, i= 0,1,2,... n, koje su poređane u rastućem redosledu zadate =, odnosno uređena tabela: i n x. R n (x)

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download ", i= 0,1,2,... n, koje su poređane u rastućem redosledu zadate =, odnosno uređena tabela: i n x. R n (x)"

Transcript

1 Iterpolaca Zadata terpolace Nea su u tačama vredost ee uce,,,, Treba ać polom P,,,,,..., oe su poređae u rastućem redosledu zadate, odoso uređea tabela:, P a a a... a o aprosmra ucu P a tervalu [, ], tao da u tačama,,,,... ma edae vredost sa om: P,,...,. R P P - Sla. - Fuca e terpolaco polom 9

2 4 Tače,...,,, se azvau čvorov terpolace. Iterpolaco polom ee uce, orst se, za procevae vredost uce u tačama,,, što zovemo terpolaca. Ao e zadata vredost ezavso promelve zva tervala terpolace < l >, tavo procevae vredost uce se zove estrapolaca. Estrapolacu treba zbegavat, er e u opštem slučau praćea velm grešama odstupaa procee od tače vredost uce da zame ucu rad eog prblžog derecraa l tegrace T: Ao su terpolaco čvorov,,,..., među sobom razlčt, tada posto eda samo eda polom stepea e većeg od, o zadovolava uslov.. Iz. sled sledeć sstem od edače, sa stm broem epozat a,...,,, : a a a a a a a a a a a a K KKKKKKKKKKKKK K K. Determata sstema -Vadermodova determata e: < D K K K K Pošto e za, D sstem ma edstveo rešee. Rešavae sstema. za veće vredost e pratčo ao su terpolaco čvorov bls D sstem e loše uslovle.. LAGRANŽOV INTERPOLACIONI POLINOM Lagražov Lagrage terpolaco polom - tog stepea LIP se traž u oblu, L P.

3 4 gde su L,,,..., polom stepea zovu se Lagražov oecet. Lagražov oecet mora da zadovol uslove: δ L za za Rad spuea drugog uslova, tražmo ga u oblu: C C L K K gde oecet C određuemo tao da se zadovol prv uslov: C L Dale, L.4 Ao uvedemo ucu: oa e očgledo polom stepea, Lagražov oecet može da se praže u oblu: ' L.5 Zasta, ' ' K K

4 Prmer : P L L L L.? L ; L ; L ; L L L P PROCENA GREŠKE INTERPOLACIJE Greša terpolace uce polomom P predstavla razlu vd slu.: R P.6 Podsetmo se da e greša R, Talorovog poloma - tog stepea, o prolaz roz taču, aprosmra ucu u ool tače,!...! R edaa: R ξ!, ξ, Za grešu terpolacoog poloma, provučeog roz čvorove,,,...,, se može zvest aaloga ormula: 4

5 4 R,,! ξ ξ l:,,! R ξ ξ.7 Prmetmo da se zraz za grešu Talorovog poloma, o sa ucom ma samo edu zaedču taču sa apscsom, doba se z zraza.7 pr uslovu:,...,,,. Kao gracu apsolute greše terpolace u tač uzmamo:! M R.8 gde e: ma ], [ M.8a Zadata. Za ucu sπ ormrat LIP sa čvorovma terpolace:, /6, /. Pomoću poloma procet vredost sπ/ grešu procee. Rešee: s π P L L L P P / / s π P Procevae greše pomoću ormule.8a sa : cos, s ;, cos π π π π π π /6 / /

6 M ma π cos π π ma,, R M! R 6 6 π π <.5 Dale u proce vredost sπ/.8, sgura e samo eda cra, pa ao oača rezultat pšemo: sπ/.8 Tača vredost greše e: s π /.8.8. <.5 što se dobro slaže sa dobeom proceom... KONAČNE RAZLIKE Pretpostavmo da raspolažemo tabelom vredost uce u evdstat tačaa sa oraom > :,,,..., Iz možemo da zračuamo oače razle uapred prvog reda: gde same vredost uce,,,...,,,,..., možemo posmatrat ao oače razle ultog reda. Aalogo, z oač razla prvog reda, ao ove oače razle, dobamo oače razle. reda, td. uoč aalogu sa decom prvog vš zvoda uce. Uopšte, možemo da dešemo oače razle uapred -tog reda,,...,:,,,...,,,...,.9 Zapažamo da za datu tabelu, sa vrsta, možemo da zračuamo - oaču razlu. reda, - oače razle. reda,..., oače razle -. reda samo edu oaču razlu -tog reda. 44

7 Prmer : Za stu tabelu se a sledeć ač mogu desat oače razle uazad: M,,...,,,...,,...,,,..,. Očgledo e: Uopšte, može se poazat sledeće veza zmeđu oač razla uapred uazad: Prmer :,,,...,,,...,. Pue spredae le povezuu vredost uce sa em oačm razlama uapred uazad. 45

8 Procee vredost zvoda z oač razla Procea prvog zvoda u tač : e, u sladu sa decom prvog zvoda, utolo tača uolo e ora ma! T: Ao e uca derecabla u tervalu,, oda posto bar eda tača ξ u tom tervalu, tava da e prv zvod u to tač tačo eda dato proce Lagražova teorema: ξ ξ,, o ξ ξ Proceu drugog zvoda uce dobamo z vredost prv zvoda a aaloga ač : uz to, posto bar eda tača ξ, tava da e: ξ, ξ, Ao e uca polom drugog stepea, drug zvod ao oače razle drugog reda su ostat, pa e gora procea tača:,..., cost,, Procea zvoda tog reda u eom čvoru pomoću oače razle uapred - tog reda za tu taču može se doazat matematčom ducom e: 46

9 uz to:,,,... ξ, ξ,. Ao e uca polom m-tog stepea, oače razle m-tog reda su ostate, odoso razle m reda edae ul, a gora procea tača.. PRVI I DRUGI NJUTNOV INTERPOLACIONI POLINOM Prv Nutov terpolaco polom Uvešćemo bezdmezou promelvu bezdmezoo rastoae: α. gde e ora evdstat vredost ezavso promelve u tabel:,,,...,. Možemo da ažemo da prv terpolaco čvor, gra ulogu reeretog l startog čvora. U čvorovma terpolace promelva uzma celobroe vredost, α,,,...,,,,...,, bezdmezoa Imamo, α α α uopšte, matematčom ducom zvodmo, α,,,...,.4 Može se zvest sledeć terpolaco polom uce, stepea e većeg od, o sa om ma ste vredost u evdstatm tačama,,,,...,, P α α α α α α... α α...[ α ]!!!.5 o se zove Nutov terpolaco polom sa oačm razlama uapred, l raće: prv Nutov terpolaco polom NJIP. 47

10 Za grešu terpolace.6 terpolacom polomom.5 - tog stepea, polazeć od zraza.7 uvodeć u ega ovu bezdmezou promelvu α pomoću.4, dobamo: ξ! R α α α... α, ξ,.6 Iz tog zraza procee -vog zvoda uce z oače razle uapred -vog reda vd. dobamo sledeću proceu grace apsolute greše terpolace: R α α... α α.7! ma gde e apsoluta vredost aveće po apsoluto vredost oače razle uce, ma reda : ma.7a ma Pošto zateva oače razle reda, graca greše terpolace se može procet, samo ao tabela ma vše od vredost uce, l ao smo roz m čvor gde e m<, provul terpolaco polom stepea m, maeg od u ormulama, zameuemo sa m. Drug Nutov terpolaco polom Ao umesto prvog, ao reeret l start čvor uzmemo posled terpolaco čvor u tabel, dolazmo do bezdmezoe promelve, α.8 oa u startom čvoru ma vredost, a u ostalm egatve celobroe vredost, α,,...,,,,,..., Iterpolaco polom roz čvorove,,,..., doba se u oblu: P α α α! α α α!... α α...[ α ]!.9 o se zove Nutov terpolaco polom sa oačm razlama uazad l drug Nutov terpolaco polom NJIP. Za gracu apsolute greše terpolace se zvod zraz: R α α... α α.! ma 48

11 ma.a ma.4 PRAKTIČNI ASPEKTI INTERPOLACIJE U pras, terpolaco polom se reto provlač roz sve tače,,,,..., u tabel. Umesto toga, bra se sup od m, susede tače u tabel m< roz provlač polom m-tog stepea. Izbor stepea poloma U slučau evdstat terpolaco čvorova, za zbor stepea poloma može da se orst sledeć rterum, o sled z međusobe veze oač razla zvoda poloma. Ao su oače razle m - tog reda prblžo ostate, t. razle reda m prblžo edae ul, zač da se uca poaša prblžo ao polom m - tog stepea, pa se ao stepe terpolacoog poloma bra m. Ao terpolaco čvorov su evdstat, prmeue se aaloga rterum ostat podele razla, če desae prmea su uluče u ova materal. Izbor čvorova terpolace Pošto e odabra stepe m terpolacoog poloma, ao zabrat sup m sused terpolaco čvorova,,..., m? Apsoluta vredost prozvoda, m m m desaog čvorovma terpolace, o gurše u zrazu za grešu terpolace.7, ma mmum u cetru tervala [, m]. Zato, terpolacoe čvorove treba brat tao ta tača u oo račuamo vredost uce pomoću eog terpolacoog poloma bude što blža sred tervala, ]. [ m 49

12 P o 7 Sla. - Ilustraca zbora terpolaco čvorova za vadrat polom Kada su odabra terpolaco čvorov,..., m,, rad ormraa terpolacoog poloma treba pomert dese u ormul za LIP, NJIP l NJIP za. Tao, ao orstmo NJIP, starta tača e, već ormula.5 se mea u: P m gde e, α α α! α α α! α m... α α...[ α m ] m! Formule za ormrae LIP će bt: m m P L, L m m Zadata. Za ucu datu tabelom u Prmeru, procet vredost uce u tač 75, orsteć a NJIP b NJIP c Dsutovat grešu rezultata, ao su sve cre u vredostma uce sgure. Rešee: a Na osovu vredost oač razla u tabel, bramo polom. stepea. 5

13 P α α α α, α P b Korstmo ormulu za NJIP drugog stepea sa startom tačom 4 : P α 4 α 4 α α, α P c Apsoluta greša rezultata e zbr dve greše: greše oa potče od greše u vredostma uce greše terpolace Ao prmemo pratčo pravlo za procevae broa sgur cara u rezultatu složeog proračua poglavle. uzmemo u obzr da se pr račuau oač razla gube sgure cre, možemo da procemo da e rezultat dobe sa sgure cre. Tao e graca apsolute greše, oa potče od grešaa u podacma: A.5 Gracu greše terpolace dobamo z ormule.7: α α α R α ma! A R Vdmo da e ovde dopros greše terpolace A mogo ma od doprosa greše oa potče od grešaa polaz podataa, A, pa se može zaemart. To e rezultat dobre aprosmace uce, oa se u datom tervalu vredost ezavso promelve poaša prblžo ao vadrat polom oače razle. reda prblžo ostate. Na osovu dsuse u pretodom zadatu možemo zvest pratča pravla. Pr terpolac u tabelama sa podacma relatvo male tačost apr. espermetal podac rezultat treba prazat sa oolo zača cara olo mau tabelare vredost uce. Pr tom, ao e bro sgur cara u tabelarm vredostma uce eda s, bro sgur cara u dobeo proce uce e st l za eda ma s-, pod pretpostavom da e oreto zvrše zbor stepea terpolacoog poloma terpolaco čvorova 4 5

14 Utca povećaa stepea IP a grešu terpolace Ao ucu e aprosmra dobro eda IP e uočavamo oače razle, oe su prblžo ostate, postavla se ptae da l greša terpolace opada sa povećaem stepea IP. U zrazu za grešu terpolace.7 prv ator, po apsoluto vredost mootoo raste sa povećaem stepea IP, do e za drug ator, ξ,! ξ uočeo da, za vel bro uca, egova apsoluta vredost prvo opada, a oda poče da raste brooc brže raste po apsoluto vredost od meoca. Tao apsoluta greša terpolace ma mmum za e stepe IP, o e sa gledšta greše terpolace, optmala. Ao, rad mmzace greše terpolace, sa sm startm čvorom, povećavamo stepe IP, Nutov IP mau predost ao su prmelv ad LIP, er se pr prelazu sa NJIP stepea m a polom stepea m račua samo dodat čla reda m, do se za LIP morau poovo račuat sv Lagražov oecet. Ao e starta tača pr vru tabele sa evdstatm vredostma, NJIP ma predost ad NJIP er mamo a raspolagau oače razle uapred vš redova. Ao e starta tača pr du tabele sa evdstatm vredostma, NJIP ma predost ad NJIP er mamo a raspolagau oače razle uazad vš redova. Tabelare vredost, često, aročto ao su dobee espermetalm putem date mau mal bro sgur cara. Zbog toga, za oače razle vso redova, zbog poavlaog zvođea estable operace oduzmaa bls broeva t. gublea zača cara, dobau se potpuo epouzdae l besmslee vredost. Tao se u pratčm problemma ačešće brau terpolaco polom sog stepea, avše trećeg. Zadata. U tabel su date su espermetale vredost vsozteta ηns/m tečog etlacetata u uc temperature C. Procet vsoztet a: a t 8 C, b t 6 C uporedt sa espermetalm vredostma Rešee: a 8, Leara terpolaca, m. Izbor čvorova:, α α

15 t 6 η oače razle Kvadrata terpolaca, m : Izbor čvorova:,, α α α α I I Izbor čvorova:,, 8 6 α.5 4 II 55.9 α α II Kometar: dobee vredost vadratom terpolacom I II se zato međusobo razluu, zbog začaog odstupaa uce od poloma. stepea. zražee varace oač razla.reda Kuba terpolaca, m. Izbor čvorova:,,, α.5 α α α I ! dodat cla Polom 4. stepea, m

16 α.5 4 α α α α ! 5 4 Zapažaa: Nabola procea e dobea vadratom terpolacom, sa zborom terpolaco čvorova:,,. Kuba terpolaca e dala bolu proceu od terpolace polomom 4. stepea b 6. Pošto e starta tača pr du tabele, orstmo NJIP. Kvadrata terpolaca, zbor čvorova: 4,, α 4 α α α Kuba terpolaca, dodat čvor, : 4 α α α! Polom 4. stepea, dodat čvor : 4 α α α α ! Zapažae: Nabolu proceu dala e uba terpolaca. 54

17 Zapaža se brza promea vsozteta sa promeom temperature, sporo opadae vredost zvoda pr povšeu reda zvoda, što može da uaže a ucu blsu espoecalo: b ae Zato ćemo logartmovaem preć a ucu l oa b, ao e zapažae tačo, trebalo da se poaša blso learo: l l a bt 6 t l η Pošto amae varrau oače razle. reda, prmeuemo learu terpolacu: a 8, čvorov, 8 6 α.5 4 α e e b 6, čvorov, α.5 4 α e e Kometar: Jedostavom, learom terpolacom u tabel trasormsa vredost uce dobea e procea prblžo stog valteta ao pr terpolac polomma všeg reda u orgalo tabel..5 PISVAJZ I SPLAJN INTERPOLACIJA 55

18 Kao što smo u pretodom poglavlu zapazl, ucu zadatu tabelom:,,,,..., e pratčo aprosmrat a celom tervalu [, ] edm terepolacom polomom stepea, zuzmauć male tabele. Tao se ameće dea da se terval, ] podel a vše podtervala, o po pravlu e obuvatau vše od 4 [ tače u sladu sa zalučom a rau pretrodog poglavla a svaom od uca aprosmra terpolacom polomom sog stepea. Tava terpolaca, sa razlčtm terpolacom polomma u poedm podtervalma, zove se psvaz pecewse terpolaca. U svao od tačaa oe su zaedče za dva suseda podtervala, dva razlčta ''suseda" terpolacoa poloma mau edae vredost, al prv zvod u to tač e epreda, er ma edu vredost sa leve strae, a drugu sa dese strae te tače. Rezultat e da rva, sastavlea a tervalu, ] od delova razlčt poloma, e [ glata. To e edostata ovave terpolace, aročto ao rezultuuća rva treba da posluž za prblžo zračuavae zvoda date uce. Da b rva sastavlea z odsečaa vše terpolaco poloma, dobe psvaz terpolacom bla glata, eopodo e dodat uslov otuteta prvog zvoda, a požela b bla epredost vš zvoda, aročto u problemma procevaa vš zvoda tabelom zadate uce. Tava terpolaca, od oe rva dobea psvaz terpolacom a tervalu, ] ma eprede zvode do eog reda amae prvog zove se spla [ sple terpolaca. Fuca sastavlea z terpolaco poloma stog stepea m, za poede podtervale tervala, ], oa zadovolava uslov otuteta zvoda do [ eog reda, zove se spla stepea m. Ao e m, u ptau e ub spla. Kub spla U slučau ubog splaa, roz svaa dva suseda terpolacoa čvora od uupo čvorova a tervalu, ], provlač se polom. stepea. Da b se spla desao, [ eopodo e dale odredt uupo 4 oeceata, za uupo ub terpolaco poloma a tervalu, ]. Uslov za određvae t oeceata su : [ Uslov:. U svaom od - uutraš čvorova,,,...,, dva "suseda" poloma mau vredost edau vredost uce:. U svaom od - uutraš čvorova, prv drug zvod "sused" poloma mau edae vredost. Uupa bro:. Spla prolaz roz prv posled čvor:, - - Uupo uslova: 4- Nedostae oš uslova to su uslov a gracama tervala, ]. U lteratur se sreću [ razlčt grač uslov, oma se postže da spla ma određee osobe a gracama. U 56

19 Matcad-u postoe tr uce: lsple, psple csple, oe geeršu ub spla za datu tabelu pr čemu se spla dobe, lsple ucom poaša learo, psple ucom poaša ao vadrat polom, csple ucom poaša ao ub polom a gracama tervala, odoso estrapolše se learo, vadrato l ubo, zva tervala, ]. [.6 INVERZNA INTERPOLACIJA Zadata: Na osovu tabele vredost uce,, argumeta, za ou uca doba zadatu vredost,., procet vredost,..., Kao što zamo z matematče aalze, zadata terpolace e edozačo rešv samo ao e uca u eom tervalu oo tače, mootoa u tom tervalu ma verzu ucu. Ta terval mora bt dovolo vel da sadrž bar dva terpolacoa čvora eopoda za agrublu aprosmacu uce, terpolacom polomom. stepea. Pretpostavmo da e uca mootoa a celom tervalu, ]. [ Iverza terpolaca pomoću LIP aprosmramo LIP - om, odabraog stepea m, pr čemu se terpolaco čvorov,,..., m brau tao da zadata vredost lež što blže sred zmeđu prvog posledeg čvora. Drugm rečma, promelve meau uloge vršmo terpolacu u tabel,,,..., : Iverzu ucu m P L, Zadata.4 Procet ulu tabelaro zadate uce, m m m L

20 Rešee: Iverzu ucu ćemo da aprosmramo ubm polomom. Pošto ula lež zmeđu, ao terpolacoe čvorove bramo:,,, L L.58, 4 L.4769 L.774, L Iverza terpolaca pomoću NJIP Ao su vredost u tabel evdstate, ucu zameuemo terpolacom polomom odabraog stepea m, o prolaz roz čvorove,,..., m, odabrae tao da zadata vredost uce lež u blz cetra tervala [, m]. Tao, rešavamo edaču m α α α.. α α...[ α m ].! m! po α, a oda z dobee vredost α dobamo tražeu vredost ao: α.a Problem, za stepee poloma veće od, zateva teratvo rešavae eleare edače. eom od metoda oe su zložee u poglavlu 7. ZADACI. Nać polom o prolaz roz tače,-5,,,5. Rešee: P 4 5. Tače vredost uce date su u tabel: a Formrat tabelu oač razla uapred. b Korsteć ormrau tabelu, ać,, c Šta se a osovu oač razla može zalučt o uc? d Formrat NJIP. stepea za terpolacu u tabel procet.5. e Kola e greša dobee procee? 58

21 Procet ulu uce orsteć LIP.,.,. 4. stepea uporedt rezultate sa vredošću ule:.89 u oo su sve cre sgure. Rešee: a b 6,, 6 c Fuca e polom stepea d P 7 5, P e R.8,.848,.8488,.848. Korsteć LIP. stepea, procet vredost uce date tabelom: u tačama:,4,5,8,9, Rešee: 4.8,.9,.8, 5., 6.8, Data e tabela c p J/gK vredost acetlea, a ormalom prtsu, u uc temperature TK: TK c p J/gK a Odabrat stepe tepolacoog poloma za terpolacu u dato tabel. b Procet c p a temperaturama 5 58K, pomoću NJIP odabraog stepea, ao greše terpolace. c Na osovu procee grešaa terpolace tačost polaz podataa, procet uupu grešu odabrat bro decmala u prazu rezultata. Rešee: a oače razle drugog reda malo varrau b.98,.69 5 c AC,podac.5, A C,terp.., Atot <, tr decmale p p.5 Dat su apo pare pbar etaa a razlčtm temperaturama TK: T p a Odabrat stepe tepolacoog poloma za terpolacu u dato tabel. 59

22 b Procet apo pare a temperaturama 5K 6K, pomoću NJIP odabraog stepea, ao greše terpolace. c Na osovu procee grešaa terpolace tačost polaz podataa, procet uupu grešu odabrat bro decmala u prazu rezultata odabrat bro decmala u prazu rezultata. Rešee: a oače razle trećeg reda malo varrau b.7, R.8-4, 8.5, R c A p, podac.5, Ap,terp..8, Atot <, tr decmale.6 Date su espermetalo određee ostate brze reace dobaa metletletra z aloola: t C lt mol s a Odabrat stepe terpolacoog poloma pomoću oga dobamo vredost za temperature u tervalu, C, oe su sadržae u tabel. b Imauć u vd teorsu relacu Areusov zao, e E RT gde e T - apsoluta temperatura K predložt trasormacu promelv t u ove promelve, oa omogućue oršćee leare terpolace u ovo tabel umesto terpolace polomom všeg stepea u orgalo tabel. c Procet vredost za temperature t, C terpolacom u orgalo tabel a tabel trasormsa vredost b uporedt procee. Rešee: a 4 b, l t 7 c Orgala tabela 9.4, Trasormsaa tabela 9., Dat su apo para p -eptaa, a temperaturama spod temperature lučaa. Sve date cre u vredostma apoa pare su sgure u šrem smslu. t C: pmmhg: a Odabrat stepe terpolacoog poloma za terpolacu u dato tabel. b Procet apo pare eptaa a temperaturama 4 C 8 C, pomoću NJIP odabraog stepea, ao greše terpolace. Na osovu procee grešaa terpolace tačost polaz podataa, procet grešu procea odabrat bro decmala u prazu rezultata. c Imauć u vdu da u oblast ž temperatura prblžo važ sledeća teorsa relaca Klauzusova edača: l p A B T gde e T - apsoluta temperatura K. 6

23 trasormsat a pogoda ač orgale podate, tao da se u ovo tabel može sa dovolom pouzdaošću orstt leara terpolaca. Learom terpolacom u ovo tabel procet apoe para eptaa a 4 C 8 C. d Procet apoe para a 4 C 8 C vadratom terpolacom u tabel trasormsa vredost, ormrao u c. e Uzmauć u obzr espermetale vredost apoa pare eptaa ste tačost, ao oe u tabel: 4 C 9.5 mmhg, p 8 C 47. mmhg p 78 uporedt dsutovat rezultate dobee u b, c d. Rešee: a b 9., R., 48., R.5 c, l, 9., 47. t 7 d 9.5, Dat s vsoztet, η Pa s lorobezola a razlčtm temperaturama, zmere sa gracom relatve greše R η.% : t C : η 4 Pa s: a Odabrat stepe terpolacoog poloma pomoću ega procet vsoztet lorbezola a temperatur 7 C gracu apsolute grese terpolace. b Procet traže vsoztet learom terpolacom u tabel t- lη c Poazat da se ao graca relatve greše R* u vredost vsozteta, dobeo pomoću leare terpolace u tabel t - lη, oa potče od grešaa u vredostma vsozteta može uzet: t t R t R t temperatura za ou se vrš terpolaca η t ža od dve temperature u tabel, zmeđu o lež temperatura t t ora vredost temperatura u tabel Pretpostavt pr tom da su vredost temperatura potpuo tače. d Procet uupu grešu u vredost vsozteta dobeo u b odredt grace u oma lež tača vredost. Rešee: a, 4.6-4, R < -6 b c A η, podac., Aη,terp d A <, 4.6 < η < 4. 6 tot.9 Dat e deo rezultata merea ocetrace pecla u šaržom reatoru u tou vremea, o poazue da ocetraca pecla ao uca vremea, c t ma masmum: 6

24 t, c, edca/mol Potrebo e procet vreme za oe ocetraca pecla dostže masmum, ao vredost masmale ocetrace, aprosmrauć ucu ct terpolacom polomom trećeg stepea. Rešee: 5,. Tražee vredost uce u zadatu. procet pomoću ubog splaa, orsteć Matcad uce lsple, psple csple uporedt rezultate. 6

T E S T 3 jun 2006 Ime prezime index : 1. Potrebno je fitovati eksperimentalne podatke: ( xi, yi

T E S T 3 jun 2006 Ime prezime index : 1. Potrebno je fitovati eksperimentalne podatke: ( xi, yi T E S T 3 u 6 Ime prezme de :. Potrebo e tovat espermetale podate:.... a Rad grače provere adevatost edostave emprse ormule a potrebo e ucrtat orgale l trasormsae esp. podate u dagram. Pogoda zbor dagrama

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

Numeričko rešavanje sistema nelinearnih jednačina

Numeričko rešavanje sistema nelinearnih jednačina 77 8 Numerčo rešavae sstema elearh edača Zadata Čest problem u žeersm proračuma e alažee rešea eog sstema elearh edača:......... 8. odoso alažee vredost epozath... tao da bude zadovoleo uslova 8. l u vetorso

Διαβάστε περισσότερα

Dobijanje empirijskih formula iz eksperimentalnih podataka

Dobijanje empirijskih formula iz eksperimentalnih podataka Doae emprsh formula z espermetalh podataa Zadata ftovaa espermetalh podataa Nea smo u clu aalze zavsost f() ee fzče velče od druge fzče velče, zvršl z merea dol taelu sa parovma zmereh vredost posmatrah

Διαβάστε περισσότερα

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (

Διαβάστε περισσότερα

Da se podsetimo Algoritam optimizacije. Odrediti vrednosti parametara kola koje će garantovati da odziv F(x, p) ima željenu vrednost F * (x).

Da se podsetimo Algoritam optimizacije. Odrediti vrednosti parametara kola koje će garantovati da odziv F(x, p) ima željenu vrednost F * (x). Aotam otmzac Da s odstmo Aotam otmzac Aotam otmzac Aotam otmzac : Oddt vdost aamtaa oa [,... ] o ć aatovat da odzv (x, ma žu vdost * (x. Mtod: až mmuma fuc š E(x,; (oma za vattatvu ocu odstuaa dobo od

Διαβάστε περισσότερα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

Numeričko rešavanje običnih diferencijalnih jednačina

Numeričko rešavanje običnih diferencijalnih jednačina 9 Numerčo rešavaje obč dferecjal jedača 9. UVOD Matematč model velog broja procesa u emjsom žejerstvu maju formu dferecjal jedača. Obča dferecjala jedača ODJ je jedača u ojoj u opštem slučaju fguršu: ezavso

Διαβάστε περισσότερα

Dodatak C Numeričko rešavanje jednačina

Dodatak C Numeričko rešavanje jednačina Dodata Numerčo rešavaje jedača. Numerčo rešavaje jede jedače U hemjso žejersm proračuma se često susrećemo sa problemom rešavaja ee jedače. po epozatoj, pr čemu je moguće aaltčo rešavaje. Fucja čju ulu

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1 Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE

AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE E Aksomatka teorje verovatoće Polaz se od osovh stavova, tzv. aksoma, a osovu kojh se sve ostale osobe mogu dokazat. Za posmatra prostor el. shoda aksomatzacja daje odgovore

Διαβάστε περισσότερα

DODATAK C Numeričko rešavanje jednačina

DODATAK C Numeričko rešavanje jednačina OT Numerčo rešavaje jedača. Numerčo rešavaje jede jedače U žejersm proračuma se često susrećemo sa problemom rešavaja ee jedače po epozatoj odoso alažeja ule ucje pr čemu je moguće aaltčo rešavaje. Geometrjs

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

Parcijalne molarne veličine

Parcijalne molarne veličine arcale molare velče 2.5.5. Hemsk potecal 2.5.6. 2.5.6.2. arcale molare velče. Ukolko e kolča supstace u sstemu promelva zbog razmee matere zmeđu sstema okole zbog reverzble hemske reakce l reverzble razmee

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

METODA SEČICE I REGULA FALSI

METODA SEČICE I REGULA FALSI METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

JAVA APLETI ZA VIZUELIZACIJE U TEORIJI GREBNER-OVIH BAZA

JAVA APLETI ZA VIZUELIZACIJE U TEORIJI GREBNER-OVIH BAZA Uverztet u Beogradu Elektrotehčk akultet Master rad JAVA APLETI ZA VIZUELIZACIJE U TEORIJI GREBNER-OVIH BAZA Metor: Dr. Brako Maleševć, doc. Studet: Boa Baac Br. deksa: 00/5 Beograd, septembar 0 Sadrža

Διαβάστε περισσότερα

i b, onda postoje jedinstveni q (kvocijent) (ostatak) takvi da je a = bq + r. , broj 5 dijeli broj n 5 n

i b, onda postoje jedinstveni q (kvocijent) (ostatak) takvi da je a = bq + r. , broj 5 dijeli broj n 5 n 4 Cel broev Sup prrodh broeva { 3K } Sup prrodh broeva ule 0 { 0} { 03K } Sup celh broeva { K 3 03 K} 4 Delvost u supu celh broeva Defca Nea su tao da e b a Svostva: Za \ { 0} Za b \ { 0} 3 Za b \ { 0}

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

4 Numeričko diferenciranje

4 Numeričko diferenciranje 4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Linearna korelacija. Vrijedi: (1) 1 r 1

Linearna korelacija. Vrijedi: (1) 1 r 1 Leara korelacja Korelacja je mjera leare zavsost dvju serja podataka 1,,..., 1,,...,. Drugm rječma, ako su točke 1, 1,,,..., gruprae oko regresjskog pravca, oda govormo da su podatc korelra learo korelra.

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIČKO PROGRAMIRANJE I OPTIMIZACIJA

MATEMATIČKO PROGRAMIRANJE I OPTIMIZACIJA MATEMATIČKO PROGRAMIRANJE I OPTIMIZACIJA Profesor: Zorca Stamrovć Asstet: Mara Ivaovć Izbor predmet: 5 goda, smerov: R I (master) Semestar: zmsk, 010 Lteratura: kga Kombatora optmzaca, autor Dragoš Cvetkovć,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA - - 4. PREDAVANJE - Dr Darko Mhajlov, doc. 1. ČAS Sredšte (cetar) sstema paralelh sla; Težšte krutog tela;

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na . Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

1.1. Napisati relaciju kojom je moguće odrediti ukupan broj elektrona na nekoj orbiti: n

1.1. Napisati relaciju kojom je moguće odrediti ukupan broj elektrona na nekoj orbiti: n I ES EES - VAIJANA Zadatak bro... Nasat relacu koom e moguće odredt ukua bro elektroa a eko orbt: l 0 ( Z 0 l + ) [ + 3 + 5 + ( ) ].. Nasat relacu koa ovezue kocetrace elektroa šula kod čstog (trsc) oluvodča:.3.

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 1. Rešenje: Imamo sistem sa ekvivalentnim paralelnim serverima: λp 5. X=λ(1-p 5 ) X μ

Zadatak 1. Rešenje: Imamo sistem sa ekvivalentnim paralelnim serverima: λp 5. X=λ(1-p 5 ) X μ Zadatak U račuarskom etru ostoi soba sa 3 račuara. Soba e mala i u o, ored oih koi treuto rade, može da čeka oš dva korisika. Korisii dolaze ezaviso i slučao, u roseku 4 korisika a sat. Svaki korisik radi

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE MEODE OPIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE Dr Dšć Dr Mloš Stć Grđevsk kultet Uverztet u Beogrdu 4. UVOD FORMULACIJA PROBLEMA Zdtk optmzcje je prolžeje promeljvh pr kojm clj krterjumsk ukcj uzm ekstremu

Διαβάστε περισσότερα

RAZLICITI PRISTUPI KREDITNOM. - master rad -

RAZLICITI PRISTUPI KREDITNOM. - master rad - UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO MATEMATICKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU RAZLICITI PRISTUPI KREDITNOM SKORING SISTEMU - master rad - Profesor: dr. Zoraa Luža Autor: Jelea Burgjašev

Διαβάστε περισσότερα

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla. Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi

Διαβάστε περισσότερα

Ako je koeficijent korelacije blizak 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoji treća promenljiva Z od koje zavise X i Y.

Ako je koeficijent korelacije blizak 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoji treća promenljiva Z od koje zavise X i Y. Parcialni oeficient orelacie Ao e oeficient orelacie bliza 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoi treća promenliva Z od oe zavise X i Y. Definiše iš se parcialni i oeficient i

Διαβάστε περισσότερα

Numerička integracija

Numerička integracija umerčk tegrcj Zdtk umerčke tegrcje umerčk tegrcj je postupk zrčuvj prlže vredost određeog tegrl: < d. z vredost podtegrle ukcje dt uređeom telom čemu pretpostvljmo d je: pr... Bzr se ko umerčko derecrje

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

DIPLOMSKI RAD br VIZUALIZACIJA SIMULACIJE DINAMIKE PLINOVITIH FLUIDA. Kristina Štargel

DIPLOMSKI RAD br VIZUALIZACIJA SIMULACIJE DINAMIKE PLINOVITIH FLUIDA. Kristina Štargel SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. 63 VIZUALIZACIJA SIMULACIJE DINAMIKE PLINOVITIH FLUIDA Krsta Štargel Zagreb lstopad 006. SADRŽAJ:. UVOD...4.. POVIJEST MODELIRANJA

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova. Dvostuk

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

NUMERIČKA MATEMATIKA ZADACI ZA Mathcad

NUMERIČKA MATEMATIKA ZADACI ZA Mathcad NUMERIČKA MATEMATIKA ZADACI ZA Mathcad Jun() 5. Date su vrednosti specifičnih toplota c p ( J gk) azota na pritisu p = bar i različitim temperaturama, sa tačnošću od 4 sigurne cifre u širem smislu. T(K)

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Numerično reševanje. diferencialnih enačb II

Numerično reševanje. diferencialnih enačb II Numerčno reševanje dferencaln enačb I Dferencalne enačbe al ssteme dferencaln enačb rešujemo numerčno z več razlogov:. Ne znamo j rešt analtčno.. Posamezn del dferencalne enačbe podan tabelarčno. 3. Podatke

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

1 Momenti inercije u odnosu na Dekartove koordinatne ose

1 Momenti inercije u odnosu na Dekartove koordinatne ose M. Tadć, Predavanja z Fzke 1, ETF, grupa P3, X predavanje, 2017. 1 Moment nercje u odnosu na Dekartove koordnatne ose Pretpostavmo da telo prkazano na slc 1 ma sva tr prostorne dmenzje razlčte od nule.

Διαβάστε περισσότερα

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke Prakkm Maemaka III Prredo DJočć smen br : Raz Forero red nkc eroda dan ormom za < za < : Izračna ds gde e k araboe od shodša o očke M : Izračna koordnae ežsa homogenog ka ckode a sn a ; : Izračna I e [

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

REGRESIJSKA ANALIZA. U razvoju regresijske analize najznačajniju ulogu su imali: Carl Friedrich Gauss ( ) Francis Galton (

REGRESIJSKA ANALIZA. U razvoju regresijske analize najznačajniju ulogu su imali: Carl Friedrich Gauss ( ) Francis Galton ( SEMINAR U razvoju regresjske aalze ajzačajju ulogu su mal: Carl Fredrch Gauss (822 9) Fracs Galto (822 9) Karl Pearso (857 936) George Udy Yule (87 95) SEMINAR Regresjska aalza je matematčko-statstčk postupak

Διαβάστε περισσότερα

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ : BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja

Διαβάστε περισσότερα

Uniformna konvergencija funkcionalnih redova

Uniformna konvergencija funkcionalnih redova Uiforma overgecija fucioalih redova i si x Hamza Merzić Februar, 014. cos x 1 Uvod Uiforma overgecija, iao vrlo apstrata i geeralo jao tešo shvatljiv pojam, predstavlja velio olašaje u aalizi redova. To

Διαβάστε περισσότερα

Dodatak B Numerička interpolacija, diferenciranje i integracija

Dodatak B Numerička interpolacija, diferenciranje i integracija Dodatak B Numerička interpolacija, diferenciranje i integracija B. Interpolacija Često u u okviru nekog proračuna treba za zadatu vrednost x naći iz tabele odgovarajuću vrednost zavisno promenljive y pri

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta 4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα