1. DESNOKRETNI PROCESI
|
|
- Ωκεανός Πυλαρινός
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1 1. DESNOKETNI K@NI POCESI // Koliko se korisnog (neo) rada mo`e najvi{e dobii ako oploni izvor emperaure ( J 0 K) predaje oplonom ponoru emperaure ( Q 00 K) 800 kj oploe, ako se izme u oplonog izvora i oplonog ponora uku~i desnokrena oplona ma{ina. X epcjkfo!!!j! adno elo! pew!!q X plsfubokb Najvi{e korisnog rada se mo`e dobii ako desnokrena olona ma{ina radi po Karnoovom desnokrenom ciklusu. J Q η η K EPW + EPW PEW J 1 pew ! 11 Q X ofup! >!!,! pew!>!11!!911!>!11! J J Q! Ciganovi}
2 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana // adna supsanca vr{i popuno povrani proces izme u oplonog izvora salne emperaure J >111!L i oplonog ponora promenive emperaure. Toploni kapacie oplonog ponora iznosi D Q >11!0L, a emperaura oplonog ponora se mewa od Q >11!L do Q >@ oku obavawa kru`nog proces oploni izvor je radnoj supsanci predao 11!NK oploe. Odredii: a) korisan rad kru`nog procesa b) ermodinami~ki sepen korisnosi kru`nog procesa a) jufn T (1) ( T ) pew T () ( T ) jufn J ( Q ) mo sabirawem jedna~ina (1) i () dobija se: pew 1 J ( Q ) mo 1 Q Q fy > 11 fy D Q J J D 11 Q ( ) Q Q mo Q Q Q Q >:/7!L pew D ( ) > 11 ( 11 :/7) Q Q Q > 9/:!NX X lps!>!!,! pew!>!11!!9/:!>!7/!lx c* X lps / η C > EPW 11 7 >1/7 Ciganovi}
3 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana // Proverii koji od dva prikazana kru`na procesa A i B ima ve}i sepen korisnog dejsva, ako je (vidi sliku) jednako za oba procesa. Pri kojoj emperauri oplonog ponora Q, a pri nepromeenoj emperauri oplonog izvora J >00 K, bi sepen korisnog dejsva kru`nog procesa B bio dva pua ve}i od sepena korisnog dejsva kru`nog procesa A. Svi procesi sa radnom elom su ravnoe`ni. 00 B 00 0 C ciklus A: j 711 K, Q 11 K J T J + Q T J + Q T J + Q pew + + ( T) J + Q ( T) EPW + J T PEW η B > > >1/ T 711 EPW J ciklus B: j 711 K, Q 11 K J + Q T J + Q T J + Q + + T pew Q ( T) J + Q T T EPW + Q + 11 PEW η C > > >1/8 EPW J + Q T Ciganovi}
4 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana η B J η B η C Q >1!L J J + Q η C J + J J Q + Q Q J + Q J J + J Q + Q Q zadaak za ve`bawe: (1..) // Proverii koji od dva prikazana kru`na procesa A i B ima ve}i sepen korisnog dejsva, ako je (vidi sliku) jednako za oba procesa. oba slu~aja emperaura oplonog izvora iznosi J >800 K, a emperaura oplonog ponora Q 00 K. Svi procesi sa radnom maerijom su ravnoe`ni T, K B 1000 T, K C J J Q Q 0 0 s, J/(kgK) 0 s, J/(kgK) re{ewe: η B 1/ η C >1/97 Ciganovi}
5 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana // Dvoaomni idealan gas obava proces gasnourbinskog posrojewa koji se sasoji od dve izobare i dve adijabae (Xulov ciklus). Sawe radnog ela na ulazu u kompresor je 1(>!cbs-!u> p D), na izlazu iz kompresora (>!cbs) i na ulazu u urbinu (u >891 p D). Sepen dobroe adijabaske kompresije je l fy η e 0.8, a sepen dobroe adijabaske ekspanzije η e 0.8. Odredii: a) ermodinami~ki sepen korisnog dejsva ovog ciklusa (η) b) ermodinami~ki sepen korisnog dejsva ovog ciklusa za slu~aj maksimalne mogu}e rekuperacije oploe (η ) a) κ / κ L!>! L > / 99 >!7/!L!>!!,! L 7/ 99!>! 99 + >:1/9!L l η 1/9 e κ / κ L!>! L > / 1 >!77/9!L!>!!, η fy e ) l! *!>!1!, 1 /9 )77/9!!1*!>8/18!L + η!>! pew >///> + 1 :1/ /18!>! >1/ 1 :1/9!>!n! /! )r * >dpou!>!n! /!d! /! )!!! *! pew!>!n! /!)r * >dpou!>!n! /!d! /!)!!! *!! X X!! pew Ciganovi}
6 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana b)! E K!C! X P E A T X!!B O! pew op{i uslov rekuperacije:!?! uslov maksimalne rekuperacije: B!>!! ) C!>! * η!>! ( + ( pew ( >///> C + C B 1 8/ :1/9!> >!1/: 1 8/18!>!n! /! )r C * >dpou!>!n! /!d! /!)!! C! * pew!>!n! /!)r B * >dpou!>!n! /!d! /!)!! B! * sfl!c L L B bez rekuperacije sa rekuperacijom Ciganovi}
