USKLAĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA DRAGONERA

USKLAĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA DRAGONERA s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (N.N. 128/04) Zagreb, 2006.

USKLAĐENJE DPU DRAGONERA s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora Županija/Grad Zagreb: ISTARSKA ŽUPANIJA Općina/grad: GRAD VODNJAN Naziv prostornog plana: USKLAĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA DRAGONERA s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora Naziv kartografskog prikaza: Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo): Službene novine Grada Vodnjana 2/03 Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): Službene novine Grada Vodnjana /06 Javna rasprava (datum objave): Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Javni uvid održan od: - do: - Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: (ime, prezime i potpis) Suglasnost na plan prema članku 45a.Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) broj suglasnosti Klasa: 350-02/06-04/113, Urbr. 531-06-06-2 datum:10.srpnja 2006. Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: URBANISTICA d.o.o. Zagreb, Bogovićeva 1 Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Koordinator plana: Jasminka Pilar Katavić, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: 1. Ana Putar, dipl.ing.arh. 2. Domagoj Šumanovac, ing.arh. Pečat predstavničkog tijela: Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: (ime, prezime i potpis) Odgovorna osoba: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. (ime, prezime i potpis) 3. Daniela Rogić, dipl.ing.arh. Predsjednik predstavničkog tijela: prof. Corrado Ghiraldo (ime, prezime i potpis) Pečat nadležnog tijela U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 2

NOSITELJ IZRADE: ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD VODNJAN Gradonačelnik: Koordinator: Klaudio Vitasović dipl. pravnik Mirjan Batel INVESTITOR: AB MARIS d.o.o. GRAD VODNJAN Član uprave i koordinator: Roberto Bradić IZVRŠITELJ: URBANISTICA d.o.o. ZAGREB Direktor: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. Koordinator: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Ana Putar, dipl.ing.arh. Domagoj Šumanovac, ing.arh. Daniela Rogić, dipl.ing.arh. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 3

SADRŽAJ: Dokumentacija o tvrtki Urbanistica d.o.o. Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbanistica d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja; Suglasnost Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja za upis tvrtke Urbanistica d.o.o. u sudski registar za izradu dokumenata prostornog uređenja od 06. travnja 2004. godine); Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Jasminku Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. od 16.studenog.1999. godine). Ostala dokumentacija Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja o prihvatljivosti izgradnje "Turističkog naselja Dragonera" na okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, Klasa: UP/I 351-02/02-06/39; Ur.br.: 531-05/1-STZ-01-8; Zagreb, 24. prosinac 2002. Suglasnost na Usklađenje Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, prema čl.45a. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Klasa 350-02/06-04/113, Ur.br. 531-06-06-2 od 10.srpnja 2006.g. A. TEKSTUALNI DIO Str Uvodne napomene 7 I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 8 Uvod 8 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 9 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijetalnih vrijednosti 9 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 16 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 17 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 22 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 24 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta 24 2.2. Detaljna namjena površina 26 2.2.1.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina 27 2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 28 2.3.1. Prometna mreža 28 2.3.2. Rješenje telekomunikacija 30 2.3.2.1. Planirano stanje TK mreže 30 2.3.2.2. Idejno rješenje priključka 30 2.3.2.3. Procjena kapaciteta 30 2.3.3. Rješenje elektroopskrbe i javne rasvjete 31 2.3.3.1. Uvod 31 U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 4

2.3.3.2. Elektroenergetske potrebe 31 2.3.3.3. Srednjenaponska mreža i trafostanice 31 2.3.3.4. Niskonaponska mreža 32 2.3.3.5. Javna rasvjeta 32 2.3.4. Rješenje vodoopskrbe 32 2.3.5. Odvodnja otpadnih voda 34 2.3.5.1. Rješenje odvodnje 34 2.3.5.2. Hidraulički proračun 35 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 35 2.4.1. Uvjeti i način gradnje 35 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno povjesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 36 2.5. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 36 II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 44 1. Uvjeti određivanja namjene površina 44 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevinskih čestica i građevina 45 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica 45 2.2. Veličina i površina građevina 45 2.3. Namjena građevina 47 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici 47 2.5. Oblikovanje građevina 47 2.6. Uređenje građevnih čestica 50 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 51 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 51 3.1.1. Parkirališta i garaže 52 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikac. mreže 52 3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 47 3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe 53 3.3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vanjske rasvjete 55 3.3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodovodne mreže 56 3.3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda 56 4. Uvjeti uređenja i opremanja zelenih površina unutar građevnih čestica ugostiteljsko - turističke i sportsko - rekreacijske namjene 57 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina 58 6. Uvjeti i način gradnje 59 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 59 8. Mjere provedbe plana 60 9. Mjere spriječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 60 9.1. Mjere zaštite od onečišćenja podzemnih voda 61 9.2. Mjere zaštite od buke 61 9.3. Mjere zaštite od požara 61 9.4. Postupanje s otpadom 62 9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti 62 9.6. Mjere zaštite mora i priobalja 62 U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 5

B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1. Detaljna namjena površina 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.a. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - promet 2.b. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, telekomunikacije i vanjska rasvjeta 2.c. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 6

UVODNE NAPOMENE Detaljni plan uređenja Dragonera (Službene novine Općine Vodnjan br. 2/03) utvrdio je detaljnu namjenu površina, režim uređenja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom te uvjete za izgradnju građevina i poduzimanja drugih mjera u zoni turističkog naselja Dragonera (izvadak čl. 1. Odluke o donošenju DPU Dragonera). Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04) utvrđeno je zaštitno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Zaštitno obalno područje je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Dana 13.rujna 2004. god. stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), s kojom, temeljem odredbi članaka 22., 23. i 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju moraju biti usklađeni svi prostorni planovi. Uredbom se određuju uvjeti i mjere za izradu i provedbu prostornih planova, kao i uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Intencija je Uredbe spriječiti daljnu devastaciju obalnog područja mora, te na temelju jasno utvrđenih uvjeta i mjerila odrediti pravila ponašanja pri izradi prostornih planova i gradnji na tom području. Ovim elaboratom izvršeno je usklađenje Detaljnog plana uređenja Dragonera s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Svaka promjena u tekstualnom dijelu Obrazloženja i Odredbi za provođenje u odnosu na Detaljni plan uređenja Dragonera označena je sivom bojom. Obzirom da se navedenim usklađenjem ne mijenjaju granice građevinskog područja i obuhvat detaljnog plana, nije bilo obavezno provesti postupak javne rasprave. Zasebni dio elaborata usklađenja je i Odluka o usklađenju Detaljnog plana uređenja Dragonera s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 7

I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA UVOD Sukladno "Strategiji razvoja Hrvatskog turizma" te ciljevima u razvoju održivog turizma na području Istarske županije, Grad Vodnjan je turizam uvrstio među osnovne pravce razvoja. Navedeni se pravac razvoja temelji na: - rekonstrukciji te modernizaciji cjelovite turističke ponude, - osmišljavanju i normativnom uvođenju koncepta turističke destinacije, - podizanju kakvoće turističke ponude kroz produženje sezone i različitost sadržaja, - poticanju poduzetništva. Slijedom toga posredni ciljevi razvoja turizma Grada Vodnjana su slijedeći: 1. Razvojem turizma pokrenuti gospodarske, komunalne i uslužne djelatnosti povezane sa turizmom te samim time povećati zaposlenost 2. Povećati kvalitetu turističkog proizvoda razvitkom prepoznatljivih destinacija 3. Povećati dnevnu potrošnju turista komplementarnim sadržajima 4. Prenamjenom određenih lokacija zamijeniti ekološki neodgovarajući način korištenja prostora novim ekološki prihvatljivim sadržajima Osim toga u strateškom razvoju turizma potrebna je angažiranost u: - sudjelovanju lokalnih zajednica u stalnom praćenju kakvoće vode, mora i plaža kako bi se zaštitila turistička odredišta, - izobrazbi stanovništva i turističkih djelatnika o zaštiti okoliša i očuvanju prirode u cilju bolje ekološke osvješćenosti i spoznaje pojma "održivog razvoja" jednog lokaliteta. Obzirom da je priobalje Grada Vodnjana relativno neizgrađeno, isto predstavlja veliki potencijal za povećanje smještajnih turističkih kapaciteta. Pažljivo planirani sadržaji mogu samo podignuti kvalitetu predmetnog područja. Naime, osim turističkog naselja Barbariga i brojnih bespravno izgrađenih naselja, obalno područje Grada Vodnjana za sada predstavlja bezbroj izrazito malih parcela na kojima, tijekom ljetnih mjeseci boravi velik broj turista koji nelegalno kampiraju na vlastitom zemljištu a koji nemaju ni minimalne sanitarne uvjete što znači da su bez vode iz sustava vodoopskrbe, da nemaju rješenu dispoziciju otpadnih voda i zbrinjavanja komunalnog otpada što rezultira značajnim negativnim učinkom na okoliš. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 8

1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA Područje "DRAGONERA", smješteno sjeverozapadno od naselja Peroj u Gradu Vodnjanu uz županijsku cestu Ž 5115 Peroj - Barbariga, predstavlja jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu razvoja turizma ili, uz već izgrađeno turističko naselje Barbariga okosnicu "VODNJANSKE RIVIJERE". Koncepcija razvoja tog prostora temelji se na ispunjenju dugoročnih ciljeva uz maksimalno poštivanje načela održivog razvoja turizma što znači razvoj uz poštivanje prihvatnih kapaciteta okoliša kao i valorizacija prirodnih i kulturnih datosti prostora. Područje obuhvata Detalnog plana uređenja (DPU) Dragonera prostire se od ceste Peroj Barbariga do mora u dubini od cca 260-350 m i u dužini od cca. 1500m. Zahvat je planiran na kompleksu neizgrađenog zemljišta u vlasništvu trgovačkog društva Darija d.o.o iz Poreča a sačinjava ga katastarska čestica broj 19/27 K.O. Peroj sa pripadajućim pomorskim dobrom na kopnu i moru. Ukupna površina obuhvata DPU-a iznosi 38.7 ha (kopno i more). 1.1.1. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJETALNIH VRIJEDNOSTI U širem smislu zona ugostiteljsko - turističke namjene Dragonera smještena je u jugozapadnom kvadrantu istarskog poluotoka i na relativno maloj udaljenosti od značajnijih europskih turističkih destinacija Italije, Slovenije i Austrije. Tako je od Trsta najbližeg većeg italijanskog grada udaljena oko 100 km, Ljubljane kao glavnog grada Slovenije manje od 200 km, Graza oko 360 km i Beča oko 560 km, a od Zagreba, glavnog grada Hrvatske kroz tunel Učku oko 280 km. U užem smislu područje na kojem se planira zahvat nalazi se sjeverozapadno od naselja Peroj uz županijsku cestu Peroj - Barbariga na području Grada Vodnjana, a prostire se od ceste prema moru u širini cca 260-350 m i dužini cca 1500 m. Područje obuhvata Plana udaljeno je približno 3 km od naselja Peroj, 4 km od naselja Barbariga, 7,5 km od naselja Fažana, a od Nacionalnog parka Brijuni oko 6 km. 1.1.1.1. Analiza postojećeg stanja 1.1.1.2.Topografska obilježja U promatranom području prevladavaju ravni do blago strmi tereni s nagibom od 1-5 % i to u padu prema Fažanskom kanalu. Teren se jednakomjerno spušta sa kote 12,5 m n.v. do kote 0,5 m n.v. neposredno uz morsku obalu. Nema značajnijih manjih ili većih topografskih formi ili depresija, osim zamočvarene površine na najnižoj koti područja. Naime djelovanjem valova uslijed vrlo jakih vjetrova iz III i IV kvadranta na dijelu obale stvorio se prirodni šljunčani nasip koji sa jedne strane onemogućava otjecanje površinskih voda (nakupljenih za vrijeme jačih oborina) u more a istovremeno U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 9

zadržava i otjecanje morske vode koja djelovanjem valova ponenta i lebića naplavljuje taj dio kopna. Seizmološki činitelji Prema Seizmičkoj karti Republike Hrvatske, područje zahvata nalazi se unutar VII zone prema MCS ljestvici za povratni period od 500 godina te se sukladno tome provode mjere u projektiranju i izgradnji objekata utvrđene propisima iz oblasti gradnje. 1.1.1.4.Geološka i hidrogeološka osnova Geologija Osim same plaže, cijelo područje je prekriveno tankim slojem crvenice (terra rossa) u debljini od 10 cm do 1 m, koja je produkt mehaničkih, kemijskih i biokemijskih procesa i sedimentacije. Na pojedinim mjestima na površini terena se nalaze izdanci krednih sedimenata koji vire iz podloge. Hidrogeologija Imajući u vidu da je čitavo područje južne Istre izgrađeno od karbonatnih stijena kod kojih je, zbog tektonske oštećenosti, došlo do procesa okršavanja, iste predstavljaju povoljnu sredinu za formiranje podzemnih voda s privilegiranim pravcima tečenja. Južno od područja obuhvata Plana zabilježen veliki broj bušenih zdenaca za opću uporabu od čega je veliki broj onih kod kojih dolazi do zaslanjivanja tijekom crpljenja. Rasparceliranost terena očituje se i na spoznaji do koje se došlo provedbom katastra bušenih zdenaca, travanj 1997. godine kada je na K.O. Fažana zabilježeno 6 bušenih zdenaca za navodnjavanje i 119 zdenaca za opću uporabu a da je na jednoj k.č. nađeno i obilježeno i do 40 bušenih zdenaca. Potrebno je napomenuti da će spoznaja o velikom broju bušotina u neposrednoj blizini promatranog područja omogućiti da se u jednoj od narednih faza na definiranim bušenim zdencima provedu detaljni istražni radovi poglavito glede razina i kakvoće voda ukoliko bi se za potrebe tehnološke vode ukazala potreba za korištenjem podzemnih voda. Područje obuhvata Plana nalazi se izvan III. vodozaštitne zone pulskih bunara. 1.1.1.5.Meteorološke i klimatološke okolnosti Temperatura zraka Za razdoblje 1975-1995. godine, (prema Statističkim ljetopisima Istre, Primorja i Gorskog Kotara) srednja godišnja temperatura najhladnijeg mjeseca siječnja iznosi 5,4 o C, a u najtoplijem srpnju 23,5 o C. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 10

Srednji broj hladnih dana u toku godine kada minimalna temperatura zraka padne ispod 0 o C iznosi 22,2. Srednji broj toplih dana (dnevna maksimalna temperatura 25 o C) u toku godine je 89,2. Najveći broj toplih dana imaju srpanj 27,8 i kolovoz 26,6 dana. Temperatura može pasti ispod nule od studenog do travnja. Apsolutni maksimum temperature izmjeren u Puli bio je 35 ºC i to u kolovozu 1990. godine, a minimum 9 ºC u veljači 1991. godine. Graf br. 1. Srednje mjesečne, apsolutne maksimalne i apsolutne minimalne temperature meteopostaja Pula (1981-1992) Srednje mjesečne, apsolutne maksimalne i apsolutne minimalne temperature Meteo postaja PULA ( 1981-1992 ) 35 30 25 20 15 10 T ( 0C ) 5 mjesec I III V VII IX XI Tmin Tsred Tmax 0-5 -10 Tmin Tsred Tmax Relativna vlaga Godišnji hod srednjih mjesečnih relativnih vlaga prikazan je na grafu br. 2. Iz grafa je vidljivo da relativna vlaga ima karakterističan godišnji hod s minimumom u ljetnim mjesecima, a maksimum u zimskim mjesecima. Srednja godišnja vrijednost za promatrano razdoblje varirala je od 65% do 72% s srednjakom od 71% što je nešto niže u odnosu na raniji promatrani niz, a to je u skladu s promjenama u temperaturi zraka. Graf br. 2. Srednja mjesečna relativna vlaga Srednja mjesečna relativna vlaga Meteo postaja PULA ( 1981-1992 ) 76 74 72 70 68 % 66 64 62 60 58 56 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 11

Oborine Pula ima maritimni tip godišnjeg hoda oborina sa izrazitim maksimumom u studenom i minimumom u ljetnim mjesecima. Oborine su najčešće u obliku kiše, vrlo rijetko u obliku tuče i snijega. Za razdoblje od 1953. do 1998. godine prosječna godišnja količina oborina iznosila je 841,1 mm s minimumom od 551,5 mm i maximumom od 1122,0 mm. Najkišovitiji mjesec, u promatranom periodu bio je studeni s prosječnom vrijednosti od 105,6 mm, dok je najmanje oborina palo u srpnju mjesecu s prosjekom od 42,8 mm. Na grafu br. 3. prikazane su srednje mjesečne količine oborina u periodu od 1953. do 1998. godine. Graf br. 3. Srednje mjesečne količine oborina na Meteo postaji Pula (1953. - 1998.) 120 100 80 mm 60 40 20 0 siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj mjesec kolovoz rujan listopad studeni prosinac Naoblaka Srednja godišnja naoblaka u promatranom razdoblju (1981-1992) je 5,4 desetina prekrivenosti neba oblacima. U odnosu na ranije promatrani vremenski niz to je porast od cca 13% (4,7), pri čemu se maksimum oblačnosti s prosinca (6,1) premjestio na studeni (6,7) dok je najvedriji mjesec sa srednjom mjesečnom naoblakom 3,0 desetina kolovoz. Magla Pojava magle u Puli nije česta. Ukupni broj dana s maglom varirao je u periodu 1981-1992 od 6 do 23 dana, dok je srednji mjesečni broj dana s maglom manji od 4. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 12

Najveći broj dana s maglom je u siječnju, kada se može očekivati i do 8 dana s maglom. Iz navedenog je vidljivo da je magla najčešća tijekom zime dok je ljeti gotovo i zanemariva pojava. Na moru je tijekom ljeta česta pojava magle i sumaglice uvjetovana pojačanim isparavanjem mora. Vjetar Cijelo područje izloženo je vjetrovima iz III i IV kvadranta čija ukupna učestalost iznosi približno 24 % sa srednjom jačinom 2 po Boforu. Iz pravca W i SW (ponenat i lebić/garbin) ponekad se razvijaju snažni vjetrovi olujne jačine i do 7-8 po Boforu. Ti vjetrovi su lokalnog karaktera i kratkotrajni, međutim mogu svejedno djelovati vrlo razorno na obalu, na lukobrane i na druga obalna postrojenja a naročito na usidrena plovila. Vjetrovi iz pravca NW ( maestral i tramuntana) stvaraju uzburkano more naročito u sjevernom dijelu Fažanskog kanala. Tijekom godine na području Pule od vjetrova prevladavaju vjetrovi iz smjerova NE i E (bura) s učestalošću od 20% dana godišnje, uz prosječnu jačinu od 2,2 do 2.7 bofora. Učestalost navedenih vjetrova je najmanja ljeti (11 19%). S visokim postotkom učestalosti od 13% zastupljen je i vjetar SE ili jugo, s prosječnom jačinom od 2.2 bofora. Jugo uglavnom puše u proljetnim mjesecima. Najmanje zastupljen vjetar je sa sjevera, s učestalošću od 4% i jačinom od 1,5 bofora i juga s učestalošću od 5% i prosječnom jačinom od 2,0 bofora. Ljeti je u Puli dominantan vjetar koji puše iz smjera NW (12%, 1,8 bofora) i W (10%, 2,0 bofora). U ljetnim mjesecima nastupa i etezijsko strujanje zapadnog smjera maestral koji donosi na kopno ugodno osvježenje dok u večernjim satima, kad se kopno hladi brže od mora, prevladava strujanje s kopna ili tako zvani burin. Učestalost tišina na području Pule je među najvišim u sjevernom Jadranu (iza Rovinja) i to najviše ljeti s učestalošću od 16% i najmanje u proljeće 11%. Pojava jakog vjetra s brzinom većom od 39km/h je rjeđa ljeti ( 2% ) nego u ostalim sezonama ( 4 do 5,5 % ). Učestalost vjetra brzine veće od 62 km/h iznosi ljeti samo 0,3 %, a u drugim sezonama 1-2%. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 13

Graf br. 4. Relativne čestine za pojedini smjer vjetra Relativne čestine za pojedini smjer vjetra NNW N 200 NNE NW 150 NE WNW W 100 50 0 ENE E WSW ESE SW SE SSW S SSE 1.1.1.6. Pedološka osnova Tlo na ovom području čini slabo humozna crvenica (Terra rossa) i ona je mjestimično plitka (cca 10 cm) do srednje duboka (cca 35-40 cm). Na mjestima plitkog sloja tla izbija matični supstrat na površinu kao živo ili mrtvo kamenje, a na dijelu je pravi kamenjar (dio neposredno iznad zamočvarene površine). 1.1.1.7. Površinski pokrov Područje planiranog zahvata graniči na sjeverozapadu sa sitnim privatnim posjedima, na nekadašnjem šumskom zemljištu, a na jugozapadu sa pretežno poljoprivrednim površinama. I u jednom i u drugom primjeru područje je pod velikim antropogenim utjecajem pri čemu je sjeverozapadni dio značajno devastiran. Jaki antropogeni utjecaj na privatnim parcelama u sjeverozapadnom dijelu zone obuhvata (izvan granice promatranog područja) u pravcu uvale Marić očituje se u krčenju nekadašnje degradirane šumske vegetacije i nastojanjem da se unošenjem raznih hortikulturnih, šumskih vrsta te ponekom voćkom oplemeni mjesto boravka. Ove površine trebale bi imati parkovni karakter, međutim zbog vrlo sitnih posjeda, različitosti ukusa vlasnika, gledano u globalu, taj dojam se ne može steći. Na tom prostoru nađu se primjerci unesenih vrsta i to alepskog bora P.halepensis), rijetko pinja (P.Pinea ), himalajskog cedra (C.deodara), japanske kaline u živicama ili kao stablašica (Ligustrum japonica), razne voćke kao badem (Amygdalis communis), šljiva (Prunus domestica), trešnja (Prunus avium) te druge egzotične vrste kao palme (Hamerops sp), bambus trstika (Bambusa sp.) i dr. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 14

Središnji najznačajniji dio područja planiranog zahvata čini zemljište obrašteno autohtonom šumom hrasta crnike (Quercetum ilicis) u kojoj su primješani poneki primjerak hrasta medunca (Quercus pubbescens), te prateći elementi bjelograbić (Carpinus orientalis) i crni jasen (Fraxinus ornus), grmovi kao: zelenika (Phylirea media), veliki vrijes (Erica verticilata), šmrika (Juniperus oxycedrus i macrocarpa) brnestra (Spatrium junceum), drača (Paliurus acculeatus) i te druge ubikvističke vrste kao crni trn (Prunus spinosa), kupina (Rubus fruticosus ) i dr. Terenskim istraživanjem područja planiranog zahvata (travanj 2001. godine) površinski pokrov može se artikulirati na: - kvalitetnu autohtonu klimatogenu šumu crnike (Orno-Quercetum ilicis), - degradiranu autohtonu šumu crnike (Orno-Quercetum ilicis), - poljoprivredne površine, - zamočvarena površina, - škrapovito stjenovitu morsku obalu. U dijelu gdje je evidentiran kvalitetniji šumski pokrov uslijed relativno rijetkog obrasta crnike su formirane kao soliteri ili skup stabala sa zajedničkom krošnjom. Mjestimično više stabala zajedno čine vrlo jake zelene kulise visine oko 10-12 metara, koje ostavljaju vrlo snažan dojam. Između njih nalazi se grmlje različite gustoće i visine do maksimalno 3 metra (slika 1.) 1.1.1.8. Oceanografski podaci Definicija akvatorija i morfobatimetrijske osobine Priobalni dio područja zahvata u cjelosti se nalazi u Fažanskom kanalu koji obuhvaća morski prostor između Brionskih otoka i obale istarskog kopna a koji je određen ekstremnim točkama i to na jugu - rt Proština i sjeverno rt Debeljak. Fažanski kanal je dio sjevernog Jadrana koji je plitki bazen s srednjom dubinom 35-40 m, ograničenog kapaciteta ali s vrlo izloženim horizontalnim i vertikalnim varijacijama dinamike, temperature i slanosti vodenih masa što neminovno ima snažan utjecaj na uobičajena sezonska ili vanredna kolebanja primarne i sekundarne proizvodnje bio mase. Taj dio jadranskog mora, u odnosu na primarnu produkciju i na ribolovni potencijal, spada u red najproduktivnijih jadranskih voda. Obala kanala je niska i kamenita s nekoliko poteza šljunkovitih plaža. Zbog izloženosti valovima izrazito je prisutna erozija koja se očituje u razdvajanju i destrukciji slojeva ogoljelog matičnog litološkog supstrata te znatnoj površini prekrivenoj sitnim i srednjim kamenjem u užem litoralu. Potrebno je naglasiti da je obala izrazito devastirana izlovom prstaca pa će biti veoma bitno locirati i kvalitetno osmisliti obalu u funkciji planiranog zahvata što će svakako izmijeniti izvorni ambijent. Valovi Na području Fažanskog kanala nisu obavljena sustavna mjerenja valova već su nam dostupni podaci o vizualnim promatranjima valova s brodova. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 15

Maksimalne visine valova od bure na otvorenom moru iznose 3,5m i javljaju se u veljači, dok su od juga maksimalne visine 2,5m te od vjetrova iz ostalih smjerova 1,5m. Srednje visine valova od bure mjenjaju se u rasponu od 0,6m do 1,0m, od juga od 0,5m do 1,3m a od vjetrova iz ostalih smjerova u rasponu od 0,3m do 0,9m. Morske mjene Na temelju dugogodišnjih mjerenja na mareografskoj postaji u Rovinju te provedenom korelacijom na pulsko područje procjenjeno je da srednja razlika između srednje visoke i srednje niske vode iznosi 0,40±0,20 m. Srednja razina živih razi iznosi približno +0,42 m, a srednja visina niskih živih razi spušta se približno do -0,38 m od srednje razine mora. Iz navedenog proizlazi da srednji maksimalni raspon između plime i oseke iznosi 0,80 m. Za vrijeme jakih juga i niskog atmosferskog pritiska vodostaj se može znatno povisiti i suprotno, za vrijeme bure i visokog atmosferskog tlaka te zbog pritiska vjetra očekivani vodostaj se može znatno smaniti. Upravo zbog toga maksimalne amplitude razine mora mogu iznositi i više od 2 m. Tako zbirno, analizom podataka mjesečnih najviših ( +148 cm u studenom) i najnižih (-74 cm u siječnju) kolebanja razine mora na mareografskoj postaji u Rovinju najveća amplituda može iznositi 222 cm. 1.1.2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST Promet Na predmetnom području ne postoji izgrađena prometna mreža osim zapuštenih zemljanih prilaznih puteva postojećim parcelama i obali. Priključak predmetnog područja na postojeću prometnicu - županijska cesta Ž 5115 nije definiran u PPO Pula u separatu Trase prometnica. Uvjeti za mjesto i način priključivanja pojedinačnih parcela na javni put, unutar područja obuhvata Plana,određeni su Odredbama za provođenje PPO Pula točka 79, točka 80, točka 81, točka 82 i točka 83. TK mreža Na području kojeg obuhvaća DPU Dragonera ne postoji pretplatnička TK mreža. Najbliža komutacijska građevina na širem području je UPS Barbariga, udaljena oko 4 km i UPS Fažana, udaljena 5 km. Uz južni rub prometnice Peroj - Barbariga nalazi se trasa kabelske kanalizacije, kaja je izvedena cijevima PEHD φ50. Spoj UPS Fažana i UPS Barbariga izveden je svjetlovodnim kabelom. Elektroenergetska mreža Potrošači naselja Peroj, udaljenog oko 2,5 km od Dragonere, električnom energijom napajaju se iz distributivnih trafostanica PEROJ i PEROJ 2. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 16

Sjeveroistočno od zone obuhvata plana nalazi se dvostruki DV 10(20) kv Fažana - Barbariga. Na taj dalekovod priključene su sve distributivne trafostanice od Peroja do Barbarige, ukupne instalirane snage 6040 kva. Vodovodna mreža U predmetnoj zoni kao i pored predmetne zone ne postoji izvedena vanjska vodovodna mreža sa koje bi se moglo izvršiti vodoopkrba predmetnog područja. Područje na potezu od Peroja do Barbarige, uključivo Peroj i Barbarigu, snabdjeva se vodom iz vodoopskrbnog sustava Gradole. Ljetna vršna potrošnja veća je od kapaciteta vodovoda (cjevovoda) Gradole i u toku dana ne uspije puniti rezervoar Mandriol (dešava se u toku vršne satne potrošnje). To pokazuje da se sadašnja dnevna max. potrošnja vode kreće oko 160 l/sek u ljetnom periodu a što je i sadašnji kapacitet cjevovoda Gradole. Iz proračuna dugoročne potrošnje vode može se zaključiti da će dugoročno biti manjak vode u odnosu na postojeće kapacitete od Q = 87,10 l/sek. Vodoopskrbni sistem Gradole omogućuje Q max = 160 l/sek, dok su buduće potrebe za isto područje Q = 247,10 l/sek. U ljetnoj špici potrošnja je dostigla Q = 160 l/sek i nešto je veća u vršnoj satnoj potrošnji zbog neizgrađenosti vodosprema za pokrivanje satne neravnomjernosti uzduž čitave trase. Odvodnja Unutar područja obuhvata Plana ne postoji izgrađena fekalna niti oborinska kanalizacija. Odvodnja fekalnih otpadnih voda sjevernog područja iznad naselja Peroj rješena je u skladu sa studijom odvodnje općine Pula. Iznad naselja Peroj izgrađen je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Peroj koji prikuplja sve otpadne vode od naselja Štinjan, preko Valbandona, Fažane do Peroja i dalje do Barbarige. Projektirani kapacitet uređaja za pročišćavanje Peroj iznosi Q=414,0 l/s. Prilikom realizacije izgradnje uređaja za pročišćavanje izgrađena je prva faza koja se sastoji od prethodnog mehaničkog pročišćavanja kapaciteta Q=200 l/s sa pripadajućim podmorskim ispustom. 1.1.3. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA Temeljem Prostornog plana Općine Pula ( Službene novine ZORijeka 26/83 i55/84, Službene novine općine Pula br. 11/87,2/93, 3/93 i 7/93, i Službene novine Istarske Županije br.6/97,5/98, 6/98 i 4/02, list 5. Plan namjene površina, i Elaborat granica građevinskog područja, k.č.br.19/27, k.o.peroj nalazi se unutar granica građevinskog područja zone izgradnje komercijalnog i odmarališnog turizma pripadajućeg naselja. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 17

Izrada DPU-a Dragonera utvrđena je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Vodnjan 2002-2003 SN Općine Vodnjan br.5/01. Temeljem Prostornog plana Istarske Županije predmetno područje nalazi se unutar granica turističko razvojnog područja (TRP) kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja. U skladu s opredjeljenjima za razvoj turizma na nivou ŽUPANIJE kao i GRADA VODNJANA, u zoni ovog zahvata planiraju se ugostiteljski objekti visoke kategorije, što prema važećim propisima podrazumijeva smještajne kapacitete sa četiri i pet zvjezdica. Unutar područja obuhvata Plana može se planirati izgradnja isključivo gore navedenih kategorija smještaja i to prema prostornim standardima za navedene kategorije. Također isto pretpostavlja i potrebne prateće ugostiteljske sadržaje na odgovarajućem nivou, kao i sportske, plažne i druge sadržaje. Dokumenti prostornog uređenja šireg područja koji se odnose na područje obuhvata Plana su: - Strategija i Program prostornog uređenja RH - Prostorni plan Istarske županije (Službene novine ŽI, br. 2/02) - Prostorni plan Općine Pula ( Službene novine ZORijeka 26/83 i 55/84, Službene novine općine Pula br. 11/87,2/93, 3/93 i 7/93, i Službene novine Istarske Županije br.6/97,5/98, 6/98 i 4/01). STRATEGIJA I Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, 1999., NN RH br. 50/99.) date su smjernice za prostorni razmještaj i prioritete razvoja s gledišta uređenja prostora. Strategijom prostornog uređenja RH, u poglavlju 4.3.4. Turizam, utvrđeno je: U valorizaciji značaja turizma za ukupno gospodarstvo i blagostanje nacije, Hrvatska mora mijenjati stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko shvaćenoj gospodarskoj djelatnosti. Strateški resurs hrvatskog turizma je visokovrijedan prostor, čija će vrijednost dugoročno rasti. Stoga svaku njegovu alternativnu uporabu treba valorizirati i s pozicija turističkih funkcija. Temeljno uporište tržišnog prilagođivanja hrvatskog turističkog sektora svakako je rekonstrukcija, odnosno modernizacija osnovne turističke ponude u cilju promjene dosadašnjeg image-a masovne i jeftine destinacije. S gledišta prostornog uređenja treba obraditi i područja za nove i atraktivne sadržaje kao npr. mogućnost izgradnje golf igrališta, reprezentativne turističke zone za visoki turizam, mogućnosti selektivnih oblika turizma i sl. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 18

Programom prostornog uređenja RH, u poglavlju 4.5. Turizam, utvrđeno je: iz (T.4-15): Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude temeljit će se na smjernicama Strategije prostornog uređenja i planova prostornog uređenja, uvažavajući gospodarske i ekološke kriterije. Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je (između ostalog) sustavno kriterijski utvrditi: nove sadržaje osobito športa i rekreacije računajući i golf igrališta koja treba pripremati istraživanjem najpovoljnijih lokacija na manje vrijednom poljoprivrednom zemljištu. iz (T.4-16): Prioriteti razvoja s gledišta uređenja prostora (između ostalog) su: U svrhu oblikovanja kvalitetnije i bogatije turističke ponude treba izraditi program razvitka i izgradnje golf-igrališta kao poseban segment obogaćenja turističke ponude. Turističke zone, utvrđene u važećim prostornim planovima, ali danas još neizgrađene, treba privoditi namjeni na temelju novih prostornih planova donesenih prema važećim zakonima i propisima, a koji će biti u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE i njegovo usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora U nastavku su dati izvaci iz odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije, kao i njegova Usklađenja, koji se odnose na predmetno područje. 3.3. Ugostiteljstvo i turizam Članak 47. Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam je osim u građevinskim područjima naselja i postojećim stambeno-turističkim naseljima, predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja - turističkim razvojnim područjima (u daljnjem tekstu: TRP), na seoskim gospodarstvima, te u lukama nautičkog turizma. Turistička rekreacija, kao prateća djelatnost ugostiteljstva i turizma se ovim Planom, osim unutar područja naselja i postojećih stambeno-turističkih naselja, predviđa u TRP-ovima te na ovim Planom predviđenim prostorima. Kriterije za raspored, vrstu, kapacitet i veličinu, i ostale pokazatelje ugostiteljskoturističkih područja, mora se provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora a osobito: - ponudu na turističkom tržištu je nužno prilagoditi globalnoj strategiji razvoja Županije, posebno vodeći računa o demografskim ograničenjima - izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većim dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude - prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija, - dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša, U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 19

- gradnju novih građevina ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima,i uklapati ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, a izgradnju u dosad neizgrađenim dijelovima obalnog područja (posebno istočna obala) usmjeravati u dubinu prostora, - osigurati prethodnu sanaciju bespravnih oblika izgradnje i korištenja u obalnom području kroz institucionalne oblike korištenja prostora (prenamjena) ili uklanjanjem bespravno izgrađenih građevina s povratom u prijašnje stanje - osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje, kao npr. golf igrališta, reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaj za visoki turizam, (ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje) i sl. Planirana strategija razvoja turizma i ugostiteljskih djelatnosti Županije je ostvarivanje veće kvalitete usluga s znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja. Članak 48.(dopuna) Utvrđuju se položaj, veličina te vrsta i kapacitet izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene, koji su ovim Planom smješteni unutar turističko-razvojnih područja i postojećih stambeno-turističkih naselja unutar zaštićenog obalnog područja (u daljnjem tekstu: ZOP-a), kako slijedi iz tabelarnih prikaza: Tablica 2.a: Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar turističkih razvojnih područja (položaj, veličina, vrsta, kapacitet): BR.. Položaj Grad/ općina 35. Dragonera Grad Vodnjan Status izgrađenosti područja Hoteli(T1) Turističko naselje (T2) Veličina Kapacitet/ postelja Neizgrađeno X X 36,0 ha 1800 Članak 49. Unutar TRP-ova predviđaju se ugostiteljsko-turističke površine: - Turistička naselja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su turističke smještajne građevine, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske i rekreativne djelatnosti, itd.; - Kampove; - Pojedinačne građevine (hoteli, moteli, izletišta, depandanse i sl. koje mogu formirati i zasebne komplekse; - Privezišta i sidrišta, sukladno odredbama Uredbe i drugih posebnih propisa. Članak 50. Ovim se Planom preporučuju slijedeći osnovni standardi za određivanje veličina građevnih područja turističkih zona unutar prostora TRP-ova, turističkih zona unutar naselja i postojećih stambeno-turističkih naselja određenih ovim Planom s bruto gustoćom korištenja između 50 i 120 postelja/ha. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 20

Izuzetno od stavka 1.,bruto gustoća korištenja može biti: - najmanje 33 postelja/ha za kapacitete vila uz golf igrališta, s time da površina zona vila unutar obuhvata golf igrališta ne mogu prelaziti 15% obuhvata - prema zatečenoj gustoći kod turističkih zona u korištenju ili u izgradnji ako je dostignuta brutto gustoća veća od 120 postelja/ha. Ovim se Planom utvrđuje element postelje kao osnovne kvantifikacijske jedinice za građevine turističke namjene; smještajne jedinice kod različitih tipova turističkih smještajnih građevina određivati će se na slijedeći način: - smještajna jedinica u hotelima, depandansama, odmaralištima = 2 postelje - smještajna jedinica apartmana i bungalova = 3 postelje - smještajna jedinica autokampova = 3 postelje - smještajna jedinica vila = 6 postelja Negradivi dijelovi TRP-ova, izvan građevnih područja turističkih zona određenih prostornim planovima uređenja gradova i općina, mogu se namijeniti za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja, za rješavanje prometa u mirovanju, izgradnju komunalnih objekata i uređaja te za hortikulturno uređenje. PROSTORNI PLAN OPĆINE PULA Prema Prostornom planu Općine Pula ( Službene novine ZORijeka 26/83 i 55/84, Službene novine općine Pula br. 11/87,2/93, 3/93 i 7/93, i Službene novine Istarske Županije br.6/97,5/98, 6/98 i 4/01, list 5. Plan namjene površina, i Elaborat granica građevinskog područja, predmetne k.č., k.o.vodnjan nalaze se unutar granica građevinskog područja zone izgradnje komercijalnog i odmarališnog turizma pripadajućeg naselja. U točki 10., stavak 1. Odredbi za provođenje važećeg Plana, u priobalnom dijelu zone izgradnje komercijalnog i odmarališnog turizma (u daljnjem tekstu: turističke zone) uvjetuje se osiguranje pojasa od 50 m uz morsku obalu u najvećem dijelu za rekreativne aktivnosti. Točkama 67. i 68. Odredbi za provođenje Plana, utvrđeni su slijedeći uvjeti određivanja veličine minimalne i maksimalne izgrađenosti: - Kod smještajnih objekata turističkih naselja i odmarališta sa najviše dvije smještajne jedinice maksimalna izgrađenost može iznositi 65%, a minimalna 10% površine građevinske parcele. - Kod smještajnih objekata turističkih naselja i odmarališta sa najmanje tri smještajne jedinice maksimalna izgrađenost može iznositi 70%, a minimalna 10% površine građevinske parcele. - Kod hotela i motela maksimalna izgrađenost može iznositi do 75%, a minimalna 10% površine parcele. Izuzetno, kod interpolacija maksimalna izgrađenost može iznositi do 100% površine građevinske parcele. Točkom 99. Odredbi za provođenje Plana visina građevina određena je na slijedeći način: - Kod višestambenih, poslovnih i drugih objekata, osim objekata male privrede, maksimalna visina određuje se ovisno o odobrenom broju etaža, namjeni i drugim specifičnostima objekta i okolne postojeće i planirane izgradnje, s time da se ne može iznositi više od 20 metara. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 21

1.1.4. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA Izvori onečišćenja Potencijalni izvori onečišćenja mora na predmetnoj lokaciji su: - određeni sadržaji i djelatnosti unutar turističkog naselja Dragonera - otpadne vode s privatnih parcela na kojima tijekom ljetnih mjeseci boravi veliki broj turista bez kvalitetno rješene odvodnje ili zbrinjavanja otpadnih voda putem sabirnih jama - regionalna prometnica Fažana Barbariga Zatečene kulturne vrijednosti Na širem području obuhvata registrirani su ali neistraženi mnogobrojni tragovi arheoloških ostataka iz antičkog perioda. Sjevernije od područja obuhvata DPU Dragonera nalazi se prostrani antički i kasnoantički sklop zgrada uz uvalu «Lakuža», dok se nekoliko stotina metara južnije od zone nalazi prostran priobalni kompleks antičke vile podignute nad tragovima brončanodobne naseobine. Unutar područja obuhvata DPU Dragonera,obilaskom terena i temeljem elaborata Arheološka topografija područja Dragunera kod Peroja izrađenog sa strane arheologa Ranka Starca u svibnju 2002 uočena su dva lokaliteta u kartografskim prilozima označena kao Zona 1 i Zona 2. Zona 1 dijelom se proteže izvan područja obuhvata Plana, dok je «Zona 2» smještena u središtu priobalnog dijela područja, uz sjeverni rub žala i manje močvare. Teren južnije od zone 2 mnogo je krševitiji i na njemu nisu uočeni arheološki tragovi. Sjeverozapadnije od spomenute glavne prometnice nalazi se dijelom istraženi antički gospodarsko-stambeni sklop u šumi Šaraje, no i taj lokalitet je izvan područja obuhvata turističke izgradnje. Napominjemo da se unutar predmetnog područja ne nalaze tragovi arhitekture iz srednjevjekovnog ili novijeg doba, a nisu uočene ni prapovijesne grobne humke, ili antičke kružne gomile, kakvih ima u šumama uz obližnju Barbarigu. Zona 1 Ako krenemo pješice obalom iz pravca sjevera (uvale Lakuža) izdaleka se može uočiti jedna velika gomila koja se izdiže do pet metara visine nad samim žalom. Riječ je o više metara debelim vodoravno istaloženim slojevima crveno-smeđe prepečene zemlje, pepela, komadića ugljena, zgure, komadića vapna i spaljena kamena. Unutar ove gomile, zapravo ostatka morem raznesenog deponija nalazi se izvrsno očuvana, dijelom urušena i zatrpana kružna vapnenica, odnosno peć za višekratnu upotrebu. Tragovi arheološkog materijala unutar slojeva otpadaka izvan plašta vapnenice (komadići antičkih opeka, amfora, kućanske keramike iz antičkog ali i kasnoantičkog razdoblja) upućuju nas na razmišljanje o rimskodobnom porijeklu ove peći. Konstrukcija peći je dojmljiva, to je kružna građevina s pristupnim zidanim hodnikom, zidana od uslojenih klesanaca, danas dijelom devastirana za potrebe vikendaških roštiljanja (vidi fotografije zona 1- G, D, J, I, K, L i H ).Ovo nije recentna vapnenica U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 22

izgrađena u blizini antičkih ruševina radi lake nabave kamena za paljenje, već vrlo pomno izgrađeni objekt s dugom uporabom, a komadići željezne zgure u plitkom moru te ulomci eruptivnog kamena mogu upućivati i na povremenu funkciju lončarske peći ili kovačnice iz antičkih vremena. Podno prostrane travnate ledine sjevernije od ovog kružnog objekta uočavaju se nepravilne gomile zemlje koje prekrivaju tragove zidova nekih građevina. Jedan zid antičkog porijekla se od ove ledine pruža k moru, gdje nestaje na početku žala (foto zona 1-D). Podno ovog zida na stjenovitom žalu nalaze se rasuti ulomci eruptivnog kamena ali i od djelovanja visoke temperature i vatre komadi gotovo rastaljena kamena, koji je nekad bio unutarnjom oblogom peći (vidi foto zona 1-E). Gotovo u fizičkom kontaktu, tek dvadesetak metara južnije obalom od opisane kružne peći nalazi se zanimljiv sklop ruševnih zidova obrastao žbunjem, dijelom očuvanih tragova do tri metra visine, no glavnina ovog gospodarskog kompleksa stradala je erozijom mora i porastom razine mora, pa se u plitkom moru među kamenjem uočavaju tragovi temelja zidova, ostaci podloška jednog tijeska i dijelovi uređaja za meljavu maslina. Samim očevidom vidi se vremenska slojevitost ovog sklopa utemeljenog u ranoj antici, s značajnim pregradnjama iz kasnoantičkog i bizantskog doba. Naslućuje se trag neke kloake ili odvodnog kanala, a prigrađene kontraforne istake mogu sugerirati i neku fortifikacijsko-promatračku funkciju. U šikari nekoliko desetaka metara dublje u zaleđu ovih ostataka (vidi ih na fotografijama zona 1- F, A, B, C) nalaze se umjetno iskopane depresije zatrpane urušenim kamenjem i toliko obrasle da ih nije bilo moguće snimiti ili detaljnije promotriti. Uz njihove rubove nalazimo po tlu rasute ulomke antičkih opeka. Vjerojatno su to tragovi kamenoloma u kojima je vađen kamen za paljenje u peći. Opisan arheološki lokalitet iako dijelom razoren utjecajem mora s očuvanim elementima gospodarske i stambenofortifikacijskih funkcija vrijedan je spomenik antičkog razdoblja na jugu Istre i treba ga u sklopu zelene zone zaštićenog priobalja (pojasa širine do pedeset metara od obalne crte) istražiti, konzervirati i dijelom rekonstruirati i prezentirati. Zona 2 Na sjevernom rubu «Zone 2, na istaknutom rtu dominira mali betonski bunker iz drugog svjetskog rata. Nekoliko desetaka metara od bunkera dublje u šumi (vidi fotografije zona 2 A i E) nalazi se mali vojni stambeni pravokutni prizemni objekt. Pedesetak metara dalje obalom i šumom prema jugoistoku počinju se pojavljivati rasuti ulomci antičkih opeka i gomile nabacanog priklesanog kamenja. U duljini od pedesetak i širini više od trideset metara uz rub male uvale s plažom i vrelom pitke vode nalazi se antički gospodarsko-stambeni kompleks (vidi fotografije zona 2 B i C). Lokalitet je posve nevidljiv s obale, nalazi se na blagom uzvišenju zaklonjenom gustom makijom, tek se trag jednog zida okomitog pružanja na liniju obale naslućuje u z more (vidi sliku zona 2 D). U šumi nedaleko mora danas se nailazi na neravno tlo puno gomila kamenja, jama i tragova ziđa, s rijetkim ulomcima antičkih opeka (zona 2 F). Među gomilama poluobrađenog i priklesanog kamena nalaze se dijelovi kružnih kamenih recipijenata za taloženje maslinova ulja (zona 2 J i K). Na sjeveroistočnom rubu sklopa ruševina i nekoliko desetaka metara dalje od obalne crte nalaze se u gustu makiju obrasli ostaci prostrane antičke cisterne pravokutna tlocrta, zidane od vodoravno uslojenog tanjeg i debljeg pločastog kamena, ziđa ožbukanog debelim slojem hidrauličnog morta (vidi slike zona 2 G, H i I). Bez temeljitog krčenja i iskopavanja nije moguće izmjeriti cisternu, no čini se da je U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 23

uobičajenih dimenzija (duljine 15-18 metara, širine 5-6 metara, dubine oko 3 metra). U blizini cisterne uočen je i trag zida građenog izmjenično koso položenim lomljencem u vodoravnim redovima, odnosno tehnikom «riblje kosti», karakterističnom za pojedine gradnje iz razdoblja zatona kasnoantičkog doba. Ovaj kompleks «rimske rustične vile» iako nevelik površinom čini se dobro očuvanim podno gomila urušenog kamenja, a ostao je pošteđen i od djelovanja udarne snage morskih valova. Stoga je izvjesna dobra očuvanost ovog sjedišta poljoprivrednog gospodarstva pa tako i njegova znanstvena ali i pejsažna vrijednost, koja bi se dobila potpunim otkopavanjem njenih tragova i uklapanjem u zeleni pojas uz žal i obližnje vrelo s lokvom. Tek po arheološkim istraživanjima bilo bi moguće dati više pouzdanijih informacija o ovom lokalitetu. Ranko Starac, arheolog Za predmetno područje, izvan gore navedenih zona, ne postoje posebna ograničenja uređenja prostora. 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Programom izgradnje, organizacijom i oblikovanjem prostora dane su osnove uređenja i način izgradnje prostora obuhvaćenog ovim planom te povezivanje tog prostora sa graničnim područjima naselja Peroj. Na ovom području treba se izgraditi jedinstveni turistički kompleks visoke kategorije (četiri i pet zvjezdica) sa raznolikom uslugom u smještajnim i uslužnim komplementarnim sadržajima, kako bi se postigla optimalna dnevna potrošnja turista i pokrenule gospodarske, komunalne, uslužne i druge djelatnosti povezane s turizmom, te samim time povećala zaposlenost. Destinacija bi, pored vrhunske usluge stanovanja i prehrane, te sunčanja i kupanja, komplementarnim sadržajima osigurala gostima pružanje usluge turizma događanja, svakodnevnim programom zabave i sporta u okvirima sportskih i ugostiteljskih objekata, i time dosadašnju turističku nerazvijenost Grada Vodnjana pretvorila u prednost koju ostala turistička područja više ne mogu ostvariti zbog preizgrađenosti i orijentacije na masovni turizam. Visoki standardi zaštite okoliša niskom gustoćom izgradnje od samo 50 postelja/ha, niskom visinom izgradnje specifične istarske tipologije, uklopljene u velike zelene prostore mediteranske makije, bitna su odrednica programa. U sklopu kompleksa osigurat će se uvjeti za odvijanje svih sportova vezanih uz vodu, i to na moru: jedrenje, ronjenje, veslanje itd., dok se za sport i rekreaciju predviđa rekreacijski centar - kompleks od 10 tenis terena + centre court sa tenis klubom. Koncept mediteranskih uličica i trgova kvalitetna su podloga za odvijanje umjetničkih i kulturnih programa, bez kojih suvremeni visoki turizam više ne može egzistirati. Kvaliteta turističkog proizvoda ogledat će u prepoznatljivosti destinacije. U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B 24