida, koji su derivati L fosfatidinske kiseline (derivat glicerola), postoje i sfingofosfolipidi, derivati aminoalkohola sfingozina. Epolarni repovi ' glicerofosfolipid repovi P polarna glava glava P X sfingozin glicerofosfolipid ' esterifikovana P P Lfosfatidinska kis. (derivat glicerola) Jedinjnje X etanolamin ( ) holin sfingofosfolipid amidnim vezom vezan ostatak masne kis. vezana polarna fosfo grupa P Lserin P X ( ) glicerol
Fosfatidiletanolamin KEFLI P _ P _ 0 Fosfatidiletanolamini ulaze u sastav bioloških membrana. alaze se i u nervnom i moždanom tkivu. U živim ćelijama čine 5% svih lipida. U sastav kefalina ulaze različite zasićene ( atoma) i nezasićene ( atoma) masne kiseline. Može se izolovati ekstrakcijom iz npr. semena soje. Fosfatidilholin LEITI Fosfatidilholini ulaze u sastav bioloških membrana. Lecitin se može izolovati ekstrakcijom (heksan, etanol, aceton, benzen) iz semena soje, suncokreta, pamuka, jaja, mleka itd. Koristi se kao dodatak hrani i kao emulgator. SFIGMIJELI P P fosforilholin ili fosforiletanolamin neuronima ili ka mišićima i žlezdama. Biloške membrane Glavna funkcija bioloških membrana je selektivni transport jona i molekula. fosfolipidni dvojni sloj Ulazi u sastav bioloških membrana životinja i ljudi mijelinski omotač koji okružuje aksone neurona. Kod ljudi čini 5% svih sfingolipida. Uloga: prenos el. signala od neuronskog ćelijskog tela ka drugim 0 biološka membrana Transport kroz membranu može biti: fosfolipid protein aktivan (troši se određena energija jer se transport odvija nasuprot električnog ili koncentracionog gradijenta) pasivan (odvija u smeru koncentracionog gradijenta).
STEIDI 5 0 B D 5 aznorodna grupa jedinjenja koja sadrži tetraciklično jezgro ciklopentanoperhidrofenantrena. U skoro svim prirodnim steroidima, konfiguracija na sastavu prstenova je: B/ i /D transkonfiguracija /B mogu imati cis ili transkonfiguraciju. Prema konfiguraciji u položaju 5, postoji: 5αserija (/Btrans) 5βserija (/Bcis). /Btrans 5αsteroid 5αserija 5 D 0 5 5 B 0 5 5βserija B 5 5 /Bcis 5βsteroid B D 0 5 5 B 0 5 5 Glavne karakteristike strukture većine prirodnih steroida: STELI olesterol metilgrupa u polozajima 0 i Y 0 D 0 5 B 5 5 5 0 Y =,, >= B D 5 = alifatican niz (bez ili sa nekom funkc. grupom) olesterol, steroidni alkohol iz grupe zoosterola. olesterol se sintetiše u jetri, a organizam ga izdvaja i iz hrane. Ulazi u sastav tzv. plazma lipoproteina (lipoproteini koji cirkulišu u krvnoj plazmi). Prisustvo fosfolipida i belančevina čini ove agregate rastvorljivim u vodi. Lipoproteini krvne plazme se izdvajaju prema brzini sedimentacije metodom ultracentrifugiranja (DL, LDL).