MEHANIZMI DEJSTVA LEKOVA NA MOLEKULARNOM NIVOU
|
|
- Μαργαρίτες Γούσιος
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 FARMACEUTSKA EMIJA 1 MEAIZMI DEJSTVA LEKVA A MLEKULARM IVU Predavač: Prof. dr Slavica Erić Mehanizam dejstva lekova MEAIZAM DEJSTVA LEKA: MEST DELVAJA LEKA + TIP ITERAKCIJA LEK - CILJ MEST CILJA MESTA DEJSTVA LEKA: UGLJEI IDRATI, LIPIDI, PRTEII (EZIMI, RECEPTRI, PRTEII SAČI), UKLEISKE KISELIE TIP ITERAKCIJA: inhibicija, agonističko dejstvo, antagonističko dejstvo, interkalacija, slobodni radikali, alkilacija BILŠKI EFEKAT: BAKTERICID, ATIIPERTEZIV, AALGETIK... EŽELJEA DEJSTVA LEKA: primarni efekat: terapeutski efekat leka sekundarni efekat: ostali efekti koji mogu biti korisni ili štetni nespecifično dejstvo leka usled malih razlika patoloških i fizioloških stanja
2 Mehanizam dejstva lekova Uništavanje stranih organizama -hemoterapeutici deluju ubijanjem ili slabljenjem stranih organizama kao što su bakterije, paraziti, virusi -mehanizam dejstva: selektivna toksičnost primer: antibiotici, antivirotici, antiparazitici, antineoplastici Stimulacija i depresija fizioloških funkcija farmakodinamici: stimulacija - povećanje akivnosti depresija - smanjenje aktivnosti primer: antihipertenzivi, antiastmatici Mehanizmi dejstva ATIBAKTERIJSKI LEKVA Inhibicija sinteze bakterijskog zida ćelija Interakcije sa plazma membranom Sinteza ćelijskog zida β-laktami, Vankomicin, Bacitracin Sinteza nukleinskih kiselina Fluorohinolon, Rifampicin Inhibicija ćelijskog metabolizma Inhibicija sinteze proteina Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina EFEKAT: BAKTERICIDI I BAKTERISTATICI Integritet ćelijske membrane Polimiksin B Metabolizam (biosinteza folata) Sulfonamidi Sinteza proteina Aminoglikozidi Tetraciklini Makrolidi loramfenikol ksazolidon
3 Dezintegracija ćelijske membrane valinomicin gramicidin Val-Gly-Ala-Leu-Ala-Val-Val-Val-Trp-Leu-Trp-Leu- Trp-Leu-Trp--C 2 -C 2 - gramicidin A polimiksin B -polipeptidne strukture -nekontrolisan prolazak jona kroz ćelijsku membranu ćelijski zid ćelijska membrana -selektivniji od valinomicina i gramicidina Ciljno mesto: enzim transpeptidaza -uloga transpeptidaze: ukrštanje poprečnih polipeptidnih lanaca ćelijskog zida bakterija -humani organizmi ne sadrže ćelijski zid ni transpeptidaze, selektivno dejstvo AM- -acetilmuraminska kiselina AG- -acetilglukozamin
4 Penicilini kao inhibitori transpeptidaze Zbog čega enzim transpeptidaza može da veže penicilin umesto ala-ala? cistein β-laktam valin sličnost strukture peptida ćelijskog zida bakterija i penicilina: penicilin D-alanin-alanin (ćelijski zid bakterije) MEAIZAM SITEZE ĆELIJSKG ZIDA BAKTERIJA Peptidni lanac EZIM TRASPEPTIDAZA PEICILI: IIBICIJA SITEZE ĆELIJSKG ZIDA (IIBICIJA EZIMA TRASPEPTIDAZE) blokiran blokiran BLKADA IREVERZIBILA BLKADA
5 Penicilini: uslov za dejstvo PEICILII R C CEFALSPRII β-laktam S C R uslov za dejstvo penicilina (na aktivno mesto transpeptidaze): -β-laktamski prsten (interakcija sa serina) -slobodna C (jonske veze sa AK aktivnog mesta i orjentacija ostalog dela molekule) -stereohemija bicikličnog sistema (uklapanje u aktivno mesto enzima, napon beta laktama potreban za reaktivnost penicilina) -bočni acilamino lanac cefalosporini: isti mehanizam dejstva na transpeptidazu Ciljno mesto: dihidropteroat sintetaza Ciljno mesto: dihidropteroat sintetaza Uloga enzima: sinteza folne kiseline, humani organizmi ne sintetišu folnu kiselinu, selektivno dejstvo Mehanizam: kompetitivni reverzibilni inhibitori enzima, bakteriostatik p-amino benzojeva kiselina (PABA) R 4 S sulfonamid R 1
6 Sulfonamidi: reverzibilna inhibicija enzima Mehanizam: sprečavaju vezivanje p-aminobenzojeve kiseline u procesu sinteze folne kiseline PTERIDI + PTERIDI PABA + GLUTAMI SKA KIS. FLA KIS. PABA ormalna reakcija PTERIDI + S R 1 PTERIDI SULF + GLUTAMI SKA KIS. FLA KIS. R 4 SULFAMID prvi enzim obmanut drugi enzim inhibiran Sulfonamidi: struktura i dejstvo R 4 S R 1 SULFAMID PABA -aromatični prsten, para supstituisan -p-amino grupa (nesupstituisana R 4 =, ili R 4 =acil aktivan oblik se dobija metaboličkom hidrolizom amida) -sekundarni sulfonamida -varijacije R 1 aelektrisanje!!!
7 Sinteza tetrahidrofolata sulfonamidi trimetoprim Ciljno mesto: Dihidrofolat reduktaza (DFR) trimetoprim -inhibitor dihidrofolat reduktaze (DFR) -različite DFR u bakterijskom i humanom organizmu puta aktivniji na bakterijsku DFR -kotrimazol (sulfametoksazol + trimetoprim)
8 IIBICIJA SITEZE PRTEIA RIFAMPICI -vezuje se za RK polimeraze -inhibira sintezu RK Sinteza peptida LRAMFEIKL -vezuje se za 50s podjedinicu ribozoma -inhibira transfer peptidnih lanaca ERITRMICI -vezuje se za 50s podjedinicu ribozoma -inhibira translokaciju mrk STREPTMICI -menja oblik 30s ribozoma -inhibicija translokacije TETRACIKLII -vezuju se za 30s podjedinicu ribozoma -sprečavaju vezivanje trk Antibiotici koji inhibiraju sintezu proteina 3 C C 3 9 C 3 C 3 3 C C C 1 3 1' 2' eritromicin C 3 C 3 1' 2' C 3 3 C C 3 C 3 -vezivanje za 50s podjedinicu ribozoma -inhibicija translokacije D 10 C a C B 11a (C 3 ) 2 4 4a 3 A 12a 2 1 tetraciklini C 2 -vezivanje za 30s podjedinicu ribozoma -prevencija vezivanja aminoacil trk -bakterijske ćelije kumuluju lek efikasnije od humane ćelije -uništavanje intestinalne flore koja produkuje vitamin K (hlortetraciklin)
9 Lekovi koji deluju na sintezu nukleinskih kiselina -uloga DK giraze (topoizomeraze): formiranje tercijarne strukture DK ILI i FLURILI: amotavanje DK C F C 3 C C 2 C 3 nalidinska kiselina ciprofloksacin MEAIZAM: -inhibicija bakterijske DK giraze -inhibicija replikacije -za rezistentne infekcije Rezistencija na antibiotike erezistentna ćelija Lek Ciljno mesto Vezan Lek Rezistentna ćelija pretpostavljeni mehanizam rezistencije povećana eliminacija leka enzim modifikuje lek -promene u ciljnoj molekuli -ne dolazi do vezivanja leka smanjen ulazak leka
10 Prevazilaženje rezistencije na antibiotike Aktivnost trk sintetaze TRK sintetaza: -novo ciljno mesto dejstva antibiotika -uloga u prenosu amino kiselina -razlika izmeñu humanog i bakterijskog enzima C 3 (C 2 ) 8 C 2 3 C C 3 mupirocin -inhibicija izoleucil trk sintetaze -aktivan na meticilin rezistentne stafilokoke (MRSA) ATIVIRTICI PRTEAZA FUZIJA I DMTAVAJE VIRUSA REVERZA TRASKRIPTAZA EURAMIIDAZA
11 Blokada odmotavanja virusa 2 AMATADI 2 3 C 2 e prolazi CS RIMATADI Inhibitori DK polimeraze ACIKLVIR R -baza kao deoksigvanozin, uz šećernu komponentu nukleozid za grañenje DK (replikacija) P- P- P -prolek, fosforilacija do trifosfata uz učešće virusne timidin kinaze (neki virusi su imuni) -inhibicija DK polimeraze: vezivanje za enzim, zbog nepotpune šećerne komponente ne može se dalje produžiti lanac CIDFVIR -nije potrebna timidin kinaza za prvu fosforilaciju -dalja fosforilacija uz učešće celularnih kinaza
12 Inhibitori neuroaminidaze Uloga neuroaminidaze-razgradnja sijalinskog omotača i oslobañanje novih virusa C šećer 3 C euraminidaza SIJALISKI GLIKPRTEI hemaglutinin 3 C C Sialinska kiselina 3 C C 3 C Sialinska kiselina 3 C 3 C 3 C struktura prelaznog stanja C 3 C Prelazno stanje 2 Šećer - protein Glikoprotein CC 2 5 * 3 P 4 seltamivir fosfat inhibitor neuroaminidaze C Enzimi IV-a Reverzna transkriptaza: R uloga: konverzija RK u DK virus, virusni enzim -slična DK polimerazi P- P- P X Zidovudin IV proteaza: Uloga: formiranje funkcionalnih od inertnih proteina, cepanje peptidnih veza C(C 3 ) 3 Indinavir
13 MEAIZMI DEJSTVA ATIEPLASTIKA zdrava ćelija kancerska ćelija oštećenje DK kancerskih ćelija inhibicija sinteze DK (blokiranje replikacije) inhibicija deobe (mitoze) ćelije blokiranje receptora hormona/faktora rasta blokiranje enzima koji učestvuju u tumorogenezi i angiogenezi DIREKT ŠTEĆEJE DK-alkilacija Alkilujući agensi Cl Cl nejonizovan pri fizioloskom p alkilacija baza DKblokiranje replikacije
14 ITERKALATI AGESI C C 2 R 2 Antraciklinon R 1 R 3 C 3 Daunozamin šećer R 4 2 pšta formula antraciklina DVSTRUKI MEAIZAM DEJSTVA: -interkalacija (planarna struktura - inhibicija topoizomeraze II (uloga topoizomeraze u odmotavanju i namotavanju DK) Inhibicija dihidrofolat reduktaze C 2 C folna kiselina 2 C3 C 2 C metotreksat -inhibicija dihidrofolat reduktaze (uloga: konverzija folne u tetrahidrofolnu kiselinu) -tetrahidrofolna kisellina sinteza koenzima koji učestvuje u sintezi purinskih i pirimidinskih baza -ne produkuje se DK
15 ATAGISTI PIRIMIDISKI BAZA Mehanizam dejstva: inhibicija timidilat sintetaze uracil 5-fluoro uracil Timidilat sintetaza timin Lekovi koji blokiraju mitozu ćelije -dejstvo u metafazi deobe vinkristin
16 Inhibitori tumorogeneze i angiogeneze -Bcr-Abl kinaza (CML enzim): nastaje fuzijom BCR i ABL, specifična za kancerske ćelije Imatinib (Gleevec) -alosterni inhibitor LEKVI KJI DELUJU A LIERGIČKU TRASMISIJU -G-protein membranski receptori -glatki mišići i srčani mišić MUSKARISKI RECEPTRI: -medijatori mnogih efekata acetilholina u CS-u i perifernom S-u -vezivanje acetilholina: -inhibicija adenilat ciklaze -degradacija fosfoinozitida -modulacija K kanala IKTISKI RECEPTRI: -u sastavu jonskih kanala u ćelijskoj membrani - skeletni mišići i nervne sinapse - Vezivanje acetilholina: otvaranje jonskih kanala - stimulacija receptora izaziva kontrakcije mišića
17 olinergički receptori - muskarinski receptor Interakcije Ac sa muskarinskim receptorom: -estarska grupa --veze -C 3 - mali hidrofobni džep -Me + grupa - veliki hidrofobni džep - - jonske interakcije Uslov za dejstvo Ac: -veličina molekula -pozitivno naelektrisan -rastojanje izmeñu i estarske grupe -estar, veličina estra -etilenski most -dve C 3 grupe na ACETILLI Analozi acetilholina - AGISTI -nestabilnost acetilholina (hidroliza - p, acetilholinesteraze) -selektivnost za receptor karbahol (bioizoster) 2 Stabilniji i selektivniji analozi acetilholina Asimetrični centar Selektivnost: -različiti Ac receptori u različitim delovima organizma -asimetrični centar betanehol Stabilnost: -sterne smetnje -elektronska stabilizacija Zaštita od nukleofilnog ataka (metaholin)
18 Agonisti holinergičkih receptora 3 C C C 2 C 3 C + C 3 C 3 C 3 pilokarpin -muskarinski agonista selektivni nikotinski agonista (myasthenia gravis) Ac Antagonisti muskarinskih receptora -blokiraju vezivanje ACh 3 C 3 C C 3 C 3 acetilholin C 2 C C 3 atropin (antagonist acetilholina) strukturni analozi atropina: - intereaguje u jonskom obliku -Ar prsten -estar 3 C C C C C 2 C 3 C preklopljene strukture acetilholina i atropina
19 Antagonisti nikotinskih receptora 3 C + C 3 C 3 2 Cl - 3 C + C 3 tubokurarin dekametonijum bromid kurariformna distanca Acetilholin esteraza -hidroliza acetilholina dejstvom enzima acetilholinesteraze -Antiholinesteraze: sprečavaju hidrolizu acetilholina -povećanje koncentracije acetilholina Vezivanje estra Vezivanje katjona
20 MEAIZAM IDRLIZE ACETILLIA MEAIZAM IIBICIJE ACETILLIESTERAZE fizostigmin -od stabilnosti kompleka zavisi duzina inhibicije
21 LEKVI KJI DELUJU A ADREERGIČKU TRASMISIJU G-protein receptori α-receptori: -α 1 receptori (sekundarni transmiteri: inozitol trifosfat i diacilglicerol) -α 2 receptori (sekundarni transmiter: camp) - β 1, - β 2, - β 3 ; sekundarni transmiter: camp β-receptori: eurotransmiteri za adrenergičke receptore ADREALI RADREALI DPAMI
22 Mehanizam dejstva adrenalina i noradrenalina Aktivacija α 1 receptora: -aktivacija fosfolipaze C -sekundarni transmiteri: IP 3, DAG, PIP 3 -oslobañanje Ca ++ -kontrakcija glatke muskulature: vazokonstrikcija, kontrakcija sfinktera -relaksacija GIT-a, dilatacija irisa Aktivacija α 2 receptora: -inhibicija oslobañanja Ca ++ -inhibicija oslobañanja transmitera -kontrakcija glatke muskulature, relaksacija GIT-a kontrakcija glatke muskulature inhibicija oslobañanja transmitera kontrakcija glatke muskulature -kontrakcija srčanog mišića -dilatacija glatke muskulature -glikogenoliza Aktivacija β receptora: -aktivacija adenilat ciklaze -produkcija camp -kontrakcija srčanog mišića -relaksacija glatkih mišića (vazodilatacija, relaksacija GIT-a, relaksacija uterusa, bronhodilatacija) -glikogenoliza Adrenergički sistem: ciljna mesta dejstva -inhibicija tirozin hidroksilaze (uloga: sinteza A) -inhibicija proteina nosača za deponovanje A u vezikule -inhibicija proteina nosača za oslobañanje A iz vezikule -inhibicija proteina nosača za preuzimanje A iz sinaptičkog prostora -inhibicija adrenergičkih receptora
23 Lekovi koji deluju na transmisiju adrenergika Lekovi koji deluju na biosintezu transmitera -tirozin hidroksilaza reguliše sintezu kateholamina -inhibicija tirozin kinaze smanjenje produkcije kateholamina C C 2 C 3 α-metil tirozin -tretiranje tumorskih ćelija koje produkuju kateholamine u većim količinama Lekovi koji deluju na deponovanje noradrenalina -vezivanje za proteine nosače koji učestvuju u deponovanje noradrenalina, metabolizam uz MA rezerpin Lekovi koji deluju na transmisiju adrenergika Lekovi koji deluju na oslobañanje A -inhibicija oslobañanja A iz nervnih završetaka 2 gvanetidin Lekovi koji deluju na vraćanje A u nervne ćelije -inhibicija vraćanje A u presinaptičke nerve preko proteina nosača -inhibitori MA desipramin (triciklični antidepresiv) C 3 C 3 C 3 iproniazid
24 Selektivnost na α/β adrenergičke receptore Uslov za selektivnost: β-adrenergički receptor α-adrenergički receptor --alkil supstitucija povećanje -alkil supstituenta - povećana selektivnost na β receptor (α β ) -fenolne grupe važnije za aktivnost β receptora -alfa-metil supstitucija C 3 povećava selektivnost na α 2 receptore -produženje lanca izopropil i terc-butil na povećana selektivnost na beta receptore Selektivnost lekova za adrenergičke receptore -alkil supstitucija: α-metil supstitucija: C 3 α 2 izoprenalin C 3 -selektivan za β-adrenoreceptor -hidrofobni džep β-adrenoreceptora C 3 α-metilnoradrenalin -povećana selektivnost za α 2 receptor
25 β 2 -adrenergički agonisti -relaksacija uterusa -tretman astme (dilatacija bronhijalnih puteva) C 3 C 3 izoprenalin -selektivan za β-receptore -neselektivan za podtipove β-receptora 2 C C 3 C 3 L-salbutamol C 3 -dugotrajno dejstvo -rezistencija na CMT -enantioselektivnost agonista (R-salbutamol 68 x aktivniji) Agonisti alfa 2 receptora klonidin agonisti
26 Adrenergički antagonisti (α 1 blokatori) 3 C 3 C heterociklus derivati prazosina -antihipertenzivi -blokiraju efekat noradrenalina i adrenalina na α 1 receptorima u glatkim mišićima krvnih sudova -relaksacija i dilatacija krvnih sudova Adrenergički antagonisti (β-blokatori) Prva generacija β-blokatora izoprenalin -agonista, selektivan za β-receptore -neselektivan za podtipove β-receptora Druga generacija β-blokatora -selektivni β 1 blokatori CC 3 praktolol propranolol Treća generacija β-blokatora ksamoterol β 1 parcijalni agonista C - β blokator, neselektivan na podtipove beta receptora -S enantiomer aktivan -tretman angine pektoris -vezivanje za β 1 receptor -dodatna -veza epanolol (β 1 antagonista)
CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači
Διαβάστε περισσότεραENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova -enzimi učestvuju u hemijskoj reakciji ali pri tome ostaju nepromenjeni
Διαβάστε περισσότεραRECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Doc. dr Slavica Erić Kako se prenose informacije u organizmu? receptori imaju ulogu prenosioca poruka većina receptora se nalazi
Διαβάστε περισσότεραBETA ADRENERGIČKI BLOKATORI
BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI KOMPETITIVNI INHIBITORI KATEHOLAMINA NA BETA ADRENERGIČKIM RECEPTORIMA LEKOVI KOJI SPECIFIČNO BLOKIRAJU BIOLOŠKI ODGOVOR NA IZOPRENALIN, A DELIMIČNO NA ADRENALIN PARCIJALNI
Διαβάστε περισσότεραvirusi - virion Faze u razvoju virusne infekcije:
virusi - intracelularni paraziti, jezgro (nukleinska kiselina) + kapsid (proteinski omotač -RK virusi, DK virusi, retrovirusi (RK virusi, sintetišu DK preko virusne RK) virion (virusna partikula) Faze
Διαβάστε περισσότεραANTIMIKROBNI LEKOVI -ANTIBIOTICI-
ATIMIKBI LEKVI -ATIBITII- Poreklo prirodni proizvodi, sintetski i polusintetski - strukturni analozi prirodnih antibiotika Antibiotici - sprečavaju rast jedne ili više vrsta M, aktivni u niskim koncentracijama,
Διαβάστε περισσότεραDobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj:
Dobrodošli na predavanje Molekulski mehanizam delovanja lekova Predavač: prof.dr Zorica Vujić Institut za farmaceutsku hemiju Farmaceutski fakultet, Beograd e-mail: zvujic@pharmacy.bg.ac.rs Podsećanje
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραDelotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća
Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραKvantitativni odnosi strukture i dejstva
FARMAEUTSKA HEMIJA 1 KVANTITATIVNI DNSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X N H N 4-X-pirazoli X Log1/Ki heksil 6.9 pentil 6.82 propil
Διαβάστε περισσότερα1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je :
1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 2. Lekovi u terapiji bronhijalne astme su: 3. Nabrojte najvažnije članove blokatora Ca 2+ kanala 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin
Διαβάστε περισσότεραPROTEINI kao ciljna mesta dejstva leka
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 PROTEINI kao ciljna mesta dejstva leka Predavač: Doc. dr Slavica Erić Strukturni proteini kao ciljna mesta dejstva leka polimerizacija depolimerizacija tubulin mikrotubule jedro vreteno
Διαβάστε περισσότεραANTINEOPLASTICI NEOPLAZME
ATIEPLASTII EPLAZME ZDRAVE ĆELIJE Biohemijska kontrola rasta i diferencijacije ćelija stimulisanje rasta faktori rasta apoptoza (programirana smrt ćelije) KAERGEE ĆELIJE ekontrolisan rast i deoba ćelija
Διαβάστε περισσότεραKVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA
FAMACEUTSKA HEMIJA 1 KVATITATIVI DSI STUKTUE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Doc. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X H 4-X-pirazoli X heksil pentil propil metil J -propil -izopropil
Διαβάστε περισσότεραIMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE
IMBILIZACIJA AKTIVI TVARI ZA BILŠK PREPZAVAJE EZIMI ATITIJELA RECEPTRI MIKRRGAIZMI ŽIVTIJSKE ILI BILJE STAICE ŽIVTIJSKA I BILJA VLAKA KLJUČI PRCES PRI IZRADI BISEZRA IMBILIZACIJA BILŠKE TVARI - AJČEŠĆE
Διαβάστε περισσότεραMehanizmidejstvaenzima. Himotripsin
Mehanizmidejstvaenzima Himotripsin Principi katalize Specifična kiselo-bazna kataliza Elektrostatska kataliza Elektrofilna kataliza Nukleofilna kataliza (kovalentna kataliza) Nukleofilna kataliza Opšta
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραFARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA
FARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu USTROJ ŽIVČANOG SUSTAVA MOZAK KRALJEŽNIČNA MOŽDINA
Διαβάστε περισσότεραAntibakterijski lijekovi
POGLAVLJE 15 Antibakterijski lijekovi Branka Bedenić Lijekovi se koriste za liječenje infektivnih bolesti još od 17. stoljeća (kinin za liječenje malarije, emetin za amebijazu). Međutim, kemoterapija kao
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA
UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.
Διαβάστε περισσότεραADRENERGIČKI LEKOVI DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADRENERGIČKOG NERVNOG USLOVIMA AKTIVIRAJU NEUROTRANSMITEROM NORADRENALINOM
ADENEGIČKI LEKOVI DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADENEGIČKOG NEVNOG SISTEMA PEKO ADENOCEPTOA KOJI SE U FIZIOLOŠKIM USLOVIMA AKTIVIAJU NEUOTANSMITEOM NOADENALINOM MOGU DA DELUJU I PEKO NEUONA KOJI OSLOBAĐAJU
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα3/25/2016. Hemijske komponente ćelije
Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija
Διαβάστε περισσότεραPITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE
PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine
Διαβάστε περισσότερα8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2
EFALPII -homoanalozi penicilina -stabilniji u + i na β-laktamaze -manje reaktivni -isti mehanizam dejstva kao penicilini A B EFAM beta laktam + tetrahidrotiazin EFEM- EFEM- (IUPA) (Primenjena nomenklatura)
Διαβάστε περισσότεραDELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADRENERGIČKOG NERVNOG SISTEMA PREKO ADRENOCEPTORA KOJI SE U FIZIOLOŠKIM
ADENEGIČKI LEKOVI DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADENEGIČKOG NEVNOG SISTEMA PEKO ADENOCEPTOA KOJI SE U FIZIOLOŠKIM USLOVIMA AKTIVIAJU NEUOTANSMITEOM NOADENALINOM MOGU DA DELUJU I PEKO NEUONA KOJI OSLOBAðAJU
Διαβάστε περισσότεραTRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković
TRANSLACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu BIOSINTEZA PROTEINA - TRANSLACIJA U toku translacije dolazi do specifičnog
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραProvođenje signala. Boris Mildner
Seminar 10 Provođenje signala Boris Mildner Rješenja zadaće 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. C A B B A 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. C C B A C A C A A A 1 1. Membranski receptorski
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότεραMakromolekule koje interaguju sa lekovima ili hormonima i iniciraju ćelijski odgovor
adržaj predavanja: Receptori-ciljna mesta delovanja lekova; Enzimski inhibitori.dabrani lekovi iz grupe antibiotika: β-laktam antibiotici, tetraciklini, eritromicin, streptomicin; 2. Inhibitori X, MG-oA;
Διαβάστε περισσότεραSeminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner
Seminar 13.b Glikogen B. Mildner GLIKOGEN 1 Glikogen Nereducirani kraj Glikogen je jako dostupni skladišni oblik glukoze; kao i jako velik, razgranat polimer; Glukozne jedinice su povezane α-1,4-glikozidnim
Διαβάστε περισσότεραHORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA
HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραRezistencija na insulin - definicije
Laboratorijsko ispitivanje osetljivosti/rezistencije na insulin Rezistencija na insulin - definicije Stanje smanjene osetljivosti ciljnih tkiva na normalne koncentracije insulina u cirkulaciji Smanjeno
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραRezistencija na insulin - definicije
Laboratorijsko ispitivanje osetljivosti/rezistencije na insulin Rezistencija na insulin - definicije Stanje smanjene osetljivosti ciljnih tkiva na normalne koncentracije insulina u cirkulaciji Smanjeno
Διαβάστε περισσότεραMehanizmi djelovanja enzima i regulacija aktivnosti enzima
Mehanizmi djelovanja enzima i regulacija aktivnosti enzima Boris Mildner Aktivnost enzima mijenja se promjenama temperature, ph, inhibitorima te vezanjem malih molekula ili iona Temperatura povećava brzinu
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRASTVORLJIVOST LEKOVA
FIZIČK-HEMIJSKA KARAKTERIZACIJA LEKVA RASTVRLJIVST LEKVA Rastvorljivost leka u GIT-u Portalna vena Krvna plazma Enterociti Aktivni transport Tableta Raspadanje tablete Pasivna difuzija Rastvaranje Lek
Διαβάστε περισσότεραОРГАНСКA ХЕМИЈA ХАЛОГЕНАЛКАНИ
ОРГАНСКA ХЕМИЈA Предавања ХАЛОГЕНАЛКАНИ Др Весна Антић, ванредни професор Др Малиша Антић, ванредни професор Halogenalkani - alkilhalogenidi- Halogenalkani su jedinjenja opšte formule R-X, gde je X atom
Διαβάστε περισσότεραĆelijska signalizacija
Ćelijska signalizacija Interakcije organizma i sredine posredovane su signalima Primanje signala iz okoline, odgovor na signale i odašiljanje signala u okolinu osobinu živih organizama Posebno važno i
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραHOLINERGICI I ANTIHOLINERGICI
C 3 LIERGICI I C 2 C 2 C C 3 ATILIERGICI C 3 Podsetnik: CS PS: somatski (cns-motorna ploča poprečno-prugastih mišića) autonomni: simpatički i parasimpatički 1 Glavni T ACETILLI C 2 C 2 C 2-(acetiloksi)-,,-
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραALFA ADRENERGIČKI BLOKATORI
ALFA ADREERGIČKI BLOKATORI - ALFA SIMPATOLITICI BLOKIRAJEM ALFA RECEPTORA SPREČAVAJU PRESORO (HIPERTEZIVO) DEJSTVO KATEHOLAMIA AATAGOIZUJU DEJSTVA ORADREALIA I ADREALIA A α 1 I α 2 RECEPTORIMA PODELA:
Διαβάστε περισσότεραKATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA
KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 20.02.2018. SINTEZA I RAZGRADNJA GLIKOGENA Glikogen je homopolimer glukoze, oblik u kojem se ugljeni hidrati čuvaju u životinja. Čuvanjem glukoze u obliku glikogena
Διαβάστε περισσότεραANTI MIKROBNI AGENSI I PATOGENOST MIKROORGANIZAMA. Prof. dr Tanja Berić
ANTI MIKROBNI AGENSI I PATOGENOST MIKROORGANIZAMA Prof. dr Tanja Berić Antimikrobni agensi Interakcije čoveka sa mikroorganizmima Imunologija Epidemiologija Kontrola rasta mikroorganizama Redukcija (ili
Διαβάστε περισσότεραSekundarne struktura proteina Fibrilni proteini
Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) proteina Nivoi strukture proteina Primarna struktura Sekundarna struktura Super-sekundarna struktura Tercijarnastruktura
Διαβάστε περισσότεραDinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi. Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK
Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi (reversibilna denaturacija-renaturacija) Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK Interakcije molekula DNK sa vodom ligandima Reversibilna denaturacija
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραBiohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija
Biohemija nukleinskih kiselina Genetska informacija deoksiribonukleinske kiseline (DNK) ribonukleinske kiseline (RNK) DNK je nosilac naslednih informacija u ćeliji, dok RNK učestvuju u prenošenju tih informacija
Διαβάστε περισσότεραVODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...
SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA
Διαβάστε περισσότεραINTERAKCIJE LEKOVA I HRANE
INTERAKCIJE LEKOVA I HRANE NAJDRASTIČNIJI PRIMERI DIREKTNIH INTERAKCIJA : hipertenzivna kriza kad se uzimaju inhibitori MAO i hrana koja sadrži tiramin (sir, jogurt, kvasac, pivo, vino, banane) uzbuđenost
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραANTIDEPRESIVI. Pojam depresije
ATIDEPRESIVI Pojam depresije Pojam depresije se najčešće odnosi na depresiju (poremećaj) raspoloženja Svake godine u svetu oboli oko 100 miliona ljudi Česta bolest celokupne zdrave populacije Samo jedna
Διαβάστε περισσότεραDoc. dr Snežana Marković
REPLIKACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu REPLIKACIJA DNK Semikonzervativan proces Eksperimenti Mezelsona i Stala 1957.g.
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραTetraciklini, makrolidi, aminoglikozidi, ostali antibiotiki
Tetraciklini, makrolidi, aminoglikozidi, ostali antibiotiki doc.dr. Marko Anderluh 17. januar 2012 Spekter delovanja Inhibicija biosinteze peptidoglikana Vankomicin, glikopeptidi β-laktami Naraščajoči
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότεραProf. dr Ljubiša TOPISIROVIĆ. G(+) G(-) Antimikrobnatolerancija: svojstvo bakterija da prežive tretman baktericidnih
Istorijat antimikrobne terapije Sumeri (500 p.n.e) su davali pacijentima supu od piva u koju su stavljali kožu zmije i nastrugan oklop kornjače. Vavilonci su koristili mast napravljenu od žuči žabe i kiselog
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραFiksacija dušika i biosinteza aminokiselina
Fiksacija dušika i biosinteza aminokiselina Boris Mildner Dušik u aminokiselinama, purinima, pirimidinima i drugim molekulama potječe od atmosferskog dušika, N 2. Biosintetski proces započinje redukcijom
Διαβάστε περισσότεραHORMONI. Prof. Marina Stojanov
HORMONI Prof. Marina Stojanov UDŽBENIK Podela : Razlika u strukturi, načinu transporta, metabolizmu i mehanizmu dejstva. 1. Steroidi (kortizol, polni hormoni). Hidrofobni, cirkulišu reverzibilno vezani
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραGlikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner
Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner Čestice glikogena u hepatocitima. Glikogen, čestice za pohranjivanje glukoze, u hepatocitima se nalazi u citoplazmi blizu tubula endoplazmatske
Διαβάστε περισσότεραEndokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici
Endokrini pankreas-insulin i glukagon Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Hormoni pankreasa Langerhansova ostrvca A (α): glukagon B (β): insulin D (δ): somatostatin F
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραFarmacija i njena uloga u leĉenju tumora
TUMORI - definicija Tumori (neoplazme, kanceri) predstavljaju masu izmenjenih ćelija koje imaju nepravilan i progresivan rast. U osnovi poremećaja je mutacija gena koji kontrolišu ćelijski ciklus, što
Διαβάστε περισσότεραANTIHIPERTENZIVI PODELA ANTIHIPERTENZIVA PREMA MEHANIZMU DEJSTVA
ATIIPERTEZIVI LEKVI KJI SIŽAVAJU VISKI KRVI PRITISAK SIŽAVAJU PVIŠEU AKTIVST ADREERGIČKG ERVG SISTEMA DELUJUĆI A RAZLIČITE IVE SISTEMA PDELA ATIIPERTEZIVA PREMA MEAIZMU DEJSTVA 1. BLKATRI EURA ADREERGIČKG
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija
Διαβάστε περισσότεραA L D O L N A R E A K C I J A
A L D L A E A K C I J A * U PTI^IM USLVIMA * Katalizovane bazama * Katalizovane kiselinama * U APTI^IM USLVIMA (eakcije preformiranih enolata ili dirigovane adicije) * U baznim uslovima * U kiselim uslovima
Διαβάστε περισσότεραREAKCIJE ELIMINACIJE
REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραSelektivna toksičnost
Penicilinski antibiotiki Inhibitorji -laktamaz Izr. prof. dr. Marko Anderluh 3. januar 2013 Selektivna toksičnost elične komponente Jedro Ekstrakromosomska DA rganeli v citoplazmi PRKARITI i membrane,
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ TRANSLACIJA... TRANSPORTNE RNK
Translacija SADRŽAJ TRASLACIJA... 1 TRASPORTE RK... 2 Primarna struktura trk... 2 Sekundarna struktura trk... 3 Tercijarna struktura trk... 5 Aktivacija aminokiselina... 5 Interakcija kodon antikodon...
Διαβάστε περισσότερα1892. Ivanovski, filtrabilni uzročnik mozaične bolesti duvana Bejerink, potvrdio eksperimente Ivanovskog Lefler i Froš, filtrabilni
1892. Ivanovski, filtrabilni uzročnik mozaične bolesti duvana 1898. Bejerink, potvrdio eksperimente Ivanovskog 1898. Lefler i Froš, filtrabilni uzročnik slinavke i šapa 1909. Landštajner i Poper, filtrabilni
Διαβάστε περισσότεραMEHANIZMI DJELOVANJA LIJEKOVA
MEHANIZMI DJELOVANJA LIJEKOVA -opća a načela- Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1. Na stanicu Mjesto djelovanja lijeka lijek
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα