Beskonačni redovi 1.1 BROJEVNI REDOVI. Beskonačni brojevni red (numerički red, red sa konstantnim članovima) predstavlja sumu u :
|
|
- Ἀντίπας Σπηλιωτόπουλος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Besoči redovi. BROJEVNI REDOVI Besoči brojevi red umeriči red, red s osttim človim predstvlj sumu u : svih člov eog besočog brojevog iz { } Zbirove u u u u. s u, s u u, K, s u. zivmo prcijli zbirovi. Kžemo d je vredost: red overget, o postoji grič s lim s u. oju zovemo zbir besočog red. U suprotom, žemo d je red diverget. Ostt red je rzli jegovog zbir i prcijlog zbir s prvih člov. : R s s u u u. i o je red overget, o očigledo teži uli d eogričeo rste: lim R.
2 Primeri: Hrmoijsi red Geometrijsi red je diverget, jer je jegov sum besoč. je overget i jegov sum je jed : q s, lim q s Ao je red overget očigledo je d jegov opšti čl u mor d teži uli d vidi., p je to eophod uslov d red bude overget, li e i dovolj uoči pr. divergeciju hrmoijsog red. Iz jedči.-. proizilzi d je potreb i dovolj uslov overgecije red d jegov ostt R teži uli d eogričeo rste. što zči d se z svi proizvoljo mli pozitiv ε, može ći tv broj N d vži: R s s < ε, N ε.b Ao je red čiji su človi psolute vredosti člov eog overgetog red.: u u u u tođe overget, od žemo d je red. psoluto overget. Ao to ije slučj od žemo d je red uslovo overget. U Tb... dte su sume eih overgetih brojevih redov. Ne svojstv psoluto overgetih redov [ Brostei ] Sbirje i oduzimje Apsoluto overgeti redovi se mogu sbirti i oduzimti čl po čl, sum rezultujućeg red jed je zbiru rzlici sum redov oji se sbirju oduzimju. Ovo vži i z uslovo overgete redove. Možeje Apsoluto overgeti redovi se mogu međusobo možiti o poliomi, sum rezultujućeg red jed je proizvodu sum. Ao se može dv overget red, br jed o jih je i psoluto overget, td je rezultujući red overget, li e obvezo i psoluto overget. Primer: Red pod redim brojem. u Tb... predstvlj rzliu. i. red u istoj tbeli. Zist:
3 To je jegov sum jed rzlici sum. i. red: s Tbel.. - Sume eih brojevih redov. 9 7 π π 7. π π 9. 9 π
4 .. Kriterijumi overgecije redov s pozitivim človim Podesetimo se dv riterijum z overgeciju brojih redov s pozitivim človim u > : Dlmberov riterijum oliči : Ne je Td, o je : <, ρ >,, ρ u lim u red je overget red je diverget rit. e dje odgovor. Košijev orei riterijum: Ne je q lim u Td, o je : <, red je overget q >, red je diverget.b, rit. e dje odgovor Primeri: Z geometrijsi red, Dlmberov riterium: ρ lim lim p je red overget, Košijev riterijum: q lim, p je red overget
5 Z hrmoijsi red, Dlmberov riterium: lim ρ lim, p em odgovor Košijev riterijum: l q lim, l q lim l lim opitlovo prv. lim, q p em odgovor Košijev itegrli riterijum Posmtrjmo red s pozitivim človim čiji je opšti čl, u f i e je fucij f defiis i epreid u itervlu c < <. Td, o je esvojstvei itegrl Dodt C, c f d overget, posmtri red je overget, o je itegrl diverget, diverget je i posmtri red. Primeri:. Z hrmoijsi red immo f i o je diverget, jer, d l. Kovergecij red se e može utvrditi Dlmberovim ili Košijevim riterijumom, pošto jihov prime dje jediiče vredosti riterijum ρ i q.,b. Red je overget, jer prime Košijevog riterijum dje: d
6 .. Altertivi redovi To su redovi čiji človi imju izmeičo pozitiv i egtiv predz: u u u > ± u m, u.6 jbicov riterijum z overgeciju ltertivog red je : lim u i u > u > u > > u >.6 Z ostt R ltertivog red vži d im z prvog odbčeog čl u i d je po psolutoj vredosti mji od jeg: R.7 s s < u Primer: Red je, u sldu s jbicovim riterijumom, overget i z ostt red vži: R < O ije psoluto, već smo uslovo overget, jer red psolutih vredosti jegovih člov je hrmoijsi red, oji je diverget.. FUNKCIJSKI REDOVI Fucijsi red red fucij je red čiji su človi fucije iste promeljive: u u u u Njegov prcijli zbir s je sum prvih člov red: u.8 s u.9 Oblst overgecije fucijsog red.8 je sup svih oih vredosti, oje pripdju zjedičoj oblsti defiisosti svih fucij, z oje overgirju dobijei brojevi redovi, tj. z oje ostt red R teži uli d eogričeo rste vidi jed..b: u 6
7 R s s < ε, > N ε,. Jso je d griči broj N u ovoj defiiciji overgecije iz { R } zvisi e smo od mlog broj ε, već i od zdte vredosti. Njpoztiji tipovi fucijsih redov su: stepei red, od og je čl red stepe fucij Pogl.. i trigoometrijsi red, čiji su človi siuse ili osiuse fucije Dodt B Rvomer overgecij Rzliujemo sledeć dv slučj overgecije fucijsog red: Rvomer uiform overgecij fucijsog red, d se može ći tv broj N oji obezbeđuje overgeciju. z bilo oju vredost iz oblsti overgecije, tj. d o e zvisi od, već smo od ε. Dle, sve fucije R, z > N leže u pojsu širie ε oo rive s u celoj oblsti overgecije red. Nervomer euiform overgecij, d se e može ći jedistve broj N tv d relcij. vži u celoj oblsti overgecije red. Td postoji br jed vredost u oblsti overgecije, z oju vži: R > ε bez obzir olio velio N se izbere. Dle, m olio N uzeli velio, ći će se br jed vredost u ojoj će fucij R, > N d "izđe" izv pojs širie ε oo rive s. Primer: Red je overget z sve vredosti < < i!!!! jegov zbir je s e vidi Tb.... O je rvomero overget u svoj očoj oblsti < c. Nime, ostt red dt je gržovom formulom jed.. z : ξ R e, ξ <! i očigledo je d u slučju oče oblsti < c vži: R c < e! c Pošto! brže rste s od c, izrz desoj stri ejedosti se može prviti mjim od ε z dovoljo velio > N, pri čemu N e zvisi od. Međutim to e vži u celoj oblsti overgecije < <, jer olio god uzeli velii broj, može se ći dovoljo velio po psolutoj vredosti, d bude: 7
8 ξ R e > ε, ξ <! Vjerštrsov Weierstrss riterijum rvomere overgecije Fucijsi red.8 overgir rvomero uiformo u zdtoj oblsti, o se može proći tv overget red s osttim človim c, d z sve vredosti u toj oblsti vži: u. c Z red Primeri: c žemo d je mjorti red z posmtri fucijsi red. Redovi si i cos su rvomero overgeti u celoj oblsti < <, jer su jihovi mjorti redovi : i overgeti. Svojstv rvomero overgetih redov Nepreidost. Ao su fucije u,,,... epreide u oblsti rvomere overgecije red.8, od je i jihov zbir s epreid fucij u toj oblsti. Ao red e overgir rvomero u eoj očoj oblsti, od jegov zbir s može imti preide u toj oblsti. Itegrcij i diferecirje. U oblsti [, b] rvomere overgecije, red se može itegrliti čl po čl: u t dt u t dt,, [, b]. Isto to, uiformo overget red se može i diferecirti čl po čl, u o se to dobij uiformo overget red. u, [, b].b 8
9 Sd vidimo zčj rvomere overgecije: o omogućuje diferecirje i itegrciju red, čl po čl. Redovi fucij više ezviso promeljivih Defiiciju fucijsog red ije tešo proširiti slučj više ezviso promeljivih, recimo: u, y u, y u, y u, y u, y. o i vede svojstv i riterijum rvomere overgecije. PRIMER. Red y, t ep. π [. π t] cos. π. se dobij o rešeje bezdimezioe diferecijle jedčie estciorog jedodimezioog preos toplote roz rv sloj velie površie [ ]: y y, t t >, < < - bezdimezio prostor oordit u prvcu preos toplote ; : središ rv sloj ; : des grič površi, t - bezdimezioo vreme, y - bezdimezio tempertur y, T tempertur u sloju ; Tp T počet uiform tempertur sloj, T T y T p T tempertur griče površie;. s gričim uslovim: y,, <. y, t, t >.b y, t, t >.c Primejujući Vjerštrsov riterijum, pozti d je posmtri red. rvomero overeget u oblsti:, t c >, gde je c ei očo mli broj. b Pozti d red zdovoljv dtu diferecijlu jedčiu i griče uslove.-.c. 9
10 Pošto je, ep. π [. π t] cos. π,, t jed mjorti red z posmtri fucijsi red je: π.. π Jso je d se o u pogledu overgecije poš o hrmoijsi red, jer, lim lim. pošto su i., evivlete besočo velie veličie,. Dodt A, d eogričeo rste. To, d bi smo dozli uiformu overgeciju posmtrog red, mormo proći drugi mjort red, oji je overget. Poćićemo od ejedosti, e <,.6 oju ćemo dozti dozvši joj evivletu ejedost dobijmo je logritmovjem: l <,.6, D bi dozli.6 primeićemo jbicov stv o osttu ltertivog red Mloreov red z fuciju l Tb..: l Prem pomeutom stvu,, < pošto je, Dle, pozli smo d je, R s s l < < l <, Medjutim, imjući u vidu d fucij l sporije rste od, d rste u oblsti > :
11 l < >, izvede ejedost vži u celoj posmtroj oblsti. Dlje, pošto je l l, dozli smo ejedost.6, time i.6. N osovu.6, možemo d tvrdimo: ep. π [. π t] cos. π,, t >. π t p je tržei mjorti red posmtrog fuciolog red u oblsti, t c > : c. π Primeom Košijevog itegrlog riterijum lo pozujemo d je red,. overget, o je c očo mli pozitiv broj, vredost ftor π c je oč, p je i posmtri mjorti red overget. To smo dozli rvomeru overgeciju dtog fucijsog red. b Potrebo je ći prcijle izvode fucijsog red. i zmeiti ih u diferecijlu jedčiu. Ao jegovu sumu ozčimo s y, t, diferecirje čl po čl, dje: y t y y. ep ep. ep [. π t] cos. π [. π t] si. π [. π t] cos. π Nismo dozli d su polzi red, o i jegovi izvodi rvomero overgeti u oblsti od iteres, t, < <, tj. d je zdovolje dovolj uslov z diferecirje redov, čl po čl. Dle, pretpostvićemo d je t opercij dozvolje posmtri uslov je dovolj li e i potreb. Sme dobijeih redov u dif. jedčiu pozuje d je o zdovolje. Preostje d požemo d fucij y, t zdovoljv i dte griče uslove. Z t, red. se svodi trigoometrijsi red: y, π cos. π..7
12 oji je overget u oblsti < i jegov sum je jed Dodt B, Primer B.:, y π cos. π,. < Treb primetiti d je sum posmtrog red jed uli z : y,, što zči d sum red s y, ije epreid itervlu [, ], jer desoj grici tog itervl im so od jediiče ultu vredost. Iz prethodo vedeog stv o epreidosti sume rvomero overgetog red, sledi d o ije rvomero overget ztvoreom itervlu [, ]... s,.8 s, :.8 : Sli. uz Primer.. - Delimiče sume s, red.7 z,. s, : Sli. uz Primer.. - Delimič sume s, red.7 z Zbog uočeog so fucije, red.7 ije rvomero overget i poluotvoreom itervlu [,. To pozuju dti grfici delimičih sum s, z,,, dobijei u Mthcd-u. Vidimo d se pri povećvju boj člov u delimičoj sumi, uočljivi pi jeom grfiu zčjo odstupje od s s,, pomer udeso grici. Može se pozti d je red.7 rvomero overget svom ztvoreom itervlu [, c ], gde je < c <.
13 Uočeo pošje posmtrog red zčjo otežv izrčuvje bezdimezioog temperturog profil y, t u mlim bezdimezioim vremeim t jer se td red. poš sličo redu.7 veom sporo overgir svojoj sumi. Nsuprot tome, z dovoljo tč izrčuvje tempertur z već bezdimezio vreme, dovoljo je izrčuti delimiču sumu red. s smo eolio člov red brzo overgir svojoj sumi. Preostlo je d dožemo d red. zdovoljv i griče uslove.b,c:, y t, y t ep. π ep [. π t] si [. π t] cos. π. STEPENI REDOVI Stepei ili potecijli redovi imju obli: ili.8.8b gde su oeficijeti i vredost ostte. Tč se ziv tč rzvoj stepeog red. Tč rzvoj z red.8 je očigledo:. Delimič sum stepeog red je poliom -tog stepe, s.9 Očigledo je d stepei red uve overgir z, d je jegov sum jed. Pored tog, red psoluto overgir u eom itervlu, < r. izv tog itervl divergir. Poluširi itervl overgecije stepeog red, r se ziv polupreči overgecije. N gricm itervl overgecije ± r stepei red može d overgir ili divergir. Stepei red je rvomero overget ztvoreoj podoblsti itervl psolute overgecije Abelov teorem: u svoj r < r.
14 Određivje polupreči overgecije Iz Dlmberovog i Košijevog riterijum slede formule z određivje polupreči overgecije: lim < < lim lim lim < < lim Dle, lim r ili. lim Primer: Z red polupreči overgecije je r lim lim lim p o overgir u itervlu - < < Ispitćemo jegovu overgeciju gricm itervl. N levoj grici, o postje ltertivi brojevi red, oji overgir uslovo. N desoj grici o postje hrmoijsi red, p divergir. Prem Abelovoj teoremi red je rvomero overget u svom itervlu r, r ] gde je r proizvolj broj između i. [ Opercije s stepeim redovim Pretpostvimo d su dv stepe red, itervlu, b < r. Dle, u tom itervlu su jihove sume ee fucije : overget u
15 , g b f Td se oi, u tom itervlu, mogu sbirti odizimti i možiti logo poliomim : ± ± b g f. b b b b c c b g f.b U svom ztvoreom poditervlu. stepei red se može diferecirti i itegrliti, čl po čl : [ ] [ ],, r r d d d d d df. [ ],,, r r d d d f.b rezultti su stepei redovi istog polupreči overgecije, r... Tjlorov red Sum besočog stepeog red, u itervlu overgecije, je e fucij f, ili drugim rečim o u itervlu overgecije defiiše eu fuciju f. f. Nmeće se obrut problem: mogu li se i o pojedie elemetre fucije,...,l si, e prizti u obliu stepeog red ili, drugim rečim, rzviti u stepei red oo ee tče. Dle, o z eu elemetru fuciju f odrediti oeficijete u rzvoju.. Očigledo je, f Ao sd diferecirmo obe stre jed.., f oeficijet dobijmo o:
16 f Koeficijet ćemo dobiti iz. izvod: f " f f! sledeći iz. izvod: f f! Uopšte, oeficijet dobijmo iz tog izvod: f f!. To se e epreid fucij f, oj im sve epreide izvode u tči može rzviti u red, f f f f f.6!!! oo tče, u itervlu u ome je o overget, tj. u ome ostt red R teži uli d. Red.6 je pozt u literturi pod imeom Tjlorov Tylor red.u specijlom slučju rzvoj oo tče, red, f f.7! se ziv Mloreov Mcluri red. U Tb... dti su rzvoji jpoztijih elemetrih fucij u Mloreov red. Tjlorov ili Mloreov red brzo overgirju, tj. ostt red brzo teži uli, o se oliči dv uzstop oeficijet red, po psolutoj vredosti, brzo približv uli, d, odoso broj člov delimičog red, eogričeo rste. 6
17 7 Tbel.. Mloreovi redovi eih fucij Fucij Rzvoj u Mloreov red Itervl ov. m!! m m m m m m z z < > < m m si 7! 7!!! < cos 6! 6!!! < e!!!! < l < l 7 7 < rct 7 7 sih 7! 7!!! < cosh 6! 6!!! < Primer: Mloreov red espoecijle fucije, e zto brže overgir od red logritmse fucije, l, jer d broj člov delimičog red rste, oliči dv uzstop oeficijet z prvi red:!! teži uli, do se z red logritmse fucije,
18 o povećv, težeći jediici. PRIMER. Izvesti Mloreove redove z fucije e i e Z fuciju e, formul. z oeficijet uz - u rzvoju dje : i itervle overgecije. p je rzvoj z e : e f e!!!!!! Polupreči overgecije.7 izvedeog red je : p je itervl overgecije: r lim lim overget u svom očom itervlu r. Red z fuciju e <. Prem Abelovoj teoremi, red je rvomero - e ćemo dobiti jedostvo smejujući umesto u rzvoju!!!! e : PRIMER. Izvesti Mloreov red z fuciju rctg, polzeći od rzvoj z fuciju m, oji je pozt pod imeom biomi red. Odrediti itervl overgecije dobijeog red. Imjući u vidu d je : rctg rctg rctg dt t tržei rzvoj ćemo dobiti itegrcijom čl po čl jed..9b red z poditegrlu fuciju.tj red ćemo izvesti polzeći od biomog red Tb..: m m m m! Z m -, z oeficijet u opštem člu immo: Dle, m m m! m m m!!!! 8
19 Preostlo je d umesto smeimo : Itegrcij dje: p je : 6 dt t dt t dt t rctg 7 7 ± Z polupreči overgecije dobijmo: r lim lim lim Dobijei red overgir u itervlu < u ome je overget polzi biomi red. Ostt Tjlorovog red. Tjlorov i Mloreov poliom Z ostt Tjlorovog red vži gržov grge formul : f R f ξ.8!! gde tč ξ leži egde između tč vredosti u ome je: i. To rzvoj.6 vži u oom itervlu lim R i td ostt R predstvlj grešu prosimcije fucije f prcijlom sumom Tjlorovog red poliom -tog stepe. Dle, f f s.9! f s R.9b Prcijl sum, s.9, je u literturi pozt pod zivom Tjlorov poliom, odoso, o je tč rzvoj, Mloreov poliom Kže se d Tjlorov 9
20 Mloreov poliom -tog stepe predstvlj prosimciju tog red fucije f u oolii tče. To primer, poliom,!! je prosimcij petog red siuse fucije z mle vredosti rgumet. Iz gržovog obli ostt Tjlorovog red.8 zljučujemo: Z dto, greš prosimcije opd po psolutoj vredosti, s povećjem red prosimcije, brzo rste imeioc s povećjem. To opdje je utolio brže uolio je brž overgecij red. Z odbri red prosimcije, greš prosimcije rste po psolutoj vredosti s udljvjem tče od tče rzvoj PRIMER. Npisti prvih člov Mloreovog red z fuciju b Izvesti prosimciju : c D li t prosimcij dje veće ili mje vredosti od tčih vredosti z. Proceiti gorju gricu psolute greše prosimcije u itervlu <. Iz biomog red, z m /, z dobijmo rzvoj čijih su prvih člov: f b Dt prosimcij se dobij o prcijl sum, zdržvjem smo prv dv čl prosimcije. red: s c Odgovore postvlje pitj ćemo dobiti, u sldu s.9,b, lizom ostt red.8: f R f ξ! / f f,, R,, ξ <. 8 ξ Pošto je ostt red egtiv, iz.9b sledi /
21 s > f tj., dt prosimcij precejuje vredosti posmtre fucije. Tržeu gricu greše ćemo dobiti usvjjem ulte vredosti z epozto ξ, pošto td greš im jveću vredost z eo, usvjjem gorje grice z : R <. 8. S obzirom d je u pitju ltertivi red, z og vži d ostt im z prvog odbčeog čl i d je po psolutoj vredosti mji od jeg, mogli smo postvljei problem rešiti brže i jedostvije, sledeći či. Z prvog odbčeog čl : je očigledo uve egtiv p je s > f. Ko gricu psolute greše uzimmo psolutu vredost prvog odbčeog čl, z griču vredost u posmtrom itervlu: R <.. PRIMER. Odrediti broj člov u Mloreovom redu z cos, čij sum obezbeđuje d proce cos dobije pomoću delimiče sume red im sigure decimle. Iz postvljeog uslov sledi d je dozvolje gric psolute greše prosimcije jed.. Pošto je u pitju ltertivi red: 6 cos!!! 6 isoristićemo osobiu d je greš prosimcije ostt red po psolutoj vredosti mj od prvog odbčeog čl. Treb imti u vidu d se vredost uosi u rdijim i d s obzirom peridičost fucije, z jveću vredost, treb uzeti π. Međutim, sledećim relcijm, osiusi tupih uglov se mogu svesti osius oštrog ugl: cos π, π < π cos cos π, π < π cosπ, π π p je jveć vredost rgumet z oju će se rčuti delimič sum osiusog red, π čime se smjuje greš prosimcije.to će prem uslovu zdt prvi odbčei čl u biti oj z og vži: i odredićemo probjem uz π. : u π! < : u :
22 Dle, eophodo je uzeti prvih člov osiusog red, odoso Mloreov poliom 8 stepe 8 ili prosimciju 8 red. ZADACI. Temperturi profil zid debljie i termiče difuzivosti, oji je bio temperturit, i u jedom mometu t se tempertur leve površie zid z podige T s, tempertur dese z održv T, opis je diferecijlom jedčiom, T T, t z s gričim uslovim: T, t T, T, t T T z, T, s t >, t >, t > < z No smee promeljivih: z < z < t τ, y T T T T, s s, polz jedči se prevodi u bezdimezioi obli, o i griči uslovi: y y, τ τ >, < <, T T, < y s y, t, t > y, t, t > Pozti d je rešeje bezdimezioe jedčie red: si π, τ y T Ts ep π τ π b Disutovti overgeciju dtog red. c Alizirti overgeciju red y, uz pomoć Mthcd-.. Nći itervle psolute overgecije z sledeće redove: b!! c d e. Dozti d je: si <, >
23 b ± l m c 7 9 π. Polzeći od Mloreovog red z cos izvesti Mloreov red z si.. Polzeći od Mloreovog red z espoecijlu fuciju, izvesti Mloreove rzvoje z fucije sius i osius hiperboliči sih i cosh, defiise o: e sih e, e cosh e.6 Izvesti Mloreov red z fuciju l polzeći od biomog red i odredi jegov itervl overgecije..7 Izvesti Mloreove redove z fucije: e b e y z z c si z y d y l z e y f y oristeći rzvoje dte u Tb....8 Izvesti Ojlerovu relciju: ϕ e i cosϕ i si ϕ, i je imgir jediic.9 Izrčuti približe vredosti z e i b, o vredosti Mloreovog e poliom. stepe z espoecijlu fuciju i proceiti grešu.. Koristeći Mloreove poliome izrčuti : Broj e dve sigure decimle, b. Potrebo je približo izrčuti l si s psolutom grešom mjom od. D li se to može izvesti oristeći prcijlu sumu Mloreovog red z fuciju l? b Izrčuti tržeu vredost o sumu prv tri čl red fucije l. Izvršiti prethodu trsformciju d bi se vredosti i 7 mogle izrčuti s željeom tčošću pomoću delimiče sume odbrog overgetog Mloreovog red.. Izvesti sledeće prosimcije :, z <<
24 b b b b b, pri >, << c t, z << u rdijim. Pozti d se veliči toplotog flus, Q roz zid cilidriče cevi dužie, uutršjeg polupeči r i spoljjeg polupreči r : π Q λ T r l r W λ toplot provodljivost mterijl T rzli tempertur spoljje i uutršje površie cevi z cevi većih uutršjih polupreči i mle debljie zid, može približo izrčuti o flus roz rv zid debljie r r : πr Q λ T r r W. Potrebo je približo izrčuti itegrl: I cos d, z mle vredosti. > Izvesti sledeće procee I I I I tržeog itegrl: I, I 6 i uporediti jihove tčosti. i I b Dti geometrijsu iterpretciju veliči I, I i I i jihovih odos. c Izrčuti u Mthcd-u, s precizošću od deciml, vredosti I, I i I z.,.,. i uporediti ih
Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)
Dodtk B Furijeovi redovi Posmtrjmo itervu [, eku fukciju f () i ek je o tom itervu eprekid u deovim (im koč roj prekid prve vrste - prekidi u kojim fukcij im koč skok s eve desu griču vredost (vidi S.
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Διαβάστε περισσότεραI N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1
54 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A Repetitio est mter studiorum. [Povljje je mj učej / zj.] (LATINSKA IZREKA) P r e d v j u V s e d m i c i.. Pojm i osov svojstv griče vrijedosti iz Pojmovi iz
Διαβάστε περισσότεραFURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos
Διαβάστε περισσότεραI N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1
I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A P r e d v j z č e t v r t u s e d m i c u s t v e (u demsoj 009/00. godii) G L A V A N I Z O V I I R E D O V I.. Općeito o izovim Izdržti, to je temelj vrlie.
Διαβάστε περισσότεραskupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.
Nizovi. Osovi pojmovi kod izov.. Defiicij i osovi pojmovi Defiicij... Svko preslikvje f : N R, skup prirodih brojev u skup relih brojev, zivmo re izom. Broj koji se ovim preslikvjem dodeljuje prirodom
Διαβάστε περισσότεραMatematički osnovi Z transformacije
Mtemtiči osnovi Z trnsformcije Uvod u Z-trnsformciju: Z-trnsformcij i njen invern trnsformcij se u mtemtici rmtrju i rlog što ovve trnsformcije imju neposrednu primenu u eletrotehnici i to prvenstveno
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραNEJEDNAKOSTI I PRIMENE
NEJEDNAKOSTI I PRIMENE dr Jele Mojlović Prirodo-mtemtički fkultet Niš SADRŽAJ Nejedkosti izmed u brojih sredi Prime ejedkosti izmed u brojih sredi 6 Geometrijske ejedkosti Nejedkosti z elemete trougl Stereometrijske
Διαβάστε περισσότεραČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
Διαβάστε περισσότερα3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραα =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.
Zdtk (Mrij, gimzij) Koliko stric im prvili mogokut ko jed jegov uutrji kut izosi 8? Rješeje Formul z veličiu jedog uutrjeg kut prvilog mogokut je: ( ) 8 α = ( ) 8 8 = / 8 = ( ) 8 8 = 8 6 8 8 = 6 7 = 6
Διαβάστε περισσότεραSLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F
SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost
Διαβάστε περισσότερα2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
Διαβάστε περισσότεραGRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
Διαβάστε περισσότεραSkripta za usmeni ispit iz IM1
Skript z usmei ispit iz IM T Pojmovi (logičkog) iskz i predikt Defiicij: Sud ili iskz je deklrtiv izjv koj u pogledu istiitosti zdovoljv dv pricip: sud je ili istiit ili eistiit (pricip iskljucej treceg)
Διαβάστε περισσότεραIZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv
Διαβάστε περισσότεραSvojstvene vrednosti matrice
6 Svojstvee vredosti mtrice 6. LINERN TRNSFORMCIJ VEKTOR ko je... eki skup promeljivih y y... y drugi skup promeljivih koje su s prvim veze ekim relcijm: ili u vektorskoj formi: (... ) i y f... i i y f()
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Διαβάστε περισσότεραI N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1. P r e d a v a n j a z a p e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010.
I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A P r e d v j z p e t u s e d m c u s t v e (u demsoj 009/00 god) 7 Redov s prozvoljm človm (Redov s človm prozvoljog z) Hurt qum crbro, qu dscěre vult selbro [Crpe
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραI N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1
I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 7 Hurt qum rro qu dsěre vult se lro [Crpe vodu stom to žel učt ez jge] LATINSKA IZREKA) P r e d v j u V I s e d m 7 Redov s prozvoljm človm Redov s človm prozvoljog
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραKUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
Διαβάστε περισσότεραMališa Žižoviæ Olivera Nikoliæ
Mliš Žižoviæ Oliver Nikoliæ UNIVERZITET SINGIDUNUM Prof. dr Mliš Žižović Prof. dr Oliver Nikolić KVANTITATIVNE METODE Šesto izmejeo i dopujeo izdje Beogrd,. KVANTITATIVNE METODE Autori: Prof. dr Mliš Žižović
Διαβάστε περισσότεραGeodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI
Geodetski fkultet, dr sc J Beb-Brkić Predvj iz Mtemtike 8 NIZOVI Pojm iz Nek je N skup prirodih brojev Prem ekom prvilu svki broj iz N zmijeimo ekim brojem:,,,, R Št smo dobili? Budući d je svkom elemetu
Διαβάστε περισσότεραNeodreeni integrali. Glava Teorijski uvod
Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f
Διαβάστε περισσότεραVALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su
ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk
Διαβάστε περισσότεραdužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor
I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto
Διαβάστε περισσότεραMETODA SEČICE I REGULA FALSI
METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραNEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi
NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek
Διαβάστε περισσότεραOdred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.
Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,
Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Srjevo, 5... I S P I
Διαβάστε περισσότεραLinearne ODJ drugog i višeg reda
4 Lir ODJ ugog i višg r o s L ozčimo ortor: ( ( ( ( L (4. L lir ifrcijl jči (. s mož rto zisti o: Z ortor L s ž j lir jr vži: L [ ] F( L (4. [ ( ( ] L[ ] [ ] (4. L što j oslic lirosti ortor ifrcirj (rvil
Διαβάστε περισσότερα= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi
Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραMETOD NAJMANJIH KVADRATA
Grđeisi fultet u Beogrdu Ktedr z geodeziju i geoiformtiu MEOD NAJMANJIH KVADRAA Rču izrj osoi urs/ri_ Osoe studije 3. semestr, šols 6/7 Prof. dr Bro Božić, dil.geod.iž. Sdržj Uod Prost ritmetič sredi Ošt
Διαβάστε περισσότεραRijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραI N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1
I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A Quod ert demostrdum. [ Što je treblo dokzti. Skrćeo: Q.e.d.] LATINSKI PREVOD EUKLIDOVIH RIJEČI. P r e d v j z š e s t u s e d m i u s t v e u kdemskoj 8/9. odii
Διαβάστε περισσότεραDIPLOMSKI RAD. Nesvojstveni integral. Univerzitet u Kragujevcu Prirodno matematički fakultet. Kandidat: Marta Milošević 47/00
Univerzitet u Krgujevu Prirodno mtemtički fkultet IPLOMSKI RA Nesvojstveni integrl Mentor: r Mirjn Pvlović Kndidt: Mrt Milošević 47/ KRAGUJEVAC,. Sdržj. Nesvojstveni jednostruki integrl 3.. efiniij, primeri
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραUniformna konvergencija funkcionalnih redova
Uiforma overgecija fucioalih redova i si x Hamza Merzić Februar, 014. cos x 1 Uvod Uiforma overgecija, iao vrlo apstrata i geeralo jao tešo shvatljiv pojam, predstavlja velio olašaje u aalizi redova. To
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραSINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα( 1) ( t) DODATAK A. Tablički integrali koji se često koriste za razvoj funkcija u Furijeov red i računanje Furijeove i Laplasove transformacije
DODATAK A A DODATAK A Tbliči iegrli oji e čeo orie rvoj fucij u Furijeov red i rčuje Furijeove i Lplove rformcije ( d P I = = + ( I e P ( d C e, gde je P poliom -og red. = d Specijlo, P = I = C + e P =
Διαβάστε περισσότεραFOURIEROVI REDOVI I INTEGRALI
FOURIEROVI REDOVI I INEGRALI Pri rješvju rzličitih ižijerskih prole koriste se periodičke fukcije. Pojvljuju se pod terio periodičke fukcije, u ovu skupiu spdju trigooetrijske fukcije, sius i kosius, koje
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραSpecijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.
Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u
Διαβάστε περισσότεραDiferencijabilnost funkcije više promenljivih
Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραOsnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima
OADP: Kompreija lie i ideo igala Ooi priipi ompreije D i 3D igala D traformaija ompaija eergije Katoaje D igala Kodoaje D igala Etimaija poreta u 3D igalima oi ad 06 traa OADP: Kompreija lie i ideo igala
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραII. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότερα4. Relacije. Teorijski uvod
VI, VII i VIII dvoqs veжbi Vldimir Blti 4. Relije Teorijski uvod Podsetimo se n neke od pojmov veznih z skupove, koji su nm potrebni z uvođeƭe pojm relije. Dekrtov proizvod skup iniemo n slede i nqin:
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja
Skupovi brojeva 17 Skupovi brojeva.1 Skup prirodih brojeva Skup N prirodih brojeva čie brojevi 1,,3,... Nad skupom prirodih brojeva defiisae su operacije sabiraja (+) i možeja ( ), čiji je rezultat takože
Διαβάστε περισσότεραDiferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci
Linearna diferencialna enačba reda Diferencialna enačba v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci d f + p= se imenuje linearna diferencialna enačba V primeru ko je f 0 se zgornja
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότερα7 neg. ( - ) neg. ( - ) poz. (+ ) poz. (+ )
X. gimzij Iv Supek Zgre, Klićev 7. lipj 000. godie Mturl zdć iz mtemtike Rješej zdtk. ) Riješi jeddžu 7 Rješeje: Njprije se tre riješiti psolutih vrijedosti tko d z svki izrz uutr psolute vrijedosti odredimo
Διαβάστε περισσότεραKONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.
KONSRUKIVNI ZI (ROUGO) Rešvje kotruktivih zdtk je jed od jtežih olti koj v ček ove godie. Zhtev doro predzje, pozvje odgovrjuće teorije. Zto vm mi preporučujemo d e jpre podetite teorije veze z trougo
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore
MEANIKA FLUIDA Isticnje krz velike tvre 1.zdtk. Krz veliki ptvr u bčn zidu rezervr blik rvnkrkg trugl snve i keficijent prtk µ, ističe vd. Odrediti prtk krz tvr k su pznte veličine 1 i (v.sl.). Eleentrni
Διαβάστε περισσότεραο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο
18 ρ * -sf. NO 1 D... 1: - ( ΰ ΐ - ι- *- 2 - UN _ ί=. r t ' \0 y «. _,2. "* co Ι». =; F S " 5 D 0 g H ', ( co* 5. «ΰ ' δ". o θ * * "ΰ 2 Ι o * "- 1 W co o -o1= to»g ι. *ΰ * Ε fc ΰ Ι.. L j to. Ι Q_ " 'T
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
Διαβάστε περισσότερα