GNOJIDBA TLA Osnovna činjenica koju uvažiti jeste, da u slobodnoj prirodi postoji zatvoreni krug kruženja tvari hraniva. Tlo se iscrpljuje, ali se raspadom organske tvari hraniva vraćaju u tlo. U agrosferi, taj krug je prekinut. Trajno vlada osiromašenje jer se plodovi koji sadrže hraniva iznose, a samo dio se, npr. u obliku stajskog gnoja vraća natrag u tlo. Fosfor je posebno ugrožen deponira se u kostima i nepovratno nestaje. Sva hraniva koja koristi biljka nalaze se u tlu u različitim količinama, ali nikada dovoljno za trajno iskorištavanje tla bez nadoknađivanja, tj. gnojidbe. Ako još uvažimo drugu činjenicu da nas ne zanimaju samo prosječni, već maksimalni mogući visoki i stablini prinosi, proizlazi da je gnojidba imperativ suvremene, intenzivne biljne proizvodnje. Ipak pitanje! Ako bi se gnojidba trajno izostavljala, da li bi i kada plodnost tla pala na NULU? To je dugotrajan proces, a uzgoj postaje nemoguć zbog nekog od hraniva koje padne ispod minimuma. Npr. pokus iz Rothamsteda (Engleska)
PRINOS ZRNA JEČMA U DT PO HEKTARU RAZDOBLJE ISPITIVANJA (GODINE) PRINOS BEZ IKAKVE GNOJIDBE PRINOS KOD GNOJIDBE SAMO SA STAJSKIM GNOJEM PRINOS KOD GNOJIDBE SAMO MINERALNIM GNOJIVIMA 1852-1859 13,85 25,32 28,41 1860-1867 10,30 30,00 29,52 1868-1875 8,31 28,38 25,68 1876-1883 8,51 29,90 25,42 1884-1891 6,72 25,56 22,23 1910-1920 5,10 27,00 23,60
KRETANJE BILJNIH HRANIVA U TLU Tlo je dinamička sredina. Teku trajni procesi vezivanja (fiksacije) i imobilizacije hraniva (u humus), osobađanja izmjenom sa adsorpcijskog kompleksa, fiksacijom iz atmosfere (dušik) itd. Tu je i korijenov sustav koji iznosi hraniva pa pomiče ravnotežu, a tu je i gnojidba, koja također pomiče kretanje reakcija. Ipak, u grubo, postoje 3 krupna aktera u procesima Gnojidba Odnošenje Adsorpcijski kompleks otopina tla korijen biljke ili, za pravilnu odluku o gnojidbi nužno je poznavati BILANCU HRANIVA u tlu.
GUBICI I DOBICI BILJNIH HRANIVA U ANTROPOGENOM TLU GUBICI HRANIVA INAKTIVACIJA U ORGANSKI ILI MINERALNI OBLIK I ŠTETNA FIKSACIJA ISPIRANJE IZ FIZIOLOŠKI AKTIVNOG PROFILA TLA EROZIJA VODOM I VJETROM DENITRIFIKACIJA BAKTERIJAMA ŽETVA (BERBA) DOBICI HRANIVA AKTIVACIJA IZ ORGANSKOG ILI MINERALNOG DIJELA TLA ASCEDENTNO KRETANJE VODOM DO POVRŠINE TLA ASCEDENTNO DONOŠENJE KORIJENJEM IZ ZDRAVICE U MEKOTU ODNOSNO GORNJI SLOJ TLA POPLAVE OBORINE VJETAR BIOLOŠKA DUŠIČNA FIKSACIJA (SIMBIOTSKA I NESIMBIOTSKA) GNOJIDBA
DEFINICIJA I PODJELA GNOJIVA Gnojiva ili fertilizatori: sve tvari organskog ili mineralnog porijekla koje obogaćuju tlo aktivnim hranivima, koje utječu na povećanje plodnosti tla i povećanje prinosa.
DEFINICIJA I PODJELA GNOJIVA Dijele se na: -Organska (obično domaća) stajski gnoj kruti i tekući (otplavni i gnojovka) gnojnica komposti bihugnoj gradsko smeće fekalije otpadne vode gradova i industrije zelena gnojidba (sideracija) Humusno-mineralna: kombinacija domaćih i mineralnih, ali se proizvode u tvornicama. Makro; N, P, K, Ca, Mg, Fe, S - Tvornička ili mineralna (Pazi! NE UMJETNA!) Kombinacije Mikro; B, Mn, Zn, Cu, Mo Mikro i makro hraniva
GNOJIDBA ORGANSKIM GNOJIVIMA HUMUS središnje pitanje antropogenog tla! Gospodarenje Ekonomija humusom u kontinuitetu iskorištavanja antropogenog tla Konstatacija: U prirodnim uvjetima postoji promet humusa unutar klimaksa spontanih biocenoza. (klimaks = maksimalno ravnotežno stanje). U agrobiocenozi i agrobiotopu promet humusa u tlu ovisi najviše o gospodarenju, sustavu biljne proizvodnje, gnojidbi, tlu i klimi, a sve je pod organizacijom ČOVJEKA i njegovim utjecajem. ukratko o sastavu i kakvoći humusa. SCHEFFER: Hranjivi humus lako raspadljivi ugljikohidrati (hemiceluloza, šećeri, proteini, škrob). Za mikroorganizme = hrana i izvor energije, a nastaju kiseline, antibiotici, biljni stimulatori i ljepljive tvari BIOLOŠKI CEMENT za strukturu tla a oslobađa se ENERGIJA 4-5 cal/g suhe tvari. Trajni humus: je rezultat razgradnje i resinteze u procesu humifikacije, tj. stvaranja humusa. To je teško razgradiv organski kompleks tla = lignin, uronske kiseline, taninske tvari, voskovi, masti i teško razgradivi proteini.
Važan dio procesa humizacije predstavlja oksidacija lignina i spajanje s dušikom =ligninsko-proteinska veza te autooksidacija i polimerizacija kojom nastaju strukturne jedinice humusnih kiselina: - sive poželjne, Ca-humati - smeđe (himetomelanska) - fulvo (krenska i apokrenska) koje nastaju u anaerobinim, kiselim uvjetima = kiseli humus, destrukcija apsorpcijskog kompleksa, mikrobicidno djelovanje). Značaj humusa: 1. Predstavlja preduvjet dobre, u vodi stabilne strukture. Traži se dovoljno gline = humusno glineni kompleks 2. Dobro veže hraniva sa mnogo slobodnih valencija i lako ih otpušta prema potrebi biljaka 3. Sprječava štetnu fiksaciju hraniva na minerale gline i mineralnu komponentu (seskvioksidi) P i K 4. Izvor je hrane za mikroorganizme i biljke i služi im kao energetski materijal Za antropogeno tlo se traži što jači promet organske tvari kroz tlo da bi se podržavali procesi mineralizacije, unijeli u tlo energija i hraniva za biokomponenetu, te da bi se tlo održalo biološki aktivnim.
Koji je optimalna razina humusa u tlu? Ovisi o: a) Mehaničkom sastavu tla b) Tipu tla c) Klimi d) Sustavu biljne proizvodnje U nizu godina količina humusa u tlu je rasla i jednog trenutka dostigla maksimalno ravnotežno stanje PRIRODNI KLIMAKS prirodno ravnotežno stanje stvaranja i razgradnje humusa. Nadolaskom čovjeka, početkom obrade, intenzivnom aeracijom podsticanjem mineralizacije privođenjem kulturi sadržaj humusa počeo je padati. Kojim tempom? Ovisno o intenzitetu obrade, kulturama, klimi, tlu! Npr.: U prosječnim uvjetima agrotehnike i klime: U početku drastično, a kasnije sporije. Razdoblje iskorištavanja Gubitak organske tvari za to razdoblje (%) Prvih 20 godina 24 Drugih 20 godina 10 Trećih 20 godina 7
U već stabilnom tlu (nakon razdoblja intenzivne razgradnje) koeficijent razgradnje godišnje 0,015-0,02% Pitanje! Prema Kononovoj, nakon privođenja kulturi djevičanskog tla 70% humusa se mineralizira, a 30% ostaje u stabilnim oblicima. Ako se organska tvar tla ne bi nadoknađivala, kada bi se iscrpila? Od 360-1000 godina, ovisno o zalihi i čimbenicima sredine (humidna klima-brže, intenzivno korištenje-brže, itd.). To se, međutim, ne događa! korijen, biljni ostaci, itd. S druge strane, intervencija čovjeka u tlo može odgovarajućim mjerama povećati čak i prirodni (sadržaj) količinu humusa u tlu i stvoriti novo ravnotežno stanje stvaranja i razgradnje humusa KULTURNI KLIMAKS II. Koje su to mjere? 1 - Manja učestalost obrade tla 2 - Kompletna i harmonična gnojidba (više ostataka biljaka) 3 - Primjena herbicida i manja obrada 4 - Sustavi biljne proizvodnje, pogotovo uzgoj djetelinsko-travnih smjesa 5 - unošenje organskih gnojiva (stajski) 6 - unošenje žetvenih ostataka
PODACI O TOME KOLIKO NEKI ORANIČNI USJEVI U PROSJEKU OSTAVLJAJU PODZEMNIH OSTATAKA I U NJIMA VEZANIH GLAVNIH HRANIVA KULTURA ORGANSKI OSTACI U TLU (SUHA TVAR dt/ha) ČISTIH HRANIVA U KG N P 2 O 5 K 2 O strne žitarice 14 (9-17) 14 (8-17) 5 (3-7) 12 (9-15) ZRNATE LEGUMINOZE 13 (5-23) 28 (12-53) 5 (3-9) 11 (3-23) KRUMPIR 8 (6-10) 22 (20-25) 6 (5-7) 37 (30-48) REPE 8 (6-10) 22 (20-25) 6 (5-7) 37 (30-48) LUCERNA (TROGODIŠNJA) DJETELINSKO-TRAVNA SMJESA (DVOGODIŠNJA) 67 159 35 64 56 81 33 75 LUPINA ŽUTA 16 (15-16) 36 (35-39) 8 (7-9) 35 (28-42) OZIMA REPICA 9 15 9 30 LANDSBERŠKA KRMNA SMJESA 28 (27-29) 35 (33-37) 13 44 (36-52)
Utjecaj plodoreda na sadržaj organske tvari u obradivom tlu Ugljik Dušik t/ha % t/ha % 1894 na početku 22 100 24,2 100 Poslije 30 god. samo kukuruz 7,4 33 9,3 38,4 Poslije 30 god. samo pšenica 14,3 64 14,4 59,5 Petogod. plodored: kukuruz-pšenica-djetelina 17,2 76, 8 17,2 71,0 Trogod. plodored: kukuruz-pšenica-djetelina 19,2 88 19,6 81,0
Smanjenje organske tvari u tlu poslije 40 godina uzgoja različitih biljaka: Kultura Sadržaj organske tvari u % u tlu koje se Gubitak u % uslijed obrade OBRAĐUJE NE OBRAĐUJE Pšenica i kukuruz (po 15 god.) 2,74 3,89 29,5 Kukuruz-zob-pšenica 3,21 4,43 26,5 Lucerna poslije 12 god. 3,86 4,43 12,9 Lucerna poslije 7 god. 3,38 5,03 32,8 Lucerna poslije 20 god. 4,29 5,41 20,8 Voćnjak poslije 7 god. 2,76 5,41 49,0 Trave poslije 5 god. 3,57 5,41 34,0 Jako gnojeno poslije 20 god. 4,68 5,05 7,3
ODRŽAVANJE željene razine humusa u tlu (jednadžba): Sh = Kr (Pr + Uo) Sh = stvorena količina humusa tijekom godine Kr = koeficijent razgradnje tijekom godine Pr = postojeća razina humusa Uo = unešena količina organske tvari u tlo godišnje DETALJI: Znači, održavanje postojeće razine traži ispunjenje ovih elemenata. 1. Koeficijent razgradnje Npr., na razgradnju utječe niz čimbenika: KLIMA, TEKSTURA, ph, sadržaj kalcija, vodni i zračni režim tla, toplinski režim tla, ODNOS C:N, vrsta kulture i agrotehnički zahvati. Npr. - u plodnom tlu brža je mineralizacija - što humusna sirovina ima više hranjivog humusa jača biološka vatra - razgradnja - kulture sa korijenjem užeg C:N odnosa potiču bržu razgradnju humusa. 2. Postojeća razina humusa u tlu: Koja je optimalna razina humusa? To je razina koja osigurava povoljnu ishranu kultura, a on je na oraničnim ilovastim tlima 2-3%. Inače, određuje se ispitivanjem!
3. Unošenje i održavanje NAČELO: Ako imamo željenu razinu, u načelu treba vraćati u tlo koliko se godišnje razgradi. Za njemačka lesna tla sa 2% humusa prema WELTE-u godišnje treba 1,8-2 t suhe organske tvari/ha da bi se organizirala stabilna oranična proizvodnja što odgovara i NAŠIM UVJETIMA. Smatra se da bi za nadoknadu ovog gubitka bilo dovoljno 20 dt suhe tvari ili 100 dt stajskog gnoja, ili 50 dt slame ili kukuruzovine, ili 150 dt zelene gnojidbe. Praktično pitanje! Možemo li se u široj praksi povoditi za tim da nam npr. tla imaju 4-6% humusa kao černozemi? Ekološki je to često nemoguće, a ekonomski neopravdano! Praktički, sve bi se podredilo stočarstvu! VEZANO PITANJE: Da li je stajski gnoj jaka humusna sirovina? NIJE! 1) Matematički dokaz 2) Eksperimentalni poljskim pokusima!
Matematički dokaz: Uzmimo 400 dt/ha stajskog gnoja- jaka gnojidba stajskim gnojem. On sadrži oko 20% suhe tvari, a od toga 35% trajnog humusa. 400 * 20% * 35% = 2800 kg trajnog humusa/ha Tlo do dubine 30 cm, stv 1,5 ima 450 kg tla/m 2 x 10 000 4 500 000 kg tla/ha / 35 cm dubine. Na ha 4 500 000 kg tla 2800 kg trajnog humusa 100 kg tla x x = 2800 * 100 / 4 500 000 = 0,06% Ako se uzme da bi trebalo za 0,6% deset puta više gnoja = 4000 dt stajskog gnoja/ha, ili za 1% još 2 puta više 8000 dt/ha = 20 puta više od normalne gnojidbe. Međutim, ne gnoji se svake godine, već svake treće-četvrte, znači 20 godina normalne svakogodišnje gnojidbe ili 60-80 godina svake treće ili četvrte! Dakle, dugogodišnji proces!
Eksperimentalni dokaz: Pokus: 8 godina po 850 dt/ha st. gnoja povećalo je humus za 1,03%. Ili, 45 godina sa 80-120 dt/ha stajskog gnoja povećalo je humus za 1%. I zelena gnojidba slabo povećava humus- 520 dt/ha zelene mase humus povećan 0,18%. Ali, višegodišnje leguminoze i trave već nakon 2-3 godine mjerno povećavaju humus. Zaključak: Ne može stočarstvo biti podređeno proizvodnji stajskog gnoja radi povećanja humusa u tlu već je ono s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka, a ratarstvo će stajski gnoj izvanredno dobro iskoristiti kao nusproizvod stočarstva za gnojivo, kao humusnu sirovinu s daleko naglašenijom dimenzijom PROMETA ORGANSKE TVARI kroz TLO.
Neosporno, stajski gnoj služi kao jedan od načina vraćanja organske tvari u tlo. S tim u vezi, praktično pitanje! Može li ga nešto zamjeniti?, jer ga je sve manje, a negdje ga uopće nema. DA, vrlo uspješno.kao humusnu sirovinu mogu ga zamjeniti žetveni ostaci, a najčešće slame i kukuruzovine. Računa se da po humusnoj vrijednosti 2 x 50 dt slame ili kukuruzovine danih kroz 3 godine vrijedi kao 200 dt stajskog gnoja. Ukratko, ako godišnje računamo na gubitak organske tvari u tlu od 20 dt/ha, za njegovo pokriće vrijedi 100 dt stajskog gnoja ili 150 dt zelene gnojidbe ili samo 50 dt slame žitarica ili kukuruzovine.
POSTUPCI SA ŽETVENIM OSTACIMA UKLANJANJE NADZEMNIH BILJNIH OSTATAKA Žetveni ostaci kultura se mogu iskoristiti kao stočna hrana, stelja, za proizvodnju BIOPLINA, dakle mogu se s tla - odstraniti - spaliti - unijeti u tlo - ostaviti na tlu kao malč uz sjetvu siderata - za spremanje organskih sirovina - KOMPOSTI Spaljivanje predstavlja potpun gubitak organske tvari, što nema nikakvog agrotehničkog opravdanja, izuzev pojave bolesti i štetnika u velikom kalamitetu. jedino, preostaje pepeo (P i K gnojivo). Osim toga gubitak N. Npr. slama 0,4% N (0,5). U 50 dt = 20 kg N - 25 kg/ha = 100 kg KAN-a/ha. Zašto nam treba organska tvar? To je energetski materijal i hrana mikroogranizmima te unošenje u tlo ima svoju vrijednost kroz PROMET PASAŽ organske tvari kroz tlo. Stoga, spaljivanje smatramo NEPOŽELJNOM praksom, osobito na tlima s nedovoljno humusa, slabe mikrobiološke aktivnosti i gdje se u tlo ne vraća potrebna količina organske tvari.
OSTAVLJANJE NA TLU ILI UNOŠENJE U TLO *Ostaci kao malč povoljno utječu na biokomponentu tla, sprečavaju evaporaciju, a dijelom se razgrađuju, pri čemu međuproizvodi razgradnje ostaju pri površini i manje djeluju u tlu kao inhibitori (za neke slučajeve). Usijavanje u strnu i slamu djetelina ili drugih leguminoza, te zaoravanje u jesen predstavlja korisnu praksu. Npr. Tretman Prinos krumpira t/ha Samo stajski gnoj, 16 t/ha 26,0 Zaorana slama + 200 kg KAN-a 27,0 Slama s usijanim Lihorapsom + 200 kg KAN-a 32,2 *Unošenje žetvenih ostataka u tlo Korisna mjera, kao: 1. Nadoknada razgrađenog humusa u godini 2. Energetski materijal te hrana za biokomponentu 3. Biljni ostaci služe kao biološka drenaža 4. Tlo koje diše oslobađanje CO 2 aktivnija tekuća faza tla
Količine koje se unose? Kod kukuruza i pšenice odnos zrno:slama (kukuruzovina) 1:1. Npr. 8 t kukuruza = 8 tona kukuruzovine/ha; 6 t pšenice = 6 t slame Suncokret: 83-88% otpada na stabljiku, list, glave. Prinos oko 3 t/ha. Uglavnom, za sve kulture: dovoljno za nadoknadu 2 t/ha razgrađenog humusa/godišnje/ha. ALI, Dušična depresija - širok odnos C:N u žetvenim ostacima. Slama 50-150:1, kukuruzovina 70-80:1. Razgradnjom nastaju proizvodi bogatiji s N. U procesu humifikacije mikroorganizmi zato uzimaju N iz tla. Budući da razgradnja najintenzivnije teče kad u tlu ima vode i topline proljeće i jesen, a da tada i kulture traže N, nastaje borba između kulture i mikroorganizama. Prednost obično imaju mikroorganizmi, a kulture pokazuju manjak N = dušična depresija. Da bi se ovo izbjeglo, na račun razgradnje žetvenih ostataka dodati N i to: 0,60-1,20 kg N za 100 kg ostataka. Za slamu je to 0,8 kg, a za kukuruzovinu 0,6 100 kg uree/ha
Primjeri: Prinos kukuruza 7 t/ha = 7 t kukuruzovine 1:1, 0.6 kg N za 100 kg 100 kg 0,6 kg N 7000 kg x x = 7000 * 0,6 / 100 = 42 kg N/ha 100 kg UREE. Pšenica: prinos 6 t/ha, 1:1, 6 t slame, 0.8 kg n za 100 kg 100 0,8 6000 x x = 6000 * 0,8 / 100 = 48 kg N/ha 100 kg UREE U grubo, 100 kg uree/ha, za točan proračun vidjeti prirod slame ili kukuruzovine.
PRAKTIČNA PITANJA Kada dodati ureu? Prigodom zaoravanja, da bi se forsirala razgradnja mase. Time se izbjegavaju preklapanja dvaju maksimuma potreba za N- za mikroorganizme i biljke, jer mikroorganizmi mogu imati maksimum u ljeto, jesen i rano proljeće kad kulture troše manje N. Koje je još gnojivo pogodno, osim UREE? Vapneni dušik zbog vapna neutralizacija nastalih kiselina. (NH 4 ) 2 SO 4 nije poželjan- zakiseljavanje tla. Do koje dubine unošenje? Razgradnja je aerobna, dakle do dubine dopiranja kisika, 10-20 cm za normalnu količinu, dublje za veću masu. Kada? Kada materijal malo omekša. Ipak, nakon žetve i pri oranju u jesen. Usitnjavati ili NE? Radi lakšeg unošenja DA, ali nije uvjet. Strojevi: tarupi, čoperi, tanjurače. Plugovi visokog klirensa i razmaknutih tijela (65-70 i 100 cm).
DOMAĆA GNOJIVA STAJSKI GNOJ Kruti stajski gnoj (klasični) Tekući stajski gnoj: otplavni (sa steljom) gnojovka (bez stelje) Kruti stajski gnoj predstavlja smjesu krutih i tekućih ekskremenata domaćih četveronožnih životinja. Sa steljom izmješan i prerađen mikroorganizmima predstavlja organsko gnojivo. Sastav: ovisi o vrsti stelje, načinu spremanja, čuvanju, vrsti stoke, pasmini, spolu, dobi, ishrani, stupnju zrelosti. U grubo: - 0,5% N - 0,25% P 2 O 5-0,5% K 2 O - ostali makro i mikroelementi - 20% organske tvari - 35% trajnog humusa od suhe tvari (7% od svježe mase, 80% vode!) - mikroorganizmi - aktivne tvari - vitamini (B kompleks) - estrogene tvari (hormoni).
Detalji: Sastav ovisi o: 1. Vrsti stelje Listinac daje kiseli gnoj Pilovina se sporo razgrađuje zbog lignina 2. Vrsti stoke 3. Način spremanja: a) topli postupak širom, stimuliranje termogenih aerobnih bakterija (60 ) b) hladni postupak gaženje, bez dovoljno kisika, 10 C više od okoline. Zreli stajski gnoj: poluhumificirana masa nakon nekoliko mjeseci, 3-4 mjeseca, u prosjeku. U procesu zrenja dolazi do gubitka hraniva, ali je način čuvanja presudan. Pravilno čuvanje stajskog gnoja na gnojištu (betoniranom) sa jamom za gnojnicu (sa strane). Na selu često: samo hrpa (bez ograde)
KEMIJSKI SASTAV SVJEŽEG I ZRELOG STAJSKOG GNOJA STAJSKI GNOJ PREMA VRSTI STOKE VODA % ORG. TVAR N % P 2 O 5 % K 2 O % CaO % MgO % SVJEŽI GNOJ MIJEŠANI 76,0 20,0 0,40 0,20 0,60 0,45 0,14 GOVEĐI 77,3 20,3 0,40 0,16 0,50 0,45 0,10 KONJSKI 71,3 25,4 0,60 0,28 0,53 0,25 0,14 OVČJI 64,3 31,8 0,80 0,23 0,67 0,33 0,09 SVINJSKI 72,4 25,0 0,45 0,20 0,60 0,08 0,09 ZRELI GNOJ MIJEŠANI 75,0 18,0 0,50 0,25 0,65 0,60 0,18 PLEMENITI 75,0 18,0 0,60 0,32 0,70 0,64 0,22 GNOJ DUBOKIH STAJA 75,0 18,0 0,75 0,35 0,75 0,60 0,21 KONJSKI 75,0 20,0 0,65 0,30 0,63 0,30 0,18 OVČJI 75,0 20,0 0,85 0,33 0,80 0,35 0,20
VOLUMNA TEŽINA PREMA KOLIČINI STELJE, KAKVOĆA I POTREBNO VRIJEME ZA ZRENJE GNOJA DNEVNA KOLIČ. STELJE PO ST. JEDINICI U KG TEŽINA 1 m 3 SVJEŽEG GNOJA U DT KAKVOĆA STAJSKOG GNOJA 0-2 9 MOKAR, BOGAT BALEGOM I TEŽAK 2-4 7 MOKAR I BOGAT BALEGOM 5-7 5 S DOSTA SLAME I ČESTO SUH 10-15 <5 S MNOGO SLAME NJEGA GNOJA SLAŽE SE OBIČNO DO VISINE OD 100 cm SLAŽE SE U KOCKE NA GNOJIŠTU, A SLIJEŽE VLASTITOM TEŽINOM SLAŽE SE U KOCKE, ALI JE POTREBNO GAŽENJE I NAVLAŽIVANJE GNOJA PRIMJENJUJE SE SAMO U TZV. DUBOKIM STAJAMA BEZ IKAKVE NJEGE. DANAS MALO U UPORABI. VRIJEME POTREBNO ZA ZRENJE GNOJA 60 DANA 60 DANA 90 DANA
KAKVOĆA NJEGE GUBICI HRANIVA NAKON ZAVRŠETKA ZRENJA GNOJA GUBICI U % ORG. TVARI DUŠIKA FOSFORA KALIJA NAJBOLJI 15 20 0 0 SREDNJI 25 40 10 10 LOŠ 50 60 20 20 Određivanje doza krutog stajskog gnoja: - prema volumnoj težini obrađenog tla - prema potrebama hraniva za kulturu - empirijske norme - prema teksturi, klimi Posebno: Prema Todoroviću prema intenzitetu gnojidbe i volumenu obrađenog tla. Intenzitet predstavlja postotak od težine obrađenog tla: 0,5-1,0-1,5%. Doziranje prema potrebi kulture: izazvalo bi enormne količine jer dinamika uporabe hraniva teče više godina. Suvremene tendencije: idu na svakogodišnju primjenu sa manje 70-80 dt/ha, da bi se tlo održalo biološki aktivnijim.
Vrijeme unošenja u tlo: Zreli u svako doba. U pravilu ovisi o klimi, teksturi, kulturi. Suhlja klima: dalje (prije) od sjetve i obrnuto Teže tlo: dalje (prije) od sjetve i obrnuto Teže tlo, suhlja klima: u jesen (za jarine) Lakše tlo, humidnija klima: u proljeće (bolje) Zašto u jesen u suhljoj klimi? Ako nema oborina, a gnoj unijet u proljeće, stvara se izolacioni sloj od gnoja i nema kapilarnog uspona vode. Kultura: za šećernu repu svakako u jesen Krumpir: preferira u proljeće, ali zreli! Zrelost stajskog gnoja: Dubina unošenja: zreliji može bliže sjetvi, i obratno - dovoljno kisika, 10-40 cm, teže tlo pliće - lakša dublje U plodoredu, za koje kulture stajski gnoj? -Vrlo dobro reagiraju okopavine: kukuruz, suncokret, šećerna repa, jer glavnina vegetacije pada u toplijem djelu godine = mineralizacija. Namjestiti gnojidbu za njih! -Za lucernu, djetelinu: Opasnost korovi, ZRELI!, propadanje sjemena.
UOBIČAJENA DOZA STAJSKOG GNOJA JAKOST DOZE STAJSKOG GNOJA KOLIČINA STAJSKOG GNOJA dt/ha KOLIČINA SUHE ORGANSKE TVARI dt/ha PRIBLIŽNA KOLIČINA ČISTIH GNOJIVA kg N P 2 O 5 N 2 O SLABA 100-200 18-36 43-86 20-40 60-120 SREDNJA 200-300 36-54 86-129 40-60 120-180 JAČA 300-400 54-72 129-172 60-80 180-240 JAKA > 400 72-90 172-215 80-100 240-300 PODACI O DJELOVANJU SVJEŽEG I ZRELOG STAJSKOG GNOJA NA PRINOSE KUKURUZA I PŠENICE U DRŽAVI OHIO (SAD) STUPANJ ZRELOSTI STAJSKOG GNOJA KUKURUZ PŠENICA SIJENO PRINOS BUŠELA PO AKRU PRINOS FUNTI PO AKRU SVJEŽI 32,6 14,8 2,214 ZREO 28,4 13,3 1,667
OPTIMALNA DOZA STAJSKOG GNOJA U ODNOSU NA DUBINU OBRADE I VOLUMNU TEŽINU OBRAĐENOG TLA DUBINA OBRADE (ORANJA) VOLUMNA TEŽINA TLA PO t/ha KOLIČINA STAJSKOG GNOJA U dt/ha AKO JE INTENZITET GNOJIDBE 0,5 % 0,75% 1,0% 1,5% 10 cm 1250 tona 62,5 93,7 125,0 187,7 20 cm 2250 tona 125,0 187,5 250,0 375,0 30 cm 5000 tona 250,0 375,0 500,0 750,0
Gnojidbeno djelovanje krutog stajskog gnoja Općenito, iskorištavanje hraniva 30% manje u odnosu na mineralna. Ista količina čistih hraniva u stajskom gnoju daje 10% niže prinose od iste količine u mineralnim gnojivima. Iskorištavanje u prosjeku: N 25% P 2 O 5 25-30% K 2 O 60-70%, više godina Dinamika korištenja: glinasto tlo 4 godine ilovasto tlo 3 godine lagano tlo 2 i 1 godina Za 300 dt/ha, ilovača: 1. godina 50% 2. godina 30% 3. godina 20% Pitanje! Što ima prednost unošenje zrelog ili svježeg stajskog gnoja? Primjena svježeg prenosi burnu fazu razgradnje u tlo, što može biti pozitivno, ali i negativno. Zato, može, ali ranije od sjetve.
GNOJ PERADI VRSTA PERADI KOLIČINE I SREDNJI SASTAV GNOJA PERADI KOLIČ. SVJEŽEG GNOJA U KG GOD. KOKOŠI 60 55 1,6 (4,1) 1,55 (3,4) % SADRŽAJA HRANIVA VODA N P 2 O 5 K 2 O CaO MgO 0,85 (2,5) 2,4 0,75 PATKE 50-70 55 1,0 1,4 0,60 1,7 0,36 GUSKE 50-70 70 0,55 0,55 0,95 0,85 0,20 Primjena: - kruti, 7-10 dana prije sjetve, 100-200 dt/ha - otopina, razrijeđen vodom, 1:6-7, suspenzija - mješavina sa zemljom (tresetom) 1:2-3 - u cvijećarstvu
TEKUĆI STAJSKI GNOJ A) OTPLAVNI STAJSKI GNOJ U suvremenim stajama sa sječkanom slamom radi hidrauličnog transporta. Primjena: Razrijeđuje se 1:3 za transport, a za fertirigaciju i više Djelovanje: slabija humizacija, brže djeluju hraniva B) GNOJOVKA Suvremene štale, bez stelje, rešetkasti podovi, hidraulični transport. Razlozi: visoka cijena spremanja stelje i krutog stajskog gnoja Septičke jame: pražnjenje do 90 dana (Kora!) kg/1000 dm 3 Vrsta gnojovke Org. tvar N P 2 O 5 K 2 O Omjer N:P 2 O 5 :K 2 O Siromašna balegom 37 6,0 1,1 11,4 1 : 0,18 : 1,9 Bogata balegom 113 5,0 1,6 8,7 1 : 0,32 : 1,7 Potpuna gnojovka 125 4,6 1,8 7,0 1 : 0,39 : 1,5
Mješanje u jami: mehanički (krila-propeler) pneumatski (kompresor) hidraulički (vodom) Pumpanje: govedo 9-15% suhe tvari, granica 10-12% svinje 6-8% suhe tvari, granica 15-16% Primjena: 10-25 m 3 /ha, ne po snijegu! niti suncu! Djelovanje: 100% iskorištenje P i K 65% iskorištenje N Problemi: *Na propusnim tlima migracija P *Na travnjacima; u dužoj uporabi, u humidnijoj klimi: Zbog kalija ispiranje Ca, u krmi manjak Ca, osteomalacija kod krava, lomovi kostiju, proljevi. Dominira korov divlja mrkva. Preporuke: fosforna gnojiva, Thomasova drozga, kalcizacija.
SUHA TVAR U GNOJNICI I MOGUĆNOST PUMPANJA GNOJOVKE VRSTA DOMAĆIH ŽIVOTINJA POSTOTAK SUHE TVARI U GNOJOVCI GRANIČNA SPOSOBNOST PUMPANJA PRI SADRŽAJU SUHE TVARI U % GOVEDO 9-15 10-12 SVINJA 6-8 15-16 BIHUGNOJ je ostatak pri proizvodnji bioplina. Gusta, likvidna kaša. Hermetički zatvoreni kontejneri, 30 C, metan sa 60% i CO 2 40% svjetlo, grijanje. Sastav: 3% N, 1,2% P 2 O 5 i 3,7 K 2 O Primjena: Kao gnojovka, prije i u vegetaciji Doze: 100-120 dt/ha za trevnjake 150-200 dt/ha za žitarice 400-600 dt/ha za okopavine
GNOJNICA se sastoji od urina, vode od pranja staja i iscjetka u gnojišta. URIN: lako raspadljivi N spojevi: urea, hipurna kiselina, mokraćna kiselina. Urea mikroorganizmi ureaza amonijev karbamat NH 3. Hipurna kiselina: uz encim hidrolizira benzojeva kiselina + glikokol. Benzojeva ostaje, a glikokol se brzo razgrađuje, tj. amonificira. Dakle, NH 3. Sprečavanje hlapljenja: zatvorena jama. Gubici N: 50, čak 85%. Sastav: u prosjeku 0,22% N, 0,01% P 2 O 5 i 0,45% K 2 O. Sadržaj % Vrsta stoke H 2 O Org. tvar N P 2 O 5 K 2 O CaO Stimul. rasta Govedo 92,5 3,0 1,0 0,1 1,5 tragovi Da Konj 89,0 7,0 1,2 0,05 1,5 0,15 Da Ovca 87,5 8,0 1,5 0,1 1,8 tragovi Da Svinja 94,0 2,5 0,5 0,05 1,0 tragovi Da Vrijeme primjene: proljeće, ljeto, jesen, oblačno, mirno! Odvajati od kalcizacije (N ) Zahvalni usjevi: neleguminozni krmni, u ljetu, repa, kelj. Loša strana: kao i kod gnojovke Količine: 20-40 N/ha 100-200 hl/ha
KOMPOSTI (Lat. compositus = složen) su smjesa raznih biljnih ostatka gospodarstva, kućanstva, naselja, industrije, koji prerađeni radom mikroorganizama i faune služe kao gnojivo. Zajedničko svima: humifikacija do kraja = trajan humus Vrste: - obični kompost (otpaci domaćinstva i gospodarstva) - kompostirani stajski gnoj - kompost od slame (kukuruzovine) - kompost od treseta - kompostirano gradsko smeće i drugi industrijski otpaci OBIČNI KOMPOSTI 3 skupine materijala: 1) Teško raspadljive tvari (kosti, dlake, perje) 2) Tvari s jakom apsorpcijom vode i hraniva (mulj, pepeo) 3) Tvari koje potiču razgradnju (fekalije, vapno) Oprez: bez toksičnih tvari, metala, stakla, itd. Dobije se: zreo kompost tamno siva amorfna masa, bogata humusom, puferne sposobnosti, dobre sorpcije korisne vode i hraniva.
Kompostna hrpa
Sastav (prosječni): N 0,35% P 2 O 5-0,20% K 2 O - 0,25% CaO 2-3% Više trajnog humusa od stajskog gnoja, fitohormoni = stimulatori Sastav po kompostnim materijalima % Vrsta H 2 O Org. tvar N P 2 O 5 K 2 O CaO Cima krumpira 76 22 0,40 0,16 0,85 0,78 Pljeva 14 77 0,60 0,55 0,25 0,36 Kukuruz-oklasci 14 85 0,24 0,02 0,25 0,03 Lišće (miješano) 15 80 1,0 0,23 0,26 1,86 Korovi 88 10 0,40 0,14 0,29 0,46 Pepeo ugljena 5 5-0,60 0,70 16,0 Kuhinjski otpaci 15 21 0,35 0,30 0,35 3,2 Fekalije 77 19 1,30 1,16 0,40 1,6 Treset 85 14 0,04 0,04 0,01 0,60
Kroz razdoblje zrenja: 2-3 puta prebacivanje- mješanje, s razmakom 3-4 tjedna Dodaci: Vapno- neutralizacija kiselina, 10-15 kg CaO/m 3 Gnojiva: N- radi C:N, fosforna bazična- Thomasova drozga Voda, gnojnica vlaženje Dužina zrenja: 6-20 mjeseci Spremanje hrpe: u sjeni, pokriti zemljom KOMPOSTIRANI STAJSKI GNOJ Cilj: humifikacija do kraja, 4-6 mjeseci. Npr.: DRAGHETI fosfatizirani stajski gnoj 30-35 cm + tlo lucerišta u smjenama. Polijevanje vodom, gnojnicom ili gnoj. Strojno spremanje: 1 dio stajski gnoj + 4-5 djelova tla, miješanje, a može i cijepljenje glistama i mezofaunom. Primjena: 100-120 dt/ha Danas: GLISNJAK. Stajski gnoj + kalifornijski crv (gliste). Gredice. Gliste u mesno brašno. Ostaje kompost visoke vrijednosti.
KOMPOST OD SLAME i KUKURUZOVINE = umjetni stajski gnoj. Napušta se, mijenja ga zaoravanje! Ipak, bolesti, štetnici, a ne samo spaljivanje. Dodavanje N: 0,7 kg, sa Ca, Vapneni dušik, ne SO 4. Dodavanje vode: 200-300 l/100 kg slame u početku, kasnije 400 l; na 75-80%. Može gnojnica. Temperatura: 55-60 C, uginuće sjemenaka korova. U Francuskoj: u polju, bale se slažu kao harmonika, malo otvore, doda dušik i voda. KUKURUZOVINA - isto kao i sa slamom samo se uz sječkanje + lakoraspadljiv materijal (staro pokvareno sijeno). Doze: kao za stajski gnoj KOMPOST OD TRESETA Treset: velika moć vezanja vode i hraniva, ali siromašan hranivima. NIZINSKI (bogatiji) i VISINSKI (siromašniji). Kompost: visok trošak transporta cvjećarstvo, povrtlarstvo Priprema: 1 bala treseta + ½ m 3 zemlje + 4 kg (NH 4 ) 2 SO 4 + 4 kg superfosfata + 4 kg patent kalija ili 8 kg NPK.
Kompostna hrpa za slamu i/ili kukuruzovinu
KOMPOST OD GRADSKOG SMEĆA, MULJA, OTPADNIH VODA I INDUSTRIJSKIH OTPADAKA Smeće, otpaci: nosilac hraniva, humusnih tvari. Ali i otrovnih teški metali, kemikalije, staklo. KOMPOST OD MULJA i OTPADNIH VODA - fekalije, prljave vode stanova, industrije. Ispuštanje u rijeke: PITKA VODA? TROVANJA, TIFUS, NATAPANJE: ali prije čišćenje. Pročišćavanje voda: -U bazene radi sedimentacije i uništavanja bakterija. *NEKAD, energično zračenje mješanjem (propeler) obara i taloži čestice, a ubija mikroorganizme. Talog bogat proteinima. *Danas; LIHTENSTEINOVA metoda biološkog pročišćavanja. Prolaz izmjenične slabe struje stimulacija mikroorganizama i čišćenje (1-100 ma/cm 2 ) jača struja ubija mikroorganizme. Talože se kao mulj- sirovina za gnojiva. Kompostiranje mulja uz aeraciju i višlju temperaturu (60 C) sa tresetom ili smećem. Nekada, uz superfosfat = POUDRETTE = 3-5% N, 0,7% P 2 O 5 i 0,1-0,2% K 2 O. Hranivost: kao stajski gnoj. Doze: 400-800 dt/ha, svake 3-4 godine.
FERTIRIGACIJA OTPADNIM VODAMA (Pariz, npr.) - preplavljivanje - u brazde - kišenjem Zbog štetnih tvari za plodnost tla (NaCl, masti) - za pjeskovita tla, travnjake, krmne kulture (masa). KOMPOSTIRANJE GRADSKOG SMEĆA Priprema smeća: 1. u SVJEŽEM 2. u KOMPOSTIRANOM 3. podvrgavanje ANAEROBNOM VRENJU 4. SPALJIVANJE Nekada dosta pepela, danas više plastike, otrovnih tvari. Svježe smeće: - za klijališta - 90-100 dt/ha dobro promješati s tlom ranije od sjetve. Neke kulture ne. Anaerobno vrenje: - izlučiti nepogodne materijale (staklo) - dodati vodu + mineralne tvari - cijepljenje virulentnim bakterijama po PFEIFFER-ovom postupku: vrenje 28 dana (SAD); po HOWARD-u (Engl.), sadržaj: 2,5% P 2 O 5 2% K 2 O 7% N
KOMPOSTIRANJE: Humifikacija ide u 3 faze: 1. Mezofilna ide sa početnim zagrijavanjem 2. Termofilna puno zagrijavanje 3. Hlađenje Mješavina smeća, zemlje, otpadnih voda meljava podržavanje aerobioze- kao kod običnih komposta INDUSTRIJSKI KOMPOSTI - uz velike gradove, velika postrojenja. SIROVINA: pepeo, amonijačna voda, mulj, treset, gnoj s farmi Postupak: sakupni rov prosijavanje odvajanje metala sitnilica BIOKOMORE 14 dana 70 C prosijavanje grubi i plemeniti kompost. U Češkoj VITAHUM: 40% voda, 25% organske tvari, 5% N, 1,4% P 2 O 5, 0,9% K 2 O, Ca, Mg, mikroelementi. U odnosu na stajnjak: više hraniva, više humusa, veća puferna i sorptivna sposobnost, ima i stimulatore.
FEKALIJE: - zemlje Dalekog Istoka, napučena područja. Primjena: uvijek na golo tlo. Ne za one kulture kojima Cl kvari kakvoću (loza, duhan, krumpir). Loše utječe na strukturu pokorica. Primjena 20-60 m 3 /ha. Opasnost! Bolesti, paraziti. % sadržaj Po čov. god. (kg) H 2 O Org. tvar ukupni N P 2 O 5 K 2 O CaO Kruti 77,2 19,5 1,2 1,13 0,37 0,60 48-60 Tekući 96,3 3,3 0,8 0,80 0,19 0,02 484
SAPROPEL = talog na dnu stajačica (slanih i slatkih) od planktona, biljnih i životinjskih organizama i mulja mineralnog porijekla = organsko-mineralna smjesa iz anaerobnih uvjeta. Iz: jezera, gradskih luka, ušća rijeka. Podjela: RUBINSTEIN i FOMIN (prema sadržaju pepela): 1. S malim sadržajem pepela, 5-30% 2. S osrednjim sadržajem pepela, 30-50% 3. S većim sadržajem pepela, 50-70% 4. S visokim sadržajem pepela, 70-85%. Sadrži: Fe, Ca (Eak do 80%), Al, Si, Mg, K, P, Cu, Mn, B, Br ph: 5-6, vapnenasti >7, kiseli < 5 4-6% huminskih kiselina, fulvokiseline, bitumen Primjena: - za komposte - za kolmaciju na oranične površine (pumpe, cijevi) Preko zime: izmrzavanje, oksidacija Doze: bogati organskom tvari 10-20 t/ha sa srednjom organskom tvari 20-40 t/ha mineralni tvari 50-60 t/ha Vrlo dobri u humidnoj klimi, povećanje prinosa u odnosu na stajski gnoj 5-20%. U Njemačkoj mulj lučkih gradova za melioraciju pjeskovitih tala, povećanje prinosa u odnosu na negnojeno tlo 30-100%.
ZELENA GNOJIDBA SIDERACIJA je svjesno, strogo usmjereno unošenje u tlo nadzemne mase kultura, ali uzgojenih za tu svrhu. Izraz: lat. SIDEREUS = ZVJEZDAN = plodnost s nebeskih tijela prelazi u biljku i dalje u tlo. Znanstvene temelje sideracije dali su SCHULTZ I LUPITZ- pjeskovita tla Njemačke. Svrha: 1) Obogaćuje tlo svježom organskom tvari- što je hrana i energetski materijal za mikroorganizme. Tlo postaje biološki aktivnije. Dakle, PROMET ORGANSKE TVARI KROZ TLO. 2) Siderati na težim tlima rahle i prožimaju korijenom tlo te utječu na BIOLOŠKU DRENAŽU. 3) Iz tla neki siderati uzimaju teže pristupačna hraniva i kasnije mineralizacijom pretvaraju u pristupačnija. 4) Leguminozni siderati vežu dušik simbiotskom azotofiksacijom (RHIZOBIUM SP) i obogaćuju tlo dušikom. 5) Na lakšim tlima utječu na vezanost tla povećanje kapaciteta tla za vodu. 6) Utječu na ugorenost tla. 7) Posebno je istaći gledište PEDOHIGIJENE, osobito danas u uskom plodoredu, monoproizvodnji, ponovljenom uzgoju usjeva, jer dokazano je da npr. RAUOLA ima ANTINEMATODNO djelovanje. 8) U nedostatku stajskog gnoja, ili na udaljenim parcelama, osigurava promet organske tvari kroz tlo.
Izbor siderata: a) Leguminozni lupine (bijela, plava, žuta), grahorice, grahor, smiljkita, crvena i bijela djetelina, inkarnatka, bob, esperzeta. b) Neleguminozni repica, ogrštica, uljana repica, lihoraps, RAUOLA, facelija. Traži se: za kratko vrijeme velika masa, jako prožimanje tla, a leguminozni da veže dosta dušika. Dubina zakorjenjivanja siderata Maljava grahorica 30-50 cm Crvena djetelina 100-200 cm Obična grahorica 30-90 cm Esperzeta > 200 cm Bob 30-120 cm Gorušica 80-150 cm Inkarnatka 30-80 cm Repica ogrštica 80-150 cm Žuta lupina 60-230 cm Heljda 80-150 cm Kokotac 110-220 cm Facelija 80-150 cm DRUGE KORISTI, npr. Usvajanje teško topivih fosfornih spojeva SKUPINA USJEVA POSTOTAK ISKORIŠTENJA (SUPERFOSFAT = 100%) SIROVI FOSFATI KOŠTANO BRAŠNO THOMASOVA DROZGA STRNE ŽITARICE 0-10% 40% 60-70% LUPINA, BOB, HELJDA 60% 90% 100%
VRIJEDNOST ZELENE GNOJIDBE VRSTA SIDERATA KOLIČINA ORG. TVARI kg/ha KOLIČINA N kg/ha LUPINA BIJELA 6980 183 GRAŠAK STOČNI 7981 223 GRAHORICE 5680 175 Čimbenici o kojima ovisi izbor siderata: klima, tlo, sustav biljne proizvodnje. 1. Klima dužina vegetacijskog razdoblja i oborine (količina i raspored). Oborine: Minimum 400-500 mm/god. uz prosječnu evapotranspiraciju. Vegetacijsko razdoblje: Suma temperatura i svjetlo. 2. TLO Srednje teško, s dosta humusa, Ca za sve. Bob, stočni grašak, bijela djetelina teška tla Žuta lupina, heljda, serodela lagana tla Krstašice kalcij!, i leguminoze. Jedino lupina podnosi kiselije tlo. 3. SUSTAV BILJNE PROIZVODNJE U pravilu između glavnih usjeva. Može: pri privođenju tla kulturi cijele godine. Može: podusjev.
Uzgoj siderata! 1. NA ORANICI vremenski i prostorni međuusjev. Kao podusjev- niskog habitusa- bijela djetelina u kukuruz. Samo usijavanje. Kao samostalni: obrada tla, gnojidba, sjetva. OBRADA TLA: po sustavu obrade tla za interpolirane usjeve GNOJIDBA: za leguminoze do 50 kg N/ha, za početni rast za neleguminoze 80-120 kg N/ha. SJETVA: 25-100% više sjemena 2. U NASADIMA DRVENASTIH KULTURA ne smije bitikompeticije za vodu i hraniva; ne smije smetati glavnom nasadu VRIJEME SJETVE U kontinentalnim uvjetima povoljnija je rana ljetna i proljetna. U Sredozemlju jesenska.
U vinogradima: LJETNA (VII i VIII) grahorice sa zobi, ječmom i kukuruzom. Zaoravanje u jesen. U JESEN inkarnatka, ozima ogrštica, grašak u smjesi sa zobi, raži. Ili, uljana repica, bob. Koristi prije cvatnje vinove loze. U PROLJEĆE lupina. U voćnjacima: LJETI postrna repa, lihoraps, uljana rotkvica. JESEN ozima uljana repica, ozima grahorica, grašak + zob, raž. PROLJEĆE jara grahorica, grašak, lupine, jare repice, soja, RAUOLA, smjesa gorušice, facelije i jare grahorice. Vijeme i tehnika unošenja u tlo: Obično kasno u jesen. Na lakom tlu u humidnijem klimatu u proljeće (gubitak N). Dubina unošenja: dublje, da ne smeta narednom usjevu u sjetvi. Tehnika: frezanje, valjanje, tanjuranje ili direktno zaoravanje.
VRIJEDNOST ZELENE GNOJIDBE Smatra se uspješnom ako po hektaru daju 5-8 t suhe tvari, ili za leguminoze da skupe 100-200 kg N. Povećanje prinosa: 1-2 godine. Prve jače, druge slabije od stajskog gnoja, ipak kao stajski. - popravlja strukturu - Pedohigijena Negativna strana sideracije: Dekalcifikacija, CO 2 Ca, povećanje kiselosti Pojačana razgradnja humusa Nema direktne koristi, već na slijedećem usjevu Ipak, POZITIVAN zahvat, biološki aktivira tlo, obogaćuje s dušikom, čuva hraniva od ispiranja, popravlja fizikalna svojstva tla.
MINERALNA GNOJIDBA Neke usporedbe s organskim gnojivima 1. Mineralna: koncentrirani fertilizatori sa pristupačnim hranivima. Osnovu je dao LIEBIG (poticaj za prvi koštani superfosfat) Sadržaj čistih hraniva N P 2 O 5 K 2 O Stajski gnoj 0,5 0,25 0,5 Za Liebiga 15 14 12 Danas standard 25 18 40 Maksimalni sadržaj 82 73 60 Superkoncentrati više više više 2. Visoki prinosi visoka iznošenja hraniva iz tla Stoga, suvremena poljoprivreda ne može bez mineralnih gnojiva. Ona su danas GLAVNI, a organska DOPUNSKI izvor hraniva. Nekada, obrnuto!
3. Ranije se mislilo da se plodnost tla ne može odžati bez uporabe stajskog gnoja, da tlo gubi staru snagu, da mu opada plodnost. Mišljenje je zastarjelo, traži reviziju. Zašto? U tradicionalnoj: izvor je bio stajski gnoj, leguminoze. Iznošenje je bilo malo, 30-60 kg/ha NPK/god. Danas: bolje sorte, visoka agrotehnika, visoki prinosi iznošenja 90-150-300 kg/ha ne mogu se osigurati samo stajskim gnojem, već prvenstveno mineralnim, koncentriranim gnojivima. 4.Bez mineralnih, inače plodna tla ne bi se mogla privesti kulturi. 5. Međutim, mora se istaći da su organska gnojiva izvor energije za biokomponentu tla. Ali, to ne mora bezuvjetno biti stajski gnoj. To mogu biti druge vrste organske tvari korijenov sustav, žetveni ostaci. Bitno je osigurati dovoljno organske tvari. Budući da mineralnih gnojiva povećavaju prinose-prirode podzemno i nadzemno, indirektno utječu na veći promet organske tvari kroz tlo. Npr., danas udvostručeni, utrostručeni prinosi: slame 4,0-5,0 t/ha, kukuruzovine 6,0-7,0 t/ha. Ako se godišnje gubi u tlu 2,0 t/ha organske tvari/ha, za pokriće bi bilo dovoljno 15 t/ha mase zelene gnojidbe ili 10,0 t stajskog gnoja, ili 5,0 t/ha slame ili kukuruzovine.
6. Utjecaj gnojidbe na sadržaj humusa, P 2 O 5, K 2 O u tlu. UTJECAJ MINERALNIH GNOJIVA I MINERALNIH GNOJIVA SA STAJSKIM GNOJEM NA SADRŽAJ HUMUSA TRETIRANJE (GNOJIDBA) HUMUS P 2 O 5 K 2 O % mg mg NEGNOJENO 1,00 3,6 13,6 STAJSKI GNOJ 1,25 6,2 18,1 MINERALNA GNOJIVA 1,29 7,8 20,2 ST. GNOJ + NPK MIN.GNOJIVA 1,52 7,4 27,3 7. Nedostaci mineralnih gnojiva: 1. ne unose u tlo organsku tvar 2. neka zakiseljavaju tlo i obratno fiziološki kisela i fiziološko alkalna gnojiva 8. Mineralna gnojiva sa Ca pozitivno utječu na stvaranje sivih huminskih kiselina. Samo stajski gnoj više smeđih i himatomelanskih kiselina. 9. Mineralna gnojiva utječu pozitivno na kakvoću krme i stočnih proizvoda. Međutim, prekomjerne količine mogu utjecati štetno NO 3 u špinatu nitrozni spojevi, kancerogeni.
Važno upozorenje! Samo ponavljamo! Sve o mineralnim gnojivima, graničnim vrijednostima opskrbljenosti za tlo i biljku, o ulozi elemenata u ishrani bilja, o proizvodnji i odlikama gnojiva, o simptomima nedostatka hraniva na biljkama opisano je u ISHRANI BILJA od Vukadinovića i Lončarića, Poljoprivredni fakultet Osijek, 1996. Zato, prije Osnova Bilinogojstva, prvo položiti Ishranu! Sukcesija!
DUŠIK VRSTE N gnojiva O N O - nitratna (NO 3 ) - amonijska (NH 4 ) O - amidna (Urea CO(NH 2 ) 2 )
U tlu svi oblici prelaze u NO 3. Ovi se ne vežu za adsorpcijski kompleks, ispiru se, usvajaju ih biljke, mikroorganizmi. U anaerobnim uvjetima postupkom denitrifikacije prelaze u elementarni dušik i odlaze u atmosferu. Amidni oblik: cijanamid, urea NH 4 nitrifikacija (nitritna pa nitratna faza). U urei nestabilan amidni dušik NH 4 volatizacija. Zato, ureu u tlo, ne na vjetru i suncu. Pri povoljnim temperaturama 3-4 dana hidrolizom na NH 4 NO 3 ispiranje, usvajanje. Međutim, i amidni dušik se usvaja, naročito folijarno NO 3 gnojiva: brzo djelovanje ali i gubici. Važno, praktično: budući da kulture traže kontinuiranu opskrbu dušikom kroz cijelu vegetaciju, da N oblici teže ka NO 3 koji se brzo gube ili su višak u ishrani postavlja se pitanje, kako osigurati pravilnu ishranu cijeloj vegetaciji? Više načina! 1. Gnojidba u više navrata obroka prije oranja, prije sjetve ili sa sjetvom, prihrana.
2. Zaštita od prebrze hidrolize i nitrifikacije a) usporavanje hidrolize uree tretiranjem uree sa derivatima krotonske kiseline (CD urea) ili aldehidima (form- i acet- aldehidima) ili ugljenima. Visoka cijena. Sporodjelujuća N-gnojiva mogu biti organski spojevi, kao: amonij humati (2-3% N) ligninske sulfo kiseline (18-20% N) kondenzati uree i aldehida (ureaform ili UF s 335-40% N) krotonilen-diurea s 28-30% N izobutilen-diurea s 30-32% N tiourea s 36,8% N različiti triazini (melanin C 3 H 6 N 6 - pirolizati uree sadrže 66,5% N proizvodi na osnovi CaCN 2 i HCN (npr. C 2 H 3 N 3 ) s 58-60% N), OXAMID (NH 2 -CO- CO-NH 2 ) gunylurea. Od neorganskih sporodjelujućih N-gnojiva: metalni amonij fosfati, opće formule MeNH 4 PO 4 x H 2 O, kao MgNH 4 PO 4 (Mag AmpR) sa 8% N, 17.5% P i 14% Mg, zatim FeNH 4 PO 4, i dr. proizvodi uree u poliolefinskom omomotač (POCU- polyoleifin-coated urea), urea presvučena talinom sumpora (SCU-sulphur-coated urea)
b) usporavanje nitrifikacije sprečavanjem rada nitrifikacijskih bakterija pomoću INHIBITORA NITRIFIKACIJE. Dva su: 2-kloro-6-triklormetilpiridin ili N-SERVE, ili 2-amino-4-kloro-6-matilpirimidin- AM, ili KN 3 - KALIJEV AZID Vukadinović: - inhibitori nitrifikacije, još - AUF (ureaform s 10% dicijanamida) - DCS (1% N-2,6-diklorfenilsukcinilamid u urei) - DIDIN (dicijandiamid) Dodaju se gnojivu 1%. Ne djeluju u suhom tlu. c) Veličinom čestica gnojiva. Ograničeno je samo do 4 mm radi rasipanja gnojiva. Učinci N-gnojiva na tlo: NO 3 i (NH 4 )SO 4 zakiseljuju tlo. NH 3 ispočetka jako alkalizira sredinu, čak i blokada mikroelemenata. Kasnije, nitrifikacijom tendira zakiseljavanju. Vapneni dušik alkalizira sredinu (54% CaO) Urea u početku neutralizira, pa podiže ph, konačno zakiseljava.
Sirovine za DUŠIČNA GNOJIVA 1. prirodne salitre- čilska salitra 2. sinteza NH 3 - HABER-BOSCH-ov postupak: N NH 3 gnojiva- NH 4, NO 3. Izvor je atmosfera. 3. Norveška salitra 4. Vapneni dušik 5. Novi postupci plazmotron zrak kroz reaktor plazme, visoke temperature. Budućnost: za dušik nema krize zbog kruženja dušika u prirodi Loše strane ČILSKE SALITRE: NaNO 3 : Na + je peptizator koloida u tlu. Neprijatelj strukture! Dobra strana Norveške salitre: Ca(NO 3 ) 2 1. Ca ++ je koagulator koloida, taloži sekundarne minerale gline. 2. Preko Ca-zasićenih sivih huminskih kiselina povezuje oborene čestice u strukturne agregate. Ostala N gnojiva: KALIJEV NITRAT (KNO 3 ): 13,4% N, 44,2% K 2 O, dobije se iz NaNO 3 i KCl, odvajanjem i kristalizacijom. AMONIJEV KLORID (NH 4 Cl): 28% N, na Dalekom Istoku za rižu AMONIJEVI FOSFATI: MONO (NH 4 H 2 PO 4 ) i DI - [(NH 4 ) 2 HPO 4 ]; AMONIJEV FOSFAT- SULFAT AMONIJEV POLIFOSFAT perspektivno fosforno gnojivo
Praktično pitanje: Ima li razlika u primjeni ili djelovanju KAN-a i UREJE?, npr. u prihrani pšenice? i čemu dati prednost? U globalu nema razlike, no treba napomenuti: 1. Kod prve prihrane pšenice u zimi, pred kretanje vegetacije (kraj veljače- početak ožujka) prednost ima KAN. Zašto? Iz više razloga: Dok su temperature tla niže, mikrobiološka aktivnost je slaba (ispod +5 C prestaje) a ureju treba transformirati u NH 4+ i NO 3- oblik (nema encima) karbamid se tada slabije usvaja. Dok su temperature niže pšenica preferira NO 3 oblik ispred NH 4 (nema ga!)- ispran, a NH 4 ne prelazi (još) u NO 3. (+5 C- mikroorganizmi). Znači, u tlu dominira NH 4, a još i pridolazi! Visoka koncentracija NH 4 dovodi do trovanja biljaka jer, zbog slabe fiziološke aktivnosti pšenice kod nižih temperatura, nema KETO-kiselina da vežu NH 3, te postaje štetna koncentracija NH 4 iona- zagušenje sa NH 4. Tlo je golo, usjev još nije pokrio tlo u dovoljnoj mjeri. Ureja na suncu i vjetru podliježe gubitku N VOLATIZACIJI.
2. U VLATANJU, obično u travnju mjesecu, NEMA razlike, ili KAN ili UREJA. Zašto? Temperature su iznad +8 C, jaka je mikrobiološka aktivnost i prelazak karbamidnog oblika u NH 4 i NO 3 teče brzo. Pšenica na višim temperaturama podjednako usvaja NH 4 i NO 3. Nema opasnosti od ugušenja sa NH 4. Fiziološki procesi su jaki toplo je! Usjev je prekrio tlo (vlatanje!) i nema više tolike opasnosti od volatizacije. 3. U KLASANJU: za folijarnu prihranu otopina ureje (za pšenicu može do 33%, ali bolje 15%). Oprez: za druge kulture znatno manje. Pred večer, za oblačnog vremena Pržotine! Za primjenu po tlu: često je tlo suho (svibanj); ni KAN ni UREJA neće djelovati. Zato folijarno!, ako je vlažno ili KAN ili UREA po tlu. Primjena UAN-a (kod tekućih gnojiva!) 1. Prije sjetve 2. Nakon sjetve sa herbicidima 3. U prihrani pšenice u busanju 4. U vlatanju pržotine NE!
P gnojiva opće napomene FOSFOR Osvrt na gnojidbu: Fosfor ima dvostruku ulogu: 1. Hranivo 2. Čimbenik plodnosti tla povoljno na strukturu, sadržaj i kakvoću humusa, simbiotske azotofiksatore, i na korisnu saprofagnu mezofaunu tla. Uzima se kao indikator plodnosti tla. Promjene u tlu: prolazi iz topivih u manje topive. ULRICH- opća shema: monokalcijev fosfat Ca(H 2 PO 4 ) 2 monokalcijev fosfat-monohidroksid Ca(H 2 PO 4 ) 2 x H 2 O dikalcijev fosfat-dihidroksid CaHPO 4 x 2H 2 O oktakalcijev fosfat Ca 4 H(PO 4 ) 3 x n H 2 O hidroksil apatit Ca 5 (PO 4 ) 3 OH Ovim smjerom opada topivost u vodi. Sa umjereno kalcija postupak ide do dikacijeva fosfata i nije štetan (korijen- kiseline- apsorpcija). Ali, uz obilje Ca Ca fosfati štetno. Uz malo Ca, a dosta mobilnog Fe i Al u kiselim tlima fiksacija teže topivi oblici štetna fiksacija. Krivci Al i Fe i amorfni oblici seskvioksida. Ove su činjenice važne za meliorativnu gnojidbu. Inače, fosfatni ion je slabo pokretan u tlu. Zato unošenje gnojiva u sve slojeve prije oranja, pred i sa sjetvom. Ako prijeti fiksacija, niska opskrbljenost LOKALNO unošenje pri sjetvi STARTNA gnojidba. 5 cm od i 5 cm ispod sjemenki.
Podjela opskrbljenosti tala fosforom i kalijem prema AL-metodi (J. Anić) mg/100 g tla Opskrbljenost grupa P 2 O 5 K 2 O vrlo slaba VI do 5 do 5 slaba V 5,1-10,0 5,1-10,0 umjerena IV 10,1-15,0 10,1-15,0 dobra III 15,1-20,0 15,1-20,0 bogata II 20,1-25 20,1-25 vrlo bogata I > 25,1 > 25,1
Pitanje! Gnojidba na zalihu i Meliorativna gnojidba - samo P i K Definiranje: Gnojidba na zalihu je gnojidba P i K za 2-3-4 godina unaprijed, dvotro-četverostrukim količinama odjednom, jedne godine, a kasnije (2-3-4 god.) se gnoji samo N. Štedi se samo u primjeni, ne gazi se tlo. Meliorativna je pak zahvat izvođenja jake gnojidbe s ciljem podizanja razine opskrbljenosti tla P i K. Npr. sa 5 na 10 mg P 2 O 5 /100 g tla, 30 cm dubine. Stv (ρ V ) - 1,5 = 45 kg P 2 O 5 ili K 2 O/ha odgovara 1 mg/100 g. 5 mg (10-5)*45 = 225 kg P 2 O 5 /ha ili 1406 kg 16% Thomasove drozge/ha. Slijedećih godina se redovito gnoji! Kada je dozvoljena gnojidba na zalihe? Kad je dobra opskrbljenost tla P i K, bez problema u ishrani kultura (cca>15 mg/100 g tla) U protivnom, redovita gnojidba!
Kada meliorativna? Ako ne prijeti teška fiksacija. U protivnom lokalno, uz redove, pojačanim količinama. Ako se planira, unatoč jakoj fiksaciji, tada eliminirati uzrok: ph, Al, Fe, Mn. - Kalcizacija - sa niskog ph - sa visokog ph Za ublažavanje: stajski gnoj! Ako nema sredstava za meliorativnu gnojidbu, a vlada akutni manjak fosfora: Privremeno, dok se ne pribave sredstva, Udvostručiti količine fosfora u redovitoj gnojidbi. Npr, ako je prosjek 120 kg P 2 O 5 /ha, onda je to 240 kg P 2 O 5 /ha, a distribucija (raspodjela) slijedi: dio zaorati (90-110 kg P 2 O 5 /ha), a (80-90) dio pred sjetvu (kod tanjuranja) s time da se kod širokorednih usjeva startno sa sijačicom primjeni 50 kg (čistog) P 2 O 5 /ha, ili praktično 200 kg 10:30:20. dio u prihrani
Sirovine za fosforna gnojiva: 1. Nalazišta fosfata Bliski istok, sj. Afrika, bivši SSSR, SAD, Oceanija, 170 minerala, ali svega 0,28% fosfora u zemljinoj kori. 2. Thomasova drozga prerada željezne rude. Budućnost: Od svih hraniva, P bi prvi bio u krizi zbog ireverzibilnosti tijeka (kosti, urb. pr.) Fosforna gnojiva (iz Mihalića) Dobra strana Thomasove drozge: Sadrži 45% CaO u vrlo aktivnom obliku. Ako se traži 150 kg P 2 O 5 /ha u redovitoj gnojidbi, onda je to, prema sadržaju od 15% P 2 O 5, 1000 kg Thomasove drozge ili 450 kg CaO, ili kao blaža kalcizacija. NAZIV GNOJIVA SIROVI FOSFAT (HIPERFOSFAT) SADRŽAJ HRANIVA 2 3 PRECIPITAT 20-35% TERMOFOSFATI 19-28% 20-30% (IZNIMNO 38%) ELEKTROFOSFATI 19% P 2 O 5 DEFLUORIZIRANI SIROVI FOSFAT SUPERFOSFAT OBIČNI SUPERFOSFAT AMONIZIRANI SUPERFOSFAT KONCENTRIRANI THOMASOV FOSFAT 30% P 2 O 5 14,5-20% 14,5-20% 35-50% 14-16% PELOFOS 17-18% KALIJ- METAFOSFAT 57% P 2 O 5
Ostala fosforna gnojiva AMONIJEVI FOSFATI: dobije se djelovanjem fosforne kiseline i amonijaka - MONOAMONIJEV FOSFAT (MAP): 12% N, 48-52% P 2 O 5, potpuno topiv u vodi, koristi se više za kompleksna gnojiva. - DIAMONIJEV FOSFAT (DAP): 16-18% N, 46% P 2 O 5, potpuno topliv u vodi, isto za kompleksna gnojiva - AMONIJEV FOSFAT-SULFAT: dobije se iz amonijaka, sumporne i fosforne kiselina. - AMONIJEVO-KALCIJEVI FOSFATI: moraju ¾ biti topivi u citratnoj otopini. Dobiju se kalciniranjem i mljevenjem aluminijevog kalcijevog fosfata iz zapadne Afrike (u Francuskoj FOSFAL) - POLIFOSFATI: Visoko koncentrirana kompleksna gnojiva na osnovi linearnih polimera, 100 i više PO 4. Poredak polifosfornih kiselina se može predstaviti kao: H 3 PO 4 - metafosforna; H 4 PO 7 - pirofosforna, H 5 P 3 O 10 - tripolifosforna; H 6 P 4 O 13 - tetrapolifosforna, itd. Za djelovanje fosfora traži se hidroliza uz molekule H 2 O (HOH) - MAGNEZIJSKO-AMONIJSKI FOSFAT (MgNH 4 PO 4 ) slabo topiv u vodi - KALIJEV METAFOSFAT (KPO 3 ): gotovo netopiv u vodi, traži HIDROLIZU.
Kalijeva gnojiva opće napomene KALIJ Osvrt na gnojidbu kalijem Iako su geološke rezerve velike primarni i sekundarni minerali (ilit, vermikulit), aktivacija je mala. Zato gnojidba! Neke činjenice: K-soli su topive, ali je jača adsorpcija - glineni minerali- koloidi Glineni: 1. Kaolinitna skupina 2. Montmorilonitna skupina 3. Ilitna skupina - humusni koloidi U normalnim tlima: na glineno-humusne koloide vezana je većina K-iona. 10% od ukupnih u otopini tla. U mineralnim tlima: glavni dio je u sekundarnim mineralima gline. U pjeskovitim tlima: na humusnim koloidima
Glineno-humusni kompleks sprječava fiksaciju Ilustracije fiksacije K u mineralima gline
Za ishranu bilja: Izmjenljivi K. U agrotehnici: količina fiziološki aktivnog K. Aksiom pravilne gnojidbe: Dobra opskrbljenost kalijem! za lakša tla 15-20 mg/100 g tla za srednje teška 20-40 mg/100 g tla za teška tla 40-60 mg/100 g tla Dakako, kako spriječiti štetnu fiksaciju? Humusna gnojidba, stajski gnojpresvlaćenje mineralnih koloida tla organskim koloidima punim negativnim valencijama (COO - ) koje lako vežu i lako otpuštaju K. Slikovito rečeno: humusne komponenete djeluju kao nabačena mreža i svojom končastom i lančastom razgranatom strukturom hvataju K-ione koji bi prodrli u interlamelarne prostore sekundarnih minerala gline ( mreža je puna COO - valencija). Sirovine za kalijeva gnojiva: Dovoljno u prirodi, 3% u litosferi, silikati, ortoklas itd., zatim prirodna nalazišta K- soli: silvinit, kainit, karnalit (Europa: Njemačka, Španjolska, Francuska, Rusija; Izrael, SAD, Kanada, mora i oceani).
Dilema: Dodati K-sulfat ili K-klorid! Duhan, krumpir, loza, paprika, hmelj, voćke preferiraju K-sulfat jer Cl-ion loše utječe na kakvoću. Za kukuruz opet radije S, kojeg traži čak više od N. Pitanja: 1. Gnojidba na zalihe? 2. Meliorativna gnojidba? 3. Ako nema sredstava? Općenito kao i za fosfor. Pazi! Ovdje je riječ o NPK gnojivu 10:20:30 i K-solima.
NAZIV GNOJIVA KAINIT (KAINIT-SILVINIT) SADRŽAJ HRANIVA 2 3 12-15% (12-22%) Kalijeva gnojiva (iz Mihalića) 40% KALIJEVE SOLI 50% KALIJEVE SOLI 60% KALIJEVE SOLI KALIJEV SULFAT PATENT KALIJ (KMg) KALIJEV NITRAT KALIJEV METAFOSFAT 38-42% K 2 O 48-52% K 2 O 58-62% K 2 O 48-52% K 2 O 21-30% K 2 O 44,2% K 2 O 30-33 K 2 O
BRIGA O POVOLJNOM SADRŽAJU (KOLIČINI ) KALCIJA U KULTURNOM TLU Uloga kalcija u tlu: 1. Biljno hranivo 2. Kompleksan regulator plodnosti tla glavni neutralizator kiselosti smanjuje mogilnost Fe, Al, Mn preduvjet dobre strukture u primarnoj fazi strukturoformacije KOAGULATOR KOLOIDA neutralizira huminske kiseline u vodi netopivi Ca-humati stabilne strukture stimulira biokomponentu, a time i razgradnju organske tvari mobilizira druga hraniva sa adsorpcijskog kompleksa ALI, blokira MIKROELEMENTE, osim Mo Dinamika kalcija u tlu 1. Ispiranje (CO 2, hidrokarbamat, antagonist kalija) - na lakšim tlima i u vlažnom klimatu. Klapp: 50 kg CaO/ha pa čak više od 800 kg godišnje nekoliko stotina kg/godišnje 2. Iznošenje biljkama (SMITT):
Kultura Odnošenje kg/god. Kultura Odnošenje kg/god. Pšenica 18 Grašak 120 Zob, raž 20 Mrkva 120 Ječam 26 Cr. djetelina 150 Krumpir 40 Lupina 180 Stočna repa 50 Lucerna 300 Šeć. repa 80 Kupus 350 Repica 120 Kriteriji za stvaranje i održavanje povoljne razine kalcija u tlu Ovisi o: a) kulturi b) mehaničkom sastavu c) sadržaju humusa 3 kriterija za donošenje odluke za kalcizaciju: 1. ph vrijednost 2. zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama 3. puferna sposobnost tla
1. ph: Optimalni ph prema mehaničkom sastavu i količini humusa. a) najjednostavnija: Teška tla: 7 neutralna točka Lakša ilovača: 6,3-6,9 Ilovasta pjeskulja: 5,8-6,2 Pjeskulje: 5,3-5,7 Humusom bogata tla: < 5 b) složenija: Tabele! MEHANIČKI SASTAV Teško i srednje glinasto tlo ph KCl POTREBA NA KALCIFIKACIJI Velika Srednja Slaba Ne postoji V, % ph KCl V, % ph KCl V, % ph KCl V, % 4,5 50 4,5-5,0 50-60 5,0-5,5 65-75 5,5 75 Laka glina 4,5 40 4,5-5,0 40-60 5,0-5,5 60-70 5,5 70 Pjeskovito ilovasto i pjeskovito Močvarno-tresetno, tresetno močvarno 4,5 35 4,5-5,0 35-40 5,0-5,5 50-60 5,5 60 3,5 35 3,5-4,2 35-55 4,2-4,8 55-60 4,8 65
SKUPINA TALA PREMA MEHANIČKOM SASTAVU SADRŽAJ ČESTICA MANJIH OD 0,01mm, % 4,5 i manje Pjeskulja 0-10 obavezn a Ilovasta pjeskovita i pjeskovito ilovasta Srednje teška i teška 10-30 obavezn a više od 30 obavezn a KLASIFIKACIJA PREMA ph u n KCl 4,5-5,0 5,0-5,5 5,5-6,0 poželjn a obavez na obavez na uvjetn a poželj na obavez na uvjetna poželjna 6,0-6,5 6,5-7,2 7,2 i više nepotrebna nepotrebna poželjna, ali nije obavezna
POTREBNA ph VRIJEDNOST ZA MINERALNA TLA (ispod 4% humusa) Vrsta tla Sadržaj gline % ph raspon najviša jednokratna doza dt CaO/ha uzdržana doza (svake 3 god.) dt CaO/ha Pijesak ispod 6 5,3-5,7 15 5-10 Ilovasta pjeskulja 6-12 5,8-6,2 20 10 Ilovasti pijesak Pjesk. ilovača 13-25 6,3-6,8 50 15 Praškasta ilovača Glinasta ilovača Glina preko 25 6,8-7,2 100 15
POTREBNA ph VRIJEDNOST JAKO HUMOZNIH DO ORGANOGENIH TALA Vrsta tla (mineralni dio) Pijesakilovasti pij. Ilovasti pij.- pjes. ilovača ph vrijednost pri sadržaju organske tvari u težinskim % 4-8 (jako humozno) 8-15 (vrlo jako humozno) 15-30 (zatresećeno) 5,5 5,5 5,0 30-60 (treset) preko 60 (treset) 6,0 4,5 4,0 Glinovita ilovača-glina 6,5 6,0 5,5
POTREBNA ph VRIJEDNOST ORANIČNIH TALA (u n KCl) Sadržaj gline u % mineralne komponente 0-4 vrlo slabo ili osrednje humozno 4-8 jako humozno Sadržaj organske tvari u težinskim % 8-15 vrlo jako humozno 15-30 zamočvareno tlo 30-60 treset 60 treset 0-5 5.5 5.5 5.0 4.5 4.0 4.0 5-10 6.0 5.5 5.0 4.5 4.0 4.0 10-15 6.5 6.0 5.5 5.0 4.5 4.0 15-20 6.8 6.5 6.0 5.5 4.5 4.0 20-25 6.8 6.8 6.0 5.5 4.5 4.0 25 6.8 6.8 6.0 5.5 4.5 4.0
2. Zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama: <50% 3. PUFERNA sposobnost tla: ako je dovoljna, a prethodna 2 kriterija nisu ispunjena, treba KALCIZACIJA. Dva vida: a) MELIORATIVNA, ako je Ca uzrok slabe plodnosti b) DOPUNSKA, za nadoknadu izgubljenog Ca, redovito, a može i u drugim gnojivima.
NAZIV GNOJIVA SADRŽAJ HRANIVA (% CaO) 2 3 ŽIVO VAPNO 70-90 GAŠENO VAPNO 60-70 VAPNENAC 50-55 DOLOMITNO BRAŠNO 30 SADRA-GIPS cca 33 SATURACIONI MULJ LAPORI KARBOKALK 10-95 CaCO 3 i MgCO 3 Kalcijeva gnojiva (iz Mihalića)
Određivanje doza vapnenih gnojiva: Najtočnije na osnovi titracijskog aciditeta. Tabela prema Schaditschabelu 5-10 t/ha 100% CaCO3/ha, vidi praktikum za vježbe Empiričke norme: šodranje, pjeskanje do nekoliko desetaka tona po hektaru. 1) Proračun doza materijala za kalcizaciju na osnovi hidrolitičke kiselosti - za više od 4 mekv. H/100 g tla 1 mekv. H/100 g tla 1 mekv. Ca/100 g tla 20 mg Ca/100 g tla 28 mg CaO/100 g tla 840 kg CaO/3 000 000 kg- oranični sloj 20 cm, Stv-1,5 2) Proračun na osnovi ph u pufernoj otopini trietanola CaCO 3 t/ha = [-50,82+ (13,378*pHd) ( 1,928*pHd*pHsmp) + (7,315*pHsmp)] * (10/Msmp*8/6) phd = ciljni ph tla phsmp = ph određen u pufernoj otopini Msmp = masa analiziranog tla u g (Tablica)
ph smp Čisti CaCO 3 Mljeveni sirovi vapnenac s 90% CaCO 3 7,0 7,0 6,5 6,0 5,2 t/ha CaCO 3 (20 cm dubine) 6,8 2,4 3,2 2,7 2,3 1,5 6,7 4,1 5,3 4,7 3,8 2,9 6,6 5,3 7,6 6,5 5,3 4,0 6,5 7,0 10,1 8,5 7,0 5,3 6,4 9,0 12,3 10,5 8,5 6,5 6,3 10,5 14,6 12,3 10,1 7,8 6,2 12,1 16,8 14,3 11,6 9,0 6,1 13,4 13,2 16,1 13,2 10,3 6,0 15,2 21,5 18,1 14,8 11,4 5,9 17,2 23,8 20,1 16,3 12,8 5,8 18,6 26,2 21,9 17,9 13,9 5,7 20,1 28,5 23,9 19,5 15,0 5,6 21,8 30,6 26,0 21,0 16,3 5,5 23,3 33,2 28,0 22,8 17,5 5,4 25,3 35,4 30,0 24,4 18,8 5,3 26,7 37,8 31,8 26,0 19,9 5,2 28,5 40,1 33,8 27,6 21,0 5,1 30,2 42,5 35,8 29,1 22,4 5,0 31,8 44,8 37,8 30,6 23,5
3) Proračun doza na osnovi mjerenja izmjenjivog ph (u KCl) pomoću tablica za izmjenjivi ph, mehanički sastav i tip korištenja tla ako je ph veći od 5,5 ne bi trebalo kalcifirati ako je izmjenjivi ph manji od 4,5 kalcizacija je neophodna ph = 4,5-5,5 umjerena potreba 4) Kod analize tla EUF metodom uz ph postoje i drugi parametri: - sadržaj Ca - selektivno vezujuća glina Ovdje je već riječ o redovitoj gnojidbi kalcijem umjesto meliorativne kalcizacije. 5) Ako postoji samo acetat ph (u KCl) može se rabiti jednostavna formula: ciljani ph izmjereni ph CaO / t / ha * x 7 izmjereni ph Gdje je x količina CaO (u dt) potrebna da se ph podigne od trenutnog ph do ph 7 oličine dt CaO/ha do dubine 20 cm prema Thun et al (cit. Fink 1982) acetat ph 6.9 6.8 6.7 6.6 6.5 6.4 6.3 6.2 6.1 6.0 5.9 5.8 H meq/100 g 0.7 1.4 2.0 2.7 3.5 4.3 5.4 6.5 8.3 11.0 14.0 23.0 dodati do ph 7 6 12 17 23 29 36 45 55 70 90 120 190
Izvođenje kalcizacije Vrijeme: - za sušnih mjeseci, ljeto! - odvojiti od gnojidbe - stajskim gnojem - N i P gnojivima 1. Osnovni uvjet: materijal mora biti suh i fino mljeven radi što boljeg kontakta s tlom. Za teža tla: 0,5-1 mm granulacije Za lakša tla: 0,0-0,05 mm granulacije prašina 2. Mehanizacija: 1. Transport hermetički zatvoreni bunkeri 2. Silosi za skladištenje 3. Rasipač: a) komprimiranim zrakom za fini materijal b) centrifugalni za grubi materijal 3. Higijensko-tehnička zaštita radnika maske, odijela 4. Sezona izvođenja: U svako doba, osim na mokro tlo ili snijeg. Najpogodnije je ljeto- nakon žetve (gaženje, mješanje s tlom u više faza), dovoljno vremena za ublažavanje ŠOKA. Do sjetve mjesec dana, lucerna 6 mjeseci. Travnjaci: jesen-zima. 5. Dopunska kalcizacija: nekoliko dt/ha, u prihrani u red, pazi oštećenje biljaka 6. Lokalno deponiranje: dubinskim rahljačima 7. Mješanje s tlom: plug, tanjurača
Kalendar kalcifikacije Mjeseci Meliorativna kalcifikacija Dopunska kalcifikacija I-II Na travnjacima, čak i po tankom snježnom pokrivaču Na travnjacima, čak i po tankom snijegu III-IV - Na suhe ozime usjeve ili na tlo priređeno za proljetnu sjetvu V-VI - Ovršno tretiranje kod kultura širokih razmaka VII-VIII Na strništu ili već izvršenu obradu tla Na strništu prije obrade ili na travnjacima nakon glavnog otkosa IX-X Na jesenskom oranju za jarine Pred oranje za jesensku sjetvu XI-XII - Na jesenskom oranju za jarine ili na travnjacima
Odnos kalcizacije i drugih gnojidbi U načelu odvojiti zahvate, posebno vrlo aktivna vapnena gnojiva. Oranica: Prvo vapnjenje, za 3-4 tjedna organska (stajski gnoj). CO 2 mobilnost Ca huminske kiseline Ca-humati, blagi humus. Manje količine vapnenca: može mješanje sa stajskim gnojem: 100 kg vapnenca na 1 t stajskog gnoja. Inače, vapno uzrokuje gubitak dušika. Zato, N-gnojiva, gnojnica, gnojovka sa kalcizacijom ODVOJENO! Kalcizacija i kulture Kalcizacija prethodi kulturama sa optimumom oko neutralne točke ili u alkalnoj sredini. Acidofile treba izbjegavati. Osigurati vrijeme za predoranje ŠOKA- 3-4 tjedna, lucerna 6 mjeseci. Reakcija kultura: najslabije- krumpir, raž, lan najbolje- lucerna, ječam, šećerna repa, pa i pšenica
Dužina trajanja i potreba za ponavljanjem kalcizacije Po općoj shemi nakon meliorativne može se očekivati pad plodnosti u prvoj godini. Dalje povećanje plodnosti najjače u drugoj i trećoj godini. Zatim, nekoliko godina povoljan učinak stagnira i počinje padati. U praksi: ovisi o tlu i klimi, sustavu biljne proizvodnje, adsorpcijskom kompleksu, ispiranju u vlažnom klimatu. Ponavljati kalcifikaciju ne treba dok u tlu ima slobodnih kalcijevih iona. Dopunska kalcizacija: Gnojiva sa Ca vapneni dušik, Thomasova drozga (40% CaO), pelofos, KAN, termofosfati. Neka gnojiva zakiseljavaju tlo: (NH 4 ) 2 SO 4, amonijak, urea, svi nitrati, kalijeve soli, visoko koncentrirana kompleksna gnojiva.
Kritički osvrt na kalcizaciju 1. Sama po sebi ne rješava problem plodnosti tla. Da bi došla do izražaja u tlu mora biti dovoljno humusa i hraniva. ÅSLANDER: Kisela tla su niske plodnosti ne zbog Ca već prvenstveno zbog nedostatka odnosno općeg siromaštva hranivima, naročito fosfora. Međutim, naglo povećanje prinosa nakon kalcizacije posljedica je ubrzane mineralizacije organske tvari zbog bolje mikrobiološke aktivnosti, a time i mobilizacije vezanih hraniva. No, na kratko. Ubrzo dolazi do naglog pada plodnosti jer su pričuve istrošene. Odatle poslovica: Vapnjenje bogati očeve a siromaši sinove. Zaključak: Vapnjenje treba pratiti obilata mineralna i organska gnojidba.
2. Meliorativna gnojidba kalcijem može izazvati blokadu usvajanja većine MIKROELEMENATA, osim Mo zbog promjene ph, a zbog antagonizma Ca sa K, Mg, B, NH 4, Na. Ako manjka u tlu i magnezija bolji DOLOMIT. Ugroženi su uglavnom Fe, Mn, Cu, Zn. Izlaz: dodavanje mikroelementa u gnojivu, ili folijarno. Npr. 6-8 kg boraksa Mn 300 l/ha 2% Mn-sulfata Fe, Zn helati, kompleksoni, sequestreni Folifertil, FOLIGAL, Fertisali 3. Kalcizacija je težak, skup zahvat. Obično u više navrata, manjim količinama, osobito kod tala slabe puferne sposobnosti.
MAGNEZIJ Nedostatak u kiselim, ispranim tlima. Može i zbog antagonizma s Ca. Povoljan odnos Mg:Ca = 1:6,5. U kalcizaciji dolomit. Granične vrijednosti opskrbljenosti (Mihalić): - pjeskulje 5 mg/100 g tla - ilovače 7 mg/100 g tla - teška tla 12 mg/100 g tla Gnojiva: Patentkalij (K-Mg sulfat), Thomasova drozga, pelofos, superfosfat, termofosfat, elektrofosfat, sirovi fosfati, KAN, (ako se dodaje dolomit) Magnesia Nitrofoska 3% Mg. Ako je blokada u tlu: folijarno MgSO 4. Granične vrijednosti (Vukadinović) Tlo: izmjenjivi oblik do 20% od izmjenjivačkog kompleksa ili 20-400 ppm, a povoljan 5-15% KIK-a (kapaciteta izmjene kationa) Biljka: dobra opskrbljenost 0,15-0,35% ST (suhe tvari).
SUMPOR Gnojiva: gips, stajski gnoj, superfosfat, K-sulfat, patentkalij, (NH 4 ) 2 SO 4, Thomasova drozga, pelofos. Jaki potrošači: Krucifere, zob, kukuruz, leguminoze. Manjak: često na vapnenim tlima bogatim željezom i humusom slabe mineralizacije, ili siromašnim humusom. Simptomi deficijencije: slični dušiku. ŽELJEZO Manjak ph i redokspotencijal Gnojiva: pelofos, superfosfat, Thomasova drozga, Fe-sulfat, Fe-oksalat. U nedostatku: EDTA (etilendiamino-tetraacetat), HEDTA (SEQUESTRENI), DTPA. U tlo, bolje folijarno (0,1-0,2%). Međužilna kloroza! (ph>7,0 ili ph<3,5), bagrem, breskva, kruška, loza. Kritična granica: 50-150 ppm u ST povećani omjer P/Fe i K/Ca, a manji N/K.
MIKROGNOJIVA: B, Mn, Cu, Zn, Mo Nekada: niski prinosi, mala iznošenja, stajski gnoj sadrži dovoljno mikroelemenata, mineralna gnojiva s mnogo balasta, sirovi fosfati, Thomasova drozga, pelofos. Danas: visoki prinosi, velika iznošenja, nema stajskog gnoja, visokokoncentrirana mineralna gnojiva, malo balasta. Problem manjka mikroelemenata sve akutniji! Briga na 2 načina: - stvoriti zalihe u tlu - redovita gnojidba - dodatak makrognojivima - dodatak mikrognojiva Stvaranje zaliha: ako je ph uzrok, problematično, bez učinka Novi putevi: stvarati zalihe težetopivim, sporootpuštajućim gnojivima. Npr. FTEfritted trace elements) u talinu silikata ubrizguju se mikroelementi (1800-2400 C). Meljava, 100-200 kg/ha.
Redovita gnojidba: makrognojiva+mikroelementi (B, Zn) ili više elemenata+ encimi+ mikroorganizmi. AGROVITAL 100-200 kg/ha Općenito: Mikrognojiva: sulfati u tlo, folijarno MnSO 4-100-200 kg/ha u tlo; 10 kg/ha folijarno Boraks: 10-20 kg/ha Mo: natrijev molidbat. BOR - B Tlo: 0,1-3 ppm vodotopivog (2-100 ppm ukupnog) Iznad ph 6 i suvišak K i Ca pristupačnost je manja. (Ritska crnica) Glina, suša, visok ph: često manjak bora. - trulež glave šećerne repe! Potreba biljaka: različita, npr. ozima pšenica 6-12 ppm (5/6 Feckes skala), - šećerna repa 35/40-100 ppm - loza 30-60 ppm Gnojiva:- Boraks 11% B (Na-tetraborat) 1% za folijarno- š. repa, 0,5% voće - Anhidrirani boraks, 22% bora - Borna kiselina (18% B) - Solubor, polyborat, borsol, 21% B - Kolemanit, 9-14% B, s produženim djelovanjem (Ca 2 B 6 O 11 x 5H 2 O) Za dodatak mineralnim gnojivima (u tlo) 2-4%, a folijarno 0,05-0,1%.
MANGAN Mn valencije od +2 do +7 redoks potencijal važan za pristupačnost: U tlu: 200-300 ppm, ali 0,1-1% raspoloživ biljkama. U biljci: 50-250 ppm, prosječno. Kritična koncentracija: manje od 10 ppm za šećernu repu, 17 ppm za ječam, 6 ppm za kukuruz, 10-20 ppm za većinu biljaka. Akutan nedostatak, manje od 10 ppm Mn. Gnojiva: - 300-1000 g Mn/ha, kod jakog manjka 10-30 kg Mn/ha - MnSO 4 * 4H 2 O, 24% Mn, folijarno 0,5%, 2% cerealije - MnSO 4 * H 2 O, 32% Mn - Mn-EDTA, kelat s 13% Mn - MnO, 48% Mn
Normalan list kukuruza P deficijencija K deficijencija N deficijencija Mg deficijencija H 2 O deficijencija Helminthosporium Opržotine kemikalijama
Zn deficijencija kod kukuruza B deficijencija kod šećerne repe
Cu deficijencija kod jare pšenice Cu deficijencija kod jarog ječma
Mn deficijencija kod šeć. repe Mn deficijencija kod jarog ječma
Mn deficijencija kod ozime pšenice Mn deficijencija kod graška
Mn deficijencija kod krumpira Mn deficijencija kod kukuruza
Mg deficijencija kod jarog ječma Mg deficijencija kod šeć. repe
Mg deficijencija kod krumpira Mg deficijencija kod uljane repice
MIJEŠANA GNOJIVA Definicija: Mješana gnojiva su FIZIČKI pomiješana pojedinačna gnojiva Prednosti: 1. izbjegavanje greški u gnojidbi 2. manja manipulacija 3. jedan zahvat, manje gaženje 4. balast (mikroelementi) Konvencija: 10:10:10 = %N:%P 2 O 5 :%K 2 O KOMPLEKSNA GNOJIVA za razliku od mješanih, dobivaju se posebnim tehnološkim postupkom korištenjem kemijskih reakcija, pa su hraniva vezana. Dvije skupine: 1. S fosforom topivim u vodi- superfosfat, amonfosfat, NH 4 -polifosfat, K-polifosfat, K-metafosfat. 2. S fosforom topivim u citratu- dikalcijevi fosfati Dalje: a) formulacije s podjednakim sadržajem glavnih hraniva (15:15:15) b) formulacije s više N (18:9:9 ili 20:10:10) c) formulacije s više P (10:30:20) d) formulacije s više K (10:20:30) e) formulacije s više NP, NK, PK (7:20:30 ili 11:52:0) Primjena: 1. s više P i K ili bez N u osnovnoj obradi tla 2. pred sjetvu: s manje N ili podjednak omjer 3. u sjetvi: s podjednakim odnosom NPK START 4. u prihrani: s više N ili samo N
Praktično pitanje! Ima li razlike u djelovanju kompleksnih, pojedinačnih i miješanih gnojiva? Pod pretpostavkom da se koriste iste količine aktivnih hraniva, u uvjetima normalne vlage, djelovanje pojedinačnih, miješanih i kompleksnih gnojiva se izjednačuje. No, razlike nastaju kad su u pitanju različiti kemijski oblici, a uvjeti tla i klime su nepovoljni (suša, npr.). Npr. gnojiva s ortofosfatima brzo djeluju. Ali, polifosfati, metafosfati moraju hidrolizirati i traže prisustvo vode. U sušnim prilikama zato mogu nastati razlike.
Prednost kompleksnih gnojiva 1. jednostavnija primjena 2. izbjegavaju se greške jednostrane gnojidbe 3. manje ambalaže (visoka koncentracija) Mana: malo balasta, mikroelemenata? Zaključak: organizacijsko-tehnički i ekonomski razlozi na strani su kompleksnih gnojiva. Međutim, NOVI UVJETI: Velika imanja/kombinati, velika potrošnja, nova tehnika, mogućnost gnojidbe na zalihu P i K otvaraju nove perspektive Kompleksiranje je skup postupak. Zato se, za velike potrošače ponovo vraćaju pojedinačna gnojiva. Dakako to traži nova skladišta, strojeve za primjenu, itd.
GRANULIRANJE GNOJIVA Cilj: popravka loših fizičkih svojstava. Mnoga su gnojiva praškasta, kristalična, higroskopna, sklona fizičko-kemijskim promjenama- zgrudnjavanju, navlaživanju, itd., teška aplikacija, transport. Uvjeti za granulaciju: 1. granula mora spriječiti kritično navlaživanje 2. zrnca-granule moraju biti čvrsta da se u transportu i primjeni ne drobe 3. granule moraju biti sferične, podjednake granulometrijske strukture (tolerancija 15%) 4. veličina granule: - za vodotopiva P- veće - za citrotopiva P- manje - gornja granica 5 mm - donja granica 1 mm - prosjek 2-4 mm 5. u svakoj granuli sva hraniva moraju biti homogeno raspoređena 6. ne prečvrste granule: difuzija najkasnije 21 dan 7. uz granuliranje mogu se dodati i pesticidi
TEKUĆA GNOJIVA su za sada otopine krutih mineralnih gnojiva i otopina amonijaka. Prednosti: 1. djelovanje ne ovisi o vodi, bolje je djelovanje 2. jeftinija su Nedostatci: 1. koristi se mnogo vode u primjeni 2. specijalna oprema- kontejneri, a ako se radi o pritisku- specijalne legure i uređaji 3. dopunski rad u pripremi otopine u polju, posebno ako se u vodu uvodi amonijak 4. manji balast (mikroelementi) Koja se gnojiva mogu primjeniti? TOPIVOST! N- sva osim vapnenog dušika. Može NH 3 - amonijačna voda, 22% N; novo- UAN P- primarni ortofosfati- ortofosfatna kiselina, amonfosfat K- K-soli
2 skupine: a) bez pritiska- sva osim NH 3 (bezvodni) b) sa pritiskom- NH 3 Amonijakati- otopine gdje se uz dušična gnojiva dodaje i amonijak. Oprez! Požar, eksplozije. Priprema: Obuhvaća transport otopine visoke koncentracije, a u polju razrjeđivanje 10% za makro- i 1% za mikrognojiva. Folijarno 0,5-1%. PAZI!, ovisno o kulturi. Pšenica podnosi oko 30% ureu, ali kukuruz svega 6%. U sadnji: specijalne sadilice. Primjena u praksi: Ograničena na 30 km oko tvornice/distributora (balast voda)
UAN = 30% N, INA- Kutina urea + NH 4 NO 3 + voda Može u tlo, ali i folijarno i to čist, razrijeđen ili pomješan s pesticidima i mikroelementima, te za fertirigiranje. Oprez: opekotine na listu, ovisno o vrsti kulture i temperaturama ali i veličini kapi. Zato: u jutro, pred večer, u fazi bujnog rasta (brza ugradnja u organsku tvar). Oštećenja lista nisu od toksičnosti već zbog visokog osmotskog pritiska. Može doći do blokade ureaze u listu i visoke koncentracije uree u listu. To može ublažiti dodatak saharoze. Pšenica podnosi 4-30% UAN-a (nerazrijeđen) do vlatanja!
BEZVODNI AMONIJAK ANHIDRIDNI AMONIJAK 82% N Vrijeme primjene: - u sušnim prilikama dalje od sjetve - u vlažnim prilikama bliže sjetvi - povoljna nitrifikacija- bliže sjetvi - kod kultivacije širokorednih kultura- može u prihrani, u tlo - ne sa navodnjavanjem- volatizacija Prednosti: 1. visoka koncentracija 2. jeftiniji, odmah nakon Haber-Bosch-ovog postupka- direktno 3. Veže se u tlu, NH 4 -ioni na asdorpcijskom kompleksu Nedostatci: - traži specijalnu opremu, kadar, mjere opreza- požar, eksplozija. Cisterne 8-25 atmosfera za transport do polja. Posebne cisterne za primjenu u polju ulagačima. Količina N- u primjeni- cca 50 kg N/ha (vezivanje u tlu) Uvjeti primjene Traži se rahlo, umjereno vlažno tlo (voda, NH 3 ). Suho: dolazi do volatizacije (nema vezanja) Mokro: nema difuzije, tlo se ne rahli već razmazuje, nema zatvaranja tla, opet volatizacija Dubina: 20 cm za lakša, 15 cm za teža tla
HUMUSNO-MINERALNA GNOJIVA Proizvodnja: posebna tehnologija Prednosti: spajanje humusne i mineralne komponente čuvanje od štetne fiksacije, laka desorpcija. Humusne komponente povoljno djeluju na pufernost tla, vežu vodu, sadrže stimulativne tvari, predstavljaju energetski materijal za mikroorganizme. Podjela prema humusnoj komponenti: 1. Na osnovi treseta 2. Na osnovi industrijskih otpadaka- riblje brašno, koštano brašno, krma 3. Na osnovi mlađih ugljena * Aktivne tvari izvučene ekstrakcijom * Tretiranje ugljena (lignit) Doziranje: 1000-2000 kg/ha, ovisno o koncentraciji
MIKROBNI GNOJIDBENI PREPARATI (BIOFERTILIZATORI) Sadrže različite skupine korisnih mikroorganizama. - NITRAGIN: za poboljšanje ishrane dušikom (Rhisobium). Sadrži kvržične bakterije za leguminoze. - AZOTOBAKTERIN: sadrži Azotobacter croococcum koji veže N iz zrakaasimbiotske bakterije. - Preparati sa asocijativnim diazotrofima za razne kulture - FOSFOBAKTERIN: preparati mikoriznih gljiva za poboljšanje ishrane fosforom. Sadrži Bacillus megaterium var. phosphoticum (pretvara organski P u mineralni)
PRIMJENA GNOJIVA S AGROTEHNIČKOG ASPEKTA ASPEKTI: 1. VEZA S OBRADOM TLA Uz osnovnu obradu- miješanje do dubine zahvata Uz dopunsku obradu- miješanje do dubine sjetvenog sloja U sjetvi- blizu sjemena. Pravilo: 5 cm sa strane i 5 cm ispod sjemenki za širokoredne usjeve. U vegetaciji- Prihrana: u tlo, sa strane redova ili površinski za žitarice- pšenica.
PRIMJENA GNOJIVA S AGROTEHNIČKOG ASPEKTA (nastavak) 2. ODNOS PREMA HRANIVIMA N) Transformacija svih oblika prema NO 3 ispiranje, luksuzna potrošnja, u anaerobnim uvjetima denitrifikacija. Zato: u više navrata. NH 4 i amid. volatizacija u tlu (vapneni dušik, urea). U većim količinama- u sjetvi- prženje klica, visoka koncentracija. Urea biuret, 1% dozvoljeno. P) Tendencija prelaska iz visokotopivih oblika u teže, citratno topive. Veće količine? ili sve do sjetve? Ovisno o plodnosti tla, fiksaciji. Gnojidba na zalihe? Meliorativna gnojidba? Općenito: Vodotopiva P-kompleksna gnojiva bliže ili u sjetvi, pa i u prihrani, čak folijarno. Ostala: dalje od sjetve. K)Slabo pomičan ion, kao i P, ali ipak jače mobilan. Može i u većim količinama, ali postoji opasnost da pred sjetvu stvori štetnu koncentraciju. Mikroelementi 1. na zalihe 2. redovita gnojidba 3. folijarno
Ručno: - širom - lokalno- oko biljaka, u jamice pri sadnji, u jarke za sadnju, polijevanje otopinama PRIMJENA GNOJIVA S AGROTEHNIČKOG ASPEKTA (nastavak) 3. NAČINI PRIMJENE - Ručno - širom - lokalno - Mehanički - širom - lokalno - Folijarno - Aerognojidba - Fertirigacija
PRIMJENA GNOJIVA S AGROTEHNIČKOG ASPEKTA (nastavak) Mehanička primjena: 1. rasipanje strojem širom - centrifugalni rasipači - sa klatećom cijevi - pneumatski U tlo: plug, tanjurača, drljača, freza 2. lokalno unošenje - pri osnovnoj obradi tla- oranju: 1. Plug + depozitor, na dno brazde, do 40 cm 2. Sa podrivačima, 30-40 cm 3. Sa dubinskim rahljačima, u više slojeva - pri dopunskoj obradi tla: kultivatori za plošnu obradu. Rijeđe! - pri međurednoj dopunskoj obradi- kultivatori za međurednu kultivaciju često! - u sjetvi: STARTNA gnojidba, 10-15% od ukupne potrebe.
Centrifugalni rasipač Klateća lula Dijagram rasapa centrifugalnim rasipačima
STARTNA gnojidba, ali kada? Za mršava tla, s problemima u ishrani P i K! 1. Npr. za kukuruz na kiselim tlima, s malo fosfora, dovoljno je 50 kg P 2 O 5 /ha 200 kg 10:30:20. Na tlima problematičnima na K: Za kukuruz, isto, 50 kg K 2 O/ha, 200 kg 10:20:30. 2. Ako su problemi P i K jako izraženi uz startnu gnojidbu treba znatno pojačati gnojidbu P i K- udvostručiti količine (od potrebnih količina) ili MELIORATIVNA GNOJIDBA.
Posebni načini lokalne primjene Najčešće su u pitanju mikroelementi: - u tlo - pod koru biljaka U tlo: otopine, pa plinoviti NH 3. Oprema: metalni injektori s rupicama, do dubine 15-50 cm, pod pritiskom 15 atmosfera, ubrizgavaju se otpine 7-10% koncentracije. Na 1 m 2 : 1-2 injektiranja sa 1/2-3/4 l (10-15 000 l/ha) U stablo: posude s otopinom na stablu ili grani a cijevčica ili igla unosi hranivo kontinuirano u malim dozama. Liječenje stabla.
FOLIJARNA GNOJIDBA gnojidba preko lista Uvjeti: dovoljno velika masa lista (lišća) i intenzivan metabolizam. LOŠA strana: 1. ne zadovoljava kompletnu ishranu makroelementima, samo do 1/3 (40kg/ha) 2. povećava potrebu biljaka za vodom- u sušnim prilikama loše! Koncentracije: makrohraniva 0,3 do nekoliko posto, mikroelementi 0,1% UAN: Pšenica do vlatanja (početak) FERTINE: sa mikro i makrohranivima SEQUESTRENI: Fe, Zn
AEROGNOJIDBA gnojidba zrakoplovom Prednosti: 1. ispunjava željenu točnost i količinski i raspored po površini, pogotovo male količine 2. omogućuje rad na izraženom reljefu- kad je ponekad nemoguća ili otežana primjena 3. primjena bez štete na mokrom tlu- gaženje tla i usjeva 4. veliki učinak, operacija u pravo vrijeme, npr. prskanja, prihrana, 200-300 ha dnevno 5. štedi rad, vrijeme i strojeve. Inače, korisna nosivost letjelice 300-800 kg. Teže slab manevar, loša primjena.
Antonov An-2 Air Tractor AT-802AF