Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Σχετικά έγγραφα
Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

MEHANIKA MATERIJALNE ČESTICE

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

1.3.1 Ubrzanje pri vektorskom opisivanju kretanja Pretpostavimo da se materijalna tačka kreće s leva na desno. U trenutku t 1 = t nalazi se u r r

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

Postavljamo uvjet ravnoteže na osnovu dijagrama slobodnog tijela i dijagrama masa-ubrzanje.

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

2.7 Primjene odredenih integrala

r r KINEMATIKA KINEMATIKA NA TO^KA (t) - osnovna kone~na ravenka na dvi`ewe vo vektorski oblik dvi`ewe - hodograf na vektorot =

2. Rotacija krutog tijela. Kinematika krutog tijela. 11. dio. Kinematika krutog tijela. 1. Translacija krutog tijela. a) Krivocrtna b) Pravocrtna

Potrebne su relacije za put slobodnog pada za jedno i drugo nebesko tijelo (nepoznato (X)

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i



Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Kinematika. Kinematika. Kinematika

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

Kinetička energija: E

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Η μέθοδος του κινουμένου τριάκμου


Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Dinamika krutog tijela. 14. dio

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

SLOŽENO KRETANJE TAČKE

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

18. listopada listopada / 13

2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Chapter 1 Fundamentals in Elasticity

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

cz+d d (ac + cd )z + bc + dd c z + d

m 1, m 2 F 12, F 21 F12 = F 21

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

..,..,..,..,..,.. $#'().. #*#'!# !" #$% &'( )*%!"( %+

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Operacije s matricama

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

( , 2. kolokvij)

ΛΥΜΕΝΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΞΕΤΑΣΕΩΝ ΦΩΤΟΜΕΤΡΙΑΣ

ITU-R P ITU-R P (ITU-R 204/3 ( )

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

TEHNIČKA MEHANIKA II

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

T : g r i l l b a r t a s o s Α Γ Ί Α Σ Σ Ο Φ Ί Α Σ 3, Δ Ρ Α Μ Α. Δ ι α ν ο μ έ ς κ α τ ο ί κ ο ν : 1 2 : 0 0 έ ω ς 0 1 : 0 0 π μ


Periodičke izmjenične veličine

7 Algebarske jednadžbe

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IZVODI ZADACI (I deo)

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

m r = F m r = F ( r) m r = F ( v) F = F (x) m dv dt = F (x) vdv = F (x)dx d dt = dx dv dt dx = v dv dx

Transcript:

Kinemik meijlne oke 3. dio ) Zdnje kiocnog gibnj b) Bzin i ubznje 1

Kiocno gibnje meijlne oke Položj meijlne oke u skom enuku emen možemo definii n slijedee nine: 1. Vekoski nin defininj gibnj (). Piodni nin defininj gibnj s s ()

1. Vekoski nin defininj gibnj Pi gibnju oke M mijenj se eko položj po pcu i inenzieu. Zkon kiocnog gibnj ekoskom obliku: () 3

. Piodni koodinni sus Zkon kiocnog gibnj: s s () Oogonlni sus s polinijskim osim n i koji se od Oz oogonlnog sus zlikuje smo sojom pominošu. 4

. Piodni koodinni sus Koodinni sus je ezn uz meijlnu oku M koj se gib po punji jekoiji s. Pimjen piodnog koodinnog sus mogu je smo ko je pozn punj: s s () 5

1. Vekoski nin defininj gibnj Pi gibnju oke M mijenj se eko položj po pcu i inenzieu. Zkon kiocnog gibnj ekoskom obliku: () 6

1. Vekoski nin defininj gibnj () Gibnje zdjemo ekoom položj dijus eko u jednom od koodinnih sus: Descesoom, cilindinom (polnom) ili sfenom. 7

1. Desceso koodinni sus () () () i i () () j z() j z k () k Zkon kiocnog gibnj: z () () z() (Pmeske jedndžbe) 8

Z gibnje u posou : () () z z() Z gibnje u nini : () () Z gibnje po pcu : () 9

1.b. Cilindini (polni) koodinni sus Položj oke u odnosu n efeenni koodinni sus Oz definin je djem dužinm ρ i z e jednim kuom ϕ koji se mijenjju ijekom emen Zkon kiocnog gibnj: ρ ρ () ϕ ϕ () z z () 1

11

1.b. Polni koodinni sus Z gibnj u nini koodin z z() p se ekoi ρ i podudju. () ϕ ϕ () 1

1.b. Kužno gibnje u nini O nješi oblik kiocnog gibnj Zkon kužnog gibnj: kons. ϕ ϕ() 13

Zkon gibnj: ) Jednoliko ubzno gibnje ϕ ϕ 1 ω ε b) Jednoliko uspoeno gibnje ϕ ϕ 1 ω ε c) Jednoliko gibnje ϕ ϕ ω 14

1c. Sfeni koodinni sus Položj oke u sfenom odeen je jednom dužinom i dm kuoim ϕ i θ koji se mijenjju ijekom emen. Zkon kiocnog gibnj: () ϕ ϕ () θ θ () 15

. Piodni koodinni sus Zkon kiocnog gibnj: s s () 16

Piodni koodinni sus oe: ngen, gln noml n i binoml b (desni koodinni sus). 17

Iz osnonih kinemskih eliin: pu emen s (m) odnosno (m) (s) možemo odedii glne kkeisike gibnj: bzinu (m/s) [ω (1/s)] ubznje (m/s ) [ε (1/s )] 18

Bzin i ubznje oke Odeinje bzine gibnj oke u kiocnom gibnju oisi o ninu n koji je zdno gibnje 1. ekoski u: ) Descesoom koodinnom susu b) Polnom koodinnom susu. u piodnom koodinnom susu 19

1. Vekoski nin: Komponene bzine: d d Inenzie bzine: d d () i () j Komponene ubznj: d d d d Inenzie ubznj: d d d d

1. Desceso koodinni sus Komponene bzine: d d Inenzie bzine: d d () i () j Komponene ubznj: Inenzie ubznj: d d d d d d d d 1

1.b. Cilindini - Polni koodinni sus; Kužno gibnje: kons. ϕ ϕ() Kun bzin: ω Kuno ubznje: ε dϕ ω d dω ε d ϕ d d ϕ ϕ

Obodn bzin: ω 3

ω ϕ ϕ() kons. Komponene ubznj: n d d ε ω Inenzie ubznj: gα n ε ω n ε ω 4 4

Kužno gibnje Rzlikujemo slujee: ε > dω ε. d > ubzno gibnje ε kons. jednoliko ubzno ε < dω ε. d < uspoeno gibnje ε kons. jednoliko uspoeno ε dω ε. d jednoliko gibnje 5

) Jednoliko ubzno gibnje Kuno Kun Zkon ubznje : bzin : gibnj : dω ε d ω ω ϕ ϕ kons. ε ω 1 ε 6

b) Jednoliko uspoeno gibnje Kuno Kun Zkon usponje : bzin : gibnj : dω ε d ω ω ϕ ϕ kons. ε ω 1 ε 7

c) Jednoliko kužno gibnje Kuno Kun Zkon ubznje : bzin : gibnj : ε dϕ ω kons. d ϕ ϕ ω 8

. Piodni koodinni sus s s () Veko bzine poklp se s smjeom ngene. Poziin je smje osi glne nomle n onj koji gled pem sedišu zkiljenosi. Veko ubznj im dije komponene: ngencijlnu i nomlnu n. Bzin : s ds d Ubznje : d d d d s 9

Gibnje oke po kužnici polumje R 3

31 ( ) ( ) ( ) u 5 k j 4 i 6 k j 3 i k 5 6 j 4 3 i 1 Tjekoij je pc Pimje 1. Vekosko nin zdnj kiocnog gibnj: k () j () i () z

3 Vekoski nin: d d d d d d z z Komponene bzine: z Inenzie bzine: Komponene ubznj: Inenzie ubznj: z z z z d d d d d d d d d d d d k () j () i () z

33 ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 7 m/s 6 3 6 k j 3 i 5 6 ; 4 3 1 ; k 5 6 j 4 3 i 1 z z Jednoliko gibnje po pcu

Pimje. Desceso koodinni sus A (;4) 4 1(s) B (;5) - z iz u jekoiju : - 4 ( - 4) 4 elimincij 8 (s) pme B C (4;6) jekoij je dio pc 34

35 ; ; d d Ubznje : m/s,4 5 1 1 d d d d Bzin : 4 Jednoliko pocno gibnje

Pimje 3: Kužno gibnje Tok A gib se jednoliko ubzno po kužnoj punji dijus 3 m. Zdn je poeni položj A, s ; 1 m/s i ngencijln komponen ubznj,5 m/s. Odedie: ) jedndžbu gibnj i punju s ucnim položjim oke A z, 1,, 3 i 4 s b) bzine z, 1,, 3 i 4 s c) ubznj z, 1,, 3 i 4 s d) kune bzine ω i ubznj ε z, 1,, 3 i 4 s 36

Jednoliko ) ds b) Bzin : 1,5 d d c) Ubznje :,5 (m/s d d) 3 m, Zkon ubzno s gibnj :, n gibnje : s s s 1m / s,,5 Kun bzin i kuno ubznje ω ω 3,5 ε ε,166 3 3 ) 1,5 m/s (1/s n s ) l ϕ ( s - kužni luk!) ϕ (1,5 ) 3 s s 3 37

1 s,5 1,5 ϕ (,5 )/3,4 ϕ 18. ϕ / 4 1,5 1, 1,5,5,5,5 n (1,5 ) /3,33,75 [( ) ( n ) ] 1/,6,9 ω (1,5 )/3,33,5 ε,166,166,166 38

(s) 1 3 4 s (m) 1,5 3, 5,5 8, ϕ (d),4 1, 1,75,66 ϕ ( ) 4 57 1 153 (m/s) 1, 1,5,,5 3, (m/s ),5,5,5,5,5 n (m/s ),33,75 1,33,8 3, (m/s ),6,9 1,41,14 3,4 ω (1/s),33,5,66,83 1, ε (1/s ),166,166,166,166,166 39

Vekoi bzin: Vekoi ubznj: 4

P - pol bzin Hodogf bzin - kiulj spoj šk eko bzin iz jednog pol P - pol ubznj 41

Fomln nlogij pocnog i kužnog gibnj Pocno gibnje Kiocno gibnje pu bzin ubznje s s Jednoliko gibnje: s ds d d d ku ocije kun bzin kuno ubznje Jednoliko pomjenjio gibnje kons. ± ± 1 kons. s s ε kons. ω ω ϕ ϕ Jednoliko gibnje: ε ± ε ω ϕ dϕ ω d dω ε d 1 ± ε ω kons. ϕ ϕ ω 4

Pimje 4: - z 6 3 4 jekoiju : - 6 3-6 4 3 4 8 3 1(s) elimincij A (6;) B (9;4) Tjekoij je dio pc pme 3 4 5 m/s Jednoliko pocno gibnje 43

Pimje 5. 8 - z 3 4 3 jekoiju : 4 1 4 4 6 3 4-1 1(s) elimincij A (;) B (4;3) 3 4 pme 3(s) (s) A (;) C (-1;-9) 44

8 4 6 3 8 8 6 6 1 1 1 m/s smje AB 1(s) (s) 1 m/s smje BA 8 6 1 m / s smje BA Gibnje : od A do B jednoliko uspoeno od B do A jednoliko ubzno 45

Pimje 6. Kužno gibnje Tok se gib jednoliko po Zemljinom ekou polumje 6 37 km. ) Kojom bzinom se mo gibi ok d bi posigl ubznje jednko g ek. 9,78 m/s b) Koliko bi emen eblo oki d obie Zemlju om bzinom? 6 37 km g 9,78 m/s ) g? b)? 46

47 ) Jednoliko gibnje 1h 4 min 3 s (s) 57 789 1 637 s b) m/s 789 1 637 9,78 g g g g 3 3 n π π π

Pimje 7. Kužno gibnje Ako peposimo d se Zemlj gib oko Sunc jednoliko po kužnoj punji polumje 148,7. 1 6 km i d jedno kuženje je 364 ¼ dn izunje: ) obodnu bzinu Zemljin sediš b) cenipelno ubznje Zemljin sediš: R 148,7. 1 6 km 364 ¼ dn 364 ¼ 4 36 31.471. s )? b) n? 48

49 ) (km/s 1 5,9 1 148,7 9,67 R b) (km/s) 9,67 31.471. 1 148,7 R R s ) 6 6 n 6 π π π

Pimje 8: Piodni koodinni sus s 5. sin - oscilono (hmonijsko) gibnje π/ π 3π/ π s 5 sin 5-5 5

s 5. sin ω 1 T π ω π 51

Bzin: Ubznje: s 5. sin ds 5 cos d d d d d s 5 sin π/ π 3π/ π s 5 sin 5-5 5 cos 5-5 5-5 sin -5 5 5

53