Zelene alge
zelene alge (gr. khloros = zelen, phyton = biljka) prisutni svi morfološki oblici talusa, osim jednoćelijskog rizopodijskog talusa hlorofili a i b, karotenoidi samo kod zelenih sifonalnih: sifinoksantin i sifonein rezervna supstanca skrob u hloroplastu hloroplast primarnom endosimbiozom najveći broj kosmopoliti slatkovodnog rasprostranjenja, ali i u morima i terestričnim ekosistemima
GRAĐA ĆELIJE većina ćelija - kokoidnog tipa: ćelijski zid citoplazma sa organelama vakuola ĆELIJSKI ZID često višeslojan: amorfni matriks različitog polisaharidnog sastava mikrofibrili različit raspored i orijentacija, celulozni ili ksilani i manani (Caulerpales) prožet CaCO3 (kalcifikovan) kristali aragonita
CITOPLAZMA u tankom sloju uz ćelijski zid citoplazmatične niti ( mostići ) prolaze kroz vakuolu i povezuju delove citoplazme odsustvo plazmodezmi kod sifonokladalnih jedro sa jedarcem sifonalne i sifonokladalne višejedarne Goldžijev aparat luči polisaharide koji učestvuju u izgradnji ćelijskog zida
hloroplasti nastali primarnom endosimbiozom sitni i brojni ili krupni i malobrojni, zvezdasti, trakasti, spiralno uvijeni, sočivasti,... dvoslojni omotač i tilakoidi u grupama (3-5) ne obrazuju grane hlorofili a i b, karotenoidi (β-karoten, ksantofil lutein), kod Siphonophyceae - sifonoksantin i sifonein
astaksantin (karoten) ćelija vatreno crvene boje, akumulira se u nepovoljnim uslovima (deficit azota, visoka insolacija, hipersalinitet) Haematococcus sp. - cista
monadne ćelije omotač pelikula ili hlamis, imaju kontraktilnu vakuolu, kreću se parnim bičevima Goldži hlamis bičevi vakuola dinein mehanoenzim, hidrolizuje ATP i oslobađa E potrebnu za pomeranje biča skrob Chlamydomonas sp. pirenoid
pirenoid u hloroplastu, sa ili bez skrobnih zrna skrob - rezervna supstanca u stromi hloroplasta pirenoid OBNOVITI gimnoplasti građa biča aksonema, bazalno telo, korenovi tipovi bičeva tipovi kretanja algi (bičevima i sluz kroz ć. zid)
GRAĐA TALUSA: 1 Jednoćelijski monadni (1) hemimonadni (2) kokoidni (3) kolonijski monadne jedinke 2 Chlamydomonas sp. kokoidne jedinke cenobijski sifonalni sifonokladalni Tetraspora sp. Chlorella sp. 3
GRAĐA TALUSA: jednoćelijski monadni hemimonadni kokoidni kolonijski monadne jedinke (1) kokoidne jedinke (2) cenobijski (3) sifonalni sifonokladalni Volvox sp. 1 2 Botryococcus sp. Coelastrum sp. 3
GRAĐA TALUSA: 1 jednoćelijski monadni hemimonadni kokoidni kolonijski monadne jedinke kokoidne jedinke cenobijski sifonalni (1) sifonokladalni (2) Codium bursa 1 Codium tomentosum Cladophora sp. 2
GRAĐA TALUSA : 2 višećelijski trihalni negranati (1) granati (2) heterotrihalni parenhimski 1 Bulbochaete sp. Ulothrix sp.
GRAĐA TALUSA : 1 višećelijski trihalni negranati granati heterotrihalni (1) parenhimski (2) 2 Draparnaldia sp. Ulva sp.
RAZMNOŽAVANJE VEGETATIVNO prisutni svi oblici u zavisnosti od građe talusa i specifični oblici (akinet, krtolice i puzeći kauloid) SPORULATIVNO: planosporama prisutni svi tipovi pokretnih spora aplanosporama pravim aplanosporama i autosporama PONOVITI TIPOVE VEGETATIVNOG I SPORULATIVNOG RAZMNOŽAVANJA
POLNO: izogamija heterogamija oogamija hologamija konjugacija smena jedrovih faza: zigotska gametska CHLOROPHYTA spajanje gameta spajanje celih ćelija ili sadržaja ćelija sporalna (intermedijarna) smena generacija izomorfna i heteromorfna
EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE najveći broj u vodi, ali su zastupljene i u različitim terestričnim ekosistemima oko 90% živi u različitim tipovima slatkih voda značajni u fitoplanktonskoj zajednici i makrofitobentosu mora i slatkih voda epifitske i epizoične, endolitske na površini različitih podloga (kore drveta, zida kamena, drvenih ograda,...)
EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE ekstremofili termalni izvori (do 41 C) Oedogonium intermedium površina snega Chlamydomonas nivalis veoma kisele vode Dunaliella acidophila veoma slane vode Dunaliella salina Chlamydomonas nivalis Dunaliella salina
EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE simbionti u: gljivama grade 90% lišajeva Trebouxia sp. u Parmelia sulcata
EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE simbionti u: biljkama - Ulvella leptochaete u Cladophora i Laurentia Ulvella leptochaete u Cladophora
simbionti u: CHLOROPHYTA EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE životinjama zoohlorele u slatkovodnim i morskim protozoama i dupljarima
EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE invazivne vrste Caulerpa taxifolia, C. racemosa ugrožene vrste crvene liste učestvuju u izgradnji koralnih grebena i atola sifonalne alge iz roda Halimeda
slatkovodni Botryococcus bogat triterpenima, ugljovodonicima koji su osnovni izvori tercijernih fosilnih goriva (1,4% ugljovodonika u petrolu sa Sumatre potiče od Botryococcus) veoma važni primarni producenti u slatkovodnim i suvozemnim staništima
hrana za razne mekušce, rakove, ali i ljudsku populaciju, posebno u Aziji (Ulva, Monostroma, Caulerpa) visok sadržaj proteina i ugljenih hidrata (do 50%) nizak sadržaj masti (< 1%) cenjen izvor vitamina A i C supstance sa antibiotskim svojstvom akrilna kiselina Avrainvillea sp.
paraziti izazivači bolesti crvena rđa kafe na biljkama čaj, kafa, mango (Cephaleuros) Cephaleuros virescens prototekoza na mačkama, psima, stoci i ljudima oslabljenog imuniteta (Prototheca jednoćelijska, nema hloroplaste, slična Chlorella) Protothaeca wickerhamii
EVOLUCIJA I FILOGENIJA prve zelene alge fosilni ostaci kokalnih oblika od pre oko 1,8 milijarde godina (prekambrijum) blisko filogenetski povezane sa crvenim algama hloroplasti nastali u primarnoj endosimbiozi sa dvoslojnim omotačem i tilakoidima u grupama (3-5) pretpostavka da su monofiletskog porekla pripadaju supergrupi Archaeplastida, kao i Rhodophyta, Glaucophyta i sve vaskularne biljke
KLASIFIKACIJA izuzetno heterogena grupa, različit broj klasa, 7: Chlamydophyceae monadna ćelija Tetrasporophyceae hemimonadna ćelija Chlorococcophyceae kokoidna ćelija, nisu višećelijske Ulotrichophyceae kokoidna ćelija, višećelijske (trihalne, heterotrihalne, jednostavne parenhimske) Siphonophyceae sifonalne i sifonokladalne alge Conjugatophyceae kokoidna ćelija, polno konjugacija Charophyceae kokoidna ćelija, parenhimski talus, oogamija sa višećelijskim gametangijama
