OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA I OPREMA - OZO ZA ZAŠTITU SLUHA- mr.sc.mensur Ferhatović
2 Sluh Sluh je osnova naše komunikacije, on je jedna od osnovnih čovjekovih osobina. Služi nam da bismo raspoznali zvukove koji nas okružuju i naša su svakodnevna okolina. Gubitak sluha je postupan, neprimjetan i popraćen zujanjem koje je sve slabije što više gubimo sluh.
3 Sluh je osjetilni modalitet koji omogućuje percepciju zvuka. Zvuk je frekvencijsko područje valovitog gibanja zraka, tekućine ili čvrstog tijela koje ljudsko uho može čuti.
4 Zvuk iz čovjekove okoline se prenosi kroz zvukovod i uzrokuje titranje bubnjića. Titranje se dalje prenosi preko lanca slušnih košćica do unutarnjeg uha gdje dolazi do pomicanja perilimfatičke tekućine i do podraživanja osjetnih slušnih stanica.
5 Nakon što su podražene osjetne slušne stanice dolazi do pretvaranja mehaničke energije zvuka u električni impuls koji se provodi putem slušnog živca i slušnog puta do moždane kore gdje nastaje svjesna percepcija zvuka. U sekundarnim slušnim centrima u mozgu pohranjene su slušne slike koje omogućuju razumjevanje slušne poruke i govora. Granice čujnosti čovjeka : ~ 20 do 20 000 Hz Najveća osjetljivost : 1 4 khz
Buka 6 Buka je česta pojava u svim radnim procesima i vrlo važno pitanje sustava zaštite na radu. buku možemo definirati kao izrazito intenzivan zvuk sposoban proizvesti oštećenje unutarnjeg uha.
7 Oštećenje sluha bukom svrstano je na listu profesionalnih bolesti, kako u Europi, tako i kod nas. Od ukupnog broja priznatih profesionalnih bolesti u EU 32% odnosi se na oštećenje sluha bukom, dok se kod nas ta vrijednost kreće između 10% i 15%.
ZNR 8 BUKA svaki neželjeni zvuk koji dopire do ljudskog uha. dakle, ne mora biti nužno glasan, već samo mora biti nepoželjan. Štetni učinak buke na zdravlje radnika ovisi o : Razini intenziteta Frekvencijama zvuka Vremenu izlaganja Obliku buke (kontinuirana, diskontinuirana, impulsna) Individualnoj osjetljivosti
9 Klinički tok gubitka sluha zbog prekomjerne buke (akustička trauma) je spora pojava. 1 Gubitak sluha na oko 4 khz se ne zamjećuje 2 Trauma se širi i produbljuje, zahvaća područje govora (1 3 khz) 3 Trauma napreduje, a sa starošću se pojačava.
10 Štetno djelovanje buke ima: Auralno djelovanje (na samo osjetilo sluha) : već pri 70 do 90 db kod osjetljivih ljudi pri > 85 (90) db kod svih ljudi Ekstraauralno djelovanje (na cijeli organizam) : već pri > 70 db Negativne posljedice buke su različite: živčani sustav, krvnožilni sustav, probavni trakt, hormonski sustav - dolazi do poremećaja krvnog tlaka, oštećenje sluha, nervoza, razdražljivost, poremećen san, smanjuje koncentraciju itd.
11
12
13
14 Što se događa s razinom zvučnog tlaka kada istovremeno postoje dva pojedinačna izvora buke istog intenziteta? Dvostruka razina zvučnog tlaka (+3 db) udvostručuje rizik od oštećenja sluha!
15 Razina od 85 db/a uzeta je kao uvjetno sigurna razina buke na radnom mjestu za 8h rada na dan i prema njoj su izračunata ekvivalentna vremena izlaganja za više razine buke. svaka 3 db više upola smanjuje vrijeme izlaganja
16 Rizik oštećenja sluha prema vremenu izlaganja buci Oštećenje sluha koje može nastati na određenom zvučnom polju ne ovisi samo o razini zvuka nego i o duljini trajanja. Normalno je za očekivati da će duže izlaganje nekom zvuku uzrokovati teže oštećenje sluha.
17 Za ostvarenje postavljenog cilja na raspolaganju su nam u osnovi sljedeće mjere zaštite: 1. ORGANIZACIJSKE MJERE: vremensko ograničenje rada bučnih strojeva uvođenje dodatnih stanki radi oporavka promjena radnog mjesta 2. ORGANIZACIJSKO-TEHNIČKE MJERE izbor malošumnih strojeva i tehnoloških procesa redovno održavanje i remonti mehanizacija, automatizacija i robotizacija 3. GRAĐEVINSKO-PLANSKE MJERE pravilan raspored objekata i pogona prostorno odvajanje izvora buke, radnih mjesta i zaštićenih prostorija pravilan raspored strojeva
18 TEHNIČKE MJERE Na izvorima (sprečavanje emisije): primarne: konstrukcijski zahvati radi smanjenja uzdužne i strukturnekomponenete zvuka, zamjena bučnih operacija tihim sekundarne: akustično oklapanje, vibroizolacija i prigušenje, ugradnjaprigušivača u cjevovode Na putu širenja zvuka: izolacija i apsorpcija uzdušnog zvuka izolacija i prigušenje strukturnog zvuka (vibracija) Na mjestu prijema (sprečavanje imisije): lokalne mjere izolacije, apsorpcije i prigušenja zvuka osobna zaštitna sredstva Ovisno o težini problema primjenjuju se različite kombinacije navedenih mjera. Rijetko se problem može uspješno riješiti samo jednom mjerom.
19 Kako bi se smanjile štetne posljedice koje može uzrokovati buka potrebno je provesti mjerenja radi utvrđivanja razine buke na mjernom mjestu i odlučivanja koje će se mjere primjeniti kako bi se smanjila opasnost po zdravlje. Pravilnikom su propisane sljedeće granične vrijednosti izloženosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti tijekom osamsatnog radnog dana te sljedeće razine vršnih vrijednosti zvučnoga tlaka: a) granična vrijednost izloženosti: L(EX,8h)=87 db(a) i p(peak) = 200 Pa (140 db(c) u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μpa); b) gornja upozoravajuća granica izloženosti: L(EX,8h) =85 db(a) i p(peak) = 140 Pa (137 db(c) u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μpa); c) donja upozoravajuća granica izloženosti L(EX,8h) =80 db(a) i p(peak) = 112 Pa (135 db(c) u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μpa).
20 U sprečavanju profesionalnog oštećenja sluha i drugih zdravstvenih tegoba koje uzrokuje izloženost prekomjernoj buci vrlo je važno ISPITIVANJE STANJA SLUHA PRIGODOM ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA, a nakon toga redovite kontrole radnika u zakonski reguliranim intervalima (rokovima).
Primjer: 21 Radnik koji u osmosatnom radnom danu jedan sat dnevno provodi radeći na stroju gdje se javlja buka veća od 80 db(a) je potencijalno ugrožen te je potrebno provesti proračun normalizirane dnevne izloženosti buci. Ako je izračunata dnevna izloženost buci: 1. između 80 i 85 db(a) preporuča se uporaba osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha (čepići, antifoni), 2. ako prelazi 85 db(a) uporaba osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha je obavezna.
22 Sredstva za zaštitu sluha Sredstva za zaštitu sluha izrađuju se prema europskim normama: -EN 352-1 -zahtjevi za sigurnost i ispitivanje, 1. dio - štitnici za zaštitu sluha -EN 352-2 -2. dio -čepići za zaštitu sluha -EN 352-3 -štitnici za zaštitu sluha pričvršćeni na industrijsku zaštitnu kacigu
23 UŠNI ČEPIĆI Prigušuju buku od 28 do 35 decibela. Izrađuju se od laganih materijala kao što su posebna vata, te meka ili pjenasta guma. kod trajne izloženosti djelovanju buke kod jačeg znojenja korisnika naušnjaka kao sredstvo za dodatno prigušenje buke pri uporabi naušnjaka Otoplastika - izrađuje se prema individualnim mjerama korisnika. Za jednokratnu ili višekratnu uporabu
24 Semiauralni štitnici: Slični su oblikovanim čepovima, ali se ne ulažu u ušni kanal, već ulaz u kanal pokrivaju izvana Povezani su elastičnim pritisnim spojnim elementom
25 Ušni čepovi za višekratnu uporabu HRN EN 352-2:1999 KATEGORIJA II NAMJENA: Radovi koji iziskuju povremenu zaštitu od buke uz mogućnost lakog skidanja i kombiniranja s drugom OZO za zaštitu glave. TIP A TIP B Tip A: Polimerna pjenasta guma, specijalna vata, staklena vlakna u plastičnoj oblozi SNR vrijednosti 34 do 32 db, pogodno za formiranje prema slušnoj cijevi korisnika. Tip B: Meki materijal koji se individualno prilagođuje slušnoj cijevi, dvokomponentna struktura : lamele sa zračnim jastukom za ugodan osjećaj pri nošenju i čvrsti držak što pojednostavljuje umetanje i vađenje.
26 HRN EN 352-2:1999 NAMJENA: KATEGORIJA II Poslovi u radnoj okolini razine buke do 105 db/a u kojoj su radnici izloženi i drugim opterećenjima (vrućina, prašina, vlaga i sl.) te pri kombiniranom korištenju s drugom OZO (zaštita glave i lica). Izrada od materijala koji dobro prigušuju buku, nisu lako zapaljivi, ne nadražuju kožu, ne puštaju boju, ne mijenjaju oblik pri tjelesnoj temperaturi radnika, pogodni su za dezinfekciju; individualno prilagodljivi slušnoj cijevi korisnika. Prigušna snaga ušnih čepova mora biti najmanje 15 db, osobito visokih tonova, uz propuštanje niskih tonova kojima se omogućuje verbalna komunikacija normalne jačine.
27 ŠTITNICI ZA ZAŠTITU SLUHA ANTIFONI Prigušuju buku od 28 do 32 decibela a kod istovremene uporabe odgovarajućih čepića i do 41 db. kod povremene i kratkotrajne buke, odnosno pri kratkotrajnom zadržavanju u bučnim prostorima kod nemogućnosti uporabe ušnih čepića uski slušni kanali, sklonost upalama, nepodnošljivost uporabe
28 Vrste: Štitnici od 2 školjke s polukružnim nosačem (za nošenje preko glave, ispod brade, na zatiljku) Štitnici od 2 školjke, pričvršćeni polugom na kacigu. Materijali: moraju dobro apsorbirati zvuk, biti otporni na zapaljenje, jastučići su meki, ne nadražuju kožu, laki za čišćenje, zamjena jastučića barem 2x godišnje.
29 Štitnici za zaštitu sluha (poklopci) HRN EN 352-1:1999 KATEGORIJA II ZAŠTITNA SVOJSTVA: Za zaštitu sluha od prekomjerne diskontinuirane buke, visokofrekventnih šumova s visokom osnovnom razinom zvuka, za mogućnost sporazumijevanja uz izvore buke (djelotvorna zaštita do 115 db/a). Štitnici moraju sniziti razinu buke za najmanje 25 db.
30 Cilj OZO je da izloženost radnika smanji ispod donje upozoravajuće granice od 80 db/a. Ciljna razina buke s OZO je 70 75 db/a Veća redukcija je kontraproduktivna (onemogućava komunikaciju) Ispitivanjem se određuje srednja vrijednost prigušenja buke po oktavama i standardna devijacija Pretpostavljena vrijednost zaštite (PNR) je srednja vrijednost prigušenja minus standardna devijacija prigušenja Učinak prigušenja buke je uvijek bolji pri visokim frekvencijama
31 Za ocjenu učinkovitosti OZO za sluh u radnoj sredini koriste se 3 metode proračuna: po oktavnim pojasevima, prema HML vrijednostima, prema SNR vrijednosti. Za većinu normalnih situacija razlike među metodama su do 3 db Razlike su veće ako u buci dominiraju vrlo visoke ili vrlo niske frekvencije
32 Preporuke za izbor OZO za zaštitu sluha Čepovi: Ako je buka stalna i trajna, a razina jednolika Ako radnik ne podnosi poklopce (znoji se) Ako nema posebnih razloga za štitnike Semiauralni štitnici: Isto kao čepovi (ako ih radnici žele) Ako radnik iz tihog prostora povremeno i kratkotrajno odlazi u bučni (lako se postavljaju)
33 Štitnici za uši: Ako je razina buke viša, promjenjiva i kratkotrajna Ako radnik samo povremeno i kratkotrajno ulazi u bučnu zonu Radnici koji ne podnose čepove (uzak slušni kanal, sklonost upalama) U pravilu sigurnija redukcija buke Za razine buke > 95 db/a mogu se koristiti štitnici i čepovi istodobno (potrebno je ispitati zajednički učinak). Bez ispitivanja dodati 5 db na viši SNR
34 Za posebne slučajeve vrlo visoke buke koriste se specijalne akustičke kacige. OZO za zaštitu sluha se u bučnom okolišu mora nositi STALNO! Podaci koje proizvođači daju na pakovanju u Europi: SNR, HML vrijednosti, atenuacija buke po standardnim oktavama
35