AKSIJALNO NAPREZANJE LINEARNO STANJE NAPREZANJA HUKOV ZAKON
|
|
- É Δράκος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 AKSIJALNO NAPREZANJE LINEARNO STANJE NAPREZANJA HUKOV ZAKON
2 Gredni nosač može biti spoljnim silama napregnut na razne načine, pa tako postoji aksijalno naprezanje, čisto savijanje, savijanje silama, torzija, kao i razni slučajevi složenog naprezanja. Za sve slučajeve naprezanja grednog nosača treba doći do opštih izraza za napone i deformacije da bi se pripremili podaci za analizu grednog nosača, tj. njegovo dimenzionisanje, kontrolu stanja napona, stabilnosti i sl. Ako su poznata rešenja za četri osnovna slučaja naprezanja, primenom principa superpozicije (kada taj princip može da se primeni), mogu se dobiti rešenja za različita kombinovana naprezanja.
3 AKSIJALNO NAPREZANJE NORMALNI NAPON I DILATACIJA Najosnovniji pojmovi u Otpornosti materijala su napon i dilatacija. Ovi pojmovi se se mogu objasniti u njihovom najelementarnijem obliku analiziranjem prizmatičnog štapa koji je opterećen aksijalnom silom Aksijalna sila duž ose štapa izaziva zatezanje ili pritisak u štapu. Poluga je zategnut prizmatični element
4 Aksijalno naprezanje (zatezanje ili pritisak) je naprezanje pri kome se u poprečnim presecima pravog štapa javljaju samo aksijalne unutrašnje sile. Sve druge unutrašnje sile jednake su nuli (transverzalne sile, momenti savijanja, momenti uvijanja), to jest ne postoje. Takvo naprezanje javlja se ne samo u slučaju kada su spoljašnje sile kolinearne sa osom štapa i deluju duž ose štapa, već i u slučaju kada seku osu štapa pod nekim uglom ali se pri tome pravac njihove rezultante poklapa sa osom štapa.
5 Elementi rešetke telekomunikacionog tornja su prizmatični štapovi napregnuti na zatezanje ili pritisak
6 Cilindričan štap prikazan na slici zategnut je na krajevima silama F, koje deluju u težištima osnova štapa. Koordinatni sistem x, y, z postavljen je tako da se osa z poklapa sa podužnom osom grede, dok ose x i y leže u ravni poprečnog preseka grede. Površina poprečnog preseka je A. UNUTRAŠNJE SILE I NAPONI Štap pre nanošenja opterećenja je dužine l, dok je posle nanošenja opterećenja dužina štapa uvećana za δ (delta) l. poprečni presek
7 Unutrašnje sile u štapu će se pojaviti ukoliko se štap preseče na dva dela zamišljenom ravni upravnom na osu štapa. Svaki od ovih delova pod uticajem spoljašnje sile i unutrašnjih sila koje se prenose preko presečne površine mora da bude u ravnoteži. Prema tome, redukciona rezultanta svih unutrašnjih sila na težište poprečnog preseka mora biti jedna sila u pravcu ose štapa suprotnog smera od spoljašnje sile koja deluje na taj deo štapa. Z = 0 F F = 0 F = F Iz ovog statičkog uslova ravnoteže (Osnovna hipoteza otpornosti materijala) još uvek nije moguće odrediti raspored i veličinu unutrašnjih sila po površini A. A A
8 UNUTRAŠNJE SILE I NAPONI Ako veličinu normalnog napona u tački M,čije su koordinate (x,y) obeležimo sa σ z ( x, y) normalni napon u tački M za presečnu ravan sa normalom z, je rezultanta unutrašnjih sila koje se prenose preko elementa površine da oko te tečke σ z ( x, y) da σ a preko celog porečnog preseka z ( ) A x, y da Uslov ravnoteže levog dela glasi: Z = 0 σ ( x, y) da F 0 A z =
9 UNUTRAŠNJE SILE I NAPONI Unutrašnja sila predstavlja rezultantu svih elementarnih unutrašnjih sila koje deluju na svaku elementarnu površinu poprečnog preseka. F = F A = σ A z ( x, y) da
10 Ni iz ovog uslova se još ne može odrediti veličina napona σ z ( x, y) Pretpostavljajući dalje da je u slučaju cilindrinog štapa σ z x, y = const. normalan napon u svim tačkama poprečnog preseka jednak, ( ) Z σ A F = 0 σ = z = 0 ( x, y) da F 0 Zbog toga se kratko govori o naponu ili naprezanju u štapu pričemu se misli na napon u pojedinim tačkama štapa za presečne ravni upravne na osu štapa. A σ z = z F A
11 Prema tome, u slučaju aksijalno napregnutog štapa napon je u svim tačkama, dovoljno udaljenim od krajeva, za presečne ravni koje su upravne na njegovu osu, jednak i dat izrazom σ = F A
12 Bernulijeva pretpostavka o ravnim presecima Štap ostaje prav i posle nanošenja opterećenja, a takođe poprečni presek ostaje ravan i upravan na osu nosača iako u toku vremena štap menja oblik i zapreminu. Zamišljeni ravni preseci upravni na osu nosača, ostaju i posle deformisanja ravni i upravni na osu nosača. Poprečni presek pri deformisanju štapa ostaje ravan ali se pomera paralelno (translatorno) duž ose štapa. Pri eksperimentalom ispitivanju primećeno je da linije nanešene na površinu neopterećenog štapa u ravnima poprečnih preseka ostaju ravne i kad se štap optereti zategne ili pritisne. Pretpostavlja se da se sličan proces dešava i sa odgovarajućim zamišljenim linijama unutar štapa.
13 Zbog toga se može pretpostaviti da se sve tačke proizvoljnog poprečnog preseka pomeraju paralelno sa osom štapa za istu veličinu i da i dalje leže u zajedničkoj ravni. Ovo nije slučaj kod tankozidnih štapova. Na osnovu Bernulijeve pretpostavke može se smatrati da je normalni napon u svakoj tački poprečnog preseka konstantan. F F = F A = σ A z = FA = σ σ = A F A ( x, y) da da = σa
14 San Venanov princip Eksperimenti i teorijska ispitivanja su pokazala da je u tačkama tela dovoljno udaljenim od krajeva štapa (područja nanošenja opterećenja na telo) je pravac unutrašnjih sila paralelan sa osom štapa, tj. da u bilo kojoj tački poprečnog preseka postoji samo normalna komponenta napona, a da je tangencijalna komponenta napona jednaka nuli. Greda je od homogenog i izotropnog materijala poznatih mehaničkih svojstava. Pretpostavlja se da je materijal linearno elastičan ukoliko nije posebno naznačeno. Homogen materijal ima iste fizička i mehanička svojstva u svim tačkama, a izotropan materijal ima iste osobine u svim pravcima.
15 Ako štap nije cilindričan ili ako na nekom mestu ima zarez tada prethodne pretpostavke ne važe. Naponi u tačkama poprečnog preseka koji prolazi kroz sredinu zareza, a koje se nalaze bliže krajevima, mogu biti dva i tri puta veći nego u težištu preseka. Ova pojava se naziva koncentracija napona. Diskontinuitet poprečnih preseka može da izazove veliku koncentraciju napona
16 DEFORMACIJE Pod uticajem aksijalne sile štap se deformiše menja svoje dimenzije i podužne i poprečne. Razlika krajnje dimenzije (posle deformisanja) i odgovarajuće prvobitne dimenzije (pre deformisanja) je apsolutna deformacija - izduženje ili skraćenje. Odnos apsolutne deformacije i odgovarajuće prvobitne dimenzije štapa je relativna deformacija ili dilatacija.
17 DEFORMACIJE Dilatacija u pravcu ose štapa ili u pravcu dejstva sile je podužna dilatacija. Dilatacije u poprečnom pravcu su poprečne dilatacije. Dilatacije su bezdimenzionalne veličine Često se izražavaju u procentima.
18 ZATEZANJE apsolutna deformacija l = l l 1 a = a1 a b = b b 1 podužna DEFORMACIJE poprečna relativna deformacija ε = ε = p ε = p l l a a b b podužna poprečna
19 PRITISAK apsolutna deformacija 1 DEFORMACIJE l = l l podužna a = a1 a b = b b 1 poprečna relativna deformacija ε = ε = p ε = p l l a a b b podužna poprečna
20 Kako je dilatacija odnos dve dužine, to je bezdimenzionalna veličina, nema jedinicu. Dilatacija se izražava brojem, nezavisno od bilo kog sistema jedinica. Numerička vrednost dilatacije je obično veoma mala, jer su štapovi obično od materijala koji imaju male promene dužine pod dejstvom opterećenja. Na primer, dilatacija čeličnog štap dužine 2 m koji se pod dejstvom opterećenja izduži za 1,4 mm ima dilataciju: δ l 1, 4 ε = = = = 0, l l Dilatacije se često izražavaju u procentima, posebno kad su velike. U ovom primeru dilatacija je 0,007%.
21 Štap se pod dejstvom sile zatezanja izdužuje. Što je veća sila, veća su i izduženja. Pod dejstvom sile pritiska aksijalno napregnut štap se skraćije. Što je veća sila, veća su i skraćenja. Dilatacija direktno zavisi od veličine aksijalnih sila. Zavisnost između spoljašnjih sila aksijalnog naprezanja i odgovarajućih deformacija se određuje ekperimentalno u laboratorijama uz korišćenje odgovarajuće opreme.
22 MEHANIČKE KARAKTERISTIKE MATERIJALA KONSTITUTIVNE JEDNAČINE VEZE IZMEĐU NAPONA I DEFORMACIJE HUKOV ZAKON Jednačine koje opisuju ponašanje svakog materijala pod dejstvom spoljašnjeg opterećenja, tj. na izvestan način opisuju njegov sastav (konstituciju), nazivaju se konstitutivne jednačine. One uspostavljaju vezu između veličina koje određuju stanje napona sa odgovarajućim veličinama koje određuju stanje deformacija u proizvoljnoj tački tela.
23 Zbog svoje različite strukture različiti materijali se različito ponašaju pod dejstvom spoljašnjeg opterećenja. Ali i jedan isti materijal se u različitim uslovima različito ponaša na primer, pod promenljivim opterećenjem, pod povišenom temperaturom itd, a i pod različitim intenzitetom opterećenja. Za opterećenje ispod određene granice, na primer čelik se ponaša (deformiše) elastično povratno, pa se za taj opseg opterećenja i deformacija formulišu jedne konstitutivne jednačine. Međutim, kada opterećenje pređe određenu granicu, materijal počinje da se deformiše plastično nepovratno, pa u tom opsegu napona i deformacija važi drugi skup jednačina koje povezuju napon i deformaciju. Formulisanje konstitutivnih jednačina koje tačno opisuju ponašanje različitih materijala u različitim uslovima je veoma složen problem. Teorijska analiza koja polazi od osnovnih zakona fizike uključujući molekularnu fiziku, fiziku čvrstih stanja i metalurgiju, nisu do sada dala rešenje ovog problema. Zbog toga se u formulaciji konstitutivnih relacija koriste u velikoj meri rezultati eksperimenata.
24 Projektovanje konstrukcija tako da one budu trajne i adekvatno funkcionišu zahteva poznavanje ponašanja materijala od koga su napravljene. Jedini način da se odredi kako se materijal ponaša pod dejstvom opterećenja je izvođenje eksperimenta u laboratoriji. Uobičajen postupak je da se mali element od nekog materijala postavi u odgovarajuću mašinu, nanese opterećenje i mere deformacije, kao što je na primer promena dužine i promena prečnika. Najznačajnije je ispitivanje na zatezanje ili pritisak. Mada se mnoge važne mehaničke karakteristike materijala mogu odrediti iz ovakvog ispitivanja, ono se prvenstveno koristi za određivanje veze između normalnog napona i dilatacije kod mnogih materijala kao što su metali, keramika, polimeri i kompoziti.
25 TEST ISTEZANJA ŠTAPA Eksperiment koji daje osnovne podatke o ponašanju materijala je test istezanja štapa, tj. epruvete specijalnog oblika koja se isteže u mašini za istezanje (kidalici)
26 Mašina za test zatezanja sa automatskim beleženjem izmerenih podataka
27 Mašina za ispitivanje čelične epruvete na zatezanje
28 Eksperiment zatezanja čelične epruvete
29 Tipična čelična epruveta sa ekstenzometrom koji meri izduženje
30 Epruveta od kamena za test na pritisak za dobijanje čvrstoće na pritisak, modula elastičnosti i Puasonovog koeficijenta
31 KONSTITUTIVNE JEDNAČINE Dijagram sila izduženje (deformacija) za meki čelik
32 KONSTITUTIVNE JEDNAČINE Dijagrami sila izduženje (deformacija) za razne materijale
33
34 Neka je l početno rastojanje između dve označene tačke M i N u srednjem delu epruvete, a A početna površina poprečnog preseka u trenutku t 0. Neka je u trenutku t dužina M N = z, a u trenutku t+dt, dužina je z+dz. Tada je priraštaj stvarne deformacije: dε = dz z Stvarna deformacija - dilatacija je t 1 1 dz ε = dε = = z t 0 a stvarni napon je l l ln l l 1 σ = F A Epruveta u trenutku t 0, t, t+dt, t 1 gde je A stvarna (trenutna) površina poprečnog preseka.
35 Umesto veličina ε i σ mogu se uzeti tzv. nominalna (inženjerska) deformacija - dilatacija: i nominalni (inženjerski) napon: l ε = 1 l = l l l σ = 0 F A gde je A početna površina poprečnog preseka.
36 VEZE IZMEĐU NAPONA I DEFORMACIJE radni dijagram materijala
37 Dok napon u štapu ne dostigne granicu proporcionalnosti veza napona i deformacije je linearna. Ovakve deformacije se nazivaju elastične deformacije. Na delu OE su elastične deformacije, koje su povratne, tj. ako se epruveta rastereti, ona se vraća u prvobitni oblik. Tačke P i E vrlo bliske, obično se usvaja da se one poklapaju, tj. za granicu elastičnosti se usvaja tačka E gde se završava elastično područje krive. Napon koji odgovara tački E naziva se napon na granici elastičnosti σ E Osobina tela da se po prestanku opterećenja vraća u potpunosti u prvobitni oblik naziva se elastičnost.
38 Iza granice elastičnosti počinju plastične deformacije. Kod čelika i nekih legura dolazi do naglog pada napona posle tačke T 1 (T G ), a zatim do povećanja deformacija bez povećanja napona (deo T 2 T 3 ) kada telo prestaje da pruža bilo kakav otpor, kao da materijal teče. Tačka T 1 (T G ) naziva se gornja granica plastičnog tečenja, tačka T 2 (T D ) donja granica tečenja ili kratko granica tečenja (σ T ). U slučaju zatezanja granica tečenja se naziva još i granica razvlačenja ili granica velikih izduženja, a u slučaju pritiska granica gnječenja. Od tačke T 3 pa nadalje sve do tačke M, dilatacija nastavlja da raste sa porastom napona. Ova osobina, koju poseduju uglavnom svi metali u normalnim uslovima, zove se ojačanje ili očvršćenje materijala. Ova pojava je posledica unutrašnjih promena u strukturi materijala u toku plastične deformacije. Napon koji odgovara tački M naziva se jačina materijala - σ M.
39 Zbog daljeg sužavanja (kontrakcije) epruvete, dalja deformacija se može odvijati uz izvesno smanjenje napona (deo MS) do loma. Napon koji odgovara tački S naziva se napon pri lomu σ S.
40 A Ako se epruveta rastereti u konfiguraciji koja odgovara tački A, što važi za sve iza tačke E, ona se ne vraća u prvobitno stanje, već rasterećenje ide po krivoj AB. Od ukupne deformacije jedan deo se vraća elastična deformacija ε e, dok drugi deo ε p ostaje. Ova trajna ili zaostala deformacija naziva se plastična deformacija. Osobina materijala da se može trajno deformisati naziva se plastičnost. Pri ponovnom opterećenju epruvete deformacija bi se odvijala po krivoj BK, a zatim bi se nastavila po krivoj KS.
41 Umesto stvarne krive obično se usvaja uprošćena kriva kod koje se smatra da je veza između napona i deformacije u elastičnom području linearna (σ=e ε) i da se AB i B K poklapaju, prave su i paralelne sa OE. Ovo znači da se pretpostavlja da plastična deformacija koja se dogodila do tačke A ne menja znatno elastične osobine materijala, tako da se smatra da je rasterećenje sa istim nagibom tgϕ=e, kao i na početku eksperimenta.
42 Neki materijali, na primer aluminijum ili beton nemaju izraženu gornju i donju granicu tečenja. Kod tih materijala, napon tečenja σ T se definiše kao napon kome odgovara trajna (plastična) deformacija veličine 0,002 (2% o ). Pri razmatranju veze između napona i deformacija dolazi se do još jedne klasifikacije materijala žilavi i krti materijali. Mnogi metali (čelik, aluminijum) imaju u normalnim okolnostima izraženo plastično deformisanje - žilavi materijali. Krti materijali (beton, kamen, staklo, opeka) lome se naglo, bez izražene prethodne plastične deformacije
43 Žilavi materijali Nekaljeni čelici, bakar, aluminijum itd. slabo podnose tangentni napon pa se kidaju po kosoj ravni, približno pod uglom 45 0 u odnosu na osu štapa. Krti materijali Sivi liv, kaljeni čelik, kamen, keramika itd. slabo podnose normalni zatežući napon pa se štap kida po poprečnom preseku, gde je ovaj napon najveći.
44 Krt materijal Žilav materijal
45
46 HOOKE-OV ZAKON IDEALNO ELASTIČNO (HOOKE-OVO) TELO VEZA IZMEĐU NAPONA I DEFORMACIJE PRI LINEARNOM STANJU NAPONA Posmatrajući ponašanje čeličnih opruga pod opterećenjem Hooke je došao do zakona koji se odnosi na vezu između napona i deformacije pri linearnom stanju napona. Ovaj zakon se može izraziti kao: ε = σ E Robert Hooke ( ) proučava elastična svojstva materijala. Na osnovu eksperimenata na oprugama, žicama i drvenim konzolama postavlja zakon o linearnoj vezi između opterećenja i deformacija pri zatezanju, na čemu se zasniva Teorija elastičnosti.
47 Tomas Young ( ) E predstavlja koeficijent proporcionalnosti između napona i dilatacije i naziva se modul elastičnosti ili Yuong-ov modul. Ima dimenziju napona (na pr. 1MPa=1 N/mm 2, N/cm 2, 10 MPa=1 kn/cm 2 ) i u dijagramu napona i dilatacije predstavlja tangens ugla između početnog dela linije dijagrama i ose ε.
48 U poređenju sa naponom, E je obično vrlo veliki broj, na pr. za čelik je E=2, N/cm 2 =2, kn/cm 2 =2, MPa. Ovo znači da bi za izduženje čelične šipke poprečnog preseka 1 cm 2 i dužine 100 cm bila potrebna sila od N za izduženje od 1mm.
49 l l l = δ = ε A N A F = = σ ε = σ E E A N E A N E E A N l l l l l l = = = ε = σ = Dilatacija pri aksijalnom naprezanju normalni napon pri aksijalnom naprezanju U području elastičnog ponašanja materijala i primene Hukovog zakona Pa je izduženje aksijalno napregnutog štapa: VEZA IZMEĐU NAPONA I DEFORMACIJE PRI AKSIJALNOM NAPREZANJU HUKOV ZAKON
50 Proizvod Young-ovog modula i površine poprečnog preseka štapa EA naziva se aksijalna krutost štapa. l = N l E A Izduženje štapa je proporcionalno sa normalnom silom N i dužinom grede l, a obrnuto proporcionalno sa veličinom EA - aksijalnom krutošću štapa. Ovo važi samo ako su površina poprečnog preseka A i normalna sila N konstantni po celoj dužini štapa.
