Prikaz algoritma, pseudo-kod. Prikaz algoritma LOGIKA PROGRAMIRANJA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Prikaz algoritma, pseudo-kod. Prikaz algoritma LOGIKA PROGRAMIRANJA"

Transcript

1 LOGIKA PROGRAMIRANJA Svaki informacijski sustav se sastoji od: baze podataka i skupa programa. Najjednostavniji način (metoda) definiranja logike programa je tekstualni opis. Najčešći način je crtanje dijagrama toka programa ili poznatije kao crtanje FLOWCHART-a. Metode za definiranje logike rada programa: dijagram toka programa, stablo odlučivanja, Nassi-Schneidermanov dijagram, pseudokod, tablice odlučivanja, Warnier-Orr-ov dijagram, dijagram programskog proizvoda, strukturna karta, dijagram toka podataka i dr. Prikaz algoritma TEKSTUALNI - prirodni jezik narativni opis algoritma GRAFIČKI - Dijagram toka (Blok dijagram (engl. flowchart)) - slikovno, grafičko predstavljanje algoritma PSEUDOKOD koristi se tekstualni oblik prikaza algoritamskih koraka s formaliziranim programskim strukturama, odgovara redoslijedu pojavljivanja programskih izraza pri konkretnoj implementaciji u programskom jeziku Nassi-Scheidermann diagram - strukturirani dijagrami toka ili iteracijski dijagrami, svaki dijagram odgovara jednoj kontrolnoj programskoj strukturi: sekvenciji, selekciji ili iteraciji Programski jezik algoritam se u računalu implementira pomoću konkretnog programskog jezika Iskustvo pokazuje da je najteži dio rješavanja programerskog problema na računalu upravo razvijanje algoritma za rješenje. Kad je jednom određen ispravan algoritam, razvoj programa za sam algoritam prilično je jednostavan. ALGORITAM i PROGRAM Algoritam: Opis poslova i redslijed izvođenja koji će nakon konačnog broja ponavljanja dovesti do suvislog rezultata Primjer Zadati (učitati) podatak N Postaviti Nf=1 Za svaki i=1 do N pomnožiti Nf s i Ispisati rezultat Nf Program: Niz poslova koji se izvode određenim redoslijedom. U računalu je: program u memoriji, procesor automatski izvodi program na datoj adresi memorije. scanf ( %d,&n); Nf=1; for (i=1;i<=n;i++) Nf *= i; printf ( \nrezultat je %d,nf); Prikaz algoritma, pseudo-kod Rečenice pisane u govornom jeziku ali u obliku naredbi Tako da su slične naredbama u programskom jeziku Postaviti Nf=1 Zadati (učitati) podatak N AkojeN>=0 onda Za svaki i=1 do N pomnožiti Nf s i Ispisati rezultat Nf U suprotnom Sekvencija Selekcija Iteracija Ispisati poruku o pogreški Kraj selekcije 1

2 Primjer: Najveći broj Zadano je: Skup podataka u datoteci: PODACI.DAT Treba pronaći najveći brojiz datog skupa podataka! - nije poznato koliko podataka ima - podacima se pristupa sekvencijalno Primjer: Najveći broj - plan rješavanja (algoritam) otvoriti datoteku PODACI.DAT pročitatiprvipodatakizdatoteke i postaviti ga za xmax - fopen - fscanf xmax Ponavljati(do kraja podataka) - fscanf čitati iz datoteke u varijablu x ako je x većiodxmax onda - if (x>xmax) postaviti xmax = x ispisati riješenje xmax na ekran -printf xmax Primjer 2: Najveći broj i koliko ih ima (algoritam Nxmax) Rješenje: Učitati xmax Postaviti nmax=1 Sve dok ima podataka činiti Učitati x Ako je x=xmax povećati nmax za 1 Ako je x>xmax Postavit xmax=x Postaviti nmax=1 Kraj Ako je.. Kraj Sve dok... Primjer 2: Najveći broj i koliko ih ima (algoritam Nxmax) Poboljšano rješenje: Učitati x Postaviti xmax=x Postaviti nmax=0 Sve dok ima podataka činiti Ako je x=xmax povećati nmax za 1 Ako je x>xmax Postavit xmax=x Postaviti nmax=1 Kraj Ako je.. Učitati x Kraj Sve dok... RJEŠENJE NIJE POTPUNO ISPRAVNO!! Algoritmi s vektorima i matricama (1) Skalarni produkt dva vektora Fizikalna definicija: y v2 α α2 α1 v1 Matematička definicija: Sp=Σ v1 i *v2 i Algoritam: n n-1 n x v1*v2=v1*v2*cos(α) α= α2 α1 v1*v2*cos(α)= v1*v2*cos(α2 α1)= v1 cos(α1)*v2*cos(α2)+ v1*sin(α1) v2*sin(α2)= v1 x *v2 x +v1 y *v2 y Postaviti Sp=0 Za svaki i=1 do n povećati Sp za v1[i]*v2[i] Algoritmi s vektorima i matricama (2) Primjer: Naći srednju vrijednost uz uvjet V[i]>x Postaviti S=0 Postviti m=0 Za svaki i=1 do n činiti Ako je V[i]>x činiti Povećati S za V[i] Povećati m za 1 Kraj Ako je... Kraj Za svaki i Podijeliti S s m Ispisati S 2

3 Algoritmi s vektorima i matricama (3) Množenje matrica * = A B n C Definicija: c ij =Σ a il *b l=1 lj Za svaki i=1 do m Za svaki j=1 do k činiti Postaviti C[i][j]=0 Za svaki l=1 do n povećati C[i][j] za A[i][l]*B[l][j] Kraj za svaki j Definicija Pravljenje dijagrama toka Dijagrami toka - grafičko predstavljanje redoslijeda svih radnji - operacija, kretanja, inspekcije (odobrenja), kašnjenja, odluka i zaliha - koje su sastavni dio nekog procesa. koriste se simboli za predstavljanje raznih operacija i/ili procesa koji se obavljaju. standardni simboli - lakše tumačenje dijagrama, mada standardiziranje simbola nema isti značaj kao redoslijed aktivnosti koje čine proces. Namjena dijagrama toka Dokumentiraju proces i međusobni odnos koraka u procesu. Prikazuju stvarnu i idealnu putanju toka proizvoda ili procesa. Pokazuje probleme i moguća poboljšanja. Mogu se raditi za cjelokupne proizvodne linije, sa svim komponentama, jednom osobom ili jednom komponentom u procesu, kombinacijom ljudi i strojeva, za razne oblike toka transakcija i dokumentacije, itd. Važna područja koja se prate dijagramima toka Radno intenzivni procesi Kašnjenja Ciklusi kontrole Dokumentacija Dupliranja Propusti Osnovni tipovi dijagrama toka Osnovni simboli najkorisniji osnovni simboli u industrijskom inženjerstvu i pisanju procesa Funkcijski dijagrami - Dijagrami procesa - Dijagrami za opisivanje toka procesa - 3

4 Osnovni simboli najkorisniji osnovni simboli u industrijskom inženjerstvu i pisanju procesa Osnovni simboli najkorisniji osnovni simboli u industrijskom inženjerstvu i pisanju procesa Terminologija dijagrama toka procesa Aktivnost - Glavni procesi ili komponente unutar funkcije. Analiza - Ispitivanje i tumačenje podataka prikazanih dijagramom toka kako bi se uklonile nepotrebne i otkrile bolje metode. Kašnjenje - Simbol koji se koristi da bi se pokazalo da je za posao koji se obavlja uvijek potrebno više vremena nego što je predviđeno, u odnosu na vrijeme koje je potrebno da se isti posao obavi u idealnim uvjetima (odnosno, razlika između "očekivanog vremena" i "proteklog vremena"). Terminologija dijagrama toka procesa Funkcija - Glavne odgovornosti u organizaciji. Funkcije se sastoje od aktivnosti. Funkcijski dijagram toka - da bi se opisala međusobna interakcija aktivnosti. Operacija - Operacija na procesu koji se odvija, uključuje prenošenje, pregledanje ili skladištenje. Proces - Niz zadataka koji se obavljaju jedan za drugim, da bi proizveli proizvod. Analiza toka procesa - opisivanje procesa riječima i simbolima, za tumačenje i proučavanje opisa radi poboljšanja procesa. Terminologija dijagrama toka procesa Dijagram toka procesa - Dijagram za opisivanje redoslijeda i međusobnog odnosa poslova koji čine jednu aktivnost. Simboli toka procesa - Simboli koji se koriste prilikom ucrtavanja toka procesa u dijagramu toka Skladištenje - Simbol za skladištenje koji pokazuje da je element uskladišten ili da je podatak unesen. Posao - Osnovni koraci koji su neophodni za obavljanje neke aktivnosti. Analiza dijagrama toka Funkcijski dijagrami Dijagrami toka procesa Dijagrami opisa toka procesa Sumarni Transport - Prenošenje objekta sa jednog mjesta na drugo, osim ako je sastavni dio operacije ili je prouzrokovan operacijom na radnom mjestu tokom pregledanja/verifikacije/odobravanja operacije. 4

5 Modeliranje procesa Pregled UPRAVA ANALIZA ODLUKA Kada se dovrši analiza dijagrama, napravite pregled inicijalnih procesa, napravite pregled prijedloga promjena i usporedite ta dva pregleda da biste ustanovili moguće poboljšanje rezultata. KOMERCIJALNI SEKTOR DOBAVLJAČ NABAVA Softver Postoji niz softverskih paketa pomoću kojih se mogu izrađivati dijagrami toka. Onaj koji se najviše koristi u areni MS Officea je Visio. Međutim, vrijedi napomenuti da je ovaj program znatno moćniji nego što je to potrebno za crtanje dijagrama toka. PROIZVODNI SEKTOR PROIZVODNJA SmartDraw je također sasvim dobar. On nema tako brojne šablone simbola kao Visio, ali se sasvim dobro pokazuje za većinu aplikacija dijagrama toka i organizacijskih dijagrama. I jeftiniji je. PRODAJNI SEKTOR PRODAJA KUPAC RAČUNOVODSTVO GLAVNA KNJIGA FAKTURIRANJE KUPAC Proces: proizvodnja Proces: proizvodnja Primarna svrha ovog procesa jeste uspostava informacijskih tokova za potporu: izvršavanje poslova vezanih za proizvodnju robe, osiguranje sirovina potrebnih za proizvodnju, praćenje troškova proizvodnje donošenja odluka vezano za procese proizvodnje, planiranje proizvodnih kapaciteta, upravljanje troškovima proizvodnje pripremanje internih i eksternih izvješća MENADŽMENT MARKETING PROIZVODNJA KOMERCIJALNI SEKTOR OSTALE GLOBALNI ANALIZE PLAN PROIZVODNJE KUPCI ANALIZA TRŽIŠTA I KUPACA TRŽIŠTE DETALJNI PRIPREMA POTREBNI RESURSI PLAN ZA PROIZVOD. PROIZVOD. NABAVA SIROVINA UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM ODLUČIVANJE IZVJEŠĆIV. NALOG ZA OSIGURANI RESURSI? PROIZVOD. PROIZVODNJA ZATVAR. NALOGA EVIDENTIRANJE NALOGA SKLADIŠTE KUPCI PRODAJA ROBE RAČUNOVODSTVO EVIDENTIRANJE TROŠKOVA PROIZVODNJE Definiranje problema Zrakoplov kao fizikalni sustav Uočava se problem. Određuje način rješavanja. Analizira postojeće stanje. Analiziraju iskustva u radu na ovakvim i sličnim zadacima. Odabiru metode rada. U ovoj fazi se još definira fizikalni i matematički model sustava ili procesa čije ponašanje se implementira na računalu. 5

6 ispunjen? Fizikalni model predstavlja uvijek model realnog sustava ili procesa koje se odvija u prirodi Matematički model je skup matematičkih postupaka i relacija kao i putova njihovog rješavanja, koji moraju egzaktno determinirati postavljeni fizikalni model. Algoritam predstavlja točno propisani postupak za izvršavanje, određenim redoslijedom, definiranih postupaka koji vode do rješenja postavljenog zadatka. Standard crtanja dijagrama toka programa izrađen na osnovi preporuke R 1028 Međunarodne organizacije za standardizaciju od ožujka godine. Simboli propisani tim standardom služe, u sustavima za obradu informacija, za prikaz: protoka podataka i dokumenata i odvijanje operacija programa. Algoritam se dizajnira primjenom dijagrama toka i pseudokoda. Dijagrami protoka podataka sastoje se : simbola za obradu podataka, simbola za nosače podataka i simbola linija protoka podataka i dokumenata. Dijagrami odvijanja operacija programa opisuju odvijanja operacija u nekom sustavu obrade informacija, ovisno o trenutno raspoloživim podacima. Simboli dijagrama toka Početak Početak i Kraj simboli koriste se za označavanje početka i završetka algoritma. Kraj Ulaz i Izlaz simbol koristi za učitavanje Ulaz / Izlaz i/ili prikaz podataka. Logičke strukture (Bohm i Jacopini) LINIJSKA (SEKVENCIJA) koraci slijede jedan drugog u logičkom slijedu Simbol točke odluke koristi se za prikaz grananja algoritma ovisno o rezultatu tj. ispunjenju ili neispunjenju zadanog uvjeta DA Uvjet NE RAZGRANATA (SELEKCIJA (GRANANJE)) ovisno o određenom uvjetu postoje alternativni koraci Simbol obrade koristi se za prikaz bilo kakvog izračuna ili obrade podataka. Simbol spajanja se koristi za povezivanje različitih dijelova blok dijagrama Obrada CIKLIČKA (ITERACIJA (PONAVLJANJE)) neki se koraci ponavljaju dok je ispunjen određeni uvjet 6

7 Strukturirano programiranje Sekvencija slijed naredbi koje se izvršavaju jedna za drugom Strukturirano programiranje Selekcija uvjetno grananje (Ako je-tada-inače) (IF-THEN-ELSE) tada Ako je inače Strukturirano programiranje Iteracija DO WHILE Strukturirano programiranje Iteracija DO UNTIL Početak Početak algoritamski korak... algoritamski korak... algoritamski korak algoritamski korak algoritamski korak 1 DA uvjet? algoritamski korak 1 NE Izlazak iz iteracije algoritamski korak n uvjet? NE Izlazak iz iteracije algoritamski korak n Kraj DA Kraj Vrijednost nasuprot varijabla Logička razlika: Vrijednost je pojedinačna konstanta (npr. 5), vrijednost nema lokacije u vremenu ili prostoru. ma ažuriranja!! Vrijednost se može predstaviti u memoriji pomoću kodiranja, i takvo predstavljanje tj. pojava ima lokaciju u vremenu i prostoru. Varijabla služi za pohranu predstave tj. pojave vrijednosti. Varijabla ima lokaciju u vremenu i prostoru. Može se ažurirati!!! - predstavljanje vrijednosti je model koncept - Kodiranje predstavljanja je implementacijski koncept Primjeri blok dijagrama Primjer: Algoritam za izračunavanje faktorijela broja 5 1x2x3x4x5 1. Postaviti brojač na 5 2. Postaviti proizvod na 1 3. Sve dok je brojač veći od nule ponavljati slijedeće korake: 3.1. pomnožiti proizvod i brojač 3.2. umanjiti brojač za 1 4. Kada vrijednost brojača postane nula, zaustavlja se izvršavanje algoritamskih koraka. 7

8 Primjeri blok dijagrama Primjeri blok dijagrama Koncept slijeda u programiranju Ulaz prvo se unose podaci Obrada kada su podaci unešeni, mogu se obraditi kako bi dobili informacije Izlaz informacije mogu naposlijetku biti prikazane Zaključci o slijedu Kod rješavanja bilo kojeg problema nužno je odlučiti da li pojedini koraci dolaze prije ili poslije drugih koraka. Često efikasnost rješenja ovisi o ispravnosti ove odluke. Takve se posljedice ne moraju pojaviti kada redoslijed koraka nije bitan. kle, zaključno, uočimo i promislimo za koje korake je bitan redoslijed a za koje nije. Primjer: Sastaviti algoritam za množenje dvaju proizvoljno zadanih prirodnih brojeva koristeći operaciju zbrajanja. Rješenje: ka su ulazne veličine prirodni brojevi x i y s vrijednostima kako slijedi : x = 14 i y = 3. Varijable i imena varijabli U ovom primjeru, tri će vrijednosti biti pohranjene u računalnoj memoriji dva množitelja i njihov umnožak. Ove vrijednosti nazivamo varijable jer to mogu biti bilo koji brojevi. Svakoj varijabli u algoritmu moramo dati ime (variable name) ili (identifier name). O imenu odlučujemo prije izrade algoritma, i navodimo ga u rječniku podataka (data dictionary). 8

9 Rječnik podataka (ta Dictionary) Ime varijable (Variable Name) skraćeno, smisleno ime za opis entiteta (pojma); Opis (Description) kratak opis što varijabla predstavlja (znači); Tip (Type) uobičajeno je: cjelobrojan (integer), realni (real), slovni (char), tekstualni (string) ili logički (boolean). Rječnik podataka za primjer Ime Tip Opis broj1 integer Prvi uneseni broj broj2 integer Drugi uneseni broj prod integer Umnožak unesenih brojeva Ovo uvijek radimo prvo. Napomena o algoritmima Rješenje problema Slijedi posebno važna napomena uz algoritme. Algoritam se uvijek izrađuje neovisno o programskom jeziku. Drugim rječima, ako je algoritam ispravno načinjen, mora se moći na osnovu njega napraviti program u bilo kojem programskom jeziku. Zbog toga se algoritmi pišu na engleskom (hrvatskom) i koriste se uobičajeni simboli i pojmovi. Programerska paradigma Problem Razvoj algoritma Kodiranje Source Program (izvorni program) (text file) Teška faza... Programski jezik Postupci u IT treningu/1 Management Ugovaranje Razvoj novih i unapr. postojećih Nabava Izbor i školovanje Praćenje Proizvodnja Priprema izvođenja Izvođenje Praćenje i kontrola izvođenja Ispiti za certifikate Postupci u IT treningu/2 QM Interni auditi Upravljanje dokumentima i podacima Upravljanje zapisima kvalitete Popravne i zaštitne radnje 9

10 Pregled postupaka u IT treningu Management Proizvodnja MARKETING Razvoj i unapređenje Nabava Izbor i školovanje POSTPROD. AKT. Praćenje Ugovaranje Priprema izvođenja Izvođenje Praćenje i kontrola izv. Ispiti za certifikate QM Popravne i zaštitne radnje Interni auditi upravjanje dok. QM-a Razvoj /1 Prepoznavanje i sljedivost proizvoda dizajnom dokumentima i podacima zapisima o kvaliteti Ugovaranje Praćenje i kont. izvođ. Praćenje Utvrđivanje potreba Planiranje novog sem. ili izmjena u postojećem Definiranje parametara Izbor tima za razvoj Izrada novog sem. ili izmjena u postojećem Interna verifikacija Potrebne korekcije? Prijedlog za novi ili izmj. u postojećem seminaru Zahtjev za provođenje razvoja Zabilješke Materijali Razvoj /2 Popravne i zaštitne radnje zapisima o kvaliteti dokumentima i podacima Popravne i zaštitne radnje izvođenje Mjerenje i analiza Potrebne korekcije? Arhiviranje p Materijali Rezultati mjerenja Ugovaranje Razvoj Odabir Def. potr. za. novim ili razvojem post. Uvođenje novih? Oglaš. potr. za novim predavač. provođenje obuke Priprema za predavanje OK? Upisivanje u bazu prva selekcija Izvođenje Tablica pred. Izbor i školovanje Podaci o kandid. Testiranje Odabir kandidata Prać. i kontr. izvođ. Nabava Školovanje dokumentima i podacima Praćenje dokumentima i podacima neusklađenim proizvodima Statističke tehnike Status kontrole i testriranja Popravne i zaštitne radnje Baza Analiza primjedbi Korektivne akcije Kontakt sa korisnikom Definiranje potreba Assessm. Primj. na seminar? Razvoj Izrada izvještaja Izrada ponude ili ugovara? Ostale primjedbe? Pos. izvj. za kor.? Priprema izvođenja Izvještaji za Izvođenje Ugovara nje Provjera zadovoljstva Priprema izvođenja Prepoznavanje i sljedivost proizvoda Nabava procesima zapisima o kvaliteti Lista predava ča Izbor i škol. Ugovaranje Obavijest predavaču Mat. za semina re Check lista pripr. radnji Def. sadr. i izv. te rasp. zad. Izbor Pred. raspoloživ? Pred. prihvatio? Unos u bazu Izvođenje Mogu se kor. post. mat.? Pripr. mat., uč. i ost. pripr. Pripr. radnje OK? Razvoj Tablica Semina ri p Check lista pripr. radnji 10

11 Izvođenje Popravne i zaštitne radnje procesima Status kontrole i testriranja ispr. opreme? Prov. i ukl. neispr. prvi dan? Tablica Seminari Provjera predznanja Doček polaznika Isp. upit. i međ. upoznav. Assessment? Smještaj u učionicu Podjela materijala Upitnici Uvodno predstav. Provjera prisustva dokumentima i podacima zapisima o kvaliteti Skup uputa za izv. Izvođenje treninga Završni test ili ispit Ankete i diplome Završno administr. Podaci o pol. ispr. oprema Podaci o sem. 11

PRIMJERI RJEŠAVANJA ZADATAKA

PRIMJERI RJEŠAVANJA ZADATAKA PRIMJERI RJEŠAVANJA ZADATAKA Brojanje slova u riječi Zadatak Potrebno je napisati program za utvrđivanje broja ponavljanja svakog pojedinog slova u zadanoj riječi. Primjer : RAČUNALO R 1 A 2 Č -1 U 1 N

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 (D)

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Prikaz sustava u prostoru stanja

Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Primjena računala. Preddiplomski studij računarstva 2010/2011. prof.dr.sc. Ivo Ipšić PRIMJENA RAČUNALA 2010/2011

Primjena računala. Preddiplomski studij računarstva 2010/2011. prof.dr.sc. Ivo Ipšić PRIMJENA RAČUNALA 2010/2011 Primjena računala Preddiplomski studij računarstva 2010/2011 prof.dr.sc. Ivo Ipšić 1 Saržaj kolegija Primjena računala Uvod i razvoj računala Programska oprema računala Uvod u programiranje i programski

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

Small Basic zadatci - 8. Razred

Small Basic zadatci - 8. Razred Small Basic zadatci - 8. Razred 1. Izradi program koji de napisati na ekranu Ovo je prvi program crvenom bojom. TextWindow.ForegroundColor = "red" TextWindow.WriteLine("Ovo je prvi program") 2. Izradi

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Program za tablično računanje Microsoft Excel Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA . Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,

Διαβάστε περισσότερα