3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

Σχετικά έγγραφα
SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

Biohemijski i mikrobiološki principi I DEO

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Tercijarna struktura globuralnih proteina. Rendgenska strukturna analiza proteina Konformaciona stabilnost proteina Supersekundarne strukture/domeni

Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina

Kiselo bazni indikatori

evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

REAKCIJE ELIMINACIJE

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE

Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže:

Operacije s matricama

HEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO?

CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)

Proteini. Naziv PROTEINI potiče od Grčke reči proteios, što znači PRVI

PROTEINI. Doc. dr Snežana Marković

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast

Zašto se baviti BOTANIKOM i

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina

Mehanizmidejstvaenzima. Himotripsin

Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. 4/17/2013

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE

BELANČEVINE. Uvod. čine osnovu života, ulaze u sastav svih živih bića

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

Osnove biokemije Seminar 2

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

18. listopada listopada / 13

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

IMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE

4. razred gimnazije - opšti i prirodno-matematički smer UGLJENI HIDRATI

1. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MOLEKULA HEMIJSKA VEZA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi. Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK

Bioregulatori bioregulatorima. Koenzimi Vitamini

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Proteini i njihove trodimenzionalne strukture

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Hemijska veza Kada su atomi povezani jedan sa drugim tada kažemo da izmeñu njih postoji hemijska veza Generalno postoji tri vrste hemijske veze:

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Elementi spektralne teorije matrica

BIOREGULATORI 13.XII.2016.

Nastaju sjedinjavanjem prostih jedinjenja ili jona, zbog čega se nazivaju kompleksna (složena) jedinjenja. CuSO 4. (aq) + 4NH 3. (aq) [Cu(H 2.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Kaskadna kompenzacija SAU

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

TEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Fizička hemija makromolekula

Moguća i virtuelna pomjeranja

METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza.

numeričkih deskriptivnih mera.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Rastvori rastvaračem rastvorenom supstancom

Hemijska veza Kada su atomi povezani jedan sa drugim tada kažemo da izmeñu njih postoji hemijska veza Generalno postoji tri vrste hemijske veze:

Mašinsko učenje. Regresija.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

6 ogljikovih atomov: HEKSOZE (npr. glukoza, fruktoza, galaktoza) Ločimo dve vrsti glukoze: α glukoza in. β glukoza, ki se

Slabe kemijske veze, kemijski sastav stanice, DNA

A L D O L N A R E A K C I J A

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Kiselo-bazne ravnoteže

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

1 Uvod - polimeri i polimerni materijali

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

DOLOČANJE)ENCIMSKE)AKTIVNOSTI)V)KLINIČNE)NAMENE)

U stvaranju hemijske veze među atomima učestvuju samo elektroni u najvišem energetskom nivou valentni elektroni

Transcript:

Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija molekula u ćeliji: 1. Atomi 2. Mali molekuli 3. Makromolekuli 4. Supramolekularni agregati Atomi Molekularna mimikrija 95% suve mase ćelije otpada na: C (50%), O(20%), H (10%), N (10%), P (4%), S (1%) Na, K, Cl, Ca, Fe, Zn svaki prisutan manje od 1% 1

Voda je kolevka života Mali molekuli (MW = 100-1000) Ćelije sadrže 70% vode, Oko 30% su organske komponente Osobina Objašnjenje Primer Kohezija H-veze drže zajedno Lišće povlači vodu iz korena; seme molekule vode bubri i klija Visoka polarnost Voda privlači jone i polarne Mnoge vrste molekual se slobodno molekule i rastvara ih kreću u ćeliji, dozvoljavajući različite hemijske reakcije Visoki toplotni kapacitet H-veze mogu da apsorbuju i Voda služi kao stabilizator otpuste veliku količinu toplote temperature hidrofilni Rastvarač koji znači -ŽIVOT hidrofobni Izomeri Molekuli istog atomskog sastava ali različitog rasporeda atoma u prostoru. Strukturni izomeri su vrsta izomera kod kojih su atomi na različit način međusobno spojeni, a nastaju zbog sposobnosti C atoma međusobno formira jednostruke, dvostruke i trostruke kovalentne veze. 2

Geometrijski izomeri imaju ista kovalentna partnerstva ali se razlikuju u prostornom rasporedu. Izomeri Funkcionalne grupe Enantiomeri su stereoizomeri koji se odnose kao predmet i lik u ogledalu i ujedno se ne mogu međusobno preklopiti. Najznačajnije funkcionalne grupe: Hidroksilana OH Karbonilna >C=O Karboksilna COOH Amnio NH2 Sulfhidrlna SH Fosfatna PO4 Četiri glavne klase malih molekula Četiri glavne klase malih molekula Amino kiseline Subjedinice proteina 20 amino kiselina Bočna grupa amino kiselina određuju prirodu amino kiselina i diktiraju strukturu proteina(nepolarne, polarne i naelektrisane) Nikleotidi Baza (adenin, citozin,timin, guanin, uracil) + sugar + fosfat Subjedinice of DNK i RNK ATP glavni izvor energije 3

Četiri glavne klase malih molekula Šećeri Monosaharidi (npr. Glukoza ili riboza) Disaharidi Oligosaharidi Šećeri su subjedinice polisaharida (celuloza, glikogen, skrob) 14 Četiri glavne klase malih molekula Makromolekuli (MW 1000-1,000,000) Lipidi Masne kiseline, trigliceridi, steroidi, ulja, masti, hormoni Sastavljeni od subjedinica povezanih kovalentnim vezama 4

Proteini: stvaranje peptidne veze 20 amino kiselina mogu se kategorizovati na osnovu bočne grupe u 4 kategorije: nepolarne, polarne, bazne i kisele. Konformacija (oblik) proteina određen je AA sekvencom Konformacija (oblik) proteina određen je AA sekvencom Sva 3 tipa nekovalentnih veza učestvuju u sklapanju proteina Vodonične veze igrajnu glavnu ulogu u savijanju polipeptidnog lanca 5

Proteini mogu imati različite oblike Složenost građe proteina Primarna => sekundarna => tercijarna => kvartarna struktura (sekvenca AA) (lokalno sklapanje) (usložnjavanje SS) (dve ili više subjedinica) Primarna struktura proteina je linearni redosled AA Sekundarna struktura je srž arhitekture proteina - Ala - Glu - Val - Thr - Asp - Pro - Gly - 6

Sekundarna struktura je srž arhitekture proteina Sklapanje polipeptidnih lanaca daje tercijarnu strukturu proteina Motiv je karakteristična kombinacija elemenata sekundrane strukture ( npr. β α β motiv, β bačva itd.) Interakcijama između više polipeptidnih lanaca nastaje kvartarna struktura Proteinski domeni su moduli iz kojih su izgrađeni veći proteini 7

Promena u redosledu AA Denaturacija i renaturacija proteina 29 30 Uloga proteina Kataliza (enzimi) Odbrana (Imunoglobulini) Ćelijsko prepoznavanje (receptori, MHC) Transport (Hb, Mb, citohrom) Membranski transport (Na/K pumpa, jonske pumpe) Strukturna (kolgen, keratin, fibrin, elastin) Pokret (aktin, miozin) Osmoregulacija ( serumski albumin) Regulacija ekspresije gena ( represor) Fiziološka ( hormoni: insulin, vazopresin, oksitocin..) Depoi ( AK, jona npr. feritrin, kalmodulin, kazein) 31 Biološki katalizatori. Smanjenje Ea Enzimi 32 8

Modeli ES interakcije Koenzimi A) Ključ-brava B) Indukovano uklapanje Koenzim Vitamin Hemijska reakcija NAD + ;NADP + Niacin Oksido-redukcija FAD Riboflavin (B 2 ) Oksido-redukcija Tiamin-pirofosfat Tiamin(B 1 ) Prenos aldehidne grupe CoA Pantotenat Prenos acilne grupe Biotin Biotin Karboksilacija Piridokasal fosfat Piridoksal (B 6 ) transaminacija 33 34 Regulacija enzimske aktivnosti Alosterična regulacija Mehanizam povratne sprege Alosterična regulacija Fosforilacija 35 36 9

Fosforilacija proteina 37 10