Makromolekule koje interaguju sa lekovima ili hormonima i iniciraju ćelijski odgovor

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Makromolekule koje interaguju sa lekovima ili hormonima i iniciraju ćelijski odgovor"

Transcript

1 adržaj predavanja: Receptori-ciljna mesta delovanja lekova; Enzimski inhibitori.dabrani lekovi iz grupe antibiotika: β-laktam antibiotici, tetraciklini, eritromicin, streptomicin; 2. Inhibitori X, MG-oA; Lekovi koji deluju na adrenergički sistem: simpatomimetici, simpatolitici; Lekovi koji deluju na holinergičku transmisiju: parasimpatomimetici, parasimpatolitici; Lekovi koji deluju na : opioidni analgetici, antikonvulzivi. Receptori-ciljna mesta dejstva lekova John Langley (878)- receptivna supstanca Paul Ehrlich (854-95)-značaj stereoselektivnosti Makromolekule koje interaguju sa lekovima ili hormonima i iniciraju ćelijski odgovor

2 LEK + REEPTRI KMPLEK LEK REEPTR EFEKAT (biološki odgovor) Teorijska objašnjenja leke/receptor interakcije iljna mesta delovanja lekova a molekulskom nivou:. lipidi (opšti anestetici, antimikotici) 2. ugljeni hidrati 3. nukleinske kiseline (lekovi u terapiji malignih oboljenja) 4. proteini enzimi, jonski kanali (ligand-zavisni, voltažno-zavisni), receptori vezani za enzim, receptori vezani za G protein Jedinjenja koja svoje efekte ne ostvaruju vezivanjem za receptore Plazma ekspanderi (dekstran) smotski aktivni diuretici (manitol) Laksativi (natrijum sulfat; obsolentni)

3 Receptori-lokalizacija Intracelularni u ćelijskoj membranski -Lipofilni ligandi ulaze u ćeliju Često aktiviraju gene por odgovor pr. tiroksin, steroidni hormoni Intracelularni Lipofilne molekule Receptori u citosolu Receptori u jedru hidrofilne i lipofilne molekule Ćelijska membrana PRTEIKI MEMBRAKI REEPTRI Jonski kanali-jonotropni receptori(promena provodljivosti) ligand zavisni kanali voltažno zavisni kanali Receptori vezani za enzim (promena enzimske aktivnosti) Receptori vezani za G-protein-metabotropni receptori (drugi signal)

4 . Ligand-zavisni jonski kanali ignal Membrana Jonski kanal itozol Promenom konc.jona započinje odgovor 2. Receptori vezani za enzim, npr. tirozin kinazu a heliks u membrani Mesto vezivanja Plazma membrana ignal Tirozin kinaza receptor protein (inaktivni monomeri) Aktivirani proteini elularni odgovor ADP elularni dgovor Aktiviran Tirozin kinaza receptor protein (fosforilisani dimer)

5 3. Receptori vezani za G protein Inaktivan Plazma membrana Receptor GDP G-protein Enzim Aktiviran receptor ignal Aktiviran enzim Adenilat ciklaza Fosfolipaza Aktivan GDP GTP GTP aktiviran G-protein GTP Ćelijski odgovor Drugi glasnik!!! Povratak u neaktivno stanje GDP P i Drugi glasnik Adenilat (gvanilat) ciklaza camp & cgmp (ilj: protein kinaze) Fosfolipaza Fosfolipaza A Diacilglicerol (DAG) & IP 3 DAG Protein kinaza (u membrani) IP 3 a 2+ (endoplazmatični retikulum) Fosfolipaza A2 Fosfolipaza Fosfolipaza D DAG, IP3 Fosfatidilna kis. i alkohol Fosfodiesteraze

6 Drugi glasnik: camp Adenil ciklaza Fosfo diesteraza pirofosfat camp Protein kinaza (fosforilacija: er, Thr, Tyr) Jonski kanal za a Drugi glasnik: IP 3 i DAG Fosfatidil-inozitol-4,5-bifosfat (PIP 2 ) Fosfolipaza IP 3 Inozitol-,4,5-fosfat DAG,2-diacilglicerol a 2+ - mala koncentracija u ćeliji, deponovan

7 ATIMIKRBI LEKVI ATIBITII tkriće Paster, 877 g, antibioza Fleming, 928 g, Penicillium Alexander Fleming Prema: omenklatura azivu soja mikroorganizama (streptomicin, penicilin, cefamicin...); emijskoj strukturi (tetraciklini, antraciklini, cikloserin...); azivu izazivača bolesti (antibakterijski, antivirusni, antimikotici, antiprotozoici...) A, IUPA, I (generička imena)

8 emijska struktura: Derivati aminokiselina, β-laktam antibiotici, aminoglikozidi, tetraciklini, antraciklini, makrolidi, polienski makrolidi, piranozidi, ansamicini, polipeptidni, glikopeptidni Mehanizam dejstva: Ćelijski zid patogenih mikroorganizama (penicilini, cefalosporini); Promena propustljivost ćelijske membrane (polienski makrolidi); inteza proteina mikroorganizama (aminoglikozidni, tetraciklini, hloramfenikol, linkomicini) ; inteza nukleinskih kiselina (rifamicini).. Inhibicija sintezećelijskog zida: penicilini, cefalosporini, bacitracin, vankomicin 2. Inhibicija sinteze proteina: hloramfenikol, eritromicin, tetraciklini, streptomicin Transkripcija Translacija Replikacija 3. Inhibicija replikacije i transkripcije nukleinskih kiselina: hinoloni, rifampin Enzimska aktivnost, sinteza esencijalnih metabolita 4. štećenje plazma membrane: polimiksin B 5. Inhibicija sinteze metabolita: ulfonamidi, trimetoprim

9 Rezistencija: o Rezistencija-permanentna, stečena, ukrštena o enzimska inhibicija (beta-laktamaze); o promena propustljivosti spoljašnje i unutrašnje membrane bakterija; o pojačana eliminacija antibiotika iz bakterijskih ćelija; o promene na mestu vezivanja antibiotika na ćelijskom zidu ili ciljnog enzima za koji se antibiotik vezuje; o stvaranje odgovarajućih bioloških i biohemijskih uslova (genska ekspresija koja omogućava biosintezu odgovarajućih enzima) za preuzimanje metabolita iz spoljne (životne) sredine patogena. β-laktam antibiotici β 2 α 2 β 2 α β-aminokiselina β-laktam Azetidin Azetidinon (monobaktam) 09.5 Idealni tetraedarski ugao 0 iklopropan β-laktam

10 ( Penicillin binding protein, PBPs) Mehanizam dejstva peptidoglikan monomer pentapeptid Pentaglicin (5 ak glicina) truktura peptidoglikana Penicilin D-Ala-D-Ala Jedinjenja koja sadrže β-laktamski prsten: Penicilini efalosporini Monobaktami Karbapenemi

11 Penicilini tabilnost i spektar delovanja A B Penam 2 4-tia--azabiciklo [3.2.0] heptan-7-on (IUPA) -tia-4-azabiciklo[3.2.0]heptan-7-on(hemical Abstract) APA 3 3 R Penicilinaza R 2 istein -aminopenicilanska kiselina (-APA) Valin R U baznoj sredini R tabilnost penicilina -, beta laktamaza, u- Peniciloinska kiselina R Peniloinska kiselina U kiseloj sredini R R + Peniloinska kiselina R Peniloaldehid 2 D-peniciliamin

12 Veza struktura-dejstvo isstereohemija ije dozvoljena supstitucija bično Acilamino bočni lanac: Elektron akceptorske grupe nukleofilnost (=); Voluminozne grupe stabilnost na β-laktamazu; Polarne grupe proširuju antimikrobni spektar. * * * Tiazolidin 5.čl, zasićen Karbonilna grupa: sprečava rezonantnu stabilizaciju =, podložna nukleofilnom napadu β-laktam Penam: Povećava napon β-laktama; Veći napon, veća aktivnost; Veći napon, veća nestabilnost. : a, K so; Vezuje se za receptor; Aktivnost kada se modifikuje u estar/alkohol. 3,5R,R Zajednički deo strukture Prirodni penicilini 2 +I Penicilin G β-laktam 2 -I t /2 =h; 4º Penicilin V oli prirodnih penicilina sa organskim bazama-dep penicilini Prokain benzil-penicilin Benzatin (,-dibenzil-etilendiamin) benzil penicilin

13 Polusintetski penicilini Meticilin (antistafilokokni penicilin) estabilan u, stabilan na laktamaze MRA X 3 4 Y Izokazol penicilini tabilni u, stabilni na laktamaze 3 3 * D Ampicilin Karbenicilin (Karfecilin je fenil estar) Proširen antimikrobni spektar Proširen antimikrobni spektar Gly Penicilanska kiselina * * * 3 2 * 3 Penicilin [2-(2α,5α,β)(*)]--[(amino-fenilacetil)amino]-3,3-dimetil-7-okso-4-tia-- azabiciklo[3.2.0]heptan -2-karboksilna kiselina -[D (-)-α-amino-fenilacetamido] penicilanska kiselina D (-)-α-aminobenzilpenicilin (R)--(α-D-fenilglicilamino)-penicilanska kiselina

14 Derivati ampicilina R 2 Me Me R 2 R R 2 Amoksicilin pivaloiloksimetil 3 3 hidroksidietil karbonat Pivampicilin Bakampicilin Esteraze Bakampicilin spontano Ampicilin idroliza bakampicilina

15 Ureido penicilini Azlocilin Mezlocilin Piperacilin Me 2 Et R 2 Me Me 2 Parenteralno! Inhibitoriβ-laktamaze-suicidni inhibitori Klavulanska kiselina Me 3 Me 2 a 3 2 Me ulbaktam Tazobaktam a amoksicilinom a piperacilinom

16 uicidni supstrati (inhibitori enzima i supstrati)!!! β-laktamaza 2 δ + + δ β-laktamaza Klavulanska kiselina β-laktamaza β-laktamaza Ireverzibilno! enamin efalosporini A B efam efem 7-amino-cefalosporanska kiselina (7-AA) 8-okso-5-tia--azabiciklo[4.2.0]okten-2 (IUPA) 8-okso--tia-5-azabiciklo[4.2.0]okten-3 (hemical Abstract) 7 β-laktam pšta struktura cefalosporina pšta struktura penicilina

17 tabilnost cefalosporina R AMIDAZA R R R Esteraze Dezacetil pontana cefalosporanska esterifikacija kiselina 2 neaktivan β-laktamaza ETERAZE γ lakton R 7 2 Me R er 2 er Enzim Enzim Veza struktura-dejstvo 7: Antimikrobni spektar tabilnost na β-laktamaze is-orijentisani -oksacefam -karbacefam Dihidrotiazin: čl. Karbonilna grupa: sprečava rezonantnu stabilizaciju =, podložna nukleofilnom napadu β-laktam 3: emijska i : Pro drug supstance metabolička nestabilnost

18 Prirodni cefalosporini α * * efalosporin efamicin 2 Polusintetski cefalosporini Prva generacija (Gram +) R R R R efaleksin efadroksil efradin 3 2 EFALEKI * [R-[α, 7β (R*)]-7-[(aminofenilacetil) amino]-3-metil-8-okso-5-tia-- azabiciklo [4,2,0]-okta-2-en-2-karbonska kiselina 7 (D -α- aminofenilacetamido) dezacetoksicefalosporanska kiselina 7 (D -2- amino-2-fenilacetamido)-3-metil- 3 - cefem-4-karbonska kiselina

19 Druga generacija efahlor efaprozil 2 2 l 3 α 3 Per os efuroksim 2 efoksitin 2 3 Parenteralno efotetan β radikal-oksiimino: KIIMI cefalosporini 7 α-metoksi grupa: EFAMIII hipoprotrombinemija Ar R R Ar I (Z) ATI (E)-nečistoća! efuroksim aksetil (pro drug); per os efuroksim-jedini iz 2 generacije koji prolazi krvno-moždanu barijeru i može se koristiti za lečenje meningitisa.

20 Treća generacija efiksim 2 2 enterobakterije eftibuten 2 efpodoksim Per os efotaksim 2 2 α 3 3 eftizoksim eftriakson Parenteralno EFPDKIM 3 3 Keto-enolna tautomerija eftriaksona (di a soli) eftriakson: meningitis,. influenzae,. gonorrhoeae

21 Četvrta generacija (G-) 2 3 R 3 Peta generacija (deluju na MRA) eftarolin fosamil (pro drug) Karbapenemi R Izosteri penama, stabilni na β-laktamaze! Tienamicin Imipenem Meropenem viter jon -iminometil-slabiji nukleofil tabilan na dehidropeptidazu ijedan od karbapenema ne pokazuje aktivnost prema MRA!

22 Monobaktami-Aztreonam intetsko jedinjenje, samo prema G-, parenteralno.

8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2

8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2 EFALPII -homoanalozi penicilina -stabilniji u + i na β-laktamaze -manje reaktivni -isti mehanizam dejstva kao penicilini A B EFAM beta laktam + tetrahidrotiazin EFEM- EFEM- (IUPA) (Primenjena nomenklatura)

Διαβάστε περισσότερα

ANTIMIKROBNI LEKOVI -ANTIBIOTICI-

ANTIMIKROBNI LEKOVI -ANTIBIOTICI- ATIMIKBI LEKVI -ATIBITII- Poreklo prirodni proizvodi, sintetski i polusintetski - strukturni analozi prirodnih antibiotika Antibiotici - sprečavaju rast jedne ili više vrsta M, aktivni u niskim koncentracijama,

Διαβάστε περισσότερα

Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj:

Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj: Dobrodošli na predavanje Molekulski mehanizam delovanja lekova Predavač: prof.dr Zorica Vujić Institut za farmaceutsku hemiju Farmaceutski fakultet, Beograd e-mail: zvujic@pharmacy.bg.ac.rs Podsećanje

Διαβάστε περισσότερα

Ciljevi strukturnih modifikacija antibiotika:

Ciljevi strukturnih modifikacija antibiotika: ATIBITII Definicija: Antibiotici su metaboliti mikroorganizama ili sintetski analozi tih metabolita koji u malim dozama inhibiraju rast i onemogućavaju preživljavanje bakterija bez ozbiljne toksičnosti

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

FARMACEUTSKA ANALIZA BETA- LAKTAMSKIH ANTIBIOTIKA

FARMACEUTSKA ANALIZA BETA- LAKTAMSKIH ANTIBIOTIKA FARMAEUTKA AALIZA BETA- LAKTAMKI ATIBITIKA 1 Penicilini efalosporini R 3 R 3 2 3 2 1 PEIILII R 3 3 U terapiji se koriste acil derivati 6-amino-penicilanske kiseline snovna struktura se sastoji od L-cisteina

Διαβάστε περισσότερα

Cefalosporini ostali β-laktami

Cefalosporini ostali β-laktami Cefalosporini ostali β-laktami doc.dr. Marko Anderluh 12. januar 2012 Vir cefalosporinov Cephalosporium acremonium Cefalosporin C Enaka tarča kot pri penicilinih Podoben mehanizem delovanja Cefalosporini

Διαβάστε περισσότερα

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1 FARMACEUTSKA HEMIJA 1 RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Doc. dr Slavica Erić Kako se prenose informacije u organizmu? receptori imaju ulogu prenosioca poruka većina receptora se nalazi

Διαβάστε περισσότερα

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI KOMPETITIVNI INHIBITORI KATEHOLAMINA NA BETA ADRENERGIČKIM RECEPTORIMA LEKOVI KOJI SPECIFIČNO BLOKIRAJU BIOLOŠKI ODGOVOR NA IZOPRENALIN, A DELIMIČNO NA ADRENALIN PARCIJALNI

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIZMI DEJSTVA LEKOVA NA MOLEKULARNOM NIVOU

MEHANIZMI DEJSTVA LEKOVA NA MOLEKULARNOM NIVOU FARMACEUTSKA EMIJA 1 MEAIZMI DEJSTVA LEKVA A MLEKULARM IVU Predavač: Prof. dr Slavica Erić Mehanizam dejstva lekova MEAIZAM DEJSTVA LEKA: MEST DELVAJA LEKA + TIP ITERAKCIJA LEK - CILJ MEST CILJA MESTA

Διαβάστε περισσότερα

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova FARMACEUTSKA HEMIJA 1 ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova -enzimi učestvuju u hemijskoj reakciji ali pri tome ostaju nepromenjeni

Διαβάστε περισσότερα

Selektivna toksičnost

Selektivna toksičnost Penicilinski antibiotiki Inhibitorji -laktamaz Izr. prof. dr. Marko Anderluh 3. januar 2013 Selektivna toksičnost elične komponente Jedro Ekstrakromosomska DA rganeli v citoplazmi PRKARITI i membrane,

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki

Διαβάστε περισσότερα

Osnove antimikrobnega zdravljenja ter b-laktamski antibiotiki

Osnove antimikrobnega zdravljenja ter b-laktamski antibiotiki Osnove antimikrobnega zdravljenja ter b-laktamski antibiotiki Mojca Kržan Inštitut za farmakologijo in eksperimentalno toksikologijo, Medicinska fakulteta, Univerza v Ljubljani Opredelitev PROTIMIKROBNA

Διαβάστε περισσότερα

Antibakterijski lijekovi

Antibakterijski lijekovi POGLAVLJE 15 Antibakterijski lijekovi Branka Bedenić Lijekovi se koriste za liječenje infektivnih bolesti još od 17. stoljeća (kinin za liječenje malarije, emetin za amebijazu). Međutim, kemoterapija kao

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija

Διαβάστε περισσότερα

Tetraciklini, makrolidi, aminoglikozidi, ostali antibiotiki

Tetraciklini, makrolidi, aminoglikozidi, ostali antibiotiki Tetraciklini, makrolidi, aminoglikozidi, ostali antibiotiki doc.dr. Marko Anderluh 17. januar 2012 Spekter delovanja Inhibicija biosinteze peptidoglikana Vankomicin, glikopeptidi β-laktami Naraščajoči

Διαβάστε περισσότερα

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

beta-laktamski antibiotici (i) Penicilini

beta-laktamski antibiotici (i) Penicilini 1 e-nastavni članak beta-laktamski antibiotici (i) Penicilini MEHANIZAM DJELOVANJA Beta-laktamski antibiotici djeluju baktericidno, a načelno se smatra da je osnovni mehanizam njihovog baktericidnog učinka

Διαβάστε περισσότερα

TRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković

TRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković TRANSLACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu BIOSINTEZA PROTEINA - TRANSLACIJA U toku translacije dolazi do specifičnog

Διαβάστε περισσότερα

ODPORNOST BAKTERIJ PROTI ANTIBIOTIKOM V SLOVENIJI IN PO SVETU

ODPORNOST BAKTERIJ PROTI ANTIBIOTIKOM V SLOVENIJI IN PO SVETU ODPORNOST BAKTERIJ PROTI ANTIBIOTIKOM V SLOVENIJI IN PO SVETU Manica Müller Premru, dr. med., spec. klin. mikrobiol. Inštitut za mikrobiologijo in imunologijo Medicinska fakulteta Univerza v Ljubljani

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je :

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je : 1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 2. Lekovi u terapiji bronhijalne astme su: 3. Nabrojte najvažnije članove blokatora Ca 2+ kanala 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin

Διαβάστε περισσότερα

Mehanizmidejstvaenzima. Himotripsin

Mehanizmidejstvaenzima. Himotripsin Mehanizmidejstvaenzima Himotripsin Principi katalize Specifična kiselo-bazna kataliza Elektrostatska kataliza Elektrofilna kataliza Nukleofilna kataliza (kovalentna kataliza) Nukleofilna kataliza Opšta

Διαβάστε περισσότερα

Prof. dr Ljubiša TOPISIROVIĆ. G(+) G(-) Antimikrobnatolerancija: svojstvo bakterija da prežive tretman baktericidnih

Prof. dr Ljubiša TOPISIROVIĆ. G(+) G(-) Antimikrobnatolerancija: svojstvo bakterija da prežive tretman baktericidnih Istorijat antimikrobne terapije Sumeri (500 p.n.e) su davali pacijentima supu od piva u koju su stavljali kožu zmije i nastrugan oklop kornjače. Vavilonci su koristili mast napravljenu od žuči žabe i kiselog

Διαβάστε περισσότερα

PROVOĐENJE SIGNALA BORIS MILDNER. Tri primjera prijenosa signala

PROVOĐENJE SIGNALA BORIS MILDNER. Tri primjera prijenosa signala PROVOĐENJE SIGNALA BORIS MILDNER Tri primjera prijenosa signala (adrenalin) Vezanjem signalne molekule za specifičan receptor započinju važni fiziološki procesi u stanici. 1 Osnovni princip prijenosa (provođenja)

Διαβάστε περισσότερα

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Predavanja: Profesor Vesna Niketić vniketic@chem.bg.ac.rs Docent Natalija Polović polovicn@chem.bg.ac.rs Vežbe: Dr Natalija

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Provođenje signala. Boris Mildner

Provođenje signala. Boris Mildner Seminar 10 Provođenje signala Boris Mildner Rješenja zadaće 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. C A B B A 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. C C B A C A C A A A 1 1. Membranski receptorski

Διαβάστε περισσότερα

ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ ΝΕΥΡΙΚΩΝ ΚΥΤΤΑΡΩΝ

ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ ΝΕΥΡΙΚΩΝ ΚΥΤΤΑΡΩΝ ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ ΝΕΥΡΙΚΩΝ ΚΥΤΤΑΡΩΝ ΔΥΝΑΜΙΚΟ ΜΕΜΒΡΑΝΗΣ ΔΥΝΑΜΙΚΟ ΗΡΕΜΙΑΣ ΔΥΝΑΜΙΚΟ ΕΝΕΡΓΕΙΑΣ ΔΙΑΥΛΟΙ ΙΟΝΤΩΝ ΣΥΝΑΠΤΙΚΗ ΔΙΑΒΙΒΑΣΗ ΝΕΥΡΟΔΙΑΒΙΒΑΣΤΕΣ ΑΠΕΛΕΥΘΕΡΩΣΗ ΝΕΥΡΟΔΙΑΒΙΒΑΣΤΩΝ ΣΥΝΑΠΤΙΚΗ ΟΛΟΚΛΗΡΩΣΗ ΔΙΑΜΟΡΦΩΣΗ ΣΥΝΑΠΤΙΚΗΣ

Διαβάστε περισσότερα

evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine

evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine prof.goran Poš AMINOKISELINE elementarne jedinke proteina (belančevina) evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine AMINO-(karboksilne) (karboksilne)-kiseline

Διαβάστε περισσότερα

IZRADA ANTIBIOGRAMA. 1. Reagensi za disk-difuzioni test

IZRADA ANTIBIOGRAMA. 1. Reagensi za disk-difuzioni test PREPORUKE ZA ISPITIVANJE OSETLJIVOSTI BAKTERIJA NA ANTIMIKROBNE LEKOVE PREMA CLSI 2009 Novi Sad, 2009 IZRADA ANTIBIOGRAMA 1. Reagensi za disk-difuzioni test 1. Podloga - preporučuje se upotreba Mueller

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIZMI DJELOVANJA LIJEKOVA

MEHANIZMI DJELOVANJA LIJEKOVA MEHANIZMI DJELOVANJA LIJEKOVA -opća a načela- Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1. Na stanicu Mjesto djelovanja lijeka lijek

Διαβάστε περισσότερα

Kvantitativni odnosi strukture i dejstva

Kvantitativni odnosi strukture i dejstva FARMAEUTSKA HEMIJA 1 KVANTITATIVNI DNSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X N H N 4-X-pirazoli X Log1/Ki heksil 6.9 pentil 6.82 propil

Διαβάστε περισσότερα

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola) ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola) 1 Adicija alkohola 2 AETALI I PLUAETAL AETALI 3 Adicijom jednog mola alkohola na mol aldehida ili ketona nastaje poluacetal

Διαβάστε περισσότερα

RASTVORLJIVOST LEKOVA

RASTVORLJIVOST LEKOVA FIZIČK-HEMIJSKA KARAKTERIZACIJA LEKVA RASTVRLJIVST LEKVA Rastvorljivost leka u GIT-u Portalna vena Krvna plazma Enterociti Aktivni transport Tableta Raspadanje tablete Pasivna difuzija Rastvaranje Lek

Διαβάστε περισσότερα

REAKCIJE ELIMINACIJE

REAKCIJE ELIMINACIJE REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova

Διαβάστε περισσότερα

virusi - virion Faze u razvoju virusne infekcije:

virusi - virion Faze u razvoju virusne infekcije: virusi - intracelularni paraziti, jezgro (nukleinska kiselina) + kapsid (proteinski omotač -RK virusi, DK virusi, retrovirusi (RK virusi, sintetišu DK preko virusne RK) virion (virusna partikula) Faze

Διαβάστε περισσότερα

HORMONI. Prof. Marina Stojanov

HORMONI. Prof. Marina Stojanov HORMONI Prof. Marina Stojanov UDŽBENIK Podela : Razlika u strukturi, načinu transporta, metabolizmu i mehanizmu dejstva. 1. Steroidi (kortizol, polni hormoni). Hidrofobni, cirkulišu reverzibilno vezani

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

Ćelijska signalizacija

Ćelijska signalizacija Ćelijska signalizacija Interakcije organizma i sredine posredovane su signalima Primanje signala iz okoline, odgovor na signale i odašiljanje signala u okolinu osobinu živih organizama Posebno važno i

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

november 2005

november 2005 β-laktamski ANTIBIOTIKI 0. PREDGOVOR Spoštovani/a študent/ka, pred tabo je seminarska naloga, napisana na eno izmed tem, ki se obravnavajo pri predmetu farmakologija z eksperimentalno toksikologijo na

Διαβάστε περισσότερα

Bakteriološka dijagnostika infekcija i oboljenja izazvanih. Streptococcus i Enterococcus

Bakteriološka dijagnostika infekcija i oboljenja izazvanih. Streptococcus i Enterococcus Bakteriološka dijagnostika infekcija i oboljenja izazvanih bakterijama rodova Streptococcus i Enterococcus Rod Streptococcus Gram pozitivne koke raspoređene u lancima nepokretne asporogene nutritivni izbirači

Διαβάστε περισσότερα

Organele života i smrti

Organele života i smrti MITOHONDRIJE Organele života i smrti OTKRIĆE MITOHONDRIJA 1857. Albert Kolliker uređeni nizovi granula u mišićnim ćelijama 1893. Richard Altman bioblasti vrsta bakterija? 1. menjaju oblik 2. umnožavaju

Διαβάστε περισσότερα

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA... SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Kardiotonični glikozidi

Kardiotonični glikozidi Kardiotonični glikozidi GLIKZIDI Aglikon Šećer Cijanidni glikozidi (amigdalin) Kardiotonični glikozidi Saponini (steroidna ili triterpenska jedinjenja) Antraglikozidi (antracen) Amigdalin Kardiotonični

Διαβάστε περισσότερα

Regulacija ekspresije gena kod prokariota

Regulacija ekspresije gena kod prokariota Regulacija ekspresije gena kod prokariota Bakterije Jednoćelijski organizmi koji nemaju jedro i druge organele. Geni u najvećem broju slučajeva ne poseduju introne i većina gena organizovana je u operone.

Διαβάστε περισσότερα

PROTEINI kao ciljna mesta dejstva leka

PROTEINI kao ciljna mesta dejstva leka FARMACEUTSKA HEMIJA 1 PROTEINI kao ciljna mesta dejstva leka Predavač: Doc. dr Slavica Erić Strukturni proteini kao ciljna mesta dejstva leka polimerizacija depolimerizacija tubulin mikrotubule jedro vreteno

Διαβάστε περισσότερα

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL

POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL Marko Obradović, mag. farm. Tanja Drnovšek, mag. farm. Tanja Cesar, mag. farm. Prof. dr. Aleš Mrhar,

Διαβάστε περισσότερα

PREGLED PROTIMIKROBNIH UČINKOVIN 1. doc. dr. Mateja Logar, dr. med. Klinika za infekcijske bolezni in vročinska stanja, UKC Ljubljana

PREGLED PROTIMIKROBNIH UČINKOVIN 1. doc. dr. Mateja Logar, dr. med. Klinika za infekcijske bolezni in vročinska stanja, UKC Ljubljana PREGLED PROTIMIKROBNIH UČINKOVIN 1 doc. dr. Mateja Logar, dr. med. Klinika za infekcijske bolezni in vročinska stanja, UKC Ljubljana POMEMBNO!!! Samo kratek pregled Najpomembnejše farmakokinetične in farmakodinamične

Διαβάστε περισσότερα

Stabilnost STABILNOST AKTIVNE FARMACEUTSKE SUPSTANCE I GOTOVOG PROIZVODA

Stabilnost STABILNOST AKTIVNE FARMACEUTSKE SUPSTANCE I GOTOVOG PROIZVODA tabilnost Doc. dr Biljana tojanović Katedra za analitiku lekova 1 TABILT AKTIVE FAMAEUTKE UPTAE I GTVG PIZVDA tabilnost se definiše kao stepen u kome, tokom čuvanja i upotrebe, farmaceutski oblik u navedenim

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

KVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA

KVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA FAMACEUTSKA HEMIJA 1 KVATITATIVI DSI STUKTUE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Doc. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X H 4-X-pirazoli X heksil pentil propil metil J -propil -izopropil

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL. prof. dr. Aleš Mrhar, mag. farm.

POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL. prof. dr. Aleš Mrhar, mag. farm. POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL prof. dr. Aleš Mrhar, mag. farm. PRAVILNA UPORABA ANTIBIOTIKOV? IZBIRA PRAVEGA ANTIBIOTIKA? ANTIBIOTIK?

Διαβάστε περισσότερα

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) proteina Nivoi strukture proteina Primarna struktura Sekundarna struktura Super-sekundarna struktura Tercijarnastruktura

Διαβάστε περισσότερα

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s Priveznice Wire Rope Slings PRIVEZNICE OD ČEIČNO UŽEA (RAE) jenosruke SINE WIRE ROPE SINS Sanar EN P P P P P P P P P P P P ozvoljeno operećenje kg elemeni priveznice prekina jenokrako vešanje ) ouvaanje

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi. Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK

Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi. Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi (reversibilna denaturacija-renaturacija) Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK Interakcije molekula DNK sa vodom ligandima Reversibilna denaturacija

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija

Διαβάστε περισσότερα

-NH 3. Degradación de aminoácidos. 1) Eliminación del NH 3. 2) Degradación de esqueletos carbonados. Ac. grasos c. cetónicos glucosa.

-NH 3. Degradación de aminoácidos. 1) Eliminación del NH 3. 2) Degradación de esqueletos carbonados. Ac. grasos c. cetónicos glucosa. Degradación de aminoácidos 1) Eliminación del NH 3 interfiere polarización/despolariación nerviosa compite transportadores metales alcalinos -NH 3 + 2) Degradación de esqueletos carbonados Ac. grasos c.

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner Seminar 13.b Glikogen B. Mildner GLIKOGEN 1 Glikogen Nereducirani kraj Glikogen je jako dostupni skladišni oblik glukoze; kao i jako velik, razgranat polimer; Glukozne jedinice su povezane α-1,4-glikozidnim

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s P P P P ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s r t r 3 2 r r r 3 t r ér t r s s r t s r s r s ér t r r t t q s t s sã s s s ér t

Διαβάστε περισσότερα

Celični'stiki' Vrsta&povezave:'' celica.celica' celica.matriks'

Celični'stiki' Vrsta&povezave:'' celica.celica' celica.matriks' Celični'stiki' Vrsta&povezave:'' celica.celica' celica.matriks' Povezava&in&adhezija&omogoča:'' zvezo'med'celico'in'skupnostjo'' kompartmentizacijo' prepoznavanje'in'signalizacijo' proliferacija,'diferenciacija,'migracija'

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Karboksilne kiseline

Karboksilne kiseline Karboksilne kiseline Značaj Sinteza polimera akrilna i metakrilna k., adipinska k., maleinska k., tereftalna k. Sinteza rastvarača estri Industrija tekstila, kože, graf. boja. mravlja k. Aditivi hrane

Διαβάστε περισσότερα

METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV

METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV KAKO CELICA DOBI GLUKOZO IN OSTALE MONOSAHARIDE? HRANA ZNOTRAJCELIČNI GLIKOGEN ali ŠKROB razgradnja s prebavnimi encimi GLUKOZA in ostali monosaharidi fosforilitična cepitev

Διαβάστε περισσότερα

Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza.

Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza. Ugljeni hidrati Uvod C 2 + 2 + hν + hlorofil fotosinteza glukoza skrob ishrana celuloza ishrana glikogen masti, belančevine glukoza C 2 + 2 + energija 1 Definicija Ugljeni hidrati su polihidroksi aldehidi,

Διαβάστε περισσότερα

Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner

Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner Čestice glikogena u hepatocitima. Glikogen, čestice za pohranjivanje glukoze, u hepatocitima se nalazi u citoplazmi blizu tubula endoplazmatske

Διαβάστε περισσότερα

ANKSIOLITICI

ANKSIOLITICI AKSILITICI Anksiolitici: lekovi za ublažavanje laganih psihičkih poremećaja, neuroza. euroze: percepcija realnosti nije poremećena (kao u slučaju psihoza). nervoze, histerične reakcije, hipohondrije, fobije,

Διαβάστε περισσότερα

LIPIDI. Definicija lipida

LIPIDI. Definicija lipida LIPIDI Definicija lipida Lipidi su materije biološkog porekla koje ulaze u sastav organizama biljaka i životinja, i u osnovi se karakterišu time: što su slabo rastvorni ili nerastvorni u vodi, a rastvorni

Διαβάστε περισσότερα

ANALGETICI. Kako se vrši klasifikacija bola? Mehanizmu nastanka: NOCICEPTIVNI (somatski i visceralni) i NEUROPATSKI Dužini trajanja: akutni i hronični

ANALGETICI. Kako se vrši klasifikacija bola? Mehanizmu nastanka: NOCICEPTIVNI (somatski i visceralni) i NEUROPATSKI Dužini trajanja: akutni i hronični AALGETICI Šta su analgetici? Molekuli koji otklanjaju bol pri potpunom očuvanju svesti, dovode do AALGEZIJE A šta je bol? Bol je subjektivan neprijatan osećaj il opažanje, koje se može javiti usled oštećenja

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

The effect of curcumin on the stability of Aβ. dimers

The effect of curcumin on the stability of Aβ. dimers The effect of curcumin on the stability of Aβ dimers Li Na Zhao, See-Wing Chiu, Jérôme Benoit, Lock Yue Chew,, and Yuguang Mu, School of Physical and Mathematical Sciences, Nanyang Technological University,

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE. proteini. 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine:

BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE. proteini. 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine: BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE citologija proteini 1. α-heliks je pojam koje se odnosi na strukturu proteina. 2. Broj polipeptidnih lanaca kod složenih proteina definiše: 3. Koji se deo složenog enzima hemijski

Διαβάστε περισσότερα

Biohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija

Biohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija Biohemija nukleinskih kiselina Genetska informacija deoksiribonukleinske kiseline (DNK) ribonukleinske kiseline (RNK) DNK je nosilac naslednih informacija u ćeliji, dok RNK učestvuju u prenošenju tih informacija

Διαβάστε περισσότερα

CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)

CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) Doc. dr. sc. Dragana Vuk Metabolička sudbina piruvata 1. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata 2. Ciklus

Διαβάστε περισσότερα

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM HORMONI Kontrolni sistemi organizma: nervni i

Διαβάστε περισσότερα

IMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE

IMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE IMBILIZACIJA AKTIVI TVARI ZA BILŠK PREPZAVAJE EZIMI ATITIJELA RECEPTRI MIKRRGAIZMI ŽIVTIJSKE ILI BILJE STAICE ŽIVTIJSKA I BILJA VLAKA KLJUČI PRCES PRI IZRADI BISEZRA IMBILIZACIJA BILŠKE TVARI - AJČEŠĆE

Διαβάστε περισσότερα