INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH OF CANTON S A R A J E V O

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA S A R A J E V O Direktor : Doc. Dr prim Habiba Salihović Adresa : dr Mustafe Pintola broj 1. Ilidža Sarajevo Tel/fax : 62 78 89 Žiro račun: 129-107-10001941-61 kod CENTRAL PROFIT BANKE DD SARAJEVO IDENTIFIKACIONI BROJ:4200329950003 E mail: salihovic@lsinter.net hemija@zzjks.ba Broj: 01-01 - 1188 / 09 Sarajevo, 16.06.2009.god. INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH OF CANTON S A R A J E V O IZVJEŠTAJ O mjjerenjju kvalliittetta zraka na područjju Kanttona Sarajjevo

OPĆI PODACI Naziv: Izvještaj o mjerenju kvaliteta zraka na području Kantona Sarajevo Naručilac: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Reisa Džemaludina Čauševića 1, Sarajevo Vrsta dokumenta : Izvještaj o izvršenim mjerenjima i prikazom rezultata mjerenja kvaliteta zraka Standard: Mjerenja i izvještavanje u skladu sa procedurama standarda BAS EN 17025:2006. Jezik: Bosanski Datum: 16.06.2009. Obrada materijala i izrada elaborata: Plamenko Tais dipl.ing., Rukovodilac laboratorija za mjerenje kvaliteta zraka i emisije, firma Dvokut pro Sanela Salihagić dipl.ing., Rukovodilac laboratorija za sanitarnu hemiju, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Emir Halilović, tehničar, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Kontrolisao: Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Doc.dr. Habiba Salihović, primarijus 1

SADRŽAJ UVOD... 3 ZAKONSKI OKVIRI... 3 PERIOD MJERENJA... 4 PARAMETRI MJERENJA... 5 MJERNA OPREMA I UREĐAJI... 5 METODE MJERENJA I UZORKOVANJA... 6 KLIMA U KANTONU SARAJEVO.... 6 TABELARAN PRIKAZ REZULTATA MJERENJA...9 ZAKLJUČAK I DISKUSIJA...13 2

UVOD U okviru kampanje kontrole kvaliteta zraka u općinama u kojima do sada nije bilo monitoringa, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona, u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i firmom Dvokut pro, 05.02.2009. godine započelo je akciju mjerenja na području Kantona Sarajevo. U toku kampanje vršena su mjerenja i na lokalitetima najfrekvetnijih saobraćajnica u gradu. Sve provedene aktivnosti su u direktnoj funkciji preduzimanja budućih adekvatnih mjera za smanjivanje emisije štetnih polutanata u zraku, a time i smanjivanje rizika po zdravlje ljudi i okoliš. Dobiveni podaci koristiće i Federalnom hidrometerološkom zavodu za izvještavanje prema Evropskim organizacijama i nadležnim za praćenje i poduzimanje aktivnosti u oblasti upravljanja kvalitetom zraka. U skladu sa utvrđenom dinamikom i metodologijom izvršeno je mjerenje kvalitete zraka u Kantonu Sarajevo i to na 7 lokacija. Mjerenja su vršena u periodu od 05.02.2009. do 20.02.2009. u Vogošći (prvo mjerenje), od 23.02.2009. do 04.03.2009. u Ilijašu, od 10.03.2009. do 17.03.2009. u Hadžićima, od 18.03.2009. do 25.03.2009. u Trnovu, od 26.03.2009. do 31.03.2009. na Stupu, od 01.04.2009. do 16.05.2009. na Vogošćanskoj petlji, od 17.04.2009. do 06.05.2009. na Skenderiji i od 07.05.2009. do 15.05.2009. u Vogošći (drugo mjerenje). U navedenom periodu vršena su mjerenja koncentracija PM10, NO, NO 2, NO x, SO 2, benzena, toluena, ethylbenzena i xylena, kao i meteorološki parametri relativne vlažnosti, atmosferskog pritiska, temperature, smjera i brzine vjetra. Izmjerene koncentracije polutanata u zraku su svedene na normalne atmosferske uslove od 293 K i pritisak od 101,3 kpa. Preračunate koncentracije polutanata u zraku su prikazane u odgovarajućim tabelama i napravljena je njihova usporedba sa graničnim vrijednostima koncentracija određenim Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka Federacije Bosne i Hercegovine. Izvještaj o izvršenim mjerenjima sadrži: Opšte podatke (izvođač, naručilac, karakteristike procesa i izvore zagađenja), Zakonsku regulativu u FBiH, Opšte podatke o svrsi i vrsti mjerenja, Opis mjernih metoda i postupka mjerenja sa opisom mjernih instrumenata, Obrađene rezultate mjerenja. ZAKONSKI OKVIRI Aktivnosti mjerenja kvaliteta zraka koji su dati u izvještaju u suglasnosti su sa odredbama važeće zakonske regulative : - Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti zraka FBIH (Sl. FBiH br. 33/03) - Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (Sl. FBiH br. 12/05) 3

- Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (Sl. FBiH br. 12/05) Napomena: U propisima Federacije BiH nije data granična vrijednost za benzen, a prema preporukama EU godišnji koncentracijebenzena ne smije biti veći od 5 μg/m 3. PRISTUP INFORMACIJAMA (izvor: DIRECTIVE 2008/50/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 21 May 2008) Prema direktivi Evropske komisije koja se odnosi na zemlje članice, u Anexu XVI navode se smjernice za osiguravanje javnog pristupa informacijama o kvalitetu zraka. U pomenutom aneksu se navodi: 1. Zemlje članice će osigurati zadnje raspoložive podatke o koncentracijama polutanata propisanih važećom zakonskom regulativom i redovno ih ažurirati. 2. Koncentracije polutanata trebaju biti predstavljene kao srednje vrijednosti, u skladu sa propisanim vremenom usrednjavanja, a u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Informacije bi najmanje trebale sadržavati bilo kakva prekoračenja zadanih graničnih parametara, kao što su granične vrijednosti, visoke vrijednosti, ciljane vrijednosti itd. Pored ovoga informacije bi trebale sadržavati odgovarajuće informacije vezane za uticaj na zdravlje ljudi, ili gdje je primjenjivo, uticaj na vegetaciju. 3. Informacije o ambijentalnim koncentracijama sumpor dioksida, nitrogen dioksida, suspendovanih materija (barem PM10), ozon i ugljen monoksid trebaju da se ažuriraju najmanje jednom dnevno, a gdje god je moguće potrebno je prikazivati satne e. Informacije o ambijentalnoj koncentraciji olova i benzena, treba predstaviti kao srednju vrijednost u proteklih 12 mjeseci, i treba je ažurirati u periodima od najmanje tri mjeseca, a ako je moguće mjesečno. 4

4. Zemlje članice trebaju osigurati pravovremene informacije o trenutnim ili predviđanim prekoračenjima zadanih graničnih parametara, i svaku informaciju proslijediti javnosti. Izvještaj o ovim prekoračenjima trebao bi sadržavati najmanje sljedeće informacije: (a) Informacije o primjećenim prekoračenjima: - lokacija ili područje prekoračenja; - vrsta prekoračenja (ciljana vrijednost, granična vrijednost, visoka vrijednost); - početak i trajanje prekoračenja; - najveći satni ili najveći 8-satni kada je u pitanju mjerenje koncentracija ozona. (b) predviđanje za naredni period (drugi dio dana/naredne dane): - geografsko područje očekivanih prekoračenja sa informacijom o visini i vrsti prekoračenja; - očekivane promjene u zagađenju (poboljšanje, stabilizacija ili pogoršanje), zajedno sa mogućim razlozima. (c) informacije o kategorijama stanovništva na koje se odnosi, mogući efekti na zdravlje i preporuke o ponašanju u tim situacijama: - informacije o najviše ugroženim kategorijama stanovništva; - opis najčešćih simptoma; - preporučene mjere opreza za ugroženo stanovništvo; - gdje se mogu dobiti detaljnije informacije. PERIOD MJERENJA Mjerenja su vršena u periodu od 05.02.2009. do 15.05.2009. na sedam lokacija u Kantonu Sarajevo i te vrijednosti su uzete u obradu. PARAMETRI MJERENJA Imisijska (ambijentalna mjerenja) obuhvatila su sljedeće parametre: azotni oksidi (NO, NO, NO ), 2 x sumpor dioksid (SO ), 2 lebdeće čestice prečnika ispod 10 μm (PM 10), benzen, toluen, ethilbenzen, m&p xylene. Meteorološki parametri: brzina i smjer vjetra, temperatura, 5

relativna vlaga, atmosferski pritisak. Preračun na normirano stanje (standardne uvjete): Ako su koncentracije polutanata izmjerene za stanje različito od normiranog, svođenje na normalno stanje obavlja se prema jednadžbi: gdje je: E N koncentracija za svedeno stanje u μg/m 3 E sk izmjerena koncentracija u μg/m 3 P atmosferski pritisak u kpa, T apsolutna temperatura u K E N E sk* (101,3/P) * (T/293) MJERNA OPREMA I UREĐAJI Pokretni laboratorij Potpuno automatizovan sa osiguranjem pouzdanog rada i automatskih kalibracija. Sistem za uzorkovanje Analizator azotnih oksida NO x, NO 2, NO Analizator sumpor dioksida SO 2 Analizator lebdećih čestica sa sistemom za uzorkovanje čestica manjih od 10μ m (PM10) PID BTEX Analizator benzen, toluen, etilbenzen i m&p xylene Uređaj za kalibraciju sa generatorom nultog gasa Komunikacijska i PC podrška sistema Meteorološki parametri: Smjer i brzina vjetra: 0 60 m/sec. 0... 360 Temperatura: 40 C do + 60 C Vlaga: 0-100% RH 6

Atmosferski pritisak (mbar) Sistem vrši automatsku kalibraciju za pojedine uređaje, ili se ona vrši ručno, prema potrebi. Svi podaci o kalibraciji, grešci ili drugim nepredviđenim događajima evidentiraju se i pohranjuju u bazu podataka. Metode mjerenja koncentracija polutanata su u skladu sa ISO standardima i predloženim regulativama. Pregled metoda i odgovarajućih standarda dat je u narednoj tabeli. METODE MJERENJA I UZORKOVANJA Analizator Mjereni polutant Korištena metoda BAS ISO 10498 Ultravioletna fluorescence HORIBA APSA 360 SO 2 metoda HORIBA APNA 370 NO/NO 2 /NO X BAS ISO 7996 Kemiluminiscentna metoda Verewa 710-10 Dust analyser PID BTEX Lebdeće čestice PM10 benzen / toluen / etilbenzen / xylen BAS ISO 10473 Metoda absorpcije beta zracima Plamena ionizirajuća metoda Sistem za uzorkovanje -- BAS ISO 4219 Oprema za uzorkovanje Klima u Kantonu Sarajevo Klima na području Kantona Sarajevo izrazito je kontinentalna sa elementima planinske klime. Za karakterizaciju kontinentalne klime korišteni su podaci meteorološke stanice Sarajevo i podaci svjetske meteorološke organizacije. Posljednje desetogodišnje razdoblje ima određeno odstupanje ako se uzmu ukupni višegodišnji prosjeci. Karakteristike dobivene iz tog perioda ukazuju na nešto višu prosječnu temperaturu i nešto manje oborina. Posljedica takvog toka mogu biti klimatske promjene, ali i uobičajeni amplitudni rast i pad u stogodišnjem kalendaru. Kanton Sarajevo spada u kontinentalno područje koje karakterizira najhladniji mjesec Januar (- 2,8 C), a zatim Decembar (-0,7 C). Najtopliji mjeseci su juli (19,0 C) i august (18,8 C). Mjerna mjesta i atmosferski uslovi Vogošća (prvo mjerenje) Prosječna temperatura u navedenom periodu iznosila je 0,5ºC najniža izmjerena temperatura bila je -5,58ºC, a najviša 11,07ºC. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosila je 76,7%, a prosječni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 951,77 mbar. Prosječna brzina vjetra iznosila je 1,23 m/s, a preovladavajući smjer je bio jugozapadni (209,7 ) 7

Ilijaš Prosječna temperatura u navedenom periodu iznosila je 3,37ºC najniža izmjerena temperatura bila je -0,43ºC, a najviša 7,5ºC. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosila je 73,66%, a prosječni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 960,1mbar. Prosječna brzina vjetra iznosila je 0,64 m/s, a preovladavajući smjer je bio jugozapadni (216,7 ) Hadžići Prosječna temperatura u navedenom periodu iznosila je 4,6ºC, najniža izmjerena temperatura bila je -2,9ºC, a najviša 14,88ºC. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosila je 75,9%, a prosječni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 950,3 mbar. Prosječna brzina vjetra iznosila je 0,67 m/s, a preovladavajući smjer je bio jugoistočni (164,5 ) Trnovo Prosječna temperatura u navedenom periodu iznosila je -0,24ºC, najniža izmjerena temperatura bila je -7,36ºC, a najviša 8,54ºC. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosila je 88,44%, a prosječni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 915,25 mbar. Prosječna brzina vjetra iznosila je 1,288 m/s, a preovladavajući smjer je bio jugoistočni (152,6 ) Stup Prosječna temperatura u navedenom periodu iznosila je 9,18ºC, najniža izmjerena temperatura bila je -9,33ºC, a najviša 18,28ºC. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosila je 69,22%, a prosječni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 944,8 mbar. Prosječna brzina vjetra iznosila je 1,9 m/s, a preovladavajući smjer je bio jugozapadni (233,2 ) Vogošćanska petlja Prosječna temperatura u navedenom periodu iznosila je 12,4ºC, najniža izmjerena temperatura bila je 2,33ºC, a najviša 22,3ºC. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosila je 65,56%, a prosječni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 950,4 mbar. Prosječna brzina vjetra iznosila je 0,866 m/s, a preovladavajući smjer je bio jugozapadni (215,4 ) Skenderija Prosječna temperatura u navedenom periodu iznosila je -3,4ºC, najniža izmjerena temperatura bila je -10,6ºC, a najviša 5,4ºC. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosila je 72,5%, a prosječni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 973 mbar. Prosječna brzina vjetra iznosila je 1,23 m/s, a preovladavajući smjer je bio jugozapadni (212,4 ) Vogošća (drugo mjerenje) Prosječna temperatura u navedenom periodu iznosila je 15,94ºC, najniža izmjerena temperatura bila je 4,81ºC, a najviša 26,88ºC. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosila je 63,51%, a prosječni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 952 mbar. Prosječna brzina vjetra iznosila je 0,95 m/s, a preovladavajući smjer je bio jugozapadni (193,14 ) 8

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Vogošći (prvo mjerenje) Period mjerenja: 05.02.2009. - 20.02.2009. Polutant Period uzorkov anja Granična prosječna Visoka Prosječna izmjerena vrijednost SO 2 1 sat 90 500 - Max dnevni Maxi satni SO 2 24 sata 90 240 - - - NO 2 1 sat 60 300 17,71 NO 2 24 sata 60 140 17,71 30,36 72,08 LČ 10 24 sata 50 100 - - - Benzene 1 sat n/p* n/p* 2,87 4,56 11,57 Toluen 1 sat n/p* n/p* 76,85 140,7 220,7 Etilbenzen 1 sat n/p* n/p* 0,05 0,083 2,07 M&P Xylene 1 sat n/p* n/p* 15,4 35,06 174,3 Napomena: U periodu mjerenja uređaj za mjerenje lebdećih čestica (LČ 10) bio je na kontrolnom umjeravanju. Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Ilijašu Period mjerenja: 23.02.2009. - 04.03.2009. Polutant Period uzorkov anja Granična prosječna Visoka Prosječna izmjerena vrijednost SO 2 1 sat 90 500 37,02 Max dnevni Maxi satni SO 2 24 sata 90 240 37,02 90,28 173,3 NO 2 1 sat 60 300 26,46 NO 2 24 sata 60 140 26,46 42,83 68,7 LČ 10 24 sata 50 100 - - - Benzene 1 sat n/p* n/p* 9,17 16,87 54,6 Toluen 1 sat n/p* n/p* 46,15 140,3 220,9 Etilbenzen 1 sat n/p* n/p* 2,85 14,01 85 M&P Xylene 1 sat n/p* n/p* 8,59 30,66 85,39 Napomena: U periodu mjerenja uređaj za mjerenje lebdećih čestica (LČ 10) bio je na kontrolnom umjeravanju. 9

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Hadžićima Period mjerenja: 10.03.2009. - 17.03.2009. Polutant Period uzorkov anja Granična prosječna Visoka Prosječna izmjerena vrijednost SO 2 1 sat 90 500 25,23 Max dnevni Maxi satni SO 2 24 sata 90 240 25,23 45,54 154 NO 2 1 sat 60 300 18,94 NO 2 24 sata 60 140 18,94 24,81 60,98 LČ 10 24 sata 50 100 37,12 54 72 Benzene 1 sat n/p* n/p* 2,45 3,72 16,16 Toluen 1 sat n/p* n/p* 4,4 7,66 51,51 Etilbenzen 1 sat n/p* n/p* 0,33 0,42 3,34 M&P Xylene 1 sat n/p* n/p* 4,27 7,39 49,27 Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Trnovu Period mjerenja: 18.03.2009. - 25.03.2009. Polutant Period uzorkov anja Granična prosječna Visoka Prosječna izmjerena vrijednost SO 2 1 sat 90 500 13,72 Max dnevni Maxi satni SO 2 24 sata 90 240 13,72 17,96 91,77 NO 2 1 sat 60 300 7,32 NO 2 24 sata 60 140 7,32 12,76 36,8 LČ 10 24 sata 50 100 24,94 42,64 79 Benzene 1 sat n/p* n/p* 1,19 2,46 12,83 Toluen 1 sat n/p* n/p* 1,59 3,79 54 Etilbenzen 1 sat n/p* n/p* 0,047 0,108 0,45 M&P Xylene 1 sat n/p* n/p* 1,19 1,85 21,32 10

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka na Stupu Period mjerenja: 26.03.2009. - 31.03.2009. Polutant Period uzorkov anja Granična prosječna Visoka Prosječna izmjerena vrijednost SO 2 1 sat 90 500 21,5 Max dnevni Maxi satni SO 2 24 sata 90 240 21,5 30,33 197,5 NO 2 1 sat 60 300 37,9 NO 2 24 sata 60 140 37,9 58 112,2 LČ 10 24 sata 50 100 77,3 122,8 229 Benzene 1 sat n/p* n/p* 2,3 3,75 13,87 Toluen 1 sat n/p* n/p* 8,06 14,86 133,7 Etilbenzen 1 sat n/p* n/p* 0,55 1,2 5,52 M&P Xylene 1 sat n/p* n/p* 9,06 18,89 85,42 Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka na Vogošćanskoj petlji Period mjerenja: 01.04.2009. - 16.04.2009. Polutant Period uzorkov anja Granična prosječna Visoka Prosječna izmjerena vrijednost SO 2 1 sat 90 500 29,32 Max dnevni Maxi satni SO 2 24 sata 90 240 29,32 45,07 82,64 NO 2 1 sat 60 300 26,87 NO 2 24 sata 60 140 26,87 53,17 118,9 LČ 10 24 sata 50 100 49,27 88,02 241 Benzene 1 sat n/p* n/p* 0,74 1,11 6,1 Toluen 1 sat n/p* n/p* 7,57 32,89 426,1 Etilbenzen 1 sat n/p* n/p* 0,14 0,25 0,98 M&P Xylene 1 sat n/p* n/p* 2,13 3,64 16,11 11

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka na Skenderiji Period mjerenja: 17.04.2009. - 06.05.2009. Polutant Period uzorkov anja Granična prosječna Visoka Prosječna izmjerena vrijednost SO 2 1 sat 90 500 18,16 Max dnevni Maxi satni SO 2 24 sata 90 240 18,16 24,96 94,21 NO 2 1 sat 60 300 36,07 NO 2 24 sata 60 140 36,07 47,99 87,87 LČ 10 24 sata 50 100 34,27 45,26 128,2 Benzene 1 sat n/p* n/p* 1,12 1,61 3,51 Toluen 1 sat n/p* n/p* 4,29 5,84 19,46 Etilbenzen 1 sat n/p* n/p* 0,34 0,83 3,6 M&P Xylene 1 sat n/p* n/p* 5,63 14,65 47,82 Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Vogošći (2. mjerenje) Period mjerenja: 07.05.2009. - 15.05.2009. Polutant Period uzorkov anja Granična prosječna Visoka Prosječna izmjerena vrijednost SO 2 1 sat 90 500 6,06 Max dnevni Maxi satni SO 2 24 sata 90 240 6,06 15,94 50,6 NO 2 1 sat 60 300 13,24 NO 2 24 sata 60 140 13,24 21,6 61,43 LČ 10 24 sata 50 100 - - - Benzene 1 sat n/p* n/p* 0,41 0,8 3,94 Toluen 1 sat n/p* n/p* 1,66 2,4 7,72 Etilbenzen 1 sat n/p* n/p* 0,34 0,55 5,3 M&P Xylene 1 sat n/p* n/p* 4,92 7,18 72,66 12

DISKUSIJA I ZAKLJUČAK I ova mjerenja, koja je Ministarstvo Prostornog uredjenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo organizovalo na cijelom području Kantona, pokazuju da imaju određeni problemi ugroženosti kvaliteta zraka i na drugim lokacijama u Kantonu Sarajevo. Svakako da se ovi rezultati mjerenja moraju posmatrati kao indikativni, obzirom na kratke periode mjerenja, ali u svakom slučaju ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja i praćenja kvaliteta zraka. Iako smo u predhodnoj godini instalirali dvije savremene automatske stanice za praćenje kvaliteta zraka i jednu mobilnu stanicu, pokazuje se ovim istraživanjima, da Kanton Sarajevo treba uspostaviti širu mrežu ovakvih stanica, odnosno uspostaviti sistem upravljanja kvalitetom zraka. Analiza rezultata mjerenja mobilnom stanicom ukazuje da određena područja imaju povećan stepen ugroženosti kvaliteta zraka u odnosu na druga. Naravno, obzirom na kratke periode mjerenja rezultati analize se ne mogu smatrati konačnim, ali sigurno ukazuju na diferencijaciju stanja kvaliteta zraka. Konkretne analize u nastavku se moraju zato uzeti orijentaciono, jer za proračun stepena ugroženosti kvaliteta zraka jednog područja, u skladu sa Zakonom, moraju se imati satni podaci u toku jedne godine mjerenja. Stup Prosječna vrijednost lebdećih čestica LČ10 (76,85μg/m 3 ) prekoračuje graničnu vrijednost od 50 μg/m 3 propisanu važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka. 13

Vogošćanska petlja Prosječna vrijednost lebdećih čestica LČ10 (49,27μg/m 3 ) je na samoj granici koja je propisana pravilnikom. Preostali parametri koji su obuhvaćeni ovim mjerenjem su u okviru dopuštenih graničnih vrijednosti propisanim Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka. Iako granične vrijednosti za benzen i toluen nisu propisane zakonom, mjerenjima je utvrđena visoka vrijednost koncentracija ovih polutanata na lokacijama: Ilijaš Vrijednost benzena (9,17μg/m 3 ) prelazi vrijednost koja je preporučena od EU (ne smije biti veća od od 5 μg/m 3 ).Takođe, povišena je vrijednost toluena (46,15 μg/m 3 ). 14

Vogošća Vrijednost toluena prilikom prvog mjerenja značajno je visoka (76,85 μg/m 3 ). 15

Uticaj industrije na zagađenje zraka u većini zemalja je znatan i tome se posvećuje posebna pažnja, a i izdvajaju značajna sredstva u kontroli i prevenciji emisije polutanata. Kod nas, industrija kao što je poznato, nakon rata nije razvijena tako da taj uticaj na kvalitet zraka nije značajan u tolikoj mjeri koliko je to u većini drugih evropskih gradova. Međutim, poznat je izvor i način nastanka pojedinih polutanata tako da se zna da sumpor dioksid i njegovi produkti koji nastaju u reakcijama sa vlagom iz vazduha potiču najvećim dijelom od sagorjevanja fosilnih goriva koji se koriste u domaćinstvima. Povećane koncentracije polutanata su naročito izražene u zimskom i jesenjem periodu kada je povećana potrošnja fosilnih goriva kako za zagrijavanje domaćinstava tako i u saobraćaju. Čestice u suspenziji (u obliku aerosola), PM10 nastaju na različite načine od sagorijevanja ložišta, pogonskih goriva i veliki je problem što mogu preći velike udaljenosti nošene vjetrom a brzina njihovog taloženja je manja od većih čestica prašine. Oksidi nitrogena nastaju najvećim dijelom sagorjavanjem čvrstih, tečnih i gasovitih goriva te u motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem. Koncentracija nitrogen dioksida je najveća u jutarnjem periodu od 9 časova do podneva. Na nastanak ugljikovodika najveći uticaj imaju motori sa unutrašnjim sagorjavanjem, 50% prema nekim istraživanjima dok oko 15% nose industrijski procesi. Uticaj ovih mjerenih polutanata na zdravlje ljudi kao i uticaj na okoliš se ne može posmatrati samo kao uticaj pojedinog polutanta već njihov sinergički efekat uz određene meterološke uvjete koji su u ovom posmatranom periodu pogodovali međusobnoj interakciji pojedinih polutanata (vlažnost oko 70%, temperaturna inverzija). Najugroženije populacije, stariji ljudi, djeca, osobe sa respiratornim problemima, su u zimskom i jesenjem periodu najizloženije štetnom uticaju polutanata u vazduhu. Problemi sa disanjem uzrokovani zajedničkim djelovanjem sumpordioksida i čestica prašine mogu postati ozbiljni u slučaju da je osoba duži period vremena izložena povećanim koncentracijama. Aromatski ugljikovodici su biohemijski i biološki aktivatori i izlaganje njihovim parama djeluje iritirajuće. Uticaj na okoliš ovih polutanata također je poznat. Zagađenje biljnog i životinjskog svijeta u bližoj ali i daljoj okolini, korozija objekata, propadanje spomenika, promjena kiselosti vodenih sistema, zemljišta itd. Povećane koncentacije benzena i toluena na lokacijama Vogošća i Ilijaš najvjerovatnije su lokalnog karaktera ali je potrebno identificirati izvore ako se zna njihov način nastanka. Važan faktor u prepoznavanju je naša pojedinačna uloga u zagađenju zraka. Naime, građani pale smetljišta ne razmišljajući o posljedicama, koriste se goriva sa velikim sadržajem sumpora a nema evidencije koliki je utrošak goriva i koje gorivo se koristi. Dugoročno se ne razmišlja o posljedicama ako se izgrade kuće bez dobre termičke izolacije pa se gorivo neracionalno troši. Izvršena mjerenja kvaliteta zraka na navedenim lokacijama, kako je navedeno, su prva ove vrste i potrebno je nastaviti trend praćenja na istim lokacijama u različitim vremenskim periodima. Ova kontrolna mjerenja, zajedno sa mjerenjima sa fiksnih stanica je potrebno iskoristiti kao osnovu za izradu disperzionog modela u cilju identifikacije najugroženijih zona i planiranja budućih preventivnih akcija, kao i uvrštavanje u prostorni plan Kantona Sarajevo. Ovo se može koristiti za proračun ukupne izloženosti stanovništva u urbanim zonama. - Kraj izvještaja o ispitivanju - 16