OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

Σχετικά έγγραφα
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Skripta za usmeni ispit iz IM1


α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

FOURIEROVI REDOVI I INTEGRALI

I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 3 Predavanje 10 i 11 1

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Modèles de représentation multi-résolution pour le rendu photo-réaliste de matériaux complexes

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

K È applefi A ÁÔ ÛÙÔ ÂÈÌÒÓ

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

4. Relacije. Teorijski uvod

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

3607 Ν. 7.28/88. E.E., Παρ. I, Αρ. 2371,

Elementi spektralne teorije matrica

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Svojstvene vrednosti matrice

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

2.6 Nepravi integrali

TÔ appleâï ÙÔÏfiÁÈÔ ÙË ÂÊÔÚ

DETERMINANTE I MATRICE

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Mališa Žižoviæ Olivera Nikoliæ

Granične vrednosti realnih nizova

934 Ν. 9<Π)/94. Ε.Ε. Παρ. 1(H) Αρ. 2863,43.94

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Martin Jovanović UVOD U RAČUNARSTVO. - skripta za računske vežbe - prednacrt - nezvanična kompletna verzija -

Transfert sécurisé d Images par combinaison de techniques de compression, cryptage et de marquage

τ τ VOLTERRA SERIES EXPANSION OF LASER DIODE RATE EQUATION The basic laser diode equations are: 1 τ (2) The expansion of equation (1) is: (3) )( 1

1857 Κ.Δ.Π. 312/9& ; Αριθμός 312 Ο ΠΕΡΙ ΠΟΛΕΟΔΟΜΙΑΣ ΚΑΙ ΧΩΡΟΤΑΞΙΑΣ ΝΟΜΟΣ (ΝΟΜΟΙ 90 ΤΟΥ 1972 ΚΑΙ 56 ΤΟΥ 1982)

2.3 INVERZNA KINEMATIKA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Logique et Interaction : une Étude Sémantique de la

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΟΝ ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ

Pismeni ispit održan

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Dru{tvo matemati~ara Srbije. Republi~ki seminar 2011, Novi Sad, Srbija. Pripremawe u~enika osnovnih {kola za takmi~ewa iz matematike

Vers un assistant à la preuve en langue naturelle

P P Ó P. r r t r r r s 1. r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s. Pr s t P r s rr. r t r s s s é 3 ñ

ΕΠΙΣΗΜΗ ΕΦΗΜΕΡΙΔΑ ΤΗΣ ΚΥΠΡΙΑΚΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ ΚΥΡΙΟ ΜΕΡΟΣ ΤΜΗΜΑ Α

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

O ITIKH Ô ÎÔÈÓˆÓÈÎfi apple Î ÙÔ apple ÚÔ ÒÓ appleô ı ÂÍ ÁÁÂ ÏÂÈ Ô. apple Ó- Ú Ô ÛÙË.

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

18. listopada listopada / 13

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI

1134 Ν. 8(ΙΙ)/2001. E.E. Παρ. 1(H) Αρ. 3475,

^= ο d ο cs. ce +> Γ* S «^ ς) ^ Λ "Λ Ο Ρ "3.5. ft s ft^o ce ο «Ο ο. ce +s.- ο ce tj 2 ^ ^ 2 δ. ο -^ c. TS ri. -^ a 00 -,-Η.

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

E.E. Παρ. I, Αρ. 2086, Ν. 128/85

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Periodičke izmjenične veličine

Radio détection des rayons cosmiques d ultra-haute énergie : mise en oeuvre et analyse des données d un réseau de stations autonomes.

E.E. Παρ. Ill (I) 429 Κ.Δ.Π. 150/83 Αρ. 1871,

Dinamika krutog tijela. 14. dio

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

Tretja vaja iz matematike 1

O ÛÒ ˆÓ Â ÙfiÓ... ÙÔÓ ÈÛÙfi ÙË Ú ÓË T Ì ÛÙÈÎ ÁÈ ÌÈ

ΧΙΙΙ ΓΡΑΜΜΕΣ ΜΕΤΑΦΟΡΑΣ ΕΓΚΑΡΣΙΑ ΗΛΕΚΤΡΟΜΑΓΝΗΤΙΚΑ ΚΥΜΑΤΑ (ΤΕΜ)

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

AÎ ÓËÙ : X Ú ÙÛÈ ÛÂ ÌÂÛ Î È ÌÂÁ Ï TI Y O XE HKE KAI TI PA MATO OIH E H KYBEPNH H TOY A OK. NÙÔÎÔ Ì ÓÙÔ ÁÈ ÙËÓ fiïë

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Transcript:

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY347 9. ju 008. Priroi rojevi u kup vih pozitivih elih rojev, N {,, 3,...}. Celi rojevi u kup vih pozitivih i etivih elih rojev i ule, Z {...,, 3, 0,,, 3,...}. Rioli rojevi u kup vih rojev koji e ou izrziti u oliku rzlok p / q, elih rojev p i q, pri čeu je q rzličito o ule. Ovo kupu pripju vi eli rojevi i vi pozitivi i etivi rzloi. Svki riol roj ože e izrzi ko eil roj kočo oo ifr, ili eil roj ekočo oo eil koje u izovi ifr koji e povljju (pr. 47,69 69 69...). Irioli rojevi u kup vih rojev koji e e ou izrziti u oliku rzlok p / q elih rojev p i q. Svki iriol roj ože e izrzi ko eil roj ekočo oo eil koje iu izovi ifr koji e povljju. Neki o iriolih rojev u:, 3, π, e, l, lo 3. Reli rojevi u kup vih riolih i vih iriolih rojev. Reli rojevi pripju i vreoti + i. U oređei lučjevi rezultt zvii o reole ovlj operij. T e korite zre kko i e ozčile operije koje tre oviti prve. Rel roj pi ko, ože rži iu. Tko pr. ko je 5, izrz zči ( 5). Pri ozčvju ožej, zk e izotvlj ko e potoji oućot ođe o ejoć. Ri krćivj e korite leeć ole t zpiivj. i i + +... + i... i U reo tektu u t ek o prvil po koji e izvoe operije : priroi rojevi, eli rojevi p, q reli rojevi,,,, e, f eetivi reli rojevi, h ( 0, h 0) rojevi veći o ule, t, u ( > 0, t > 0, u > 0). / 8

. Sirje i ouzije ) + 0 0 + (eutrli eleet) ) + (-) (-) + 0 (uproti eleet) ) + + (kouttivot) ) + ( + ) ( + ) + (oijtivot) + ( ) + f) 0 ) 0 h) ( + ) i) ( ) + j) +(+) + ( ) + (+) +( ). Možeje ) + +... +, irk ) (eutrli eleet) ) (uproti eleet) ) 0 0 (kouttivot) f) ( ) ( ) (oijtivot) ) ( + ) + (itriutivot) ( + ) + ( + ) ( + ) + + + h) ( ) ( ) ( ) i) (+) (+) +() (+) ( ) ( ) (+) ( ) ( ) ( ) +( ) j)! 3... i 0! (! čitti "fktorijel ") / 8

3. Deljeje ) : /, z 0 ) : (eutrli eleet) ) : ) 0: 0 :0 e ritetičko il f) ( + ):( + ) + (:), z 0 ( ):( ) (:) ( + ) : ( ) ( ) : ( + ) ( : ) ) ( + ) : ( : ) + ( : ) ( : ), z 0 h), z 0 i 0 : : + i) +, z 0 + j) +, z 0 i 0 k), z 0 i 0 : l) :, z 0 i 0 i 0 : : ) : : ekvivleto (proporij) 3 / 8

4. Rčuke operije ulo ) + 0 ) 0 ) 0 0 ) 0 : 0 Operij eljej ulo e ritetičko il, pr. : 0 e potoji. U lučju elitelj ije ul eo e eoričeo priližv uli, količik teži ekočo. f) 0 : 0 je eoređeo, jer z ilo koje vži 0 0. 5. Rčuke operije ekočo ) (+ ) + (+ ) + ) ( ) ( ) ) ) 0 + + z > 0 0 - z < 0 6. Stepeovje ) ; ; 3 ;... Zpi čitti " kvrt", 3 čitti " treći"... Ove e z kže je oov, z i 3 u izložioi. Prieri: 3 3 3 9; 3 3 3 3 3 7;,3 5,9; 0,4 0,6; 0,4 3 0,064; ( 4) ( 4) ( 4) 6; ( 4) 3 ( 4) ( 4) ( 4) 64. ) 0 z 0 ) 0 0 ) + f) ) h) i) j) k) l) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )( + ) (rzlik kvrt) ( + ) + + (kvrt io) ( ) + 4 / 8

7. Koreovje ) Ako je h, o je h. Zpi čitti "kvrti kore ", ili "kore ". Ako je h, o je Zpi 3 čitti "kui kore ". h. Zpi čitti "-ti kore ". ) ) ) f) Ove e z kže je potkore veliči, z (koje e porzuev) i z 3 u izložioi kore. Prieri: 6 4 i 4 4 4 6, lžeje kvrto kore 3 oijo roj koji k e ie kvrt je potkoreu veličiu. 7 3 i 3 3 7. ( ) ( ) ( ) h h ) h h h) 5 / 8

. 8. Mouo roj ) Mouo (ili polut vreot) roj, ozče ko, je roj koji je jek o ko je pozitiv, ili ul, i ko je etiv: z 0. - z < 0 Prieri: 5, 5,; 0 0; 3, ( 3,) 3,; 7 ( 7) 7. Dkle, je uvek eetiv roj (tj. pozitiv ili ul). oovr užii eet roje oe izeđu koorito početk i tčke koj prettvlj roj. Uvek je 0. ) )...... z 0 f) o ko je ili ± ) o ko je ili h) + +... + + +... + i) j) z > 0 - z < 0 9. Loritovje ( čitti "iu ") ) Ako je t, o je lo t, z t > 0, > 0 i. Zpi lo t čitti "lorit t z oovu ". Lorit ije efii z t 0. Lorit eko roj je roj koji tre tepeovti oovu lorit i e oio roj čiji o lorit tržili. Prieri: lo 0 000 00, 0 00 000; lo 0 0,7 0,55, 0 0,55 0,7. Deki lorit je lorit z oovu 0. Ozčv e lo t. Priroi lorit je lorit z oovu e,78... Ozčv e l t. ) lo ) lo 0 ) lo (t u) lo t + lo u t lo lo t - lo u u f) t u lo -lo u t ) lo (t ) lo t h) lo t lo i) j) k) u lo t lo u lo t t lo t t t lo t 6 / 8

0. Liere ječie ) Lier ječi po proeljivoj je vk ječi koj e ekvivleti trforij voi ječiu opšte olik. Veličie i u reli rojevi. Ekvivlete trforije ječie u proee ječie pri koji ječi otje vži. Ekvivlete trforije e ovljju ožeje ili eljeje leve i ee tre ječie iti roje ili ovje ito roj levoj i eoj tri. Rešeje ječie je pojeič vreot proeljive z koju vži potr ječi. Rešeje ječie i vreot /. ) Site o ve liere ječie epozti i y u ve liere ječie koje vže itovreeo. Opšti olik ovkvo ite i jeov rešej i y t u ole. + y + ey f 0, 0, 0 i e 0 (ite ječi) y e f e f e (rešej ite ječi). Kvrt ječi ) Opšti olik kvrte ječie po proeljivoj i je v rešej ti u ole. + + 0 0, 0, 0 (kvrt ječi) 4 4 + (rešej ječi Ako je Ako je Ako je 4 > 0,. 4 0,. 4 < 0, i u kojuovo kopleki. + (Vietove forul 7 / 8

. Kopleki rojevi ) Koplek roj Z i lerki olik + j + j. Čl j e ziv iir jeii i 3 j, j, j j. Čl e ziv reli eo kopleko roj i ozčv e Re Z. Čl je iiri eo i ozčv e I Z. Človi i u reli rojevi. Koplek roj e tr ioo po j p e operije vrše pre prvili lere relih rojev. Dv koplek roj, + j i + j, u jeki o ko je i. Kopleko roju Z + j je kojuovo koplek roj Z j. ) ( + j) + ( + j) ( + ) + j( + ) (irj ) ( + j) ( + j ) ( ) + j ( ) (ouzij ) ( + j)( + j ) ( ) + j( + ) (ožej + j + j j + + j + j + j j + f) ( Z + Z) Z + Z ) ( Z Z) Z Z Svki koplek roj e ože pretviti tčko u y rvi koj e ziv lik kopleko roj, vieti prikz levo. Mouo (ili polut vreot) kopleko roj (eljej Z + j je roj Z +, koji oovr rtojju like roj o koorito početk. Koplek roj e ože tučiti i ko vektor 0Z itezitet jeko oulu. h) Svki koplek roj e tkođe ože pretviti tčko polri koorit, vieti liku levo. Vez izeđu y i polrih koorit je t r o φ i r i φ, p je Z + j r (o φ + j i φ). Koorit r jek je oulu kopleko roj tj. r Z +. Koorit φ e ziv ruet kopleko roj i φ rt ( / ). i) [r (oφ + j iφ )] [r (o φ + j iφ )] r r [o(φ + φ ) + j i(φ + φ )] r(oφ + jiφ ) r [o(φ φ ) + j i(φ φ )] j) r(oφ + jiφ r k) p p [r(oφ + jiφ)] r [o(p φ) + j i(pφ)] (Movrov forul) l) Ojlerov forul e j φ (o φ + j i φ) je ekpoeijli olik kopleko roj Z + j r (o φ + j i φ) r e j φ. jφ jφ j(φ + φ ) j φ r j (φ φ ) e j φ r ) (r e ) (r e ) r r e ) r e r e o) ZZ Z Z p) Z Z Z Z Gor Kotić 0090, 080609 Syetry, 6000 Lekov, Jov Cvijić 5 tel. (06) 37-340 yetry@ptt.yu www.yetry.o.yu. 8 / 8