DISKONTNE STOPE I KONVERZIJSKI FAKTORI

Transcript

1 KOMBINIRANJE EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA S JAVNO-PRIVATNIM PARTNERSTVOM DISKONTNE STOPE I KONVERZIJSKI FAKTORI Izv.prof.dr.sc.Davor Vašiček Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci

2 Značaj diskontnih stopa te konverzijskih faktora Ocjena profitabilnosti projekata (financijske održivosti) Ocjena društvene prihvatljivosti projekata Ključne odrednice kvantitete, ali i kvalitete javnih projekata Utjecaj na financijski jaz/stopu sufinanciranja javnih projekata Učinci na sektorsku alokaciju projekata javne politike Izbor između klasičnih javnih projekata te RGP projekata Uvažavanje društvene (ekonomske) analize ciljeva društvenog blagostanja

3 Financijska diskontna stopa Prema članku 19 delegirane regulative EK (Br 480/2014), za programsko razdoblje , Europska komisija preporuča diskontnu stopu od 4% u realnim terminima kao referentnu vrijednost za realne oportunitetne troškove kapitala u dugom roku. Dozvoljeno je odstupanje od navedenih vrijednosti na temelju razlika međunarodnih makroekonomskih trendova te poslovnih ciklusa, specifičnih makroekonomskih uvjeta zemalja članica te prirode investitora ili sektora. Kako bi se osigurala konzistentnost, EK ohrabruje zemlje članice da postave vlastite okvire financijskih diskontnih stopa u svojim relevantnim dokumentima te da ih upotrebljavaju na nacionalnoj razini.

4 Društvena diskontna stopa Kao i u slučaju referentne vrijednosti za financijsku diskontnu stopu, Europska komisija za programsko razdoblje preporuča društvenu stopu povrata od 5% za kohezijske zemlje te 3% za ostale zemlje članice. Također, zemlje članice mogu postaviti drugačiju referentnu vrijednost od 5% ili 3% uz uvjet da: se opravdanje temelji na projekciji gospodarskog rasta i ostalim parametrima; osigurana je konzistentna primjena na sličnim projektima u istoj zemlji, regiji ili sektoru; EK ohrabruje zemlje članice da postave vlastite okvire društvenih diskontnih stopa u svojim relevantnim dokumentima te da ih upotrebljavaju na nacionalnoj razini

5 Određivanje financijske diskontne stope u praksi Uobičajeni pristup je procjena trenutnih troškova kapitala. Dobra aproksimacija tržišnih troškova svakako je povrat na državne obveznice ili dugoročna stopa povrata na komercijalne zajmove ili vagani prosječni troškovi kapitala kod projekata koji se financiraju i javnim i privatnim izvorima (weighted average capital costs WACC); Financijska diskontna stopa jednaka je stopi povrata najbolje alternativne investicijske opcije (povrat na prikladan financijski portfelj); Financijska diskontna stopa jednaka je specifičnoj kamatnoj stopi ili stopi povrata eminentnog izdavatelja obveznica u stabilnoj valuti uz primjenu odgovarajućeg multiplikatora na minimalnu vrijednost.

6 Određivanje društvene (ekonomske) diskontne stope u praksi Društvenoj stopi povrata na privatne investicije (SRRI); Društvenoj stopi vremenske preferencije (SOC); Stopi povrata na državne obveznice; Vaganoj društvenoj oportunitetnoj stopi troškova kapitala; Diskontnoj stopi utvrđenoj temeljem Ramseyevog modela optimalne stope rasta koji uvažava vremensku vrijednost novca te elastičnosti granične koristi potrošnje (varijanta SOC);

7 Najčešće metode izračuna društvene diskontne stope Teorijska baza SRTP Zemlja Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Portugal, Slovačka, Španjolska, Švedska, Velika Britanija, SAD (EPA) SRRI (SOC) Australija, Kanada, Indija, Irska, Nizozemska, Novi Zeland, SAD (OMB) Metoda vaganog prosjeka Trošak javnog zaduživanja Kina Češka, Mađarska

8 Indikativne društvene diskontne stope u zemljama EU Ne-kohezijske zemlje g e p Društvena diskontna stopa Austrija Danska Francuska Italija Njemačka Nizozemska Švedska Kohezijske zemlje Republika Češka Mađarska Poljska Slovačka

9 Dugoročne stope povrata na državne obveznice V. Britanija Finska Slovenija Portugal Austrija Malta Luksemburg Latvija Italija Francuska Grčka Njemačka Češka Belgija EU (28)

10 Društvena diskontna stopa po pojedinim zemljama Zemlja Diskontna stopa Metodološka osnova Australija 1991:8%, trenutno: redovna godišnja Društveni oportunitetni troškovi (SOC) revizija Kanada 10% Društveni oportunitetni troškovi (SOC) Kina 8% za kratkoročne i srednjoročne projekte, niža stopa za dugoročne projekte Metoda ponderiranog prosjeka (SOC i STRP) Francuska 4% u SRTP Njemačka 1999:4% Temeljila se na nominalnoj stopi 2004:3% refinanciranja središnje banke od 6% od koje se oduzima deflator BDP-a od 2% Indija 12% SOC Italija 5% SRTP Novi Zeland 6% WACC Niža stopa za zgrade javne uprave 4% Telekomunikacije, ICT, R&D 7% V. Britanija Do godine društvene diskontne stope kretale su se između 5 10% SAD Poslije 1992: 7% SOC Stope utrživog duga državne riznice usporedivim s vijekom trajanja projekta

11 Financijska i ekonomska diskontna stopa Republike Hrvatske Teorijska i usporedna analiza ukazuju na potrebe promišljanja o upotrebi viših diskontnih stopa Predložena financijska diskontna stopa 5,5%, a društvena minimalno 6% Posebno je potrebno razmotriti primjenu viših diskontnih stopa po pojedinim sektorima Važan učinak pri izboru projekata Učinak na financijski jaz stopu sufinanaciranja sredstvima fondova EU

12 Vrijednosti društvene diskontne stope u odnosu na vrijednost Beta koeficijenta 0,14 SDR/WACC 0,12 0,1 0,08 0,06 0,04 0,02 0 β koeficijent 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

13 Važnost diskontne stope za izbor projekata projekt A projekt B projekt C projekt D Visina diskontne stope 4% -35,08 39,37-604, ,01 5,50% -113,56-25,30-618, ,36

14 Osjetljivost vrijednosti komponenti kapitalne pomoći o diskontnoj stopi

15 Konverzijski faktori Ključni element određivanja konverzijskih faktora je nastojanje da se uvaže društveni oportunitetni troškovi investicijskih projekata. Stoga je važno korigirati tržišne cijene koje nisu nastale usklađivanjem ponude i potražnje u uvjetima savršenog tržišta te ih pretvoriti u obračunske cijene koje ispravljaju tržišne poremećaje. Izračun obračunskih cijena temelji se na postojanju monopola, administrativno određenih tarifa, poreznih i neporeznih opterećenja te utjecaja pozitivnih i negativnih vanjskih učinaka. Konverzija tržišnih u obračunske cijene

16 Konverzija financijskih u obračunske cijene u praksi a) Ukoliko je riječ o tržišnim dobrima, uzimaju se u obzir cijene u robnoj razmjerni (granične). Ukoliko projekt koristi uvozne inpute (npr. naftne derivate), obračunske cijene su uvozni troškovi zajedno s troškovima osiguranja i prijevoza na liberaliziranim tržištima (bez trošarina ili poreza koje se primjenjuju prilikom ulaska na nacionalno tržište). b) Ukoliko je riječ o netržišnim dobrima moguće je koristiti: Standardne konverzijske činitelje (faktore) koji mjere prosječnu razliku između svjetskih i domaćih cijena, koriste se za procjenu administrativnih troškova, usluga posredovanja itd. Ad hoc pretpostavke, temeljene na specifičnim tezama o nacionalnim tržišnim uvjetima zemljišta, javni radovi, oprema itd Za troškove radne snage, izračunava se obračunska plaća.

17 Konverzija financijskih u obračunske cijene u praksi Pravilo granične cijene Pristup dugoročnih graničnih troškova Standardni konverzijski faktor spremnost za plaćanje za netržišna dobra

18 Standardni konverzijski faktor RH SCF = (M + X)/(M+X+TM) = 0,94 Gdje je: M ukupna vrijednost uvoza pri obračunskim cijenama (CIF) X ukupna vrijednost izvoza pri obračunskim cijenama (FOB) TM ukupna vrijednost nameta pri uvozu

19 Izračun konverzijskih faktora Vrsta troška Konverzijski faktor Izračun Troškovi rada Zemljište k i = k i = obračunska cijena rada (nadnice) tržišna cijena rada (nadnice) obračunska cijena zemljišta tržišna cijena zemljišta CF=neto plaća VKV u Prerađivačkoj industriji * stopa nezaposlenosti u npr. Sisačko moslavačkoj županiji (35%) Primjer: CF=(1-( )/7822)*(1-0,35)=0,47 CF=zbog nedostatka podatka nije moguće izračunati, međutim vrijednost je sigurno manja od 0,94 s obzirom na značajne regionalne razlike u vrijednosti zemljišta. Međutim, s obzirom da lokalne samouprave često prodaju ili daju u najam zemljišta po cijenama nižim od tržišne cijene, konverzijski faktor se mora uskladiti s istim. Ako je subvencija u iznosu od 50% tada je CF=1/0,5=2

20 Izračun konverzijskih faktora Oprema Energenti (električna k i = k i = obračunska cijena dobra tržišna cijena dobra obračunska cijena dobra tržišna cijena dobra Uvozna oprema bez poreza i carina. Ukoliko se na opremu, na primjer, primjenjuje trošarina od 20% vrijednosti dobra, tada je CF=1/(1+0,2)=0,83 Kad je riječ o Hrvatskoj, takav slučaj moguć je pri uvozu motornih vozila ukoliko je njihova nabavka predviđena projektom Ovisi o vrsti energenta i pripadajućem posebnom porezu. Ukoliko je riječ o tržišnim dobrima potrebno je odbiti energija, derivati, naftni ukapljeni neizravne poreze. S obzirom da su posebnim porezima u Hrvatskoj predviđene trošarine za energente, potrebno ih je naftni plin itd.) oduzeti od finalne cijene, sukladno primjeni trošarine na pojedino dobro (kao pod oprema). (čl. 84. Zakona o trošarinama - opisi.aspx#id=pro68) Kad je riječ o netržišnim dobrima (npr.električna energija) potrebno je temeljem strukture proizvodnje (tržišnim i netržišnim dobrima) izračunati konverzijski faktor.

21 Izračun konverzijskih faktora Materijali Standardni konverzijski faktor Ukoliko se ne radi o materijalima opterećenim posebnim porezima CF =0,94 Građevinski radovi Ovisi o strukturi projekta troškovi rada Konverzijski faktori ovise o strukturi kapitalne investicije (radovi, materijal i oprema). Na primjer ako je struktura kapitalne investicije 50% NKV zaposlenika, 20% uvoznih materijala s trošarinom od 33% te 20% tuzemnih materijala i opreme te 10% marže projekta tada izračun CF slijedi: CF=(0,5*0,55)+(0,2*0,75)+(0,2*1)+(0,1*0)=0,625 Projektiranje/A Ovisi o strukturi troškova - S obzirom da je riječ o radno-intenzivnoj dministrativni/s djelatnosti konverzijski faktor ovisan je o visini tudijski troškovi pripadajućih poreza te županijskoj stopi nezaposlenosti Troškovi Ovisi o strukturi troškova Kao pod građevinski radovi investicijskog održavanja/zamjene održavanja/zam jene

22 Sadržaj studije pred-izvodljivosti Svrha, predmet i ciljevi projekta Društvena potreba za projektom i procjena sposobnosti preuzimanja dugoročnih obveza koje proizlaze iz projekta Analiza mogućih organizacijskih oblika projekta s procjenom interesa potencijalnih subjekata u projektu Analiza lokacije Potencijal grupiranja projekata Mogućnost i osnovanost korištenja bespovratnih izvora i financijskih instrumenata Opis zahvata projekta i potrebnih resursa Analiza osnovnih tehničkih aspekata projekta Analiza osnovnih pravnih aspekata Analiza osnovnih financijskih aspekata Opis mogućih modela nabave projekta Analiza osnovnih čembenika koji utječu na vrijednost za novac Analiza statističkog tretmana projekta Matrica identifikacije i alokacije najznačajnijih rizika projekta Prijedlog i obrazloženje kriterija i načina nabave projekta Smjernice za daljnji razvoj projekta