OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 9: Odzivi zatvorenog regulacionog kola SIMULINK

Σχετικά έγγραφα
STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 4: Formiranje blok dijagrama sistema u SIMULINKu

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

10. STABILNOST KOSINA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 3: Dinamički modeli sistema u MATLABu

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Kaskadna kompenzacija SAU

Elementi spektralne teorije matrica

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZVODI ZADACI (I deo)

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

numeričkih deskriptivnih mera.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Teorijske osnove informatike 1

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Periodičke izmjenične veličine

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Koordinatna merna mašina CARL ZEISS - CONTURA G2 -Vežbe-

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Operacije s matricama

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

4 Numeričko diferenciranje

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

2742/ 207/ / «&»

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Sistem sučeljnih sila

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Osnovi elektronike Literatura: Dobrodošli na drugu godinu studija

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

2014 Παρίσης Κ., Καθηγητής

( , 2. kolokvij)

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Masa, Centar mase & Moment tromosti

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Transcript:

OSNOVI AUTOMATSKO UPRAVLJANJA PROCESIMA Vežba br. 9: Odzii zatorenog regulaionog kola SIMULINK I Blok dijagram zatorenog regulaionog kola ZRK Na Slii rikazan je ošti blok dijagram zatorenog regulaionog kola ZRK a negatinom oratnom regom. Veličina Y je Lalaoa tranformaija izlazne romenjie, X redtalja Lalaou tranformaiju romene otane tačke, L redtalja romenu oremećaja oterećenja a,, m,, l u renone funkije regulatora, izršnog elementa, mernog elemlenta, roea u odnou na regulaionu romenjiu i roea u odnou na romenjiu oterećenja, reektino, dok je Y izlazni ignal. Slika. Blok dijagram ZRK Prenona funkija otorenog kola e četo koriti u analizi itema, a redtalja roizod renonih funkija ih elemenata koji e nalaze u ZRK: m Prenona funkija ZRK u odnou na otanu tačku je: X Y W m X 2 a renona funkija ZRK u odnou na romenjiu oremećaja je: L Y W l m l L 3 L l m - X Y

Blok dijagram ZRK e može formirati kao model u SIMULINKu, a zatim e remenki odzii ZRK kreiraju omoću imulaije. Za rimer je onoo odabran roe koji redtalja kakadu tri izotermna reaktora a idealnim mešanjem, čija je ukuna renona funkija: 4 3 8 Dinamika mernog i izršnog elementa e može zanemariti, tj.: m. U zadaima će e korititi P, PI i PID regulatori, a rednoti arametara će e menjati u ilju iitianja regulaionog kola. Pomoću Simulink-a će e kreirati remenki odzii ZRK na teenatu romenu otane tačke, X/, i teenatu romenu oterećenja, L/. II Odzii ZRK na teenatu romenu otane tačke P regulator U lučaju P regulaije renona funkija regulatora je: 5 K Najre će e odrediti odzi zatorenog regulaionog kola za ojačanje regulatora K 5.7. U noom Model file-u e kreira blok dijagram zatorenog regulaionog kola kao na Slii a roeom i regulatorom definianim renonim funkijama i 2. Slika. Blok dijagram ZRK a P regulatorom kreiran u SIMULINKu Elementi ZRK e nalaze u ledećim bibliotekama Simulinka: Ste teenata romena otane tačke X/ u Soure, Sum abiranje/oduzimanje za negatinu oratnu regu u Math,

ain P regulator - ojačanje u Math, Tranfer Fn Prenona funkija roea u Continuou, Soe grafički rikaz u Sink. Parametre Modela treba odeiti na ledeći način: Ste: Ste time: 0, Initial alue: 0, Final alue: za jediničnu te. romenu od remena 0 Sum: Lit of ign: - za negatinu oratnu regu, ain: ain: 5.7 za P regulator definian renonom funkijom 2, Tranfer Fn: Numerator: [/8], Denominator: [ 3 3 ] za renonu funkiju roea definianu a, Soe: Axe roertie deni klik: Y-min: 0, Y-max: za grafički rikaz remenkog odzia od 0 do. Simulation arameter: Soler/ Start time: 0.0, Sto time: 30.0 za dinamičku imulaiju od remena 0 do remena 30 Model e nima izborom naredbe: File / Sae a: na r. tudent. mdl. Simulaija e okreće omoću naredbe Simulation / Start. Promena otane tačke e regitruje u rozoru Soe, dok e odzi ZRK rikazuje u rozoru Soe ogledati Sliku.! Prozore na ekranu treba raorediti tako da e ri rhu nalazi Model, u donjem leom delu ekrana Soe, a u donjem denom Soe, radi reglednoti i raćenja imulaije.? Modifikoati otojeći Model tako da e odredi remenki odzi itema a P regulatorom, čije je ojačanje 32.? Varirati ojačanje P regulatora a rednotima: 64 i 80.? Kako e menja oblik remenkog odzia i karakteritične eličine a oećanjem ojačanja P regulatora? III Odzii ZRK na teenatu romenu otane tačke PI regulator Prenona funkija PI regulatora je: K 6 τi gde je τ i integralno reme, a K ojačanje PI regulatora. Model kreiran od II treba izmeniti kao na Slii 2, kako bi e iitao utiaj PI regulatora, definianim a renonom funkijom 6 za rednoti arametara K 2.42 i τ i.78.

Slika 2. Blok dijagram ZRK a PI / PID regulatorom kreiran u SIMULINKU PI regulator e kreira omoću elementa PID Controller koji e nalazi u bibliotei: Simulink Extra / Aditional Linear. Element PID ontroller e unoi u otojeći model na meto P regulatora ain, a zatim e odešaaju arametri regulatora u kladu a renonom funkijom 3.! Voditi računa o načinu definianja ojačanja, integralnog remena i diferenijalnog remena u Simulink elementu PID ontroller.? Modifikoati Model tako da e odredi remenki odzi ZRK a PI regulatorom čije je ojačanje ito kao u rethodnom rimeru K 2.42, integralno reme τ i 3.02? Kako e menja oblik remenkog odzia i karakteritične eličine a oećanjem integralnog remena?? Varirati rednoti ojačanja PI regulatora : 29., 4, 44, integralno reme ito kao u rethodnom rimeru: τ i 3.02? Kako e menja oblik remenkog odzia i karakteritične eličine a oećanjem ojačanja PI regulatora?? Koji je ononi ilj uodjenja integralne akije u regulaiju? IV Odzii ZRK na teenatu romenu otane tačke PID regulator Prenona funkija PID regulatora je: K τd 7 τi gde je τ d diferenijalno reme, τ i integralno reme, a K ojačanje PID regulatora. Modifikoati Model od tačkom III tako da e odredi remenki odzi itema a PID regulatorom za rednoti arametara K 9.42, τ i.8 i τ d 0.39.? Modifikoati model tako da rednot diferenijalnog remena bude 0.45 ojačanje i integralno reme ito kao rethodnom rimeru: K 9.42, τ i 2.36

? Kako e menja oblik remenkog odzia i karakteritične eličine a oećanjem diferenijalnog remena?? Promeniti rednot ojačanja PID regulatora na 37.65, a rednot integralnog remena na.8 diferenijalno reme ito kao u rethodnom rimeru: τ d 0.45. Komentariati dobijeni odzi ZRK.? Varirati rednoti ojačanja PID regulatora: 74.2, 3.? Koji je ononi ilj uodjenja diferenijalne akije u regulaiju? V Odzii ZRK na teenatu romenu oterećenja P regulator Prenona funkija roea u odnou na romenu oterećenja oremećaja je: 2 3 l 8 3 dok je renona funkija roea u odnou na regulaionu romenjiu definiana u rethodnim rimerima PF 4. Dinamika mernog i izršnog elementa i u oom rimeru e može zanemariti. Modifikoati Simulink model za ZRK definiano u rethodnim rimerima kako bi e odredio odzi kola na jediničnu teenatu romenu oterećenja L/. Za regulaiju uotrebiti P regulator a rednošću ojačanja K 6.? Modifikoati otojeći Model tako da e odredi remenki odzi itema a P regulatorom, čije je ojačanje 40.? Varirati ojačanje P regulatora a rednotima: 64 i 90.? Kako e menja oblik remenkog odzia ZRK na teenatu romenu oterećenja ri romeni ojačanja P regulatora?? Kaka je razlika u oim odziima ZRK u odnonu na odzie ri romeni otane tačke? Koja je rednot otane tačke u oim rimerima od V? VI Odzii ZRK na teenatu romenu oterećenja PID regulator Potrebno je iitati ZRK a PID regulatorom na jediničnu teenatu romenu oterećenja. Prenona funkija roea u odnou na romenu oterećenja oremećaja je definiana od V PF 8, a roe redtalja kakadu tri izotermna reaktora PF4.? U ZRK iz rethodnog rimera uneti PID regulator a ledećim karakteritikama: K 23.5, τ i 2 i τ d 0.42.

? Promeniti rednot ojačanja PID regulatora na 78, a rednot integralnog i diferenijalnog remena zadržati kao u rethodnom rimeru. Komentariati dobijeni odzi ZRK.? Poećati rednot integralnog remena na τ i 4, a diferenijalnog remena na τ d 0.7. Komentariati dobijeni odzi ZRK.? Koje u rednoti PID regulatora u odnou na P i PI regulatore? ###. a Pomoću Simulink modela kreirati grafik remenkog odzia zatorenog regulaionog kola na jediničnu teenatu romenu otane tačke. Prenone funkije elemenata regulaionog kola u : P regulator : ; izršni element : 0.5 ; roe : 20.25 ; 0.5 3 merni element : m. b Varirati rednoti ojačanja P regulatora:.6, 2.4, 3.