SVJETSKI DAN VODA 22. OŽUJKA

Transcript

1 SVJETSKI DAN VODA 22. OŽUJKA AUTOR: MARKO ĆORIĆ, DIPL.ING.POLITEH. I ING. GRAĐ. OPATIJA, 22. OŽUJKA 2018

2 OPĆENITO O VODAMA Vode su opće dobro i one imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe (prirodni resurs) koje treba čuvati, štititi i mudro s njome upravljati i istu koristiti. Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava (Zakon o vodama).

3 KOLIČINA I BOGASTVO VODA Prema istraživanjima UNESCO-a, naša domovina Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vode na vrlo visokom 4. mjestu u Europi, a na 42. mjestu u svijetu. Razlozi ove visoke pozicije Hrvatske po bogastvu voda, zasigurno je u tome jer se radi o velikim količinama obnovljive pitke vode iz podzemlja, a tu su još i naše velike rijeke i jezera. Naravno, naše veliko vodno bogastvo je i naše Jadransko more. Naše stanovništvo koristi 90 posto vode za piće iz zaliha podzemlja, dok 10 % koristi površinske zahvate (rijeke i jezera). Vodom iz javne vodoopskrbe u Hrvatskoj danas koristi preko 90 posto stanovništva.

4 UPOTREBA VODA Najveći dio ove vode za kućne potrebe troši se u EU i Sjevernoj Americi. Od ukupne površine Zemlje, kopno pokriva 29 %, a oceani i mora pokrivaju 71 % zemlje. Od ukupne količine vode na Zemlji, 97 % je slana voda. Gdje se nalazi slana voda?. Naravno, to su mora i oceani. Samo 3 % je svježe vode, od čega je većina smrznuta u polarnim krajevima, što ispada da je manje od 1 % zemljine vode dostupno za našu kućnu upotrebu.

5 HRVATSKE VODE Koja je djelatnost Hrvatskih voda? Najveći dio ova državna tvrtka posvjećuje obrani od poplave, zatim zaštiti voda od onečišćenja, korištenju voda, navodnjavanju, projektiranju, gradnji i nadzoru izgradnje hidrotehničkih objekata, te izdavanju vodopravnih uvjeta, mišljenja i dozvola te koncesija za korištenje izvorišta i vodozahvata. S tim upravnim aktom štite naše izvore da ne dođe do njihovih zagađenja, a to znači da oni koji dobiju upravljanje nad izvorištima, iste moraju stalno nadzirati, fizički ograditi, kako ne bi neovlaštene osobe ušle u taj prostor i ne daj Bože da ga zagade.

6 DOSTUPNOST PITKE VODE Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od 7,4 milijardi stanovnika, njih 1,5 milijarda danas nema adekvatno opskrbu pitkom vodom. To je uglavnom stanovništvo koje živi u siromašnom dijelu Afrike, Azije i Latinske Amerike. Prema UN, godišnje umire više od 5 milijuna ljudi zbog nedostatne količine pitke vode, a od toga umire 2 milijuna djece od bolesti prouzročenih nezadovoljavajućom opskrbom pitkom vodom

7 DNEVNA POTROŠNJA VODE PO STANOVNIKU Prosječna potrošnja vode iz javnog vodoopskrbnog sustava u Hrvatskoj iznosi 140 litara po stanovniku/dan. Amerika, kao i neke nama susjedne zemlje u EU imaju prosječnu dnevnu potrošnju i preko 300 litara po stanovniku na dan.

8 LIBURNIJSKE VODE - OPATIJA VLASNIČKA STRUKTURA LIBURNIJSKIH VODA Grad Opatija, 41 % Općina Matulji, 37 % Općina Lovran, 6 % Općina Mošćenička Draga, 16 % Tijela društva su: - Skupština - Nadzorni odbor - Uprava: dir. Ervino Mrak, dipl. ing.

9 POVIJEST LIBURNIJSKOG OPATIJSKOG VODOVODA Opatijski vodovod jedan je od najstarijih vodovoda na našem širem području, skoro 140 godina organiziranog javnog vodovodnog sustava. Kaptiran je prvi izvor Klara godine u Ičićima Danas Liburnijske vode održavaju sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Opatija, Općina Matulji, Općina Lovran i Općina Mošćenička Draga, sa ukupno 29 tisuća stanovnika Opatijsko stanovništvo najveći dio vode za piće dobiva s naših učkarskih izvorišta, drugim dijelom iz pravca Rijeke, a manjim dijelom iz Slovenije.

10 OPSKRBLJENOST VODOM NA PODRUČJU LIBURNIJE Komunalac Opatija, sada Liburnijske vode pružaju uslugu vode za piće skoro svim našim građanima. Kad kažem svima, to znači da je voda za piće dostupna skoro svakom našem kućanstvu i to 99 %, znači da samo 1 % građana nema vodu iz izvorišta, već to koriste iz svojih šterni. Ova voda se distribuira ne samo za Opatiju, već i za Matulje, Lovran i Mošćeničku Dragu. Za vrijeme špice turističke sezone, potrošnja vode se povećava i do nekoliko puta, kao što je to bio slučaj prošle godine.

11 KVALITETA VODE UČKARSKIH IZVORIŠTA Voda iz vodoopskrbnog sustava Liburnije zadovoljava svjetske kriterije kvalitete, za što je Komunalac d.o.o. Opatija već dobio ISO standard u okviru kojega je uveden i HACCP sustav kontrole kvalitete Voda Liburnije i zaleđa je po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima izuzetne visoke kvalitete te ne nalaže nikakvu preradu osim dezinfekcije. Dezinfekcija se provodi klornim sredstvima i UV zračenjem. Ispitivanje kvalitete izvorišta i zdravstvene ispravnosti vode u vodoopskrbnom sustavu Liburnije i zaleđa te kontrola dezinfekcije, osnovne su mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Voda koju pijete, ona se redovito ispituje u Županijskom Zavodu za javno zdravstvo u Rijeci te u laboratoriju Liburnijskih voda, dok se telemetrijskim sustavom upravlja izvorištima i neprestano se ista nadziru.

12 KVALITETA VODE UČKARSKIH IZVORIŠTA Ispitivanja se provode na izvorištima i u samoj mreži prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (Narodne novine br. 56/ /2015., 104/17.), putem unutarnjeg i vanjskog nadzora Zdravstveno ispravnom vodom za ljudsku potrošnju smatra se voda koja ne sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost za zdravlje ljudi Interna analiza vode za piće obuhvaća slijedeća određivanja: ORGANOLEPTIČKE I FIZIKALNO-KEMIJSKE PARAMETRE: temperatura, boja, rezidualni klor, mutež, miris, ph i elektrovodljivost KEMIJSKE PARAMETRE: alkalitet, tvrdoća, amonij, kloridi, nitriti, nitrati, fosfati, oksidativnost BAKTERIOLOŠKE PARAMETRE: ukupne koliformne bakterije, E.coli, P.aeruginosa, fekalne koliformne bakterije, enterokoki, sulfitoreducirajuće klostridije, aerobne mezofilne bakterije

13 ORGANOLEPTIČKI, FIZIKALNO-KEMIJSKI I MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI (MDK) Organoleptički i Fizikalno-kemijski pokazatelji Boja 20 mg/ptco skale Mutnoća 4 NTU (Nefelometar) Okus bez - Miris bez - Koncentracija vodikovih iona (ph vrijednost) 6,5-9,5 ph jedinica Vodljivost 2500 μs/cm/20oc Amonij3 0,50 mgnh4/l Nitriti3 0,50 mgno2/l Nitrati 50 mg NO3/l Kloridi 250 mg/l Utrošak KMnO44 5,0 mgo2/l Slobodni klor 0,5 mg/l THM ukupni 100 μg/l Klorit, klorat 400 μg/l Temperatura 25 oc Aluminij1 200 μg/l Željezo1 200 μg/l Arsen1 10 μg/l Mangan1 50,0 μg/l Mikrobiološki pokazatelji Escherichia coli 0 broj/100 ml Ukupni koliformi 0 broj/100 ml Enterokoki 0 broj/100 ml

14 ZONE SANITARNE ZAŠTITE UČKARSKIH IZVORIŠTA Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite i mjere zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu na području Liburnije i zaleđa: Vela Učka, Mala Učka, Sredić, Rečina, Srednja voda i Tunel Učka. Mjere zaštite izvorišta propisuju se radi zaštite od onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju ili na izdašnost izvorišta. Za naša učkarska izvorišta određene su slijedeće zone zaštite (Odluka - S.N. PGŽ-a, br. 39, 18. prosinac 2014.): - IV zona ograničenja - III - zona ograničenja i nadzora - II - zona strogog ograničenja i nadzora - I - zona strogog režima zaštite i nadzora

15 ZAHVAĆENE KOLIČINE VODE U g. (OČEVIDNIK) ZAHVAT siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac ukupno (m 3 ) TUNEL UČKA VELA UČKA MALA UČKA REČINA SREDIĆ ukupno zahvaćeno iz vlastitih izvorišta kupljena voda od ViK RIJEKA kupljena voda iz ILIRSKE BISTRICE ukupno kupljene vode od Rijeke i Ilirske Bistrice prodana voda KLANI ZA OPATIJU OD ViK RIJEKA (nakon prodaje Klani)-Atena UKUPNO ZAHVAĆENO (u RH) SVEUKUPNO ZAHVAĆENO (RH + RSlo) ISPORUČENE KOLIČINE VODE U g. (Naknada za korištenje voda) mjesec količine (m3) DOMAĆINSTVA GOSPODARSTVO UKUPNO fakturirana naknada naplaćena naknada količine (m3) fakturirana naknada naplaćena naknada količine (m3) fakturirana naknada naplaćena naknada siječanj veljača ožujak travanj svibanj LIBURNIJSKE lipanj VODE srpanj OPATIJA kolovoz rujan listopad studeni prosinac Ukupno: ,00 0, ,00 0, ,00 0,00 ZAHVAĆENO ISPORUČENO gubitak % m3 Domaćinstvo Gospodarstvo drugim ispor. Ukupno %

16 UČKARSKA IZVORIŠTA Tunel Učka Mala Učka Vela Učka Rečina Sredić

17 IZVOR TUNEL UČKA Izvorište "TUNEL UČKA" sa izdašnošću od l/s, nalazi se u masivu Učke na 481 m.n.m., bolje rečeno u tunelu Učke i to kada autom ulazimo s ove naše Kvarnerske strane prema Istri, te ima jedan otvor nakon pređenih 1,6 km s lijeve strane tunelske ceste. Izvor je u eksploataciji od god.. Kao takav priključen je javni vodoopskrbni sustav Opatije, gdje se iz njega uglavnom opskrbljuje područje grada Opatije i općine Matulji. On je najveći učkarski izvor po količini vode.

18 IZVOR TUNEL UČKA Prilikom miniranja 22. srpnja u cestovnom Tunelu Učka, na stacionaži s kvarnenrske strane neočekivano se otvorila šupljina (kaverna) u lijevom boku, na kontaktu fliša i vapnenca, te je iz dna tog otvora krenula znatna količina vode, poplavljujući tunel do samog izlaza. Ulaz u špilju ubrzo je pregrađen armirano-betonskim zidom, u kojemu je pušten uski prolaz za ulaz u kavernu. Zbog sigurnosti daljnje gradnje tunela, ali i same prirode prostora, izvršena je speleološka i hidrogeološka istraživanja koja je proveo Geološki institut iz Zagreba (dr. Srećko Božičević).

19 PRESJEK KAVERNE ZAHVATA VODE U TUNELU UČKA

20 ULAZ U TUNEL UČKA S KVARNERSKE STRANE

21 SILAZAK OD 20-TAK METARA DO ZAHVATA VODE

22 UNUTARNJI IZGLED KAVERNE I ZAHVATA VODE IZ TUNELA UČKE

23

24

25

26 IZVOR MALA UČKA Izvor "MALA UČKA" sa izdašnošću od 6-25 l/s, nalazi se sa zapadne strane Učke, 982 m.n.m, kaptiran je god.. Novi kaptažni objekt "Mala Učka" kaptiran je godine, udaljen je 70-tak metara od postojeće stare kaptaže. Ovaj vodozahvat se gradio sustavom galerije, dužine 55 m., s ciljem da presječe zonu istjecanja podzemne vode i uključi je u postojeći vodopskrbni sustav. Voda se sa ovog izvorišta koristi za Lovran, Veprinac i Matulje.

27 IZVOR MALA UČKA

28

29 IZVOR VELA UČKA Izvor "VELA UČKA" kapaciteta 6 40 l/s, također se nalazi sa zapadne istarske strane Učke na nižoj koti od Male Učke, 926 m.n.m. Stari izvor kaptiran je god. ali zbog lošeg stanja nije bi u mogućnosti prihvaćati svu vodu. U blizini ovog g. izgrađen je novi tunelski zahvat u duljini od 64 m., koji prihvaća sve vode stare kaptaže. Vode se iz Vele i Male Učke sakupljaju u sabirnu komoru "Poklon", odakle se voda distribuira u Poljane, Veprinac, Bregi i prema Lovranu.

30 IZVOR VELA UČKA

31 IZVOR REČINA Izvorište "REČINA" sa izdašnošću od 1,5-12 l/s., kaptiran je 1897.god. s četiri male kaptaže, nalazi se na 707 m.n.m., s kvarnerske strane Učke i najstariji je vodozahvat opatijskog vodoopskrbnog sustava. Služi kao izvor za vodoopskrbu šireg područja Opatije Lovrana i Matulja, a spojen je na vodovod iz izvora Vele i Male Učke.

32 IZVOR REČINA

33 IZVOR SREDIĆ Izvor Sredić (8 kaptaža), kapacitetta 2 l/s 10 l/s, nadmorska visina: 860 m.n.m., nalazi se kao i Rečina s kvarnerske strane Učke. Ovdje se više malih izvora, od koji su važniji Srednja voda, "Velan Ravan" Griža i "Bukvina, sabiru u kaptažu Sredić. Kaptiranje je izvedeno god., a isto je obnovljeno 90-tih godina sa svrhom opskrbe pitkom vodom Moščenica, Brseča i Moščeničke Drage.

34 IZVOR SREDIĆ

35 DOVOD VODE IZ PRAVCA RIJEKE I SLOVENIJE Drugi dio opskrbe Opatije je dovod vode iz pravca Rijeke, sa izvora Rječine i izvora Zvir odnosno preko VS Plase - kapaciteta 140 l/s 240 l/s, nadmorska visina: 62 m.n.m., a jednim svojim dijelom i preko VS Kastva kapacitet: 20 l/s Treći dio opskrbe visoke zone Matulja je dovod vode iz Ilirske Bistrice, odnosno iz Slovenije (VS Starod) - kapaciteta 29 l/s, nadmorska visina: 755 m.n.m.

36 IZVOR RJEČINA - GROBNIK

37 IZVOR ZVIR - RIJEKA

38 MORA I NJEGOVI FENOMENI Prosječna dubina mora iznosi m, dok recimo prosječna visina kopna iznosi samo 840 m iznad razine mora. Mora su prosječno puno dublja nego je kopno visoko. Reljef morskog dna također je mnogo nepravilniji nego što je onaj na kopnu, s brojnim velikim planinama i dubokim brazdama.

39 BOĆATOST - SLANOST MORSKE VODE Vodu iz mora ili oceana zovemo slan, odnosno boćata voda, s kojim nemamo svakodnevno doticaj kao sa slatkom vodom. U prosjeku voda u svjetskim oceanima ima salinitet od 3,5 %. To znači da na svaku litru morske vode dolazi oko 35 grama različitih soli (uglavnom, natrijevog klorida) rastvorenih u njoj.

40 MRTVO MORE Iako većina morske vode u oceanima ima salinitet oko 3,5 %, taj salinitet nije svugdje isti, pa tako Mrtvo more, ima salinitet od 33 %, što znači da je deset puta slanije od drugih mora i oceana.

41 MRTVO MORE Mrtvo more je slano more - jezero iz koje voda ne otiče. Ima površinu od 600 km² koje je niže od našeg mora, čak za -400 m i onda kažemo da je u jednoj vrtači, odnosno leži u depresiji kore zemlje. U stvarnosti se razina, radi značajnog isušivanja, već nekoliko godina nalazi na više od -400 metara. Najnovije izraelske karte (2005) već označavaju razinu s -418 m. Time su obale Mrtvog mora najdublja slobodno pristupačna površina na Zemlji. Mrtvo more je najniže smješteno more na Zemlji, nalazi se u južnom dijelu polupustinje Izraela, ali nije istovremeno i najdublje. Dno jezera je na -794 m nadmorske visine, što znači da mu se dubina kreće oko 400 m.

42 DUBINE MORA I OCEANA Danas imamo puno dubljih mora, recimo Tihi ocean ima prosječnu dubinu oko m., a u jednom svom dijelu dubina Tihog oceana je preko m. Poznata Marijanska brazda ima dubinu m. Proteže se od otoka Guam te dalje prema Japanu i sjeveru.

43 MARIJANSKA BRAZDA U TIHOM OCEANU

44 ODNOS VISINE MARIJANSKE BRAZDE I MOUNT EVERESTA Kad bi najvišu planinu na Zemlji, Mount Everest, (visina m), stavili na dno Tihog oceana, odnosno u Marijansku brazdu, ona bi cijela bila potopljena, odnosno vrh te planine bi se nalazio više od dva kilometra ispod površine Tihog oceana. Naše jadransko more ima prosječnu dubinu samo 170 metara i to je jako plitko more u odnosu na neka druga mora i oceane.

45 ODNOS VISINE MARIJANSKE BRAZDE I MOUNT EVERESTA

46 JADRANSKO MORE Površina Jadranskog mora iznosi km 2, duljina mu je 870 km, prosječna širina 160 km, dok mu je prosječna dubina 173 m. U svom južnom dijelu izmjerena mu je jedna udubina od m. Naše Jadransko more s ovom prosječnom dubinom od 173 m., spada u plitka mora u odnosu na neka druga mora i oceane

47 JADRANSKO MORE-KARTA

48 PAR SAVJETA KAKO ŠTEDJETI I KORISTITI VODU Otvorite špinu nakratko da navlažite svoju četkicu za zube i zatvorite je sve dok ne dođe vrijeme za ispiranje četke. Kada želite oprati posuđe u sudoperu, prije punjenja vodom, stavite čep na odvod od jedne strane korita sudopera, napunite vodu u to korito gdje namjeravate oprati suđe. U ljeto ne čekajte da vam u čašu dođe hladna voda iz slavine, već stavite hladiti vodu u hladnjak. Tuširajte se 5-10 minuta, umjesto da se kupate i tuširate po pola sata i više. Isključite tuš dok sapunate kosu i tijelo. Kad odlazite od kuće na duže vrijeme, zatvorite glavni kućni ventil. Svaki puta kada želite oprati automobil, odgodite to za jedan dan, možda padne kiša. Koristite posudu umjesto šmrka za pranje automobila. Stavite posudu, ispod okapnice od kuće kako bi zahvatili kišnicu, jer vam poslije ta voda može koristiti za razne kućne potrebe. Rublje prati samo kada su perilice pune robe. U vodokotliće stave visinu vodnog stupca na minimum. Svi vi koji doma imate šterne, vodu što više koristiti iz njih za zalijevanje travnjaka, vrtova, voćnjaka i pranja auta. Ne zalijevajte travnjak, ako znate da će sutra pasti kiša. Kada trošimo vodu za piće bez kontrole, sjetite se da u tom trenutku u svijetu mnogi nemaju mogućnosti vidjeti tu vodu danima i mjesecima. MISLITE NA ŠTEDNJU VODE OVAKO: ŠTO BI BILO DA MORAM SVAKOGA DANA U POSUDI NA SVOJOJ GLAVI ILI LEĐIMA, NOSITI DNEVNE KOLIČINE VODE KOJE NISAM SMIO POTROŠITI DANAS?

49 HVALA NA POZORNOSTI!