51 U slučaju da postoji promena normalne sile u štapu ili je štap različitog poprečnog preseka na pojedinim delovima tada je izduženje štapa: l = l i= 1 l i = l i= 1 N i l E A i i
52 Primer 1 Odrediti napone i ukupno izduženje grede, ako je cela od istog materijala i istog poprečnog preseka. Normalna aksijalna sila u delovima grede: N = F + F + F N = F + F N = F 3 3 Normalni naponi u delovima grede: Izduženje grede 1. način: N1 F + F + F σ 1 = = A A N2 F2 + F3 σ 2 = = A A N3 F3 σ 3 = = A A N l N l N l l l l l EA EA EA ( F1 + F2 + F3 ) a ( F2 + F3 ) b F3 c lab = + + EA EA EA 1 I 2 II AB = I + II + III = III
53 Izduženje grede: 2. način primena principa superpozicije: ( F ) ( F ) ( F ) a F ( a + b) F ( a + b + c) l = l + l + l AB F EA EA EA lab = + +
54 Primer 2 Odrediti napone u štapovima ako su od istog materijala i poprečnih preseka površina A 1 i A 2. S 1 Sile u štapovima se određuju iz uslova ravnoteže čvora C: Normalni naponi u štapovima: X = 0 S2 S1 cos α = 0 F F S 1 =, S2 = Y = 0 S sin tg 1 sin α F = 0 α α S 1 σ 1 = = A1 1 S 2 σ 2 = = A2 2 F A sin α F A tg α (zatezanje) (pritisak)
55 . POASONOV KOEFICIJENT Eksperimenti pokazuju da je za izotropan materijal poprečna dilatacija do granice elastičnosti linearno proporcionalna podužnoj dilataciji: ε p = ν ε Koeficijent proporcionalnosti ν naziva se Poasonov koeficijent ili koeficijent bočne kontrakcije. Siméon Poisson ( )
56
57 HUKOV ZAKON PRI JEDNOOSNOM NAPREZANJU σ ε = E ε p = ν ε Veličine E i ν u ovom jednačinama nazivaju se konstante elastičnosti i karakteristične su za pojedine vrste materijala u određenim uslovima.
58 Modul elastičnosti ima dimenziju napona i u dijagramu (σ, ε) predstavlja tangens ugla između linije σ-ε i ose ε Ako se u jednačini ε = E=tg α σ E uzme ε=1, tj. l=l, tada je σ=e, pa se E može interpretirati kao napon koji udvostručuje početnu dužinu epruvete. Na primer, za čelik je E=210 GPa, dok je napon na granici tečenja σ T =240 MPa. Poasonov koeficijent je bezdimenzionalni broj i za većinu metala je ν 1/3, dok je za beton ν 1/6. Inače je uvek E 0, a 0 ν 1/2.
59 POASONOV KOEFICIJENT I MODUO ELASTIČNOSTI MATERIJAL ν E [MPa] Čelik 0,3 2, Aluminijum 0,34 0, Bakar 0,33 1, Mesing 0,37 1, Sivi liv 0,25 1, Beton 1/6 0,3 10 5
60 UTICAJ PROMENE TEMPERATURE Pod uticajem promene temperature štap menja dužinu. Promena dužine proporcionalna je dužini štapa i promeni temperature: l t = αl t α - koeficijent linearnog širenja jednak je promeni dužine štapa od 1m pri promeni temperature za 1 0 C α - određuje se eksperimentalno i zavisi od vrste materijala m Jedinica ili 0 C -1 0 m C
61 UTICAJ PROMENE TEMPERATURE NA DEFORMACIJE I NAPONE U granicama temperaturnih promena kakve se obično dešavaju u građevinarstvu može se usvojiti da je dilatacija usled temperature proporcionalna promeni temperature, tj: ε t = α t α - koeficijent linearnog širenja - dilatacije (linearne termičke ekspanzije). t = t t t - promena temperature 2 1 MATERIJAL α 0 C -1 Čelik Aluminijum Bakar Mesing Sivi liv
62 UTICAJ PROMENE TEMPERATURE NA DEFORMACIJE I NAPONE Pri zagrevanju se štap izdužuje t 0 lt 0 ε t 0 Pri hlađenju se štap skraćuje t 0 lt 0 ε t 0 Štap oslonjen na jednom kraju, a potpuno slobodan na drugom kraju nesmetano se izdužuje ili skraćuje i pri promeni temperature u tom slučaju ne javljaju se unutrašnje sile i naponi. U statički određenim sistemima nema napona
63 Porast temperature t 0 l t = αl t l = l + l 1 ε = α t t Pad temperature t 0 ε = α t t l t = αl t l = l l 1
64 Dilatacije nastale usled temperature obično se superponiraju sa dilatacijama nastalim usled dejstva spoljašnjeg opterećenja (za male elastične deformacije važi princip superpozicije) Ako je štap konstantnog poprečnog preseka i ako je normalna sila konstantna po celoj dužini štapa ukupna promena dužine štapa je: l ε = = σ E N EA + α t l + α t l
65 UTICAJ PROMENE TEMPERATURE NA DEFORMACIJE I NAPONE Ako je štap učvršćen na oba kraja, promena njegove dužine je onemogućena pa promena temperature utiče na pojavu aksijalne sile i napona. Neravnomeran raspored temperatura u telu, ili promena temperature u telu u kome je deformacija sprečena nekim spoljašnjim vezama, može da izazove nova, dodatna naprezanja u telu, takozvane termičke napone. Termički napon se javlja samo u statički neodređenim štapovima ili sistemima.
66 Zagrevanjem štap teži da se izduži i pri tome vrši pritisak na oslonce A i B i izaziva reakcije F A i F B Z = 0 FA FB = 0 FA = FB Zadatak je statički neodređen. Potrebno je postaviti novu (dopunsku) jednačinu uslov deformacija. l = 0
67 Dok se kod statički određenog sistema normalne sile u svim štapovima mogu odrediti samo iz uslova ravnoteže, dotle se kod statički neodređenog sistema moraju koristiti i uslovi kompatibilnosti deformacija. Ovi dodatni uslovi obezbeđuju da prilikom deformacije sistema ne dođe do raskidanja veza između pojedinih delova sistema i nazivaju se geometrijski uslovi ili jednačine pomeranja. Potreban broj ovih jednačina odgovara stepenu statičke neodređenosti sistema, tj. razlici između broja nepoznatih normalnih sila u štapovima i broja uslova ravnoteže.
68 AKSIJALNO NAPREZANJE NAPONI U KOSOM PRESEKU Uz pretpostavku da je poprečna dimenzija štapa znatno manja od podužne, u tehničkim primenama se može usvojiti da je napon u poprečnom preseku raspoređen ravnomerno, pa je: σ = z N A S obzirom da je od svih komponenti napona samo σz 0 stanje napona pri aksijalnom naprezanju je jednoosno linijsko.
69 NAPONI U KOSOM PRESEKU AKSIJALNO NAPREGNUTOG ŠTAPA Poprečni presek Kosi presek σ = z N A napon u poprečnom preseku napon u kosom preseku? U kosom preseku pod proizvoljnim uglom ϕ javlja se totalni napon koji deluje u pravcu ose štapa i koji se može razložiti na komponente u pravcu normale ρ n σ n n u pravcu tagente t ρ n Kao što je napon σ ravnomerno raspoređen po poprečnom preseku, tako je i napon sa svojim komponentama ravnomerno raspoređen po kosom preseku. σ n i τn i τn
70 NAPONI U KOSOM PRESEKU AKSIJALNO NAPREGNUTOG ŠTAPA Komponentalni naponi u proizvoljnom kosom preseku štapa sa normalom koja zaklapa ugao ϕ sa osom z biće: n N = 0 σ da σ da cos ϕ cos ϕ = 0 n T = 0 τ da σ da cos ϕ sin ϕ = 0 n z z 1+ cos 2ϕ cos 2 ϕ =, 2 σ 2 σz τ n = σz cos ϕsin ϕ = sin 2ϕ 2 ( ) 2 z σ n = σz cos ϕ = 1+ cos 2ϕ sin 2ϕ = 2sin ϕcos ϕ Naponi u kosom preseku normale pod uglom ϕ n
71 EKSTREMNE VREDNOSTI NAPONA U KOSOM PRESEKU AKSIJALNO NAPREGNUTOG ŠTAPA σ 2 ( ) σ τ = σ cos ϕsin ϕ = sin 2ϕ 2 2 z z σ n = σz cos ϕ = 1+ cos 2ϕ n z Ekstremne vrednosti normalnog napona u kosom preseku: dσ n dϕ 2ϕ = ϕ = dτ n dϕ 0 = σ 0 = σ z 2ϕ = ± 90 z sin 2ϕ = 2ϕ = 180 ϕ = cos 2ϕ = ϕ = ± 45 0 σ σ z z 0 0 sin 2ϕ = 0 Ekstremne vrednosti smičućeg napona u kosom preseku: cos 2ϕ = 0 τ σ σ σ max min max,min ϕ=± 45 0 = σ = σ = τ = ϕ= 0 0 ϕ= 90 σ 2 z 0 ϕ=± 45 = σ 0 0 = = 0 z σ 2 z
72 U poprečnim i podužnim presecima u kojima deluju ekstremni normalni naponi, tangencijalnih napona nema. τ ϕ= = 0 = τ 0 = 0 ϕ 90 0 Ekstremni tangencijalni naponi međusobno su jednaki po veličini i jednaki su polovini normalnog napona u poprečnom preseku. Deluju u presecima pod uglom odnosno u odnosu na osu štapa.
