U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

Σχετικά έγγραφα
OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

Termohemija. C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5 kj

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Drugi zakon termodinamike

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

= T 2. AgBr (s) + ½ Cl 2(g) + ½ Br 2(g) = AgCl (s) O (l) O (g) +1/2O 2(g) H 2(g) =H 2. značaj navođenja agregatnog stanja

TERMODINAMIKA.

TERMODINAMIKA. Sistem i okruženje

Gibbs-ova slobodna energija

Rastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Termohemija. Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

za reverzibilan kružni proces količina toplote koju je sistem na svojoj nižoj temperaturi T 1 predao okolini i ponovo prešao u početno stanje

Promene termodinamičkih funkcija na putu do ravnoteže i u ravnoteži

Prvi zakon termodinamike

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Termohemija. Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima

numeričkih deskriptivnih mera.

TOPLOTA I RAD, PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Elementi spektralne teorije matrica

Termodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima.

Reverzibilni procesi

TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota

Energetska priroda toplote Mejer i Džul (R. Mayer, , i J. Joul, ) W. Thomson S. Carnot J. W. Gibbs

entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: S čvrsto < S tečno << S gas

C P,m C V,m = R C P C V = nr

GASNO STANJE.

Kaskadna kompenzacija SAU

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

NULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

H T. C P,m C V,m = R C P C V = nr U T U V T H P. Izotermski procesi: I zakon termodinamike. Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S.

Kiselo bazni indikatori

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

C P,m C V,m = R C P C V = nr

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

21/5/2008. Θερµοχηµεία

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Termodinamički zakoni

HEMIJSKA RAVNOTEŽA HEMIJSKA RAVNOTEŽA. N 2 O 4 (g) 2NO 2 (g) DINAMIČKA RAVNOTEŽA

Postupak rješavanja bilanci energije

2. TERMODINAMIKA 2.1. Prvi zakon termodinamike

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IZVODI ZADACI (I deo)

C P,m C V,m = R C P C V = nr

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

TERMODINAMIČKI PARAMETRI su veličine kojima opisujemo stanje sistema.

HEMIJSKE RAVNOTEŽE. a = f = f c.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Teorijske osnove informatike 1

SPONTANI PROCESI II ZAKON TERMODINAMIKE

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

Obrada signala

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Kemijska termodinamika

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

TERMOENERGETIKA. Boričić Aleksandra

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

1.Θερμοχημεία. Η έννοια της ενθαλπίας

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

13.1. Termodinamički procesi O K O L I N A. - termodinamički sustav: količina tvari unutar nekog zatvorenog volumena

Fizika Biologija i druge prirodne nauke. Dva glavna vida materije su masa i energija. E = m c 2

Statistička interpretacija entropije Funkcije stanja

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

5 Ispitivanje funkcija

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Operacije s matricama

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

18. listopada listopada / 13

2ο Σύνολο Ασκήσεων. Λύσεις 6C + 7H 2 C 6 H H διαφορά στο θερμικό περιεχόμενο των προϊόντων και των αντιδρώντων καλείται

Hemijska termodinamika

Moguća i virtuelna pomjeranja

Periodičke izmjenične veličine

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Transcript:

HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku imaju oznaku G Gibsova energija G 298 Temperatura na kojoj je određena veličina

SISTEM objekat ili skup objekata koji se pručavaju OKOLINA sve van sistema

SISTEM SISTEM kada toplota prelazi iz okoline u sistem Endoterman proces kada toplota prelazi iz sistema u okolinu q > 0 q < 0 Egzoterman proces REAKCIONI SISTEM REAKCIONI SISTEM CaCO 3 (s) CaO(s) + CO 2 (g) CH 4 (g) + 2 O 2 (g) CO 2 (g) + 2 H 2 O(g)

U unutrašnja energija obuhvata sve moguće oblike energije sistema PROMENA UNUTRAŠNJE ENERGIJE SISTEMA ΔU = q + w Toplota koju sistem prima/odaje Rad koji se vrši na sistemu (ili vrši sistem) w = p ΔV

I ZAKON TERMODINAMIKE (ZAKON O ODRŽANJU ENERGIJE) energija se ne može uništiti, niti stvoriti, već se razmenjuje sa okolinom q = ΔU w Toplota koju sistem odaje/prima = Promena unutrašnje energije sistema + Rad koji se vrši na sistemu (ili vrši sistem)

IZOHORNI PROCES Proces koji se odigrava pri stalnoj zapremini. V = const. V = const. ΔV =0 w = 0 q = ΔU w q Sistem q q v = ΔU

IZOBARNI PROCES Proces koji se odigrava pri stalnom pritisku. p = const. Rad Rad q p = ΔU w q p = ΔU + pδv q Sistem q q p = (U 2 U 1 ) + p(v 2 V 1 ) q p = (U 2 + pv 2 ) (U 1 + pv 1 ) H = U + pv q p = ΔH entalpija

TOPLOTA HEMIJSKE REAKCIJE Toplota koju sistem razmeni sa okolinom prilikom potpunog prelaska reaktanata koji se nalaze na temperaturi T u proizvode reakcije na istoj temperaturi T, prema stehiometrijskoj jednačini. Pri konstantnom pritisku jednaka je promeni entalpije. Δ r H Za p = p Endoterman proces Egzoterman proces Entalpija, H PROIZVODI Entalpija, H REAKTANTI REAKTANTI PROIZVODI H proizvoda > H reaktanata H proizvoda < H reaktanata

SISTEM SISTEM kada toplota prelazi iz okoline u sistem kada toplota prelazi iz sistema u okolinu q > 0 q < 0 Endoterman proces Egzoterman proces REAKCIONI SISTEM REAKCIONI SISTEM CaCO 3 (s) CaO(s) + CO 2 (g) CH 4 (g) + 2 O 2 (g) CO 2 (g) + 2 H 2 O(g) Δ r H > 0 Δ r H < 0

STANDARDNA PROMENA ENTALPIJE STVARANJA JEDINJENJA Toplota koja se oslobodi ili utroši pri nastajanju jednog mola jedinjenja od hemijskih elemenata u najstabilnijem obliku, pri standardnom pritisku. Δ f H Ag(s) + 1/2 Cl 2 (g) AgCl (s) p = 101325 Pa t = 25 o C ΔH = 127,1 kj mol 1 Δ f H (AgCl, s) = 127,1 kj mol 1 Standardnim entalpijama stvaranja (formiranja) elemenata u najstabilnijem obliku pripisana je vrednost nula. Δ f H (Br 2, l) = 0 Δ f H (Br 2, g) = 111,9 kj mol 1

STANDARDNE PROMENE ENTALPIJE STVARANJA JEDINJENJA Δ f H

IZRAČUNAVANJE STANDARDNE PROMENE ENTALPIJE REAKCIJE Δ r H = i ν A A + ν B B ν C C + ν D D ν Δ i f H proizvodi) ν iδ i( f i H i (reaktanti) 1 C 3 H 8 (g) + 5 O 2 (g) 3 CO 2 (g) + 4 H 2 O(l) p r o i z v o d i r e a k t a n t i Δ r H = 3 Δ f H [CO 2 (g)] + 4 Δ f H [H 2 O(l)] { 1 Δ f H [C 3 H 8 (g) ]+ 5 Δ f H [O 2 (g)]} Δ r H = 3x ( 393,5) + 4 x ( 285,8) ( 103,8) = 2219,9 kj mol 1 TERMOHEMIJSKA JEDNAČINA C 3 H 8 (g) + 5 O 2 (g) 3 CO 2 (g) + 4 H 2 O(l) Δ r H = 2219,9 kj mol 1

Entalpija je srazmerna količini supstanci 2H 2 (g) + O 2 (g) 2H 2 O(l) /2 ΔH = 571,6 kj/mol /2 EGZO H 2 (g) + 1/2O 2 (g) H 2 O(l) ΔH = 285,8 kj/mol Promena entalpije suprotne reakcije 2H 2 O(l) 2H 2 (g) + O 2 (g) ΔH = 571,6 kj/mol ENDO

HESOV ZAKON Promena entalpije hemijske reakcije ne zavisi od puta kojim se reakcija odvija, već samo od početnog i krajnjeg stanja. JEDNAČINA = JEDNAČINA 1 + JEDNAČINA 2 +... ΔH = ΔH 1 + ΔH 2 +... C ΔH 2 B ΔH = ΔH 1 + ΔH 2 ΔH 1 A

HESOV ZAKON primer C(s) + 1/2 O 2 (g) CO (g) ΔH =? 1 2 C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) ΔH 1 = 393,5 kj mol 1 2 CO(g) + O 2 (g) 2 CO 2 (g) ΔH 2 = 566,0 kj mol 1 1/2)x 1 2 1/2 C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) ΔH 1 = 393,5 kj mol 1 CO 2 (g) CO(g) + 1/2 O 2 (g) ( 1/2)x ΔH 2 = ( 1/2)x( 566,0) kj mol 1 C(s) + 1/2 O 2 (g) CO (g) ΔH = 393,5 + 283 = 110,5 kj mol 1

IZRAČUNAVANJE STANDARDNE PROMENE ENTALPIJE REAKCIJE REAKTANTI PROIZVODI Δ r H ΔH = H (proizvodi) H (reaktanti) REAKTANTI ELEMENTI ΔH 1 = Σ Δ f H (reaktanti) ELEMENTI PROIZVODI ΔH 2 = Σ Δ f H (proizvodi) REAKTANTI PROIZVODI Δ r H = ΔH 1 + ΔH 2 Δ r H = Σ Δ f H (proizvodi) ΣΔ f H (reaktanti)

ENTALPIJA HEMIJSKE VEZE Promena entalpije pri raskidanju jednog mola hemijskih veza u gasovitoj supstanci. H 2 (g) 2 H(g) ΔH = +436 kj mol 1 Endoterman proces Cl 2 (g) 2 Cl(g) ΔH = +243 kj mol 1 Obrazovanje veza egzoterman proces H(g) + Cl(g) HCl(g) ΔH = 431 kj mol 1 H(g) + F(g) HF(g) ΔH = 565 kj mol 1

SPONTANOST ODIGRAVANJA HEMIJSKE REAKCIJE Promena entalpije nije merilo spontanosti procesa. Mnogi spontani procesi su egzotermni, tj. odvijaju se uz sniženje energije. Rđanje gvožđa na vazduhu u prisustvu vlage: 2Fe(s) + ³/ ² O 2(g) + 3H 2 O(l) 2Fe(OH) 3 (s) Δ r H = 788,6 kj mol 1 Eksplozivna reakcija vodonika i kiseonika inicirana varnicom: 2H 2 (g) + O 2 (g) 2H 2 O(l) Δ r H = 571,6 kj mol 1 ALI Topljenje leda na sobnoj temperaturi: H 2 O(s) H 2 O(l) Δ r H = 6 kj mol 1

Pored promene energije sistema za spontanost nekog procesa bitna je i Promena uređenosti sistema H 2 O(s) H 2 O(l) ΔH = + 6 kj mol 1 Promena uređenosti sistema se iskazuje kao promena entropije.

S Entropija; mera neuređenosti sistema S = k lnw Bolcmanova konstanta Broj (mikro)stanja određenog sistema III ZAKON TERMODINAMIKE Na apsolutnoj nuli (0 K) i pri standardnom pritisku entropija čiste supstance je nula. STANDARDNE MOLARNA ENTROPIJA Entropija jednog mola supstance pri standardnom pritisku.

STANDARDNA MOLARNA ENTROPIJA S

PROMENA ENTROPIJE PROCESA Do porasta entropije dolazi: ΔS = S krajnje S početno 1. Kada supstanca prelazi iz čvrstog u tečno; iz tečnog u gasovito stanje čvrsto tečno gas

PROMENA ENTROPIJE PROCESA Do porasta entropije dolazi: ΔS = S krajnje S početno gas 2. Sa porastom temperature Entropija tečno čvrsto ključanje topljenje Temperatura 3. Rastvaranjem čvrste supstance rastvorena supstanca + rastvarač rastvor

STANDARDNA PROMENE ENTROPIJE REAKCIJE Δ r S = i ν A A + ν B B ν C C + ν D D νi Si ( proizvodi) νisi ( reaktanti) i CaCO 3 (s) CaO(s) + CO 2 (g) p r o i z v o d i r e a k t a n t i ΔS = 1 x S [CO 2 (g)] + 1 x S [CaO(s)] 1 x S [CaCO 3 (s) ] ΔS = 1x 39,8 + 1x 213,6 1 x 92,2 = 160,5 J mol 1 K 1 Δ r S > 0kod reakcija koje se odvijaju uz povećanje količine gasovitih supstanci

G SLOBODNA ENERGIJA SPONTANOST HEMIJSKIH REAKCIJA ENERGETSKI FAKTOR FAKTOR VEROVATNOĆE GIBSOVA SLOBODNA ENERGIJA G = H TS Slobodna energija je funkcija stanja ΔG = G krajnje G početno Δ r G = G proizvodi G reaktanti

G SLOBODNA ENERGIJA Δ r G = i ν Δ i f G proizvodi) ν iδ i( f i G i (reaktanti) Predznak promene slobodne energije predstavlja kriterijum spontanosti odigravanja reakcije pri konstantnoj temperaturi i pritisku 1. ΔG negativno reakcija je spontana 2. ΔG pozitivno reakcija nije spontana 3. ΔG jednako nuli sistem je u ravnoteži Na konstantnom pritisku i temperaturi reakcije se odvijaju u onom smeru u kome dolazi do smanjenja slobodne energije sistema.

G SLOBODNA ENERGIJA Nespontani proces Slobodna energija, G REAKTANTI PROIZVODI G proizvoda > G reaktanata ΔG >0 Spontani proces Slobodna energija, G REAKTANTI PROIZVODI G proizvoda < G reaktanata ΔG <0

VEZA IZMEĐU ΔG, ΔH i ΔS G = H TS Gibs Helmholcova jednačina ΔG = ΔH TΔS ENERGETSKI FAKTOR Egzotermne reakcije (ΔH) imaju veću šansu da budu spontane FAKTOR VEROVATNOĆE Ako su proizvodi u stanju veće neuređenosti (ΔS) veća je šansa da je reakcija spontana

STANDARDNA PROMENA SLOBODNE ENERGIJE ΔG Gibs Helmholcova jednačina za standardne uslove 1. ΔG negativno reakcija je spontana pri standardnim uslovima CaO(s) + CO 2 (g, 101325 Pa) CaCO 3 (s) Δ G na 25 o C= 130,4 kj mol 1 2. ΔG pozitivno reakcija nije spontana AgCl(s) Ag + (aq, c = 1 mol dm 3 ) + Cl (aq, c = 1 mol dm 3 ) Δ G na 25 o C= + 55,7 kj mol 1 3. ΔG jednako nuli sistem je u ravnoteži na 100 o C ΔG = ΔH TΔS H 2 O(l) H 2 O(g, 101325 Pa) Δ G = 0 kj mol 1

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE ΔG = ΔH TΔS ΔH ө ΔS ө ΔG ө Komentar I < 0 > 0 II > 0 < 0 III > 0 > 0 IV < 0 < 0

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE ΔG = ΔH TΔS ΔH ө ΔS ө ΔG ө Komentar I < 0 > 0 uvek < 0 Reakcija spontana na svim temperaturama; suprotna reakcija uvek nespontana II > 0 < 0 uvek > 0 Reakcija nespontana na svim temperaturama; suprotna reakcija uvek spontana III > 0 > 0 IV < 0 < 0

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE ΔG = ΔH TΔS ΔH ө ΔS ө ΔG ө Komentar I < 0 > 0 uvek < 0 Reakcija spontana na svim temperaturama; suprotna reakcija uvek nespontana II > 0 < 0 uvek > 0 Reakcija nespontana na svim temperaturama; suprotna reakcija uvek spontana Cu(s) + H 2 O(g) CuO(s) + H 2 (g) ΔH = + 84,5 kj mol 1 Δ S = 0,0487 kj mol 1 K 1 ΔG = ΔH TΔS = 84,5 + Tx0,0487 kj mol 1

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE ΔG = ΔH TΔS ΔH ө ΔS ө ΔG ө Komentar I < 0 > 0 uvek < 0 Reakcija spontana na svim temperaturama; suprotna reakcija uvek nespontana II > 0 < 0 uvek > 0 Reakcija nespontana na svim temperaturama; suprotna reakcija uvek spontana III > 0 > 0 > 0 na niskim temperaturama < 0 na visokim temperaturama IV < 0 < 0 < 0 na niskim temperaturama > 0 na visokim temperaturama Reakcija nespontana na niskim temperaturama; postaje spontana na višim temperaturama Reakcija spontana na niskim temperaturama; na višim temperaturama suprotna reakcija postaje spontana

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE ΔG = ΔH TΔS ΔH ө ΔS ө ΔG ө Komentar III > 0 > 0 > 0 na niskim temperaturama < 0 na visokim temperaturama CaCO 3 (s) CaO(s) + CO 2 (g) Reakcija nespontana na niskim temperaturama; postaje spontana na višim temperaturama Δ H = + 178,3 kj mol 1 Δ S = + 0,1605 kj mol 1 K 1 ΔG = ΔH TΔS = 178,3 Tx0,1605 kj mol 1

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE ΔG = ΔH TΔS ΔH ө ΔS ө ΔG ө Komentar III > 0 > 0 > 0 na niskim temperaturama < 0 na visokim temperaturama CaCO 3 (s) CaO(s) + CO 2 (g) Reakcija nespontana na niskim temperaturama; postaje spontana na višim temperaturama ΔG = ΔH TΔS = 178,3 Tx0,1605 kj mol 1 Na visokim temperaturama: 2000 K ΔG =178,3 321,0 = 142,7 kj mol 1

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE ΔG = ΔH TΔS ΔH ө ΔS ө ΔG ө Komentar III > 0 > 0 > 0 na niskim temperaturama < 0 na visokim temperaturama CaCO 3 (s) CaO(s) + CO 2 (g) Reakcija nespontana na niskim temperaturama; postaje spontana na višim temperaturama ΔG = ΔH TΔS = 178,3 Tx0,1605 kj mol 1 U slučaju niske temperature: 298 K ΔG =178,3 47,8 = + 130,5 kj mol 1

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE CaCO 3 (s) CaO(s) + CO 2 (g) ΔG = ΔH TΔS = 178,3 Tx0,1605 kj mol 1 Na kojoj temperaturi ΔG menja predznak? ΔG = 0 ΔG = ΔH TΔS = 0 T = ΔH /ΔS T = Δ H = 178,3 kj mol 1 Δ S 0,1605 kj mol 1 K 1= 1110 K

UTICAJ TEMPERATURE NA SPONTANOST REAKCIJE Reakcija K sa vodom spontana na svim temperaturama Dehidratacija CuSO 4 5H 2 O spontana samo na povišenim T ΔG > 0 ΔG > 0 ΔG > 0 ΔH < 0 ΔS < 0 ΔH > 0 ΔS < 0 ΔG < 0 ΔH < 0 ΔS > 0 ΔH > 0 ΔS > 0 ΔG < 0 ΔG < 0 Temperatura Temperatura Temperatura