CHLAMYDOPHYCEAE jednoćelijske, kolonijske i cenobijske alge sa monadnim ćelijama (najčešće 2 biča) omotači plazmalema, pelikula, hlamis peharasti hloroplast sa pirenoidom, stigma i kontraktilna vakuola razmnožavanje vegetativno deobom ćelije, sporulativno planosporama i polno, najčeće, hologamijom (planozigot) plankton slatkih voda različitog tipa i zemljište redovi: Chlamydomonadales i Volvocales
CHLAMYDOPHYCEAE Chlamydomonadales Chlamydomonas jednoćelijske, monadne sa 2 biča uvek se kreću prema umerenoj količini svetlosti, a suprotno od izvora intenzivne svetlosti razmnožavanje deobom i polno slatke vode različitog tipa, zemljište, sneg i led Chlamydomonas reinhardtii Chlamydomonas nivalis
CHLAMYDOPHYCEAE Chlamydomonadales Haematococcus jednoćelijske, monadne protoplast citoplazmatičnim trakama povezan sa omotačem akumulacija pigmenta astaksantina u mirujućim ćelijama ili akinetima akineti opstaju i posle isušivanja, mogu se prenositi vetrom bare i jezera Haematococcus sp. Haematococcus sp. - cista
CHLAMYDOPHYCEAE Chlamydomonadales Dunaliella jednoćelijske, monadne bez kontraktilne vakuole akumulacijom glicerola u reguliše visok osmotski pritisak i podnosi hipersaline uslove staništa uzdužna deoba i izogamija komercijalno se gaji jer proizvodi puno β-karotena veoma slana jezera i solane, jedini fotoautotrof u Mrtvom moru Solane sa Dunaliella salina
CHLAMYDOPHYCEAE Volvocales Gonium pločasta cenobija sa 2, 4, 8 ili 16 ćelija rotira se dok pliva svaka ćelija sposobna da formira novu cenobiju po prestanku kretanja polno izogamijom plankton jezera sa visokim sadržajem azota i tvrdom vodom
CHLAMYDOPHYCEAE Volvocales Pandorina loptasta cenobija sa 16-32 ćelija blisko povezanih u centru, zajednička galerta rotira se dok pliva polarizovana cenobija stigma veća u prednjim ćelijama autocenobije od svake ćelije plankton stajaćih voda
CHLAMYDOPHYCEAE Volvocales Volvox sp. Zigot Volvox sp. Cenobija Volvox sp.
CHLAMYDOPHYCEAE Volvocales Eudorina sp.
TETRASPOROPHYCEAE kolonijske, retko jednoćelijske sa hemimonadnim nepokretnim ćelijama prisutne kontraktile vakuole, kod nekih stigma pseudocilije (pseudobičevi) nedostaju 2 centralne mikrotubule, nepokretne i duže od bičeva razmnožavanje planosporama, aplanosporama i akinetima, izogamija čiste slatke vode, sesilno
TETRASPOROPHYCEAE Tetrasporales Tetraspora kolonija sa dobro razvijenom galertom i jedinkama grupisanim po 2 ili 4 svaka ćelija po 2 pseudocilije deobom jedinki raste kolonija fragmentacija kolonije, planospore, izogamija stajaće slatke vode, pričvršćene ili lebde
CHLOROCOCCOPHYCEAE jednoćelijske ili cenobijske sa kokoidnim ćelijama ćelijski zid celulozan ili celuloznopektinski sporopolenin otpornost na infekcije autotrofni i miksotrofni organizmi razmnožavanje deobom ćelije, sporulativno autosporama, planosporama, retko aplanosporama, polno plankton slatkih stajaćih i sporotekućih voda
CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Chlorococcum jednoćelijska ponekad agregati nepravilnog oblika razmnožavanje planosporama i aplanosporama zemljišne i slatkovodne vrste
CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Micractinium cenobijska deobom jedne ćelije nastaje cenobija sa zajedničkom galertom ćelije imaju mnogobrojne, dugačke bodljaste izraštaje razmnožavanje autosporama i oogamijom plankton slatkih voda
CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Ankistrodesmus jednoćelijska ili cenobijska (4) ćelije vretenasto izdužene, igličaste, bez galerte razmnožavanje autosporama plankton slatkih voda, bara i jezera
CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Chlorella sp. CHLOROPHYTA Scenedesmus sp.
CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Pediastrum sp. CHLOROPHYTA
CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Hydrodictyon sp. CHLOROPHYTA
CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Coelastrum sp. CHLOROPHYTA