73 Ovi naponi i odgovarajuća klizanja imaju presudnu ulogu u nastajanju prslina na spoljašnjoj površini zategnutog štapa pri prekoračenju granice tečenja. U ravnima u kojima deluju maksimalni smičući naponi, normalni naponi nisu jednaki nuli σ 2 z σ ϕ= ± =
74 Prsline se obrazuju približno pod uglom ±45 0 u odnosu na osu štapa i na epruveti sečesto mogu videti golim okom. Ravni kidanja zategnutog štapa približno se podudaraju sa ravnima u kojima deluju ekstremni normalni, odnosno tangencijalni naponi. Kidanje zategnutog štapa pri plastičnom lomu Kidanje zategnutog štapa pri krtom lomu
75 MOROV KRUG NAPONA ZA JEDNOOSNO NAPREZANJE AKSIJALNO NAPREGNUT ŠTAP σ 2 σz τ n = σz cos ϕsin ϕ = sin 2ϕ 2 ( ) 2 z σ n = σz cos ϕ = 1+ cos 2ϕ
76 DIMENZIONISANJE PRI JEDNOOSNOM NAPREZANJU U slučaju jednoosnog stanja napona može se veličina kritičnog napona σ K kada nastupa lom, odrediti iz testa istezanja. Napon σ K je jednak naponu na granici tečenja σ T kod žilavih materijala, odnosno jačini materijala σ M kod krtih materijala. Dimenzije štapa određuju se tako da stvarni napon u štapu bude znatno manji od σ K, tj: σ σ d gde je σ stvarni napon, a σ d dozvoljeni napon koji se dobija kada se kritičan napon (σ T ili σ M ) podeli sa koeficijentom sigurnosti k s 1
77 za žilave materijale za krte materijale σ d σ d = = σ k M s σ k T s Koeficijent sigurnosti se uvodi zbog toga što se ne poznaju dovoljno tačno mehaničke karakteristike materijala, niti priroda i veličina opterećenja. Osim toga, pri proračunu se uvode određene pretpostavke kojima se uprošćavaju računski modeli, što dovodi do izvesnog odstupanja računskih napona od stvarnih napona u konstrukciji. Ova odstupanja rezultata se takođe uzimaju u obzir preko koeficijenta sigurnosti. Koeficijemtom sigurnosti su obuhvaćene takođe i greške i odstupanja do kojih dolazi u toku izvođenja konstrukcija. Veličina koeficijenta sigurnosti zavisi od svih navedenih faktora, a određuje se na bazi iskustva. Za različite uslove i vrste materijala koeficijent sigurnosti je propisan zvaničnim tehničkim propisima i obično se kreće od 1 do 10.
78 Dozvoljeni napon je napon koji je za pojedine vrste materijala, vrste opterećenja i vrste nosača određen tehničkim propisima. U slučaju aksijalno napregnute grede dimenzije poprečnog preseka se određuju tako da je u svim poprečnim presecima grede zadovoljen uslov: σ σ d Kako je normalni napon u aksijalno napregnutom štapu: σ = N A sledi da potrebna površina poprečnog preseka A N σ d σ d
79 OSNOVNI ZADACI KOD AKSIJALNOG NAPREZANJA 1. Poznato je opterećenje i poprečni presek treba odrediti veličinu napona. σ = F A 2. Poznato je opterećenje, oblik poprečnog preseka i materijal treba odrediti dimenzije poprečnog preseka. A F σ d 3. Poznati su poprečni presek i dozvoljeni napon treba odrediti vrednost maksimalne sile F = σd A
80 DEFINISANJE VELIČINE NAPONA AKSIJALNO NAPREGNUTOG ŠTAPA Odrediti aksijalnu silu u štapu Izračunati površinu poprečnog preseka štapa Izračunati napon Uporediti vrednost napona sa dozvoljenim naponom σ = F A σ d
81 DIMENZIONISANJE VELIČINE NAPONA AKSIJALNO NAPREGNUTOG ŠTAPA Odrediti aksijalnu silu u štapu Odrediti dozvoljeni napon za odabrani materijal Izračunati potrebnu površinu poprečnog preseka A F σ d
82 ZA DIMENZIONISAN ŠTAP ODREDITI VREDNOST AKSIJALNE SILE Odrediti površinu poprečnog preseka Odrediti dozvoljeni napon za materijal i definisan koeficijent sigurnosti Izračunati maksimalnu aksijalnu silu F = σ d A
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραLOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul
Διαβάστε περισσότεραISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότεραTEHNOLOGIJA MATERIJALA U RUDARSTVU
V E Ž B E TEHNOLOGIJA MATERIJALA U RUDARSTVU Rade Tokalić Suzana Lutovac ISPITIVANJE METALA I LEGURA I ispitivanja sa razaranjem uzoraka II ispitivanja bez razaranja uzoraka III - ispitivanja strukture
Διαβάστε περισσότερα4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I Čisto pravo savijanje Pod čistim savijanjem grede podrazumeva se naprezanje pri kome su sve komponente unutrašnjih sila jednake nuli, osim momenta
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραZnačenje indeksa. Konvencija o predznaku napona
* Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac
Διαβάστε περισσότεραDimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.
Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότερα5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I
5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I ČISTO KOSO SAVIJANJE Pod pravim savijanjem podrazumeva se slučaj kada se ravan savijanja poklapa sa jednom od glavnih ravni
Διαβάστε περισσότεραSILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA
SIE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA DEFINICIJE SIA U PRESECIMA Projektovanje bilo kog konstruktivnog elemenata podrazumeva određivanje unutrašnjih sila u tom elementu da bi se obezbedilo da materijal od koga
Διαβάστε περισσότεραPRIMJERI TEST PITANJA iz OTPORNOSTI MATERIJALA I 1
PRIMJERI TEST PITANJA iz OTPORNOSTI MATERIJALA I 1 Napomene: Pitanja služe kao priprema za izradu testova iz Otpornosti Materijala I, koji se polažu parcijalno i integralno. Testovi su koncipirani kao
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραOsnovni pojmovi, spoljašnje i unutrašnje sile, definicije napona i deformacije, vrste naprezanja. Osnovni pojmovi
Osnovni pojmovi, spoljašnje i unutrašnje sile, definicije napona i deformacije, vrste naprezanja Osnovni pojmovi Kruto telo Rastojanje ma koje tačke je stalno, ne menja se, telo se ne deformiše predmet
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραKonvencija o znacima za opterećenja grede
Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - "T" PRESEK Na skici dole su prikazane sve potrene geometrijske veličine, dijagrami dilatacija i napona,
Διαβάστε περισσότεραAksijalno napregnuti elementi su elementi izloženi samo na zatezanje ili pritisak.
* Aksijalno napregnuti elementi su elementi izloženi samo na zatezanje ili pritisak. JM Gere, BJ Goodno, Mechanics of Materials,, Cengage g Learning, Seventh Edition, 2009. *RC Hibbeler, Mechanics of Materials,
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile
5.5.2016 1 TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA Str 267-290 knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile 5.5.2016 2 ŠTA ĆEMO NAUČITI U OVOM POGLAVLJU? Određivanje unutrašnjih sila u presecima
Διαβάστε περισσότεραl r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)
Vežbe 6 IZVIJANJE 1 IZVIJANJE Izvijanje se javlja kod aksijalno napregnutih štapova na pritisak, kada imaju relativno veliku dužinu u odnosu na površinu poprečnog preseka. Zbog postojanja geometrijskih
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραVEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI
VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI Za MODUL ELASTIČNOSTI je vezan HUKOV ZAKON Hukov zakon je dat izrazom R E MPa R napon ε jedinično izduženje E modul elastičnosti Modul elastičnosti (E) predstavlja
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραTotalni napon u tački preseka. Normalni i tangencijalni napon.
Totalni napon u tački preseka. Normalni i tangencijalni napon. Zamislimo da je opterećeno elastično telo nekom proizvoljnom ravni presečeno na dva dela. Odbačeni desni deo tela, na posmatrani levi, na
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότερα30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca
. Za zadati nosač odrediti: a) Statičke uticaje (, i T) a=.50 m b) Dimenzionisati nosač u kritičnom preseku i proveriti normalne, smičuće i uporedne napone F=00 k F=50 k q=30 k/m a a a a Kvalitet čelika:
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραOsnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje
Osnovne vrste napreanja: ksijalno napreanje Smicanje Uvijanje Savijanje Ivijanje 1 SVIJNJE GREDE SI Greda je opterećena na desnom kraju silom paralelno jednoj od glavnih centralnih osa inercije (y osi).
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραunutrašnja opterećenja
* Ravnoteža u deformabilnom tijelu Koncentrisana sila (idealizacija) Površinska sila Spoljašnja opterećenja: površinske i zapreminske sile Reakcije oslonaca Jednačine ravnoteže Linearna raspodjela opterećenja
Διαβάστε περισσότεραIzvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole
Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije Elastična linija, čija je jednačina y(z), je krivolinijski oblik ose nosača izazvan opterećenjem. Koordinatni sistem ćemo uvek uzimati tako da je koordinatni
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραCENTRIČNO PRITISNUTI ELEMENTI
3/7/013 CETRIČO PRITISUTI ELEMETI 1 Primeri primene 1 3/7/013 Oblici poprečnih presea 3 Specifičnosti pritisnutih elemenata ivijanje Konrola napona u poprečnom preseu nije dovoljan uslov a dimenionisanje;
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija
1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)
Odsek za konstrukcije 27.01.2009. TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN) 1. Za AB element konstantnog poprečnog preseka, armiran prema skici desno, opterećen aksijalnom silom G=10 kn usled
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραMETALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA
METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA 1 Skr. predmeta i red. br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva RASPORED SADRŽAJA NA SLAJDOVIMA NASLOV TEME PODNASLOVI Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su štampani
Διαβάστε περισσότεραTERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1
OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura
Διαβάστε περισσότεραProračun nosivosti elemenata
Proračun nosivosti elemenata EC9 obrađuje sve fenomene vezane za stabilnost elemenata aluminijumskih konstrukcija: Izvijanje pritisnutih štapova; Bočno-torziono izvijanje nosača Izvijanje ekscentrično
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραTAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - PRAVOUGAONI PRESEK Moment loma za pravougaoni presek prikazan na skici odrediti za slučajeve:. kada
Διαβάστε περισσότερα12/1/2015 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA NAPON U PRESEČNOJ RAVNI. ρ = σ + τ + τ ρ = σ 2 + τ
//05 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA OTPORNOST MATERIJALA I Pojam napona vean je a određenu tačku i ravan kojoj pripada ta tačka. Nekom drugom preseku kro tačku M tela odgovaraće
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότερα