HEMIJSKA RAVNOTEŽA.

Σχετικά έγγραφα
). Po njemu najveći hemijski afinitet imaju supstance čijim sjedinjavanjem dolazi do najvećeg smanjenja slobodne energije.

). Po njemu najveći hemijski afinitet imaju supstance čijim sjedinjavanjem dolazi do najvećeg smanjenja slobodne energije.

Reverzibilni procesi

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

Moguća i virtuelna pomjeranja

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kombinovanje I i II zakona termodinamike

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

numeričkih deskriptivnih mera.

Kaskadna kompenzacija SAU

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

ΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ Ηµεροµηνία: Τετάρτη 18 Απριλίου 2012 ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ

HEMIJSKA RAVNOTEŽA HEMIJSKA RAVNOTEŽA. N 2 O 4 (g) 2NO 2 (g) DINAMIČKA RAVNOTEŽA

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Računarska grafika. Rasterizacija linije

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Θερμοχημεία Κεφάλαιο 2 ο

7. ΔΙΑΛΥΤΟΤΗΤΑ ΚΑΙ ΙΣΟΡΡΟΠΙΕΣ ΣΥΜΠΛΟΚΩΝ ΙΟΝΤΩΝ

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

ΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ. Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ. Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

IZVODI ZADACI (I deo)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Metoda najmanjih kvadrata

13. ΔΙΑΛΥΤΟΤΗΤΑ ΚΑΙ ΙΣΟΡΡΟΠΙΕΣ ΣΥΜΠΛΟΚΩΝ

Rešenje: U režimu praznog hoda generatora: I 1 0. Kako je unutrašnja otpornost generatora: R 0, biće: E U 1 100V. Kada se priključi otpornik:

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

ΠΡΟΑΓΩΓΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Β ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΠΕΜΠΤΗ 7 ΙΟΥΝΙΟΥ 2001 ΕΞΕΤΑΖΟΜΕΝΟ ΜΑΘΗΜΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ: ΧΗΜΕΙΑ ΣΥΝΟΛΟ ΣΕΛΙ ΩΝ: ΕΞΙ (6)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

ΜΑΓΔΑΛΗΝΗ ΕΠΙΚΟΥΡΟΣ ΚΑΘΗΓΗΤΡΙΑ ΤΜΗΜΑΤΟΣ ΧΗΜΕΙΑΣ

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ΜΑΓΔΑΛΗΝΗ ΕΠΙΚΟΥΡΟΣ ΚΑΘΗΓΗΤΡΙΑ ΤΜΗΜΑΤΟΣ ΧΗΜΕΙΑΣ

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Elementi energetske elektronike

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

van der Waals Ν Bohr Ν

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Obrada signala

A B C D. v v k k. k k

Elementi spektralne teorije matrica

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

H 2 O CH3 COO (aq) + Na + (aq) NH 4 (aq)

Operacije s matricama

Υπολογιστικές Μέθοδοι Ανάλυσης και Σχεδιασμού

18. listopada listopada / 13

Óõíåéñìüò ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ. 2NH + 3Cl N + 6HCl. 3 (g) 2 (g) 2 (g) (g) 2A + B Γ + 3. (g) (g) (g) (g) ποια από τις παρακάτω εκφράσεις είναι λανθασµένη;

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

5 Ispitivanje funkcija

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 2015 Β ΦΑΣΗ Γ ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΘΕΤΙΚΗ ΧΗΜΕΙΑ ÅÍ-ÔÁÎÇ ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

2.1. Η χηµική ενέργεια οφείλεται:

ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ. Άρα ο μέγιστος κβαντικός αριθμός του (n) που περιέχει ηλεκτρόνια είναι n = 3.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ENERGETSKI SUSTAVI S PLINSKIM PROCESOM

KINETIČKA TEORIJA GASOVA

10.1. Bit Error Rate Test

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Ισχυροί και ασθενείς ηλεκτρολύτες μέτρα ισχύος οξέων και βάσεων νόμοι Ostwald

5. Karakteristične funkcije

Državni izpitni center SPOMLADANSKI IZPITNI ROK *M * NAVODILA ZA OCENJEVANJE. Sreda, 3. junij 2015 SPLOŠNA MATURA

KOPOLIMERIZACIJA. UGRADNJA VIŠE RAZLIČITIH MONOMERA u istu makromolekulu Je li stupnjevita polimerizacija tipa A 2. kopolimerizacija?

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

XHMEIA Α ΛΥΚΕΙΟΥ GI_A_CHIM_0_3499 ΜΑΡΑΓΚΟΥ ΝΙΚΗ

NAVODNJAVANJE MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET

21/5/2008. Θερµοχηµεία

C M. V n: n =, (D): V 0,M : V M P = ρ ρ V V. = ρ

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Aritmetički i geometrijski niz

Transcript:

HEMIJSA RAVOTEŽA htt://www.ffh.bg.ac.rs/geograf_fh_roces.html

HEMIJSA RAVOTEŽA - regled Uslov hemjske ravnoteže Reverzblne hemjske reakcje arakterstke hemjske ravnoteže Termodnamčka, formalna koncentracona konstanta ravnoteže Hemjska ravnoteža u heterogenm sstemma Le Šateljeov rnc Utcaj temerature rtska na konstantu ravnoteže Termodnamčk uslov hemjske reakcje konstanta ravnoteže

Termodnamčka ravnoteža obuhvata: Mehančku ravnotežu - stanje u kome ne ostoj kretanja unutar sstema Termčku ravnotežu stanje u kome je temeratura konstantna u svm delovma sstema, odnosno ne ostoj renos tolote. Hemjsku ravnotežu - stanje u kome se sastav sstema ne menja, odnosno kolčne reaktanata rodukata ostaju u konstantom odnosu neogrančeno vreme, ukolko se soljašnj uslov ne romene. Ilustracja mehančke ravnoteže Ilustracja termčke ravnoteže 3

Hemjska ravnoteža je određena oštm termodnamčkm uslovma za ravnotežu sstema: Maksmum entroje r uslovma konstante unutrašnje energje temerature, S U,T Mnmum unutrašnje energje r uslovma konstantne zaremne entroje, U V,S Mnmum entalje r uslovma konstantnog rtska entroje, H,S Mnmm Helmholcove funkcje r uslovma konstantne zaremne temerature, A V,T Mnmum Gbsove funkcje r uslovma konstantnog rtska temerature, G,T

POVRATE (REVERZIBILE) HEMIJSE REACIJE Povratna hemjska reakcja (reverzblna reakcja) je hemjska reakcja u kojoj reaktant međusobno reaguju gradeć rozvode koj sto međusobno reaguju gradeć očetne reaktante. Reverzblna reakcja se sastoj od dve reakcje koje se odvjaju u surotnm smerovma: drektna reakcja - reakcja stvaranja rozvoda z reaktanata (najčešće reakcja u desno ) ovratna rekacja - reakcja stvaranja olaznh reaktanata z njhovh rozvoda (najčešće reakcja u levo ) Prmer reverzblne reakcje: H 4 Cl(s) H 3 (g) + HCl(g) 5

HEMIJSA RAVOTEŽA od ovratne reakcje u zatvorenom sstemu, nakon zvesnog vremena se usostavlja hemjska ravnoteža, kada su brzne drektne ovratne reakcje međusobno jednake. A + B C + D reaktant rozvod Homogena heterogena ravnoteža Homogena ravnoteža sv učesnc u hemjskoj reakcj (reaktant rozvod) su u stom agregatnom stanju Heterogena ravnoteža učesnc hemjske reakcje (rektant rozvod) nsu u stom agregatnom stanju 6

arakterstke ravnotežnog stanja: Pr konstantnm uslovma ravnotežno stanje je neromenljvo. Ravnoteža je okretna, jer ako romenom soljašnjh uslova zazovemo malu romenu ravnoteže, r restanku dejstva sstem će se vratt onovo u očetno stanje. Ravnotež se može rć sa obe strane od reaktanata od rodukata. Ravnoteža je dnamčka, a su stoga značajn arametr koj utču na brznu reakcje. 7

ako je aoleon omogao da se otkrje reverzblnost reakcja? a CO 3 + CaCl CaCO 3 + acl CaCO 3 + acl a CO 3 + CaCl??? aoleon Bonaarte Claude Lous Berthollet 8

TERMODIAMIČA OSTATA RAVOTEŽE Termodnamčka (rava) konstanta ravnoteže redstavlja rozvod ravnotežnh aktvnost učesnka u hemjskoj reakcj odgnuth na odgovarajuće stehometrjske koefcjente. a, konstanta ravnoteže - rozvod a, aktvnost vrste u ravnotežnom stanju - stehometrjsk koefcjent vrste Termodnamčka konstanta ravnoteže je bezdmenzona velčna. Termodnamčka konstanta ravnoteže je oztvna velčna. Prmer: + A + A 3A3 4 A4 3 4 3 4 a a a a a 3 4 3 a4 a a A hemjska oznaka vrste - stehometrjsk koefcjent vrste 9

FORMALA OSTATA RAVOTEŽE Formalna (rvdna) konstanta ravnoteže: formalna (rvdna konstanta ravnoteže), Π - rozvod P, arcjaln rtsak -tog gasa u ravnotežnom stanju rtsak čstog gasa u standardnom stanju - stehometrjsk koefcjent vrste Za dealan gas Prmer: Snteza amonjaka (Haber roces) ( g ) + 3H,( g ) H 3( g ) H 3, 53 bar - r T 4, 3 H

Prmer: asat zraz za konstantu ravnoteže sledećh reakcja:. O 4 (g) O (g) Izračunat vrednost konstante ravnoteže date reakcje ako je arcjaln rtsak O,56 atm arcjaln rtsak O 4,49 atm.. O 3 (g) 3O (g) 3. O (g) +Cl (g) OCl (g)

OCETRACIOA OSTATA RAVOTEŽE oncentracona konstanta ravnoteže: c c c c koncentracona konstanta ravnoteže rozvod c, koncentracja vrste u ravnotežnom stanju c koncentracja u standardnom stanju, občno jednčne vrednost - stehometrjsk koefcjent vrste Prmer: Esterfkacja srćetne kselne CH COOH + C H OH CH COOC H + 3 ( l) 5 ( l ) 3 5( l ) ( l) H O [ CH 3COOC H 5 ][ H O] [ CH COOH ][ C H OH ] 3 5

Prmer: asat zraz za konstantu ravnoteže sledećh reakcja:. Ag + (aq) + H 3 (aq) Ag[H 3 ] + (aq). HF (aq) + C O 4 - (aq) F - (aq) + H C O 4 (aq)

HEMIJSA RAVOTEŽA U HETEROGEIM SISTEMIMA A + B j j j A vrste u gasnoj faz B j vrste u kondezovanoj faz (tečna l čvrsta) aktvnost a j - stehometrjsk koefcjent Aktvnost čvrsth sustanc je jednaka. Prmer: () C( graft ) + H O CO + H ( g) ( g) ( g) 4 Π aco ah aco a H a, (ac ) a a a C H O H O CO H HO () CaCO CaO + CO 3( s) ( s) ( g) 3 a a CaO a CO, a ( CO a CaCO a 3 CaO a CaCO 3 ) CO P CO P P P P 4

Prmer: asat konstantu ravnoteže sledećh reakcja. PbCl (s) Pb + (aq) + Cl - (aq). AgBr(s) + ½ Cl (g) AgCl(s) + ½ Br (l) 3. acl(aq) + AgO 3 (aq) ao 3 (aq) + AgCl(s) 4. H 4 Cl(s) H 3 (g) + HCl(g)

Šta vrednost konstante ravnoteže znač? onstanta ravnoteže može mat vrednost već l manju od jedan. Šta taj broj znač?! Vrednost konstante ravnoteže daje nformacju o sastavu ravnotežne smeše. Velke vrednost konstante ravnoteže, >>, znače da ravnoteža lež udesno u ravnotežnoj smeš reovlađuju rodukt. Veoma male vrednost konstante ravnoteže, <<, znače da ravnoteža lež ulevo u ravnotežnoj smeš reovalđuju reaktant. >> << REATATI PROIZVODI REATATI PROIZVODI

UPOTREBA OSTATE RAVOTEŽE Određvanje ravnotežnog sastava reakcone smeše Prmer: Esterfkacja srćetne kselne CH COOH + C H OH CH COOC H + 3 ( l) 5 ( l ) 3 5( l ) ( l) selna Alkohol Estar Voda H O očetna kolčna ravnotežna kolčna ravnotežna koncentracja n,ks n,alk n,ks - n n,alk - n n n (n,ks n)/v (n,alk n)/v n/v n/v c ( n / V ) ( n / V ) n n ( n n) / V ( n n) / V ( n n) ( n n), ks, alk, ks, alk... Prmena u ndustrj, nr. snteza amonjaka

UTICAJ A OSTATU RAVOTEŽE Le Châteler-ov rnc: ada je ravnotežn sstem zveden z ravnoteže on će se reorganzovat na takav načn kojm će se obezbedt maksmalna neutralzacja zazvanh oremećaja. H. L. LeChâteler Utcaj koncentracje na konstantu ravnoteže Utcaj rtska na konstantu ravnoteže Utcaj temerature na konstantu ravnoteže

UTICAJ OCETRACIJE A OSTATU RAVOTEŽE Vrednost konstante ravnoteže nezavsna je od koncentracje reaktanata! Prmer: Esterfkacja srćetne kselne CH COOH + C H OH CH COOC H + 3 ( l) 5 ( l ) 3 5( l ) ( l) [ CH COOCH 5 ][ H O] [ CH COOH ][ C H OH ] 3 3 4, na T 5 H C O n,ks /mol n,alk /mol n,estar /mol n,voda /mol c,8,7,7 3,9,,667,667 4, 8,,966,966 3,9 Šta se dešava ako se u ravnotežnu reakconu smešu doda malo vode?

UTICAJ PRITISA A OSTATU RAVOTEŽE ln rg RT Π a, a, G RT r ln ln rg RT Van t Hoff-ova reakcona zoterma ( G ) ln r P T RT P T. r G konstanta ne zavs od rtska a je ln P Vrednost konstante ravnoteže nezavsna je od romene rtska! T ako orast rtska utče na hemjsku ravnotežu? Prmer: () Snteza amonjaka ( g ) + H,( g ) 3 H 3( g ) () Dsocjacja O 4 O O 4( g ) ( g )

UTICAJ TEMPERATURE A OSTATU RAVOTEŽE G RT r ln rg rh T rs rs rh ln R RT Van t Hoff-ova reakcona zohora ( ln ) H T P r RT l T ( ln ) H P r R Promena temerature vod romen oložaja ravnoteže koja se može defnsat vrednošću termodnamčke konstante ravnoteže! Za entalju reakcje nezavsnu od temerature (u oštem slučaju entalja reakcje se menja sa temeraturom): onstanta ravnoteže egzotermne reakcje (Δ r H < ) oada sa orastom temerature. Zavsnost ln od /T za reakcju: + O O Δ r H 8 kj mol Δ r S 6, kj mol onstanta ravnoteže endotermne reakcje (Δ r H > ) raste sa orastom temerature.

ako orast temerature utče na hemjsku ravnotežu? Endotermne reakcje rrast temerature favorzuje stvaranje rodukata Egzotermne reakcje rrast temerature favorzuje stvaranje reaktanata Prmer: () Snteza amonjaka ( g ) + 3H,( g ) H 3( g ) Δr Η 9,kJmol r T 5 C () Dsocjacja O 4 O4( g ) O( g ) endotermna reakcja

TERMODIAMIČI USLOV HEMIJSE REACIJE I OSTATA RAVOTEŽE Termodnamčk uslov sontanost reakcje u uslovma konstantnog rtska temerature: r G < 3

Odnos romene standardne slobodne energje konstante ravnoteže hemjske reakcje: r G - RTln r G >> << Reakcja je raktčno neostvarva r G > (u okoln vrednost blske nul) < Reakcja se ak rmetno ostvaruje r G << >> Reakcja se sontano ostvaruje 4

Odnos romene standardne entalje entroje konstante ravnoteže hemjske reakcje: r G r H - T r S - RTln Za r H r S nezavsne od temerature: r H < r S > r G < ( > ) za blo koju zabranu temeraturu Reakcja je termodnamčk moguća na svm T r H > r S > r G < ( > ) na všm temeraturama Reakcja je termodnamčk ovoljna na všm T r H < r S < r G < ( > ) na nžm temeraturama Reakcja je termodnamčk ovoljna na nžm T Temeraturska zavsnost članova jednačne r G r H - T r S za slučaj r H > r S > 5

Izračunavanje temerature na kojoj standardna Gbsova reakcona funkcja menja znak z oztvnog u negatvan, tj. znad koje se reakcja dešava sontano: r G r H T r S T r H S r Prmer: Ekstrakcja metalnog bakra z bakara(i) oksda omoću ugljenka Cu O + C Cu + CO ( S ) ( s) ( s) ( g ) r H 58. kjmol, S r 65 J - T 35 (79 C) r H, r S r r G G ( << ) ( > ) za T za T 35 35 6

HEMIJSA RAVOTEŽA - regled Hemjska ravnoteža se odnos na stanje u kome se drektna ovratna reakcja odvjaju stom brznom. onstanta ravnoteže se može zrazt kao - termodnamčka l rava konstanta ravnoteže - formalna l rvdna konstanta ravnoteže (za gasove) - koncentracona konstanta ravnoteže (za rastvore) Aktvnost čsth čvrsth sustanc tečnost je jednaka jednc a se ne uključuju u zraz za termodnamčku konstantu ravnoteže. Vrednost veća od znač da je ravnoteža omerena u smeru stvaranja rodukata da u ravnotežnoj smeš ma vše rodukata. Vrednost manja od znač da je ravnoteža omerena u smeru stvaranja reaktanata da u ravnotežnoj smeš ma vše reaktanata. 7

Prlog Izvođenje zraza za Termodnamčku (ravu) konstantu ravnoteže Formalnu (rvdnu) konstantu ravnoteže oncentraconu konstantu ravnoteže 8

HEMIJSA RAVOTEŽA - regled Uslov hemjske ravnoteže Reverzblne hemjske reakcje arakterstke hemjske ravnoteže Termodnamčka, formalna koncentracona konstanta ravnoteže Hemjska ravnoteža u heterogenm sstemma Le Šateljeov rnc Utcaj temerature rtska na konstantu ravnoteže Termodnamčk uslov hemjske reakcje konstanta ravnoteže 9

TERMODIAMIČA OSTATA RAVOTEŽE rg µ µ µ + RT ln a U ravnotež: Termodnamčka (rava) konstanta ravnoteže ( ln ) ln rg RT a RT a µ + µ + rg rg RT a + ln. G µ, r ln rg RT Π a, a, r G µ Δ r G reakcona Gbsova funkcja Δ r G standardna reakcona Gbsova funkcja - stehometrjsk koefcjent μ hemjsk otencjal vrste μ standardn hemjsk otencjal vrste R unverzalna gasna konstanta T temeratura a aktvnost vrste a, aktvnost vrste u ravnotežnom stanju ln rrodn logartam, tj. logartam sa osnovom e, e- raconalna konstanta - zbr П - rozvod 3

FORMALA OSTATA RAVOTEŽE FORMALA OSTATA RAVOTEŽE 3 a, Π Termodnamčka konstanta ravnoteže a aktvnost -tog gasa u smeš stehometrjsk koefcjent arcjaln rtsam -tog gasa u smeš rtsak čstog gasa u standardnom stanju f arcjalna fugasnost -tog gasa u smeš Ф koefcjent fugasnost -tog gasa u smeš f, Ф u standardnom stanju f, Ф u stanju ravnoteže f f a Φ Φ Za realan gas f f Π Φ Φ Π Φ Φ Π Π Φ,,,,, Ф maju konstantne vrednost za date uslove Za dealan gas Ф, Ф, * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * Π, Formalna (rvdna) konstantna ravnoteže * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * onstanta koefcjenta fugasnost Φ Φ Π Φ,

( ) x x x x Π Π Π Π,,,,, Π Formalna (rvdna) konstantna ravnoteže: Za dealan gas:, x, nezavsno od x zavs od rtskom se može utcat na sastav ravnotežne reakcone smeše

OCETRACIOA OSTATA RAVOTEŽE, Formalna (rvdna) konstantna ravnoteže Π * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *, V n, RT Za dealan gas u ravnotež: n,, RT c, RT V * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * P RT c, P c / c ( ) c koncentracja u standardnom stanju, občno jednčne vrednost P c, c RT c P P c RT c, P c RT P c P c c c c oncentracona konstanta ravnoteže 33

Termodnamčka konstanta ravnoteže Π a, a, γ, c, c c, c,, (, ) c c γ γ γ c onstanta koefcjenta aktvnost ( γ, ) γ oncentracona konstanta ravnoteže c, c c γ c maju konstantne vrednost za date uslove Za dealan gas γ, γ, c 34