Ubrzanje. Parametri ubrzanja: vreme zaleta put zaleta Koliko sekundi / metara je potrebno da bi se dostigla određena brzina?

Σχετικά έγγραφα
Moguća i virtuelna pomjeranja

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

SLOŽENO KRETANJE TAČKE

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Reverzibilni procesi

Dinamika rotacionog kretanja krutog tela.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

σ (otvorena cijev). (34)

Prostorni spojeni sistemi

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

( , 2. kolokvij)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Kinetička energija: E

- Rad je dejstvo sile duž puta tj. kvantitativno povezuje silu i pomeraj koji je ona izazvala

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

radni nerecenzirani materijal za predavanja

m i N 1 F i = j i F ij + F x

IZVODI ZADACI (I deo)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Obrada signala

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

SUČELJNI SISTEM SILA Ako se napadne linije svih sila koje sačinjavaju sistem seku u jednoj tački onda se takav sistem sila naziva sučeljnim sistemom.

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

numeričkih deskriptivnih mera.

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Operacije s matricama

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Zaporedja. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 22. oktober Gregor Dolinar Matematika 1

#%" )*& ##+," $ -,!./" %#/%0! %,!

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Periodičke izmjenične veličine

!!" #7 $39 %" (07) ..,..,.. $ 39. ) :. :, «(», «%», «%», «%» «%». & ,. ). & :..,. '.. ( () #*. );..,..'. + (# ).

Proračun AB stuba. Oblik izvijanja stuba kao i uslovi oslanjanja su jednaki u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dimenzija b/h=60/60 cm.

VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Elementi spektralne teorije matrica

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

Aritmetički i geometrijski niz

Delovna točka in napajalna vezja bipolarnih tranzistorjev

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Stepen korisnosti transmisije

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

VUČNI PRORAČUN MOTORNOG VOZILA

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Sistem sučeljnih sila

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

7 Η ΕΞΕΡΓΕΙΑ. 7.1 Εισαγωγή και ορισμός της έννοιας της εξέργειας. 7.2 Ενέργεια, ύλη και ποιότητα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

ΚΩΣΤΑΣ ΜΗΛΙΩΤΗΣ Φαξ:

Transcript:

Paamet ubzanja: veme zaleta put zaleta Kolko sekund / metaa je potebno da b se dostgla odeđena bzna? Važnost: gadska vožnja petcanje bezbednost Utcaj: dnamčke kaaktestke pogonskog motoa vozla boj penosnh odnosa njhove vednost ežm pomene stepena penosa (utcaj vozača l automatke)

Utcaj otaconh masa na ubzanje Ubzavanje otaconh masa moment necje se savlađuju na ačun pogonskog momenta motoa za st moment motoa: edukovan je pogonsk moment saopšten pogonskom točku deo tog momenta se dodatno potoš na ugaono ubzanje samh točkova

bmna sla p ubzanom ketanju, ω, ω C ω M M & B, ω ω MB MC & ω M & (značavanje: M M ) P jednolkom ketanju je zbog ω& 0: M M, M C M B, M P ubzanom ketanju će bt: M < M, M C < M B, < M

bmna sla p ubzanom ketanju, ω, ω C ω M M & B, ω ω MB MC & ω M & P jednolkom ketanju važ: P ubzanom ketanju:? M / M /

bmna sla p ubzanom ketanju, ω, ω C ω M M & ω MB MC & B, ω ω M & Relacje za zupčaste paove: M B ω& B ω& B B M M ω& C ω& C C M C

bmna sla p ubzanom ketanju, ω, ω C, ω Izvođenje zaza za M C : B ω M M & ω MB MC & M C B B (M ω& ) ω& M B B B M M M B

bmna sla p ubzanom ketanju, ω, ω C Izvođenje zaza za : M C B B (M, ω B ω& ) ω& ω M & M C C M C C C [ B B (M ω& ) ω& ] ω& M C M

bmna sla p ubzanom ketanju, ω B, ω, ω C B m ; C η B η m ; η C η C C [ B B (M ω& ) ω& ] ω& [ m m (M ω& ) ω& ] ω&

bmna sla p ubzanom ketanju, ω, ω C U zazu za M zažavamo sve ugaone bzne peko ω : ω& ω& ω& ω& m B, ω ω & & & ω ω m ω ω & & η m η M M [ m ( m + η (M ω& ω& + η ) ω& ω& ) ω& ] ω& ω&

bmna sla p ubzanom ketanju M ( + η + η ) ω& PSENIK: P jednolkom ketanju važ M / + η + η RE MMENI INERCIE SVIH RCINIH MS REUKVNI N PGNSKI ČK M RE ω& M RE ω& BIMN SIL PRI UBRZNM KRENU

bmna sla p ubzanom ketanju Uvešćemo označavanje: (a) obmna sla p ubzavanju obmna sla p ustaljenom ketanju (a) M RE ω& RE ω& ω& && x a (a) RE a

Redukovan moment necje, ω, ω, ω η + η + RE m suma momenata necje svh otaconh masa koje se obću ugaonom bznom motoa suma momenata necje svh otaconh masa koje se obću ugaonom bznom zlaznog vatla menjača suma momenata necje svh otaconh masa koje se obću ugaonom bznom točkova

Blans sla p ubzavanju vozla m a RE a f W m α M η RE m+ a+ f + W ± α Rad pojednostavljenja uvodmo empjsk koefcjent δ: RE + δ m m δ m a+ + ± f W α δ KEICIEN UČEŠĆ BRNIH MS PRI UBRZNU

Blans sla p ubzavanju vozla Postupak p analz ubzanja - ezme: U blansu sla smanjenje obmne sle usled tošenja momenta motoa na zaletanje obtnh masa se ne uzma u obz na levoj stan jednakost (usvaja se da je za na aspolaganju pun znos momenta motoa) + + + IN f W α Utcaj obtnh masa (savlađvanje momenata necje) se uzma u obz fktvnm uvećanjem otpoa necje na desnoj stan jednakost: IN (m+ RE ) a Redukovan moment necje se občno zamenjuje empjskm koefcjentom učešća obtnh masa (δ) u ubzavanju: RE m+ δ m IN δ m a

deđvanje vednost koefcjenta obtnh masa RE + δ m m EMPIRISKI IZRZ: RE + m + mot m male vednost domnantn član občno zanemaljv Pema: he utomotve Chasss Vol. δ.0 + 0.008 ( ukupn penosn odnos tansmsje) δ I.0 + 0.008 ( I ) δ II.0 + 0.008 ( II )... td. Stvana masa koja se zaleće koju moto oset veća je od mase vozla m δ moa bt veće od!

Utcaj penosnog odnosa na koefcjent obtnh masa - lustacja n I n V 5655-88 79-07 87 o/mn n I > n V 6 o/mn v I v V 0 km/h Pv stepen penosa 0 40 km/h Pet stepen penosa 00 0 km/h

Izačunavanje ubzanja vozla Blans sla: + + + δ m a+ + + IN f W α f W α 0 NLIZIRM UBRZNE N HRIZNLN PLZI W δ G g a+ f G dnamčka kaaktestka W δ a f G g + a MX za (-f) MX (po pavlu blsko M MX ) a f δ g δ UNKCI PRENSNG NS!

jagam ubzanja.00.50 a(m/s^).00.50.00 ai aii aiii aiv av 0.50 0.00 0 0 40 60 80 00 0 40 60 80 v (km/h)

Utcaj obtnh masa na ubzanje - utcaj otaconh masa ) a(m/s^) 5.00 4.50 4.00.50.00.50.00.50.00 0.50 0.00 --------- SVRN UBRZNE --------- HIPEIČKI PRI δ 0 0 40 60 80 00 0 40 60 80 v (km/h)

Utcaj obtnh masa na ubzanje puzeća bzna Vučno-bznska kaaktestka 5000,00 0000 Puz Menjač: Puz 8,50 a I (N) 5000 0000 5000 I 4,55 a(m/s^),00,50 a Puz a III a III 0000 I,00 a IV 5000 II 0,50 a V 0 0 0 40 60 0,00 0 0 40 60 80 v (km/h) v (km/h)

Veme zaleta - jentacono utvđvanje: INRMIVN E K m v / knetčka enegja koju teba saopštt vozlu mase m da b se ketalo bznom v poksmacja: PP SR const, zanemavanje ostalh otpoa ketanja (petpostavka: sva aspoložva snaga skošćena samo za ubzavanje) P SR E K / t Z t Z E K / P SR t Z pblžno veme zaleta od v0 do vv Kompenzacja usvojenh apoksmacja, ojentacono P SR P MX / t Z m v /P MX za osnovne jednce t Z 8 0-5 m v /P MX v(km/h), P(kW)

Veme zaleta jentacono utvđvanje INRMIVN PSUPK E ČNII Z VEĆE BRZINE PRIMEN: PRCEN VREMEN ZLE 00 km/h (pme) Manj udeo snage ubzanja Manje vednost veće ubzanje već udeo snage potošen na ubzavanje, u odnosu na ostale otpoe

Veme zaleta a dv dt dt dv a t v d v a 0 /a (s /m) IV V /a (s /m) V III III IV II II I v(km/h) I 4 5 6 7 8 9 v v v v v v v 4 6 v v 8 v 5 7 9 0 0 v v v 4 4 v v v(km/h) 5 Veme zaleta odeđuje se gafčkom ntegacjom, tj. pblžnm začunavanjem povšne spod kve ecpočnh ubzanja u funkcj bzne

Veme zaleta 6 t(s) 4 0 8 6 4 0 v(km/h) 0 0 40 60 80 00 0

Put zaleta v ds dt ds v dt s v dt t 0 0 80 s(m) 40 00 60 0 80 40 0 v(km/h) 0 0 40 60 80 00 0 Veme zaleta odeđuje se gafčkom ntegacjom, tj. pblžnm začunavanjem povšne spod kve bzne u funkcj vemena (!) pethodn djagam