Numeričko rešavanje sistema nelinearnih jednačina
|
|
- Κυρία Βαρουξής
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 77 8 Numerčo rešavae sstema elearh edača Zadata Čest problem u žeersm proračuma e alažee rešea eog sstema elearh edača: odoso alažee vredost epozath... tao da bude zadovoleo uslova 8. l u vetorso orm: Prmer : Treba rešt sledeć sstem od dve edače: y y y y Geometrs prva edača predstavla rug u rav Oy a druga pravu u sto rav. Rešee sstema treba da zadovol obe edače geometrs to e tača oa lež u
2 78 preseu datog ruga date prave. Vdmo da posmatra sstem ma dva rešea er postoe dva presea. Kao eda eleara edača sstem elearh edača se rešava teratvo t. uzastopm orgovaem procee rešea em postupom algortmom. Iteratvo rešavae sstema elearh edača ulučue sledeće probleme: postzae overgece a želeom od u opštem slučau vše rešea - problem multcplteta rešea zbor adevate polaze procee rešea [ ] T Jaobeva matrca Jaoba o su uce derecable oda se može desat Jaobeva Jacoby matrca: J 8. Nea - ta vrsta sadrž parcale zvode uce... po svm argumetma redom. Tao se Jaobeva matrca može posmatrat ao prv zvod vetorse uce po vetorsom argumetu. Nea determata se azva Jaoba u matematčo aalz ma prmeu od smee tegracoh promelvh u všestrum tegralma. Prmer : Jaobeva matrca sstema edača z prethodog prmera e: J
3 Gradete egradete teratve metode Iteratve metode rešavaa sstema edača 8. oe orste parcale zvode uca a levm straama edača zovu se gradete metode. Za razlu od gradeth egradete metode e orste parcale zvode uca 8.. Od egradeth metoda upozaćemo se sa: Jaobevom metodom prosth teraca em modacama Gaus-Zadelovom Gauss-Zedel Vegštaovom metodom. Gradeta metoda ou ćemo obradt e Nut-Rapsoova metoda. 9. METOD PROSTIH ITERIJ JKOBIJEV METOD Ova metoda e aaloga metod prosth teraca za rešavae ede eleare edače. Tao polazmo od sstema edača u oblu: ϕ ϕ ϕ ϕ 8. teraco proces e: ϕ ; l u vetorsom oblu: ϕ... 8.a gde e ϕ vetorsa uca sa ompoetama ϕ Dovola uslov overgece Da b ormulsal dovola uslov overgece teracoog procesa 8. eophodo e da se upozamo sa pomom orme matrce posebo l - ormom. Norme matrce su poztv salar o se dešu u learo algebr ao bro poazatel eh aratersta matrce. Oe se zračuavau z elemeata matrce a određe ač. Tao se pod l - ormom matrce podrazumeva aveća od suma apsoluth vredost oeceata matrce po poedm oloama: 79
4 l m ma a 8.5 Prmer : l 8 TEOREM : Iteraco proces 8. overgra a rešeu α ϕα ao: ma ϕ l q < G 8.6 G... gde e prema dato dec l - orme: ϕ l ϕ ma ϕ ϕ Dale masmala vredost l - orme Jaobeve matrce ϕ' u celo oblast G oo prpadau sve procee vetora rešea u tou teracoog procesa mora bt maa od edce. Zbog strogost uslova overgece metod e često eprmelv dvergra. Izlaz rterum Kao rterum za završeta teracoog postupa u pras se ačešće orste sledeć rterum: < ε 8.7a δ < δ 8.7b < ε Zadata 8. Rešt sstem edača: y y z y 8 8.7c yz polazeć od procea 5 sa zlazm rterumom 8.7c toleracom ε -6 Rešee Pratum 8
5 Lear sstem edača o e sstem edača leara: a a a a a b prevodmo ga u ormu 8. uz pretpostavu da su dagoal elemet matrce sstema razlčt od ule: a tao što z. edače zrazmo z. edače td.: b a / a Iteraco proces 8. tao doba obl: l u matrčom oblu: b a / a α β 8.9a gde su elemet matrce α vetora β: TEOREM : o važ: α a α... a b β... a α < odoso ao su dagoal elemet domat: > a a... 8.a teraco proces 8.9 overgra ezavso od polaze procee t. bezuslovo. Iteraco postupc za rešavae SLJ mau predost ad elmacom Gausov egove modace ao e u ptau slabo uslovle sstem er su mu a aumulacu 8
6 grešaa t. hereto po samo svoo prrod su stabl. Nhov edostata e pa sloost a dvergec. Zato e vrlo začaa sledeća teorema. TEOREM : Saglasa SLJ b se uve learm ombovaem edača može prevest u evvaleta o zadovolava dovola uslov overgece Jaobevog teracoog postupa. lgortam learog ombovaa edača se sasto z dva oraa:. Izdvaau se edače oe zadovolavau uslov 8.a postavlau a odgovarauću pozcu. Learo se ombuu edače u clu zadovolavaa uslova 6a pr čemu svaa od edača oa e zdvoea u. orau mora bt ulučea bar u edu ombacu. Zadata 8. Trasormsat sledeće SLJ: a b tao da se zadovol dovola uslov overgece Jaobeve teracoe metode. Rešee a Kora : edača zadovolava uslov 6a : > u edač domata e oecet uz. promelvu: 6 > pa ćemo e premestt a. mesto. u preostalo edač e domata oecet uz pa ćemo e stavt a drugo mesto Kora. e potreba. Rezultat: b Kora : U. edač oecet uz e domata: 5 > prebacuemo e a. mesto. U. edač oecet uz e domata: > prebacuemo e a. mesto. Kora : Leara ombaca : 5 ma uslov da bude. edača u ovom sstemu er: 5 > 8
7 Nedostae oš. edača ou dobamo eom learom ombacom oa svaao mora da uluč oš eulučeu edaču. Na prmer edača 9 dobea ombovaem -- zadovolava uslov da bude. edača. Rezultuuć sstem: Zadata 8. Sstem b z prethodog zadata treba rešt sa toleracom ε -6 u zlazom rterumu 8.7c orsteć ucu ter Pratum XI-. Kao polaze procee uzet ulte vredost. a Rešt sstem bez prehodh learh trasormaca b Rešt sstem ao trasormaca zvedeh u prethodom zadatu c Dobeo rešee uporedt relatva odstupaa sa om dobem ucom lsolve. 9. GUSS - ZEIDELOV MODIFIKIJ METODE PROSTIH ITERIJ Metoda prosth teraca e modovaa tao da se u -vo terac pr zračuavau ove procee za orste ove - ve procee epozath... - : ϕ odoso u slučau learog sstema b a a a Gaus-Zadelov metod često brže overgra od Jaobevog al su uslov overgece st. 8
8 8 9. VEGŠTJNOV METOD Ova metoda predstavla prošree stomee metode za rešavae ede edače:... ; ϕ ϕ ϕ s s t t t 8. Prva teraca se zvod metodom prosth teraca:... ϕ 8.a Zadata 8. Problem 8. rešt Vegštaovom metodom orsteć ucu Wegste. Rešee Pratum 9. NJUTN - RFSONOV METOD Da b polazeć od procee vetora rešea dobeog u -to terac dobl ovu proceu svau od uca u sstemu 8. aprosmramo Talorovm polomom prvog stepea dobeog razvaem oo tače :.. ~ Tao određuemo z uslova da leare uce... ~ budu edae ul: o dešemo orece epozath:... odoso orecu epozatog vetora:
9 gore leare edače po epozatm orecama matrčom oblu apsat ao:... se mogu u J Sada možemo da dešemo teraco proces: J.. 8. Pored rteruma 8.7a-c pr prme ovog postupa u pras se orst zlaz rterum o se bazra a vredostma uca: Mogu se avest sledeće araterste ovog postupa: [ ] < ε 8. teraco proces. reda dale brž od egradeth metoda osetlvost a polaze procee ao pr prme metode tagete a rešavae ede edače u svao terac rešava se rad zračuavaa oreca SLJ ča e matrca Jaobeva matrca zračuata sa vredostma epozath z prethode terace Koačo uočmo aalogu zmeđu teracoe ormule za rešavae ede edače metodom tagete ormule 8.: eda edača: sstem edača: [ ] [ ] Zadata 8.5 Treba ać poztvo rešee y > sstema edača: log y y 5 a prethodm svođeem a edu edaču sa edom epozatom em rešavaem metodom tagete orsteć ucu Nut Prat. IX- uz toleracu δ -7 b u polazom oblu Nut -Rasoovom metodom orsteć ucu Nutsys Pratum XI-5 sa toleracom ε -7. c aalzrat bro realh rešea datog sstema Zadata 8.6 Rešt problem 8. pomoću uce Nutsys. 85
10 9.5 REŠVNJE NELINERNIH SISTEM U MTHD-u Za rešavae sstema elearh edača u Mathcad-u se orst Solve Bloc če oršćee e obašeo u Pogl Pr pozvau uce Fd moguće e brat eda od tr teratve metode za rešavae sstema desm lom: Metod ougovah gradeata o traž ou vredost vetora epozath za ou suma vadrata vredost uca 8. ma mmum. Leveberg - Marvart-ova Leveberg - Marquardt modaca Nut- Raphsoove metode. Kvaz - Nutova metoda modaca Nut- Raphsoove metode. ZDI 8. Treba rešt sledeć sstem edača: y y 5 a o se pr tom rešavau evvalete edače 5 y y poazat da e dovola uslov overgece metode prosth teraca 8.6 zadovole u oblast G {.5 y.5} b Rešt edače e orsteć ucu ter metodom prosth teraca sa polazm proceama.5 y sa toleracom ε u zlazom rterumu 8.7c ε - c Korsteć ucu ter poovt proraču sa stm polazm proceama.5 sa polazm proceama. Pošto proraču overgra za polaze procee oe padau zva oblast G u oo e zadovolem uslov 8.6 da l e to u suprotost sa Teoremom? Rešee: b [ ] 8. a Poazat da ao e zadovole zlaz rterum 8.7c sa zadatom toleracom ε tada e sa stom toleracom sguro zadovole rterum 8.7a u slučau sstema od dve edače. To se ače može doazat za sstem od edača. b Kolo amae sgurh decmala mau rešea... eog sstema edača ao e teraco proces overgrao osclatoro sa toleracom ε - u rterumu 8.7c 8. a Rešt sledeć sstem edača:
11 metodom prosth teraca sa polazom proceom toleracom ε - u rterumu 8.7c orsteć ucu ter. b Uvert se da toleraca ε - obezbeđue sgure decmale u prblžom rešeu. c Kol e dodat bro teraca pr smaeu tolerace sa vredost - a vredost -? Rešee: a [ ] c 8. a Ko od zlazh rteruma 8.7a-c se orst u uc Nutsys Prat. XI-5? b Korsteć ucu Nutsys sa toleracom ε.5 potrebo e metodom Nut- Rasoa locrat rešee sstema: y y z y z z 8 oe se alaz u blz tače. c Uvert se da e tačo rešee: da su u prblžom rešeu oe e sa datom toleracom dobeo u teraca tr decmale sgure. 8.5 U protočom reatoru sa dealm mešaem se odgravau sledeće elemetare reace: B R R B S Izlaze ocetrace supstac B R S oe ćemo ozačt desma dobau se z ompoeth blasa: τ τ τ τ za pozat sastav ulaze smeše ostate brza hemsh reaca otato vreme τ oe se doba ao olč zapreme reatora zapremsog protoa reacoe smeše: τ V F s Potrebo e pomoću Nut-Rasoove metode orsteć ucu Nutsys zračuat zlaze ocetrace ompoeata sa sgure decmale za sledeće podate:.5 mol m..5.5 τ s Kao polaze procee ocetraca uzet ulaze ocetrace. 87
12 Rešee:[ ] 8.6 Matematč model reatora u prethodom problemu može se zapsat u vetorso otac: S r τ gde su vetor zlazh ulazh ocetraca ompoeata S e stehometrsa matrca za dat sstem reaca a r e vetorsa uca če su ompoete brze poedh reaca u sstemu u uc ocetraca ompoeata: S r Treba rešt problem zračuavaa vetora zlazh ocetraca za podate date u prethodom zadatu pomoću Solve bloc-a metoda Leveberg-Marart-a pr čemu problem treba ormulsat u vetorso otac. 8.7 U reatoru za prozvodu stezog gasa parcalom osdacom metaa odgravau se sledeće reace: H O O H O H O H O H H H O O a prtsu p atm. Ulaza strua sadrž samo meta seo pr čemu se a mol metaa uvod a molova seoa. Pretpostava e da reaca de do raa da se sav seo potroš a da reace du sve do postzaa reacoe ravoteže pr čemu su ostate ravoteže ovh reaca a zlazo temperatur z reatora K K. Problem zračuavaa zlazog molsog sastava gasa može se rešt a sledeć ač. o N c 6 ompoete u sstemu ozačmo ao: O O H O H H 5 O 6 stehometrsa matrca posmatraog sstema sa N R reace e: S [ ] S N c N R.5 Traže vetor molsh udela ompoeata u zlazo stru se doba ao: S e N e ν e vetor bro molova ompoeata u ulazo stru a N uupa bro molova u ulazo stru: 88
13 5 6 a N a ν e vetor promea broa molova u poedm reacama: ν N c S a e vetor stepea apredovaa poedh reaca e pr čemu e prema pretpostavc: e a Stepe apredovaa.. reace se dobau z uslova reacoe ravoteže: a e a e e a e e a e e e a e e K a e e e e Potrebo e za sledeće podate: K 6 a.57 K 5.66 K.88 p K p zračuat stepee apredovaa reaca rešavaem datog sstema edača pomoću Solve bloc-a sa polazm proceama: e.5 e a oda vetor molsh udela ompoeata. Rešee: e [a.55.5] [ E E-] 8.8 lteratva ormulaca problema opsaog u prethodom zadatu e preo molsh udela...5 u zlazo stru 6 uupog broa molova u zlazo stru N pr čemu se rešava sstem od N c 6 edača sa sto tolo epozath. To su uslov reacoe ravoteže: 5 K K K p l l 5 K K K p uslov da e suma molsh udela ompoeata u zlazo stru edaa : 6 atoms blas po prsutm atomma O H : a N 5 N 5 N 5 6 Za podate date u prethodom zadatu zračuat mols sastav...5 bro molova prozvoda reaca N pomoću uce Nutsys sa polazm proceama: [.5.5 T ] 89
14 8.9 Matematč model materal eergets blas reatora sa dealm mešaem u ome se odgrava egzoterma reaca prvog reda: B o se hlad dealo zmešam rashladm ludom u omotaču reatora glas: F p ρ c ρc F T F T p e V E RT T H R T K T T t V K T T T gde su: F F - zaprems protoc reacoog rashladog luda - ulaza zlaza ocetraca reatata mol/m T T - ulaze temperature reacoog rashladog luda T T - zlaze temperature reacoog rashladog luda H R - toplota hemse reace K T - oecet prolaza toplote - velča rashlade površe V - zaprema reacoe smeše u reatoru - ostata brze hemse reace - predespoecal ator u reusovom zrazu za E - eerga atvace hem. reace R - uverzala gasa ostata ρ ρ - guste reacoog rashladog luda c c - specče toplote reacoog rashladog luda p p Potrebo e za sledeće podate dmezoo su homoge: F t H R ρ 5lb BTU lbmol K t h 7.8 F 9.9 t h ρ 6.lb h t T c.55 lbmol 5 BTU h t E BTU lbmol p t T R R.987 BTU lbmol R.75 BTU lb R c p T 5 t BTU 5 R lb V 8 t zračuat zlazu ocetracu reatata lbmol/t temperature oba luda T T R rešavauć dat matematč model pomoću Solve bloc-a. a Uvert se da e sa ulazm vredostma ao polazm proceama rešee modela sa začae cre:.55 T 57.8 T 57. b Uvert se da se sa polazm proceama: T T doba drugo rešee: 7.55 T 67. T 66. R 9
15 c alzom graa uce a levo stra edač u zavsost od zlaze temperature reacoog luda T utvrdt da posmatra sstem edača ma reala rešea od oh su u a b ađea dva. d Proać treće rešee sstema:.96 T 59.5 T pogodm zborom polazh procea epozath. 9
Dodatak C Numeričko rešavanje jednačina
Dodata Numerčo rešavaje jedača. Numerčo rešavaje jede jedače U hemjso žejersm proračuma se često susrećemo sa problemom rešavaja ee jedače. po epozatoj, pr čemu je moguće aaltčo rešavaje. Fucja čju ulu
Διαβάστε περισσότερα, i= 0,1,2,... n, koje su poređane u rastućem redosledu zadate =, odnosno uređena tabela: i n x. R n (x)
Iterpolaca Zadata terpolace Nea su u tačama vredost ee uce,,,, Treba ać polom P,,,,,..., oe su poređae u rastućem redosledu zadate, odoso uređea tabela:,...... P a a a... a o aprosmra ucu P a tervalu [,
Διαβάστε περισσότεραtransformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
Διαβάστε περισσότεραDobijanje empirijskih formula iz eksperimentalnih podataka
Doae emprsh formula z espermetalh podataa Zadata ftovaa espermetalh podataa Nea smo u clu aalze zavsost f() ee fzče velče od druge fzče velče, zvršl z merea dol taelu sa parovma zmereh vredost posmatrah
Διαβάστε περισσότεραT E S T 3 jun 2006 Ime prezime index : 1. Potrebno je fitovati eksperimentalne podatke: ( xi, yi
T E S T 3 u 6 Ime prezme de :. Potrebo e tovat espermetale podate:.... a Rad grače provere adevatost edostave emprse ormule a potrebo e ucrtat orgale l trasormsae esp. podate u dagram. Pogoda zbor dagrama
Διαβάστε περισσότεραDODATAK C Numeričko rešavanje jednačina
OT Numerčo rešavaje jedača. Numerčo rešavaje jede jedače U žejersm proračuma se često susrećemo sa problemom rešavaja ee jedače po epozatoj odoso alažeja ule ucje pr čemu je moguće aaltčo rešavaje. Geometrjs
Διαβάστε περισσότεραRAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA
RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X
Διαβάστε περισσότεραParcijalne molarne veličine
arcale molare velče 2.5.5. Hemsk potecal 2.5.6. 2.5.6.2. arcale molare velče. Ukolko e kolča supstace u sstemu promelva zbog razmee matere zmeđu sstema okole zbog reverzble hemske reakce l reverzble razmee
Διαβάστε περισσότερα10.1. Bit Error Rate Test
.. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραNumeričko rešavanje običnih diferencijalnih jednačina
9 Numerčo rešavaje obč dferecjal jedača 9. UVOD Matematč model velog broja procesa u emjsom žejerstvu maju formu dferecjal jedača. Obča dferecjala jedača ODJ je jedača u ojoj u opštem slučaju fguršu: ezavso
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότεραAritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραDa se podsetimo Algoritam optimizacije. Odrediti vrednosti parametara kola koje će garantovati da odziv F(x, p) ima željenu vrednost F * (x).
Aotam otmzac Da s odstmo Aotam otmzac Aotam otmzac Aotam otmzac : Oddt vdost aamtaa oa [,... ] o ć aatovat da odzv (x, ma žu vdost * (x. Mtod: až mmuma fuc š E(x,; (oma za vattatvu ocu odstuaa dobo od
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότερα1.1. Napisati relaciju kojom je moguće odrediti ukupan broj elektrona na nekoj orbiti: n
I ES EES - VAIJANA Zadatak bro... Nasat relacu koom e moguće odredt ukua bro elektroa a eko orbt: l 0 ( Z 0 l + ) [ + 3 + 5 + ( ) ].. Nasat relacu koa ovezue kocetrace elektroa šula kod čstog (trsc) oluvodča:.3.
Διαβάστε περισσότεραpismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke
Prakkm Maemaka III Prredo DJočć smen br : Raz Forero red nkc eroda dan ormom za < za < : Izračna ds gde e k araboe od shodša o očke M : Izračna koordnae ežsa homogenog ka ckode a sn a ; : Izračna I e [
Διαβάστε περισσότερα3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραi b, onda postoje jedinstveni q (kvocijent) (ostatak) takvi da je a = bq + r. , broj 5 dijeli broj n 5 n
4 Cel broev Sup prrodh broeva { 3K } Sup prrodh broeva ule 0 { 0} { 03K } Sup celh broeva { K 3 03 K} 4 Delvost u supu celh broeva Defca Nea su tao da e b a Svostva: Za \ { 0} Za b \ { 0} 3 Za b \ { 0}
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijski oblik kompleksnog broja
Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραDvostrukom integracijom jedna~ine c) dobiva se: M (6.38)
Stata ostrca I Prora~ pomeraa 63 Deformacoa la {tapa Deformacoa la {tapa predstavla dmeze obl {tapa ao deformace Uolo aalzramo delovae popre~og optere}ea a prav {tap rav, {tap mea samo obl La oom se praze
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIČKO PROGRAMIRANJE I OPTIMIZACIJA
MATEMATIČKO PROGRAMIRANJE I OPTIMIZACIJA Profesor: Zorca Stamrovć Asstet: Mara Ivaovć Izbor predmet: 5 goda, smerov: R I (master) Semestar: zmsk, 010 Lteratura: kga Kombatora optmzaca, autor Dragoš Cvetkovć,
Διαβάστε περισσότεραJAVA APLETI ZA VIZUELIZACIJE U TEORIJI GREBNER-OVIH BAZA
Uverztet u Beogradu Elektrotehčk akultet Master rad JAVA APLETI ZA VIZUELIZACIJE U TEORIJI GREBNER-OVIH BAZA Metor: Dr. Brako Maleševć, doc. Studet: Boa Baac Br. deksa: 00/5 Beograd, septembar 0 Sadrža
Διαβάστε περισσότεραEkonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković
Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova. Dvostuk
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE
UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA - - 4. PREDAVANJE - Dr Darko Mhajlov, doc. 1. ČAS Sredšte (cetar) sstema paralelh sla; Težšte krutog tela;
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραDIPLOMSKI RAD br VIZUALIZACIJA SIMULACIJE DINAMIKE PLINOVITIH FLUIDA. Kristina Štargel
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. 63 VIZUALIZACIJA SIMULACIJE DINAMIKE PLINOVITIH FLUIDA Krsta Štargel Zagreb lstopad 006. SADRŽAJ:. UVOD...4.. POVIJEST MODELIRANJA
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραC 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,
1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =
Διαβάστε περισσότεραRAZLICITI PRISTUPI KREDITNOM. - master rad -
UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO MATEMATICKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU RAZLICITI PRISTUPI KREDITNOM SKORING SISTEMU - master rad - Profesor: dr. Zoraa Luža Autor: Jelea Burgjašev
Διαβάστε περισσότεραMetoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραNumerično reševanje. diferencialnih enačb II
Numerčno reševanje dferencaln enačb I Dferencalne enačbe al ssteme dferencaln enačb rešujemo numerčno z več razlogov:. Ne znamo j rešt analtčno.. Posamezn del dferencalne enačbe podan tabelarčno. 3. Podatke
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραF (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK
OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja
Διαβάστε περισσότεραIterativne metode - vježbe
Iterativne metode - vježbe 5. Numeričke metode za ODJ Zvonimir Bujanović Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel 21. studenog 2010. Sadržaj 1 Eulerove metode (forward i backward). Trapezna
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραGrađevinski fakultet, Beograd
Građesk fakule Beogra Eksploaaa zaša pozeh oa Obašea ežbe VEŽBA Pree ežbe e raspor aere u porozo sre. raspora eača presala zako oržaa ase pree a supsau koa se rasporue. Oržae ase rasporoae supsae ože a
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότεραREGRESIJSKA ANALIZA. U razvoju regresijske analize najznačajniju ulogu su imali: Carl Friedrich Gauss ( ) Francis Galton (
SEMINAR U razvoju regresjske aalze ajzačajju ulogu su mal: Carl Fredrch Gauss (822 9) Fracs Galto (822 9) Karl Pearso (857 936) George Udy Yule (87 95) SEMINAR Regresjska aalza je matematčko-statstčk postupak
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραMETODA SEČICE I REGULA FALSI
METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku
Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )
Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραEkonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković
Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραKOPOLIMERIZACIJA. UGRADNJA VIŠE RAZLIČITIH MONOMERA u istu makromolekulu Je li stupnjevita polimerizacija tipa A 2. kopolimerizacija?
KOPOLIERIZIJ UGRDNJ VIŠE RZLIČITIH ONOER u stu maomoleulu Je l stunevta olmezaca ta oolmezaca? ltenauć (zmenčn) oolme KOPOLIERIZIJ POLIURETNI Stunevta oolmezaca: ugadna vše azlčth monomea ste unconalnost
Διαβάστε περισσότεραAKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE
AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE E Aksomatka teorje verovatoće Polaz se od osovh stavova, tzv. aksoma, a osovu kojh se sve ostale osobe mogu dokazat. Za posmatra prostor el. shoda aksomatzacja daje odgovore
Διαβάστε περισσότεραPrema tome, kao sredstva koja uvrštavamo u portfolio pojavljuju se sredstvo 3, sa najvećim iznosom Sharpe-ovog indeksa, i sredstvo 2.
Prmer 7. 1) Da su podac za r sredsva u peroda osmarana, R 1,518 R 3, 031 R3 3, 9533 r 1 1, 0383 r 0, 837 r 3 1, 48 r 1 r 0,1919 r 1 r 3 0, 698 r r 3 0, 1801 na osnovu dah sumranh vrednos odred očekvanu
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραMETODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE
MEODE OPIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE Dr Dšć Dr Mloš Stć Grđevsk kultet Uverztet u Beogrdu 4. UVOD FORMULACIJA PROBLEMA Zdtk optmzcje je prolžeje promeljvh pr kojm clj krterjumsk ukcj uzm ekstremu
Διαβάστε περισσότερα1 Uvod i neki osnovni pojmovi
Prrodo-matematčk fakultet, Uverztet u Nšu, Srbja http://www.pmf..ac.rs/m Matematka formatka 3 05, 5-64 Nestadard ač za sumraje ekh redova Mhalo Krstć studet matematke, PMF Uverzteta u Nšu E-mal: mhalo994@yahoo.com
Διαβάστε περισσότερα!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!
" "" %%"" %" &" %" " " " % ((((( ((( ((((( " %%%% & ) * ((( "* ( + ) (((( (, (() (((((* ( - )((((( )((((((& + )(((((((((( +. ) ) /(((( +( ),(, ((((((( +, 0 )/ (((((+ ++, ((((() & "( %%%%%%%%%%%%%%%%%%%(
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραSignali i sustavi AUDITORNE VJEŽBE 10. Jednadžbe diferencija, primjer
Signali i sustavi AUDITORNE VJEŽBE 0 LS&S FER ZESOI Jednadžbe diferencia Koriste se u opisu disretnog sustava modelom s ulazno izlaznim variablama. Određivane odziva sustava svodi se na problem rešavana
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραDiferencijabilnost funkcije više promenljivih
Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi
Διαβάστε περισσότεραVILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA
OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE Hemjska termodnamka proučava promene energje (toplotn efekat) pr odgravanju hemjskh reakcja. MATERIJA ENERGIJA? Energja je dskontnualna
Διαβάστε περισσότεραČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
Διαβάστε περισσότεραΤο άτομο του Υδρογόνου
Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
Διαβάστε περισσότεραHONDA. Έτος κατασκευής
Accord + Coupe IV 2.0 16V (CB3) F20A2-A3 81 110 01/90-09/93 0800-0175 11,00 2.0 16V (CB3) F20A6 66 90 01/90-09/93 0800-0175 11,00 2.0i 16V (CB3-CC9) F20A8 98 133 01/90-09/93 0802-9205M 237,40 2.0i 16V
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα