BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE. proteini. 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine:

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE. proteini. 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine:"

Transcript

1 BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE citologija proteini 1. α-heliks je pojam koje se odnosi na strukturu proteina. 2. Broj polipeptidnih lanaca kod složenih proteina definiše: 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine: 5. Enzimi su po hemijskoj prirodi: 6. Kvaternerna struktura proteina definisana je 7. Za održavanje tercijarne strukture proteina odgovorne su: 8. Globularni i fibrilarni proteini su pojmovi koji se odnose na strukturu proteina. 9. Poslednji metabolit glikolize je: 10. Anaerobna glikoliza odvija se: metabolizam 11. Kako se ATP koristi kao izvor energije: 12. Prilikom prelaska iz citoplazme u mitohondrije pirogrožđana kiselina se vezuje za: 13. Krajnji akceptor elektrona u oksidativnoj fosforilaciji je: 14. Navesti koenzime koji se redukuju u toku Krebsovog ciklusa 15. Tokom Krebsovog ciklusa: 16. Proteini koji učestvuju u transportu elektrona nazivaju se: 17. Poslednji metabolit u Krebsovom ciklusu je: 18. Tokom anaerobne glikolize pirogrožđana kiselina se redukuje u

2 transport 19. Proteini nosači koji prenose molekule kroz ćelijsku membranu pri olakšnoj difuziji nazivaju se i 20. Fosfolipidi u vodenoj sredini spontano organizuju dvosloj u kome su prema unutra orijentisani a prema spolja. 21. Osnovne komponente ćelijske membrane su: 22. Transport polisaharida kroz ćelijsku membranu odvija se: 23. Kretanje vode kroz polupropustljivu membranu iz rastvora niže koncetracije u rastvor sa višom koncetracijom naziva se: Koji se molekuli unose endocitozom: 25. Način unošenja glukoze u ćeliju označen je kao: 26. Transport O 2 kroz ćelijsku membranu odvija se : 27. Transport proteina u ćeliji odvija se: 28. Na + izlazi iz ćelije: 29. Natrijum - kalijum pumpa obezbe uje održavanje veće koncentracije jona u ćeliji, a jona van ćelije. 30. Gasovi kroz ćelijsku membranu najčešće prodiru putem: 31. Poveži odgovarajući molekul sa načinom transporta kroz membranu: kiseonik endocitoza proteini olakšana difuzija Na + prosta difuzija osmoza aktivni transport 32. Kretanje materije kroz ćelijsku membranu suprotno gradijentu koncentracije odvija se tokom: 33. Poveži odgovarajući molekul sa načinom transporta kroz membranu: voda prosta difuzija azot olakšana difuzija glukoza osmoza etanol endocitoza 34. Energija dobijena hidrolizom ATP-a koristi se u procesima:

3 organele 35. Organela koja učestvuje u organizaciji deobnog vretena naziva se: 36. Označiti sa E strukturu karakterističnu za eukariotsku ćeliju, a sa P strukturu karakterističnu za prokariotsku ćeliju: a) centrozom b) plazmid c) ribozomi 70 S d) peroksizomi 37. Označiti sa E strukturu karakterističnu za eukariotsku ćeliju, a sa P strukturu karakterističnu za prokariotsku ćeliju: a) ribozomi sa koeficijentom sedimentacije 80S b) nukleoid c) nukleolus d) mezozom 38. Organela čija je funkcija obrada, pakovanje i usmeravanje makromolekula unutar ćelije naziva se: 39. Jednostruku membranu imaju: a) lizozomi b) endoplazmatični retikulum c) ribozomi d) peroksizomi 40. Povezati proces sa organelom u kojoj se odigrava: sinteza polisaharida Goldžijev aparat endocitoza endoplazmatični retikulum sinteza lipida lizozomi egzocitoza 41. Smatra se da mitohondrije vode poreklo od: a) anaerobnih prokariota b) primitivnih aerobnih eukariota c) bakterija fotosintetičara d) aerobnih prokariota 42. Na unutrašnjoj membrani mitohondrija odvija se:

4 43. Ćelijska organela koja predstavlja depo Ca ++ u mišićnoj ćeliji naziva se: 44. Sekundarni lizozom nastaje : U procesu autofagocitoze učestvuju organele: 46. Nukleinske kiseline prisutne su u: a) lizozomima b) mitohondrijama c) hloroplastima d) svim navedenim organelama 47. Zaokružiti netačnu rečenicu: a) Goldžijev aparat je mesto obrade i sazrevanja mnogih makromolekula b) Goldžijev aparat je posebno razvijen u sekretornim ćelijama c) unutrašnja membrana Goldžijevog aparata pravi uvrate - kriste d) lizozomi sadrže hidrolitičke enzime 48. RNK se nalazi u: 49. Navedite monomere sledećih polimera: a) aktin b) glikogen c) i-rnk 50. Ribozomi se ne nalaze: 51. Koja od sledećih organela ne poseduje membranu: a) centrozom b) ribozom c) nukleolus d) Goldžijev aparat 52. Kisele hidrolaze su enzimi karakteristični za (navesti organelu). 53. Oksidoreduktaze su enzimi koji su naročito zastupljeni u (navesti organelu). 54. Mitohondrije i ribozome sadrže: a) ćelija životinja b) biljna ćelija c) bakterije d) virusi 55. Organele sa dvostrukom membranom : 1 2 Organele bez membrane: Nukleolus nastaje na

5 57. Zaokružiti tačnu rečenicu: a) Primarni lizozomi ne sadrže supstrat. b) Goldžijev aparat je bogat kiselim hidrolitičkim enzimima. c) Granulirani endoplazmatični retikulum je naročito dobro razvijen u ćelijama koje sintetišu lipide. d) Transportni lanac elektrona se odvija na spoljašnjoj membrani mitohondrija 58. Mikrotubule su karakteristične za : a) prokariote b) eukariote c) viruse d) sve navedene organizme 59. U matriksu mitihondrija nalaze se: a) enzimi Krebsovog ciklusa b) ribozomi c) DNK d) sve navedeno 60. Mikrotubule su karakteristične za : a) sve celularne i subcelularne organizme b) prokariote i eukariote c) samo za višećelijske organizme d) eukariote 61. Virusi sadrže: a) dvolančanu ili jednolančanu DNK b) dvolančanu ili jednolančanu RNK c) kapsid d) ribozome virusi, prokarioti 62. Koja od navedenih karakteristika se odnosi na prokariote: a) reprodukuju se binarnom deobom b) poseduju sopstvene ribozome c) oba odgovora su tačna d) nijedan odgovor nije tačan 63. Koja od navedenih karakteristika se odnosi na viruse : a) reprodukuju se binarnom deobom b) poseduju sopstvene ribozome c) pri reprodukciji se uvek ugrađuju u nasledni materijal ćelije domaćina d) nijedna od navedenih 64. Za prokariotsku ćeliju je karakteristično:

6 a) prisustvo mitohondrija b) razvijen endoplazmatični retikulum c) odsustvo holesterola u ćelijskoj membrani d) prisustvo celuloze u ćelijskom zidu 65. Za acelularne organizme karakteristični su: a) linearni DNK molekuli b) cirkularni DNK molekuli c) hromatin d) svi navodi su tačni 66. Kod prokariota sreće se: a) RNK kao nasledni materijal b) linearni DNK molekul c) hromatin d) nijedan navod nije tačan 67. Virus koji se ugrađuje u hromozom domaćina naziva se: embriologija faze deobe, gametogeneza 68. Ako organizam ima diploidan broj hromozoma 2n=18, koliko molekula DNK ima: a) telesna ćelija u S fazi c) primarna oocita b) polocita II d) ootida 69. Nacrtati spermatocitu II u metafazi, koja je nastala od spermatogonije koja sadrži 8 polinukleotidnih lanaca 70. Nacrtati spermatocitu I nastalu od spermatogonije sa četiri hromozoma u: a) G1 fazi interfaze b) G2 fazi interfaze 71. Nacrtati ćeliju u anafazi II nastale od germinativne ćelije sa 4 hromozoma. 72. Hormoni hipofize od značaja za oogenezu su: Po rođenju ženskog deteta prisutni su: a) primarni folikuli b) sekundarni folikuli c) De Grafov folikul d) svi odgovori su tačni

7 74. Povezati navedene procese sa odgovarajućom fazom mejoze: razdvajanje homologih hromozoma crossing-over sparivanje homologih hromozoma zigoten anafaza II anafaza I pahiten 75. Hromozom sadrži jedan molekul DNK u : a) G1 fazi interfaze b) G2 fazi interfaze c) anafazi mejoze I d) nijedan odgovor nije tačan 76. Isti broj hromozoma i molekula DNK sadrži ćelija u: a) G1 fazi interfaze b) G2 fazi interfaze c) profazi mitoze d) telofazi mejoze I 77. Nacrtati hromozome kod polocite II nastale od oogonije sa 6 hromozoma. 78. Na osnovu sposobnosti formiranja jednog, odnosno dva tipa gameta; Muški pol se označava kao: Ženski pol se označava kao: 79. Isti broj hromatida i hromozoma imaju ćelije u: a. profazi mitoze b. telofazi mitoze c. G 2 fazi interfaze d. metafazi mejoze II e. telofazi mejoze II 80. Napisati broj hromozoma koji sadrže sledeće ćelije kod organizma sa 2n=50 hromozoma. a. spermatogonija b. primarna oocita c. primarna polocita d. spermatida 81. Napisati faze ćelijskog ciklusa u kojima hromozom sadrži jedan molekul DNK 82. Molekuli RNK koji se koriste u ranim stadijumima brazdanja se sintetišu: a. u citoplazmi spermatozoida b. u zigotu odmah nakon oplođenja, pre prve deobe c. u jajnoj ćeliji tokom oogeneze d. u svim navedenim ćelijama

8 83. Spermatocita II sadrži polinukleotidnih lanaca 84. Od jedne ćelije sa 10 hromozoma (20 molekula DNK) nastaće, napisati broj: tokom mitoze...ćelija;...hromozoma;...molekula DNK tokom mejoze I...ćelija;...hromozoma...molekula DNK 85. Po završetku druge mejotičke deobe, ćelija čoveka sadrži: a. 23 para homologih hromozoma b. 46 hromozoma c. 46 molekula DNK d. 23 molekula DNK 86. Broj polinukleotidnih lanaca u sledećim ćelijama je: (2n=10) G1 fazi interfaze: G2 fazi interfaze: metafazi mejoze I telofazi mejoze II 87. U procesu oogeneze od 10 oogonija nastaće polocita II. 88. Od faze rasta do nastanka gameta količina DNK se: a) ne menja b) dvostruko povećava c) dvostruko smanjuje d) četiri puta smanjuje 89. Nacrtati spermatidu koja je nastala od spermatogonije koja sadrži 8 polinukleotidnih lanaca 90. Napisati broj hromozoma koji sadrže sledeće ćelije kod organizma 2n=50 hromozoma. a. oogonija b. sekundarna spermatocita c. folikularna ćelija d. spermatida 91. U toku spermatogeneze koliko će nastati spermatozoida od: 25 primarnih spermatocita 10 sekundarnih spermatocita 100 spermatogonija 50 spermatida 92. Hromozomi u primarnoj oociti u diktiotenom stadijumu sadrže (broj hromatida). 93. Koji hormon luče Leydigove ćelije:...

9 94. Napisati broj hromatida u sledećim ćelijama: a. oogonija... b. sekundarna polocita... c. oocita I u pahitenu Napisati broj hromozoma u sledećim ćelijama: a. zigot b. spermatogonija c. polocita I d. eritrocit 96. Isti broj hromozoma poreklom od oba roditelja imaju: a. spermatide b. spermatozoidi c. primarne oocite d. sekundarne oocite 97. Odrediti u kojoj ćelijskoj deobi (mitoze i /ili mejoze) se dogadja sledeće: a. replikacija DNK uoči deobe b. sparivanje homologih hromozoma c. pojedinačni hromozomi se postavljaju u ekvatorijalnu ravan deobnog vretena d. homologi hromozomi se razdvajaju i kreću ka suprotnim polovima ćelije 98. Ovulacija predstavlja: 99. Zaokruži tačnu rečenicu: a) posle prve mitotičke deobe zigota ne dolazi do sinteze DNK b) po oplođenju dolazi do sinteze DNK c) pokretanje spermatozoida obezbeđuju enzimi akrozoma d) broj hromozoma se menja tokom spermiogeneze 100. Diferenciranje germinativne ćelije u spermatogoniju dešava se se u 101.Tokom faze razmnožavanja u spermatogenezi nastaje: a) germinativna ćelija b) spermatogonija c) primarna spermatocita d) spermatozoid 102. Diferenciranje oogonije u oocitu I dešava se u Jajna ćelija kod koje je vitelus ravnomerno raspoređen u citoplazmi naziva se: 104. Jajna ćelija žene je po količini vitelusa embrionalni stadijumi 105. Prvi embrionalni stadijum naziva se: 106. Embrionalni stadijum na kom se javljaju sva tri klicina lista je:

10 107. U zid materice kod čoveka ugrađuje se: a) zigot b) embrion na nivou 4 blastomere c) morula d) blastula 108. Koji od embrionalnih zavoja imaju i ektodermalno poreklo: a) amnion b) horion c) alantois d) žumančetna kesa 109. Po rođenju ženskog deteta prisutne su samo: a) oogonije b) primarne oocite c) sekundarne oocite d) folikularne ćelije 110. Zaokružiti tačnu rečenicu: a) oplođenje se vrši u jajniku b) blastocel je embrionalni stadijum sisara c) blastocist je duplja blastule d) u sastav zida amniona ulaze ektoderm i mezoderm 111. Duplja između amniona i horiona naziva se 112. U stadijumu blastule se uočavaju: a) blastoporus b) arhenteron c) blastocel d) endoderm 113. Tokom ovulacije nastaju (navesti tipove ćelija) a) b) 114. Broj organizatora nukleolusa u primarnoj oociti kod žene je: 115. Koji od sledećih hormona direktno utiče na sekreciju testosterona: a) estrogen b) progesteron c) oba navedena d) nijedan od navedenih

11 116. Otvor gastrocela naziva se: 117. Ugrađivanje u zid materice kod čoveka dešava se na stupnju (navesti embrionalni stadijum): 118. U prvim stadijumima embrionalnog razvoja za sisare karakteristično je brazdanje U sastav horiona ulaze: a) ektoderm i uterus b) ektoderm, mezoderm i uterus c) ektoderm i mezoderm d) endoderm i mezoderm 120. Koji od embrionalnih zavoja imaju i endodermalno poreklo: a) amnion b) alantois c) horion d) žumančana kesa 121. Teratomi su tumori porekla Embrionalni stadijum na kom se javlja blastoporus naziva se: 123. Ćelije nastale brazdanjem zigota nazivaju se: 124. U sastav fetalnog dela placente kod većine sisara ulaze embrionalni zavoji i 125. Blastocist sisara čine a) b) 126. Tip brazdanja zavisi od: a) količine vitelusa b) rasporeda vitelusa c) količine i rasporeda vitelusa d) nijedan odgovor nije tačan 127. U kojim od sledećih procesa dolazi do razmene naslednog materijala: a) replikacije b) transdukcije c) transkripcije d) faze rasta gametogeneze 128. Spajanje ženskog i muškog pronukleusa naziva se: 129. Zigot kome se odstrani jedro: a) ne može dalje da se brazda b) može da se kompletno razvije u novu jedinku c) može da se razvije do stadijuma blastule d) se uvek razvija samo do stadijuma neurule

12 130. U sastav alantoisa ulaze: a) ektoderm i uterus b) ektoderm, mezoderm i uterus c) ektoderm i mezoderm d) endoderm i mezoderm 131. Brazdanje kod sisara je: 132. Proces fertilizacije kod sisara odvija se u: 133. Blastula sisara naziva se 134. Makromere su ćelije smeštene na polu ćelije Zaokružiti tačnu rečenicu: a) ektoderm čini zidove arhenterona b) nervna cev je mezodermalnog porekla c) jajna ćelija sisara je polilecitna d) endoderm je jedan od primarnih klicinih listova 136. Otvor preko koga gastrocel komunicira sa spoljašnjom sredinom naziva se: 137. Nervni sistem vodi poreklo od: a) endoderma b) mezoderma c) ektoderma 138. Krvni sudovi su porekla 139. Pluća nastaju od: embrionalno poreklo 140. Koji je od sledećih organa endodermalnog porekla: a) timus b) jetra c) pluća d) srce 141. Skeletna i srčna muskulatura vode poreklo od:

13 142. Koji je od sledećih organa endodermalnog porekla: a) pankreas b) testis c) krzno kože d) svi navedeni 143. Srčana muskulatura nastaje od: 144. Gleđ je porekla 145. Dentin je porekla kariotip 146. Hromatin postoji: a) kod virusa b) kod bakterija c) u mitohondrijama d) nijedan navod nije tačan 147. Hromozomi isečeni sa fotografije, spareni i poređani po veličini predstavljaju: 148. Broj organizatora nukleolusa u ootidi je: Označiti strukture hromozoma: Navesti broj akrocentričnih hromozoma u spermatidi 151.Tehnikom G-traka svetlo obojeni region hromozoma naziva se: 152. Definisati broj i morfologiju hromozoma E-grupe 153. Koliko submetacentričnih hromozoma sadrži spermatocita I čoveka 154. Broj nukleolus organizatora u germinativnoj ćeliji je 155.Koliko submetacemtričnih hromozoma sadrži polocita I kod žene Koliko metacentričnih hromozoma ima muški gamet?

14 157. Koja od sledećih ćelija čoveka sadrži u jedru najveći broj hromatida: a) oocita II b) polocita I c) spermatocita II d) sve sadrže isti broj hromatida 158. Koja od sledećih ćelija sadrži najveći broj submetacentričnih hromozoma: a) spermatocita I b) folikularna ćelija c) Sertolijeva d) oocita II molekularna biologija 159. Genom najprostijih prokariota sadrži: a) oko 1000 nukleotida b) oko 10kb c) oko 100kb d) preko 100kb 160. Broj gena kod najprostijih virusa je: a) manji od 10 b) veći od 100, a manji od 1000 c) oko 5000 d) preko 5000 nukleinske kiseline 161. Označiti tip hemijske veze izmedju: a) azotne baze i šećera u nukleotidu b) dva nukleotida u RNK 162. Koji od sledećih molekula poseduje uređenu sekundarnu strukturu: a) i-rnk b) t-rnk c) DNK d) svi navedeni molekuli 163. Dvostruki heliks kod koga su sparene baze komplementarnih lanaca paralelne naziva se 164. Histoni su prisutni u kompleksu sa: a) virusnom DNK b) bakterijskom DNK c) mitohondrijskom DNK d) nijedan odgovor njie tačan

15 165. DNK molekul eukariota može biti: a) linearni b) prstenast c) dvolančani d) jednolančani 166. Geni za histone : a) prisutni su samo kod eukariota b) ponavljaju se veći broj puta u genomu c) prepisuju se u policistronsku irnk d) nijedan od navoda nije tačan 167. Jednolančani molekul DNK postoji kod : a) eukariota b) bakterija i virusa c) virusa d) svih navedenih organizama 168. Visoko repetitorne sekvence na molekulu DNK mogu se naći kod: a) virusa b) bakterija c) eukariota d) kod svih navedenih organizama 169. Međusobni položaj sparenih baza komplementarnih lanaca određuje: DNK molekula Klasa histona koja se ne nalazi u jezgru nukleozoma označena je kao 171. U sastav nukleozoma ulaze: a) bazni proteini - histoni b) histoni i DNK c) histoni, kiseli proteini i DNK d) histoni, DNK i RNK 172. Klasa histona koja formira kompleks sa vezujućom DNK označena je kao a) H 1 b)h 2 c) H 3 d) H Geni za t - RNK postoje kod: a) svih organizama b) prokariota i eukariota c) nekih virusa prokariota i eukariota d) samo kod eukariota.

16 174. Geni za r - RNK postoje kod: a) virusa b) eukariota c) prokariota d) kod svih navedenih organizama 175. Histoni su bazni proteini koji se karakterišu neuobičajeno velikim sadržajem amino kiselina replikacija 176. Povezati enzim sa funkcijom: citohrom oksidaza helikaza ciklin zavisna kinaza fosforilacija proteina transport elektrona sinteza početnice uklanjanje početnice raskidanje H-veza 177. Bidirekciona replikacija sreće se kod: a) prstenastih DNK molekula b) linearnih DNK molekula c) jednolančanih DNK molekula d) svi odgovori su tačni 178. Sinteza novog lanca DNK započinje naspram kraja matričnog lanca Raskidanje vodoničnih veza na molekulu DNK naziva se: 180. Navesti prekursore u sintezi početnice Dvostruki heliks kod koga su sparene baze komplementarnih lanaca međusobno postavljene pod uglom naziva se Formiranje replikacione viljuške karakteristično je za: a) bakteriofage b) bakterije c) eukariote d) sve viruse 183. Veza izmedju dva susedna nukleotida u jednom lancu je: a) peptidna b) vodonična c) glikozidna d) fosfodiestarska 184. Enzim koji sintetiše DNK molekul na osnovu RNK molekula naziva se.

17 185. Koji od sledećih enzima poseduje egzonukleaznu aktivnost : a) giraza b) RNK polimeraza c) ligaza d) nijedan 186. Veći broj replikona tokom replikacije sreće se kod: a) bakterijske DNK b) jedarne DNK c) mitohondrijske d) svih tipova DNK molekula 187. Veći broj replikona tokom karakterističan je za: a) sve dvolančane DNK molekule b) jednolančane i dvolančane DNK molekule c) cirkularne DNK molekule d) nijedan od navoda nije tačan 188. Replikacija kod prokariota je: a) bidirekciona b) na više replikona c) semikonzervativna d) svi navodi su tačni 189. Odrediti koji od sledećih DNK molekula zahteva najvišu temperaturu denaturacije: a) A 10 %, C 60 % b) C 30 %, G 40 % c) T 50 %, C 50% d) G 10 %, A 40 % 190. Koji je od sledećih DNK molekula virusnog porekla, kada se zna da je zastupljenost azotnih baza: a) A-30%, C-20% b) T-20%, C-40% c) T-10%, C-40% d) G-40%, C-10% 191. Nabrojati sve enzime koji učestvuju u procesu replikacije: 192. Koji od sledećih enzima poseduje dva različita tipa aktivnosti a) DNK polimeraza I b) DNK polimeraza III c) RNK polimeraza d) svi navedeni 193. Nabrojati prekursore u sintezi DNK molekula 194. Tokom S podfaze interfaze sintetišu se

18 196. Lanac koji se tokom replikacije sintetiše u fragmentima raste u smeru u odnosu na smer rasta replikacione viljuške Lanac koji se replicira kontinuirano raste u smeru u odnosu na smer rasta replikacione viljuške Despiralizaciju molekula DNK katalizuju enzimi: 199. Kontinuirana sinteza jednog lanca i sinteza u fragmentima drugog lanca molekula DNK vezana je za pojam: a) semikonzervativna replikacija b) multipla replikacija c) bidirekciona replikacija d) ni za jedan od navedenih pojmova 200. Početak replikacije na više mesta istovremeno sreće se kod: a) svih organizama b) prokariota i eukariota c) nekih virusa prokariota i eukariota d) samo kod eukariota transkripcija 201. Odrediti dužinu vodeće sekvence, ako se zna da se i-rnk sastavljena od 1000 nukleotida translatuje u polipeptid sastavljen od 299 aminokiselina Delovi DNK molekula koji predstavljaju signal za prekid transkripcije nazivaju se 203. Sekvence na molekulu irnk koje se ne prevode u polipeptid nazivaju se: a) introni b) egzoni c) poly-a rep d) nijedan od navoda nije tačan 204. Kapa je po hemijskom sastavu: a) deoksiribonukleotid b) ribonukleotid c) sekvenca deoksiribonukleotida d) sekvenca ribonukleotida 205. Delovi na DNK molekulu koji ubrzavaju transkripciju nazivaju se RNK se nalazi u: a) jedru b) citoplazmi c) mitohondrijama d) ribozomima

19 207. Označiti pravce replikacije na obe replikacione viljuške: 3' 5' 5' 3' 208. Transkripcija se dešava u: a) citoplazmi b) mitohondrijama c) hloroplastima d) ni u jednoj od navedenih organela 209. Mesto na DNK molekulu za koje se vezuje enzim RNK polimeraza naziva se: 210. Obrada posle transkripcije dešava se na : a) svim RNK molekulima prokariota i eukariota b) i - RNK prokariota, eukariota i virusa c) i - RNK eukariota d) svim RNK molekulima eukariota 211. Kod kojih od organizama molekul i-rnk nosi šifru za sintezu više polipeptidnih lanaca: a) virusa b) prokariota c) virusa i prokariota d) virusa, prokariota i eukariota 212. Navedi prekursore u sintezi ribozomske RNK Ponovno uspostavljanje vodoničnih veza na molekulu DNK naziva se: 214. Koji od RNK molekula zahteva obradu: a) policistronska irnk b) rrnk eukariota; c) oba odgovora su tačna 215. Monocistronsku irnk sintetiše: a) RNK polimeraza alfa b) RNK polimeraza I c) RNK polimeraza II d) svi navedeni enzimi 216. Sekvenca na RNK molekulu koja prethodi inicijalnom kodonu naziva se:

20 217. Kod kojih organizama molekul i-rnk nosi šifru za sintezu samo jednog polipeptidnog lanca: a) eukariota b) prokariota c) virusa i prokariota d) virusa, prokariota i eukariota 218. Poliadenilatni rep se sreće kod: a) svih RNK molekula b) i-rnk prokariota i eukariota c) policistronskih i-rnk d) i-rnk eukariota 219. Jedan isti enzim katalizuje sintezu svih tipova RNK kod: a) virusa b) eukariota c) virusa i eukariota d) nijedan od navoda nije tačan 220. Heterogena nuklearna RNK sadrži: a) promotor b) inhenser c) obe navedene sekvence d) nijednu 221. Koji je od sledećih enzima u stanju da od dva prekursora formira dinukleotid: a) DNK polimeraza I b) DNK polimeraza III c) oba navedena d) nijedan 222. Obrada posle transkripcije dešava se na: a) i - RNK i r - RNK prokariota i eukariota b) i - RNK prokariota i eukariota c) svim RNK molekulima eukariota d) nijedan navod nije tačan 223. Pet ribozoma vezanih za i-rnk odrediće sintezu: a) jednog polipeptida sastavljenog iz pet delova b) pet različitih polipeptida c) pet istih polipeptida d) nijedan navod nije tačan 224. Sekvence na DNK molekulu koje predstavljaju signal za prestanak transkripcije nazivaju se 225. Uklanjanje početnice na molekulu DNK katalizuje enzim

21 226. Policistronsku irnk sintetiše: a) RNK polimeraza alfa b) RNK polimeraza I c) RNK polimeraza II d) svi navedeni enzimi 227. Transkripcija se dešava u: a) jedru b) jedarcetu c) mitohondrijama d) svim navedenim organela translacija 228. Navesti triplet nukleotida koji se nalazi na antikodonu t-rnk inicijator 229. Sinteza proteina odvija se: a) u jedru b) u jedarcetu c) u mitohondrijama d) na spoljnoj membrani jedra 230. U aktivaciji aminokiselina pored ATP-a učestvuje i enzim 231. irnk se vezuje za malu subjedinicu ribozoma: a) AUG kodonom b) lider sekvencom c) poly-a repom d) nijedan od navoda nije tačan 232. Broj različitih kodona koji nose šifru za ugra ivanje odre ene amino kiseline u polipeptid iznosi: a) 3 b) 61 c) 64 d) neograničen je 233. Enzim koji katalizuje formiranje kovalentne veze izme u amino kiselina naziva se: 234. Enzim koji katalizuje formiranje kovalentne veze izme u t-rnk i amino kiseline naziva se Novodolazeća amino-acil trnk postavlja se uvek u položaj na ribozomu Po~etak polipeptidnog lanca ~ini grupa.

22 237. Novodolazeća amino-acil trnk postavlja se uvek u položaj na ribozomu Koji od sledećih tripleta nukleotida ne predstavlja antikodon: a) UAG b) AUC c) ATC d) AUG 239. Prvi korak incijacije sinteze proteina predstavlja stvaranje kompleksa između i 240. Prilikom prekida translacije mesto na ribozomu za koje se ne}e vezati t-rnk sa aminokiselinom naziva se : 241. Incijacija translacije zapo~inje stvaranjem kompleksa između i Određena aminokiselina može se vezati: a) samo za jednu trnk b) za više trnk c) za jednu ili više trnk d) zavisno od tipa aminokiseline za jednu ili više trnk 243. Svaka t - RNK prepoznaje a) samo određenu amino kiselinu b) dve slične amino kiseline c) više amino kiselina d) jednu ili više amino kiselina 244. Sekvence na molekulu irnk koje se ne prevode u polipeptid nazivaju se: a) vodeće ("leader") b) egzoni c) oba odgovora su tačna d) nijedan odgovor nije tačan 245. Enzim koji katalizuje formiranje kovalentnih veza između amino kiselina naziva se 246. Prilikom formiranja peptidne veze između prve dve aminokiseline dipeptid preuzima amino-acil t-rnk koja se nalazi u položaju na ribozomu Prilikom formiranja peptidne veze sa ribozoma odlazi t-rnk koja se nalazila u položaju na ribozomu.

23 248. Jedna t -RNK prenosi istovremeno do ribozoma a) jednu amino kiselinu b) više amino kiselilna c) dve amino kiseline d) jednu ili više amino kiselina regulacija genske aktivnosti 249. Kompleks c-amp CRP protein: a) blokira transkripciju kod prokariota b) ubrzava transkripciju kod prokariota c) ubrzava transkripciju kod prokariota i eukariota d) blokira transkripciju kod eukariota 250. Protein represor kontroliše gensku aktivnost kod: a) virusa b) čoveka c) nijedan odgovor nije tačan d) oba odgovora su tačna 251. Metabolit koji putem regulacije sinteze enzima utiče na sopstvenu razgradnju naziva se 252. Korepresor je supstanca koja vezivanjem za represor utiče na svoju: a) razgradnju b) sintezu c) oba odgovora su tačna d) njedan odgovor nije tačan 253. Efektor koji stimuliše transkripciju kod prokariota naziva se 254. Krajnji produkt gena regulatora je protein Koje od sledećih jedinjenja može produžiti život irnk: a) steroidni hormon b) proteinski hormon c) interferon d) svi navodi su tačni 256. Hemijska modifikacija histona: a) utiče na replikaciju b) utiče na replikaciju i transkripciju c) blokira transkripciju d) nijedan od navoda nije tačan

24 257. Efektor koji blokira transkripciju kod prokariota naziva se 258. U negativnoj kontroli genske aktivnosti molekul koji regulacijom sinteze enzima utiče na sopstvenu razgradnju naziva se 259. Povećanje količine genskog produkta može se postići : a) faktorima rasta b) heterohromatinizacijom c) korepresorom d) nijedan od navoda njie tačan 260. Hemijska modifikacija DNK molekula može izazvati: a) stimulaciju transkripcije b) inhibiciju transkripcije c) stimulaciju ili inhibiciju transkripcije d) bez uticaja je na transkripciju 261. U negativnu kontrolu genske aktivnosti kod eukariota spadaju: a) b) 262. Navedi molekule koji stimulišu transkripciju kod eukariota: 263.Negativna kontrola sreće se: a) samo kod prokariota b) kod prokariota i eukariota c) samo kod eukariota d) kod prokariota, eukariota i virusa 264. Koji se od sledećih mehanizama regulacije genske aktivnosti može smatrati negativnom kontrolom. a) heterohromatinizacija b) fosforilacija histona c) nijedan odgovor nije tačan d) oba odgovora su tačna 265. Metabolit koji putem regulacije sinteze enzima utiče na sopstvenu sintezu naziva se 266. Navedi modifikacije DNK molekula koje sprečavaju transkripciju: a) b)

25 267. Koji od sledećih gena ne ulazi u sastav operona: a) strukturni gen b) gen promotor c) gen operator d) gen regulator 268. Negativna kontrola genske aktivnosti sreće se kod: a) prokariota b) eukariota c) virusa d) svih navedenih organizama 269. Za produženje poluživota irnk odgovoran je hormon: 270. Povećanje količine genskog produkta može se postići : a) stabilizacijom irnk b) steroidnim hormonima c) korepresorom d) metilacijom DNK 271. Protein represor vezuje se za gen Pozitivna kontrola sreće se kod : a) prokariota b) eukariota c) virusa d) svi navodi su tačni 273. Nabrojati koji tip hemijskih modifikacija histona i DNK može izmeniti gensku aktivnost: 274. Nabrojati mesta unutar nekodirajućih regiona na molekulu DNK koja u slučaju mutacija mogu izazvati fenotipski efekat: a) b) c) d) 275. Protein represor kontroliše gensku aktivnost kod: a) virusa b) čoveka c) bakterija d) nijedan navod nije tačan 276. Pozitivna kontrola sreće se: a) samo kod prokariota b) samo kod eukariota c) kod virusa i eukariota d) kod prokariota i eukariota mutacije

26 277. Kada se na jednom genu adenin zameni guaninom, a timin citozinom mutacija je označena kao Genske supstitucije mogu izazvati: a) skraćenje polipeptidnog lanca b) pomeranje okvira čitanja c) oba navoda su tačan d) nijedan od navoda nije tačan 279. Mutacija čiji uzrok nastanka nije poznat naziva se: 280. Mutacija izazvana UV- zračenjem naziva se: 281. Zamena većeg broja aminokiselina u polipeptidnom lancu uslovljena je mutacijama označenim kao 282. Nonsens mutacija može biti izazvana: a) transverzijom b) delecijom c) oba odgovora su tačna d) nijedan odgovor nije tačan U jednom peptidu aminokiselina valin (kodoni: GUU, GUC, GUA, GUG) zamenjena je metioninom. Odrediti tip genske supstitucije koji je izazvao ovu promenu Mutacije koje sprečavaju ispoljavanje mutiranog fenotipa nazivaju se 285. Do izostanka transkripcije doći će ako se desi mutacija na: a) pojačivaču, "inhenseru" b) spoju introna i egzona c) palindromskoj sekvenci d) nijedan od navoda nije tačan 286. Kada se na jednom genu adenin zameni citozinom, a timin guaninom mutacija je označena kao Kada se u polipeptidu jedna aminokiselina zameni drugom hemijski različitom aminokiselinom, mutacija koja je dovela do promene naziva se: a) "frameshift" b) indukovana c)"missense" d) "nonsense" 288. Mutacija koja se prenosi sa roditelja na potomstvo označena je kao:

27 a) spontana b) germinativna c) somatska d) indukovana 289. Tokom translacije na mestu na kome je trebalo da dođe do ugradnje amino kiseline triptofan (kodon UGG) desio se prevremeni prekid. Odrediti tip genske supstitucije koji je doveo do prevremenog prekida: Genske supstitucije mogu izazvati: a) skraćenje polipeptidnog lanca i zamenu jedne aminokiseline b) povećan broj aminokiselina u polipeptidu c) svi odgovori su tačni d) isključivo zamenu jedne aminokiseline 291. Zamena adenina timinom u molekulu DNK je tip genske supstitucije koja se naziva 292. Mutacije u kojima se mutirani alel pretvara u divlji tip gena nazivaju se: 293. Biološka aktivnost polipeptida gubi se kao rezultat: a) supresornih mutacija b) povratnih mutacija c) nonsens mutacija d) missens mutacija 294. Kada se u polipeptidu jedna aminokiselina zameni drugom hemijski sličnom aminokiselinom, mutacija koja je dovela do promene naziva se: a) germinativna b) tiha c) "missense" d) neutralna maligna ćelija 295. Malignu transformaciju mogu izazvati: a) bakteriofagi b) samo RNK virusi c) samo DNK virusi c) neki RNK i DNK virusi 296. U produkte ćelijskih onkogena spadaju: a) faktori rasta b) receptori za faktore rasta c) enzimi d) svi navedeni proteini 297. Sarkom je maligni tumor koji vodi poreklo od:

28 298. Teratom je maligni tumor koji vodi poreklo od: 299. Monoklonalno poreklo tumora je pojam koji označava 300. Malignu transformaciju mogu izazvati: a) samo jednolančani RNK ili DNK virusi b) samo dvolančani DNK virusi c) samo jednolančani RNK virusi d) ni jedan odgovor nije tačan 301. Navesti mehanizme aktivacije protoonkogena: a) b) c) 302. Navesti tip mutacije na protoonkogenima koji izaziva malignu transformaciju: ( po načinu ispoljavanja) 303. Najrasprostranjeniji tip malignih tumora kod čoveka (po tipu tkiva od koga nastaje) je: a) neuroblastom b) karcinom c) teratom d) sarkom 304. Geni koji kontrolišu ćelijski ciklus, a čija recesivna mutacija dovodi do maligne transformacije nazivaju se Osnovne faze u malignoj transformaciji su: Osnovna razlika izme u malignih i benignih tumora sastoji se u 307. Navedi neke od onkogenih virusa: 308. Prenošenje malignih ćelija putem krvi limfe i cerebrospinalne tečnosti naziva se 309. Navesti neke od produkata protoonkogena: a) b) c) 310. Navesti neka od malignih oboljenja čija se pojava dovodi u vezu sa virusima: 311. Navedite primere malignih oboljenja koja su rezultat hromozomskih translokacija: 312. Navesti primer malignog tumora izazvanog delecijom hromozoma

29 313. Nejonizujuče zračenje može da izazove sledeće tipove tumora: 314.Odrediti dužinu vodeće «leader» sekvence, ako se zna da se zrela i-rnk sastavljena iz 1000 nukleotida translatuje u polipeptid od 299 aminokiselina Odrediti dužinu heterogene nuklearne RNK koja kontroliše sisntezu polipeptida od 300 aminokiselina, ako se zna da sadrži 3 introna sa ukupno 800 nukleotida, poliadeilatni rep od 200 nukleotida i vodeću sekvencu od 50 nukleotida 316. Primarni transkript koji sadrži 5000 nukleotida translatovaće se u polipeptid od 499 amino kiselina. Kada se zna da se vodeća sekvenca sastoji iz 100 nukleotida, a da poliadenilatni rep sadrži 200 nukleotida odrediti broj nukleotida koji otpada na introne Na jednom bakterijskom hromozomu obrazuje se 20 Okazakijevih fragmenta. Kada se zna da DNK sadrži 2000kb, odrediti prosečan broj nukleotida jednog Okazakijevog fragmenta. 318.Tokom replikacije formira se 30 Okazakijevih fragmenata sa 1500 nukleotida u proseku. Odrediti veličinu DNK molekula u kb Na jednom od eukariotskih hromozoma replikacija započinje istovremeno na 3000 mesta. Imajući u vidu da se jedan replikon sastoji iz 50 Okazakijevih fragmenata, od kojih svaki sadrži 500 nukleotida izračunati ukupan broj nukleotida DNK molekula 320. Na jednom od eukariotskih hromozoma replikacija započinje istovremeno na 2000 mesta. Imajući u vidu da se jedan replikon sastoji iz 100 Okazakijevih fragmenata, od kojih svaki sadrži 1 kb izračunati ukupan broj nukleotida DNK molekula U polipeptidu na mestu gde je trebalo da bude ugrađena aminokiselina triptofan (UGG) došlo je do prevremenog prekida translacije. Odrediti na kom nukleotidu kodona je došlo do zamene U polipeptidu na mestu gde je trebalo da bude ugrađena aminokiselina metionin došlo je do ugradnje aminokiseline valin (GUU, GUC, GUA, GUG-kodoni). Odrediti na kom nukleotidu kodona je došlo do zamene Označiti krajeve i početke matričnih lanaca Ucrtati početnice.

NIVOI ORGANIZACIJE I EKSPRESIJE GENOMA

NIVOI ORGANIZACIJE I EKSPRESIJE GENOMA NIVOI ORGANIZACIJE I EKSPRESIJE GENOMA ANIMACIJE!!! REPLIKACIJA https://www.youtube.com/watch?v=tnkwgcfphqw TRANSKRIPCIJA https://www.youtube.com/watch?v=jqiwwjqf5d0 TRANSKRIPCIJA I TRANSLACIJA https://www.youtube.com/watch?v=-k8y0atkkai

Διαβάστε περισσότερα

TEST PITANJA IZ BIOLOGIJE

TEST PITANJA IZ BIOLOGIJE TEHNOLOŠKI 33 FAKULTETZVORNIK TEST PITANJA IZ BIOLOGIJE 2015. Prof. dr Milan Kulić Mr Nikolina Elez Burnjaković BIOLOGIJA ĆELIJE 1. Biološka disciplina koja se bavi proučavanjem organizacije ćelije se

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

TRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković

TRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković TRANSLACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu BIOSINTEZA PROTEINA - TRANSLACIJA U toku translacije dolazi do specifičnog

Διαβάστε περισσότερα

Regulacija ekspresije gena kod prokariota

Regulacija ekspresije gena kod prokariota Regulacija ekspresije gena kod prokariota Bakterije Jednoćelijski organizmi koji nemaju jedro i druge organele. Geni u najvećem broju slučajeva ne poseduju introne i većina gena organizovana je u operone.

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara i fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 2018.

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara i fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 2018. Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara i fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 2018. Test iz Biologije za 4. razred srednje škole R J E Š E NJ A Podgorica, 05. 05. 2018. 1 1. Spojite navedene

Διαβάστε περισσότερα

Molekularna biologija prokariota

Molekularna biologija prokariota Molekularna biologija prokariota I Molekularne osnove procesa: Čuvanja i prenošenja genetičke informacije u ćeliji Regulacije metabolizma - ekonomičnost ćelije i brzo prilagođavanje na uslove sredine -

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Biohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija

Biohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija Biohemija nukleinskih kiselina Genetska informacija deoksiribonukleinske kiseline (DNK) ribonukleinske kiseline (RNK) DNK je nosilac naslednih informacija u ćeliji, dok RNK učestvuju u prenošenju tih informacija

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija

Διαβάστε περισσότερα

METABOLIZAM I REGULACIJA HISTONSKIH IRNK "ŽIVOT

METABOLIZAM I REGULACIJA HISTONSKIH IRNK ŽIVOT METABOLIZAM I REGULACIJA HISTONSKIH IRNK "ŽIVOT BEZ POLI-A REPA" Histoni su primarne proteinske komponente hromatina. Na početku se smatralo da su uglavnom uključeni u pakovanje DNK, odnosno da su važni

Διαβάστε περισσότερα

REKOMBINACIJA MOLEKULA DNK

REKOMBINACIJA MOLEKULA DNK REKOMBINACIJA MOLEKULA DNK Fenomeni odgovorni za održavanje i ekspresiju genoma Svaki molekul DNK je rekombinovani molekul DNK Pojam rekombinacije Tridesete godine prošlog veka Mejoza (poslednja istraživanja

Διαβάστε περισσότερα

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

Organele života i smrti

Organele života i smrti MITOHONDRIJE Organele života i smrti OTKRIĆE MITOHONDRIJA 1857. Albert Kolliker uređeni nizovi granula u mišićnim ćelijama 1893. Richard Altman bioblasti vrsta bakterija? 1. menjaju oblik 2. umnožavaju

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Reproduktivni sistem. Doc. dr Maja Milovanović

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Reproduktivni sistem. Doc. dr Maja Milovanović FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Reproduktivni sistem Doc. dr Maja Milovanović Determinacija pola Zigot nosi 22 para autozoma i 1 par polnih hromozoma

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

SADRŽAJ TRANSLACIJA... TRANSPORTNE RNK

SADRŽAJ TRANSLACIJA... TRANSPORTNE RNK Translacija SADRŽAJ TRASLACIJA... 1 TRASPORTE RK... 2 Primarna struktura trk... 2 Sekundarna struktura trk... 3 Tercijarna struktura trk... 5 Aktivacija aminokiselina... 5 Interakcija kodon antikodon...

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

MOLEKULARNE OSNOVE ĆELIJE. Milena Ćurčić

MOLEKULARNE OSNOVE ĆELIJE. Milena Ćurčić MOLEKULARNE OSNOVE ĆELIJE Milena Ćurčić - RAZVIĆE EMBRIONA - OPLOĐENJE - DIFERENCIJACIJA OBLIK ĆELIJA - Membranski sistem ćelije Struktura ćelijske membrane Ćelijska membrana Struktura ćelijske membrane:

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK

Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK Rendgenska strukturna analiza (vlakana) DNK Watson-Crickov model (B) DNK Zašto dvostruki heliks? Polimorfizam DNK: kanonske (standardne/prosečne)

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA

Διαβάστε περισσότερα

REGULACIJA EKSPRESIJE GENA KOD EUKARIOTA TRANSKRIPCIONI FAKTORI. Doc. dr Snežana Marković

REGULACIJA EKSPRESIJE GENA KOD EUKARIOTA TRANSKRIPCIONI FAKTORI. Doc. dr Snežana Marković REGULACIJA EKSPRESIJE GENA KOD EUKARIOTA TRANSKRIPCIONI FAKTORI Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu REGULACIJA EKSPRESIJE

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Doc. dr Snežana Marković

Doc. dr Snežana Marković REPLIKACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu REPLIKACIJA DNK Semikonzervativan proces Eksperimenti Mezelsona i Stala 1957.g.

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

transkripcija Matrica i enzimi Transkripcija Sličnosti između replikacije i transkripcije Razlike između replikacije i transkripcije

transkripcija Matrica i enzimi Transkripcija Sličnosti između replikacije i transkripcije Razlike između replikacije i transkripcije Transkripcija Sinteza RNK molekula. DNK lanac služi kao matrica za sintezu RNK. Transkripcija Tip RNK molekula Ribozomalna RNK (rrnk) Male RNK (trnk; snrnk; 5S rrnk; scrnk; mirnk ) Informaciona RNK (irnk

Διαβάστε περισσότερα

Genetska kontrola sinteze bjelančevina. Povijesni PaJaMo pokus Jacob-Monod model sinteze bjelančevina u prokariota

Genetska kontrola sinteze bjelančevina. Povijesni PaJaMo pokus Jacob-Monod model sinteze bjelančevina u prokariota Genetska kontrola sinteze bjelančevina Još prije otkrića genetskog koda bilo je jasno da moraju postojati načini kontroliranja broja i vrste bjelančevina koje se proizvode u stanici. Kod šumskog drveća

Διαβάστε περισσότερα

Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast

Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k. OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Struktura nukleoida E. coli. a) u izolovanom nespiralizovanom stanju. b) hromozom podeljen u nekoliko petlji povezanih malim RNK molekulima.

Struktura nukleoida E. coli. a) u izolovanom nespiralizovanom stanju. b) hromozom podeljen u nekoliko petlji povezanih malim RNK molekulima. PRINCIPI GENETIKE 8 Euhromatin i heterohromatin. Struktura i funkcija hromozoma. Genetičke osnove deobe ćelija. Ponašanje hromozoma u mitozi i mejozi. Vanjedarno nasleđivanje. Organizacija genoma mitohondrija

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. 1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje

Διαβάστε περισσότερα

1892. Ivanovski, filtrabilni uzročnik mozaične bolesti duvana Bejerink, potvrdio eksperimente Ivanovskog Lefler i Froš, filtrabilni

1892. Ivanovski, filtrabilni uzročnik mozaične bolesti duvana Bejerink, potvrdio eksperimente Ivanovskog Lefler i Froš, filtrabilni 1892. Ivanovski, filtrabilni uzročnik mozaične bolesti duvana 1898. Bejerink, potvrdio eksperimente Ivanovskog 1898. Lefler i Froš, filtrabilni uzročnik slinavke i šapa 1909. Landštajner i Poper, filtrabilni

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Rekombinacija DNK TRANSPOZICIJOM

Rekombinacija DNK TRANSPOZICIJOM Rekombinacija DNK TRANSPOZICIJOM Rekombinacija DNK transpozicijom Transpozicija je proces premeštanja specifičnih sekvenci molekula DNK (pokretnih genetičkih elemenata ili transpozona) sa jednog na drugo

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Biohemija proteina i nukleinskih kiselina Predavanja: Profesor Vesna Niketić vniketic@chem.bg.ac.rs Docent Natalija Polović polovicn@chem.bg.ac.rs Vežbe: Dr Natalija

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) proteina Nivoi strukture proteina Primarna struktura Sekundarna struktura Super-sekundarna struktura Tercijarnastruktura

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

TEST MOLEKULARNA BIOLOGIJA

TEST MOLEKULARNA BIOLOGIJA TEST MOLEKULARNA BIOLOGIJA Osnovni nivo organizacije naslednog materijala je: nukleozom solenoid hromatida Povezati enzim sa odgovarajućom funkcijom: DNK polimeraza alfa raskidanje vodoničnih veza topoizomeraza

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Doc. dr Snežana Marković

Doc. dr Snežana Marković REPARACIJA DNK. REKOMBINACIJA DNK. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu REPARACIJA OŠTEĆENIH MOLEKULA DNK Mutacija svaka promena

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Disanje (Respiracija)

Disanje (Respiracija) Disanje (Respiracija) Osim fotosinteze, deo primarnog metabolizma biljaka je i proces ćelijskog disanja (respiracija). Dok se u fotosintezi procesima redukcije iz CO2 i vode sintetišu organska jedinjenja,

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα