Proračun AB stuba. Oblik izvijanja stuba kao i uslovi oslanjanja su jednaki u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dimenzija b/h=60/60 cm.

Transcript

1 Proračun AB stuba Potrebno je zvršt proračun stuba jednodrodne armrano-betonske hale dmenzja x49 metara. Poprečn ramov su formran na razmaku od 7 metara. Hala je u poslednja dva polja vsnsk pregrađena međuspratnom konstrukcjom na vsn od 4 metra. Međuspratna konstrukcja je formrana kao ploča nosva u dva pravca u rasteru x7 u podužnom 4x5.5 u poprečnom pravcu. Dmenzje AB stuba: Vsna stuba l=8.45 m Maksmalna dozvoljena vtkost za armrano betonske stubove znos 4. Kako se u prmjeru rad o prefabrkovanom stubu usvaja se nešto veća vtkost. Usvojena je vtkost l=. l λ= = d = cm.89 d.89 Oblk zvjanja stuba kao uslov oslanjanja su jednak u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dmenzja b/h=6/6 cm. Karakterstke materjala: fck 3 fck=3 MPa f = = =. Mpa.5.5 fyk 5 fyk=5 MPa fyd = = = Mpa.5.5 Utcaj u stubu: Posmatraće se najopterećenj stub a to je stub na djelu hale gdje je međuspratna konstrukcja. Na predmetn stub djeluju gravtacona opterećenja sa krovne konstrukcje međuspratne konstrukcje, te opterećenja nastala djelovanjem vjetra zemljotresa. Analza opterećenja: Vertkalna opterećenja: Stalno-nvo krova: tež. glavnog nosača... / kn rožnjače..../ kn pokrov kn sopstv. tež. stub kn fasada kn Stalno-nvo tavance: reakcja grede / kn

2 Promjenjvo-nvo krova: snjeg kn Promjenjvo-nvo tavance: korsno kn Horzontalna opterećenja: Vjetar: vjetar kn/m Zemljotres: Za proračun sezmčkh utcaja predpostavljeno je da se perod osclovanja nalaz zmeđu TB TC, jer se na taj načn dobja maksmaln sezmčk utcaj. Za određvanje sezmčke sle potrebno je znat ukupnu masu (težnu) koja prpada ramu koj analzramo. To smo već odredl u analz opterećenja znad. Ukupna težna znos: W=. ( /4+./)+. 77=3.4 kn W=. ( /4+./)+.3 77=59.3 kn Wb= = kn Sezmčka sla koja djeluje na stub znos: F = S m λ b d(t) Ordnata projektnog spektra za osnovn perod T:.5 TB T TC Sd(T) = ag S q Tlo prpada kategorj A pa su tačke proračunskog spektra defnsane vrjednostma: S=. TB=.5 TC=.4 TD=. Objekat se nalaz u XIX zon sezmčkog dejstva pa projektno ubrzanje tla znos ag=.3 g..5 Sd(T) =.3 g. =.5 g.5 Fb =.5 g. = kn g

3 Sezmčke sle po etažama: z m F = Fb = = 8.6kN F = Fb = = 3.84 kn Osnovna kombnacja: N=.35 ( /4+./)+.5 77=43.59 kn N=.35 ( /4+./) = kn N= =88.35 kn M= /=49. knm Sezmčka kombnacja: N=. ( /4+./)+. 77=3.4 kn N=. ( /4+./)+.3 77=59.3 kn N= = kn M=. ( )=37.79 knm Dmenzonsanje za sezmčku kombnacju: Potrebno je zračunat grančnu vtkost stuba. Ukolko je vtkost stuba manja od grančne efekt utcaja drugog reda se mogu zanemart. Vrjednost λlm dat je u naconalnm aneksma za svaku zemlju pojednačno al ako nsu defnsan NA tada se može korstt sljedeć zraz: λ = lm A B C ν ef gdje je: A = (ako efektvn koefcjent tečenja nje poznat može da se usvoj A=.7) +. ϕ B = +. ω (ako mehančk koefcjent armranja nje poznat može da se usvoj B=.) C =.7 r m (ako odnos momenata na krajevma štapa nje poznat može da se usvoj C=.7) n=n/(ac f) (relatvna normalna sla) N ν= = =.65 b h f λ lm = = efekt vtkost se moraju uzet u obzr!.65

4 Ekscentrčnost momenta prvog reda: M e = = = cm N Ekscentrčnost usljed geometrjskh nesavršenost: Nesavršenost zvođenja ostalh proračunskh predpostavk se može prkazat sa otklonom vertkale tj. nagbom θ u znosu: θ =, pa se eksacentrčnost usljed nesavršenost može zračunat kao: l 8.45 e =θ = = 4.3cm Ekscentrčnost nastala deformacjom presjeka: e l = r c = Kr Kϕ r r r εyd =.45 d = = 8.75 /cm r e = 8.75 = 5. cm Ukupna ekscentrčnost: etot = e + e + e = =386.9 cm, pa je ukupn momenat M=N etot = 3.87 = 4.74 knm Bezdmenzonalne vrjednost momenta normalne sle: N ν = = =.8 b h f.6.6 M 4.74 µ = = =.5 b h f.6.6

5 Očtava se mehančk koefcjent armranja z djagrama nterakcje ω =ω =.47 f As = As =ω b h = = cm f yd Proračunska armatura je veća od maksmalno dozvoljene za stubove (As,max=/ 6 6=36 cm ), potrebno je zvršt određene korekcje.

6 Jedna od mogućnost je da se povećaju dmenzje stuba. Druga mogućnost je da se zanalzra proračun razmotr detaljnj proračun koj b eventualno smanjo utcaje u stubu. Kako je u proračunu sezmčkh utcaja predpostavljen perod osclovanja manj od TC=.4 s, a rad se o konstrukcj za koju je moguće da će perod osclovanja bt već, može se zvršt tačnj proračun osnovnog peroda osclovanja konstrukcje. Jedan od načna je da se odred perod oscolovanja prema zrazu: T = d gdje je d jednako horzontalnom pomjeranju vrha konstrukcje, zraženo u metrma, usljed gravtaconh sla koje su prmjenjene u horzontalnom pravcu: 3 W z W z d = + (3 (z + z) z) = 3 E I 6 E I = + (3 ( ) 4) =.7m pa se za osnovn perod osclovanja može usvojt: T = d =.7 =.95 s pa je sada Ordnata projektnog spektra za osnovn perod T:.5 Tc Tc T > TD Sd(T) = ag S q T Objekat se nalaz u XIX zon sezmčkog dejstva pa projektno ubrzanje tla znos ag=.3 g..5.4 Sd(T) = Sd(T) =.3 g. =.5 g.5.95 Fb =.5 g. = 9.9 kn g Sezmčke sle po etažama: z m F = Fb = 9.9 = kn F = Fb = 9.9 = kn N= = kn M=. ( )=86. knm

7 N ν = = =.8 b h f.6.6 M 86. µ = = =. b h f.6.6 ω =ω =. f As = As =ω b h =. 6 6 = 33. cm f yd Usvojeno 7ø5 (34.34) Ukupna armatura u stubu znos (x7+x5)=4ø5 (68.69/36 =.9% < 4%) razmak uzengja b 6 (.5+.8) = 6.7 sw 7.5 = 7.5 = ø 8.5 = Usvojeno uø8/7.5