7 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 7 /7/ Sa vazduhom (idealan gas) kao radnim elom izvodi se idealan Xulov desnokreni ciklus (sve promene sawa su kvazisai~ke). Ekspaznzija je dvosepenom sa me uzagrevawem radnog ela, a kompresija je dvosepena sa me uhla ewem (slika). Ako je nby >7!cbs, njo >!cbs!i ako je sepen 8 kompresije u oba kompresora i sepen ekspanzije u obe urbine isi ( ) i ako se 7 9 oploa dovodi od oplonog izvora emperaura J > > >711!L- a predaje oplonom ponoru emperaure Q > 7 > 9 >1!L, skicirai ciklus na dijagramu i odredii sepen korisnog dejsva ciklusa (η) Ciganovi}
8 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 8 Ciganovi} njo!>! 7 >!!>!!cbs nby!>! >!!>!7!cbs >!>!!cbs > 9!>!!cbs κ κ 9 9 κ κ 9 9 / / 7 1 8/!L κ κ κ κ / / /8!L κ κ κ κ / / 711 1/8!L κ κ κ κ / / 1 8/!L η!>! pew + >!///> !>!1/!!>!n![)r * >dpou!,!)r * >dpou!]>!n! /!d! /!)!!!!,!!!! *! pew!>!n![)r 7 * >dpou!,!)r 89 * >dpou!]>!n! /! d! /!)! 7!!!,! 9!! 8! *! zadaak za ve`bawe: (1.7.) /8/ energeskom posrojewu za proizvodwu elekri~ne energije primewen je rekuperaivni desnokreni gasnourbinski ciklus (Xulov ciklus) sa vazduhom (idealan gas) kao radnim elom. kompresoru se 11!lh0i radnog ela emperaure 91 p D adijabaski komprimuje od 1/!NQb do 1/9!NQb, sa sepenom dobroe η e l >1/97. Dovo ewem oploe radno elo se zaim zagreva do 891 p D i odvodi u urbinu, gde adijabaski ekspandira sa sepenom dobroe η e fy >1/:. Za vreme odvo ewa oploe rekuperi{e se 91& od koli~ine oploe koja bi se u najpovonijem slu~aju mogla rekuperisai. Skicirai proces u kooedinanom sisemu i odredii a) sepen korisnog dejsva ciklusa b) eorijsku snagu koja soji na raspolagawu za pogon generaora, ako se urbina i kompresor nalaze na isom vrailu a) η!>!1/ b) Q!>!/!lX
9 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 9 /9/ Dvoaomni idealan gas obava eorijski (idealan) Oov kru`ni proces izme u emperaura nby > > J >111!L i njo > > Q >:1!L. Odredii sepen kompresije )ε>w 0w * ako da korisna snaga moora bude najve}a kao i snagu moora ako je molski prook gasa kroz moor o>:!npm0. X + ofup... o ( Nd ) ( + ) pew w!>!n! /! )r * w>dpou!>! o ( Nd ) ( ) pew!>!n! /!)r * w>dpou!>! o ( Nd ) ( ) w w! κ w w κ w w ofup κ w w κ w w κ κ X o ( Nd ) ( ε + ε ) X ofup ε X ofup ε o 1 w κ ( Nd ) ( κ ) ε ( κ) w κ [ ε ] ε κ ε κ κ κ ( κ ) ε ( κ) ε 1 κ / κ κ ( κ ) ε ( κ ) ε, ε > 111 :1 Qsj!uffov!lpnsfjkf!ε>/8!npups!puwbsvkf!obkwf~v!obhv X >!/8 X nby ε>/8 ε Ciganovi}
10 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 10 / / X : 1 1/9 ( 111 :1 /8 + :1 111 /8 ) nby Nbljnbmob!obhb!npupsb!j{opj! X nby >1!lX >1!lX J ;!w>dpou ;!w>dpou Q /:/ adna maerija (idealan gas) obava idealan Xulov kru`ni ciklus izme u emperaura > J >1 L i > Q >:!L. Odredii emperauru radne maerije posle kvazisai~ke izenropskog sabijawa u kompresoru ( ), odnosno posle kvazisai~ke izenropske ekspanzije u urbini ( ), ako da korisan rad (rad na zajedni~kom vrailu) ima maksimalnu vrednos. J ;!>dpou ;!>dpou Q X lpsjubo!>!!,! pew!>!///!>n! /! d! /!)!!!!,!!!!*!>!///!>!n! /! )r * >dpou!>!n! /!d! /! )!!! *! pew!>!n! /!)r * >dpou!>!n! /!d! /!)!!! * Ciganovi}
11 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 11 Ciganovi} κ κ κ κ X lpsjubo!>!n! /! d! /!)!!,!!!!* d n X lpsjop -! 1 X lpsjop >1 > : 1 >9/!L!!!!!!! > 9/ : 1 >!9/!L /1/ Dvoaomni idealan gas obava realni desnokreni kru`ni proces gasnourbinskog bloka (Xulov) izme u emperaura nby >: p D i njo > p D. Molski prook gasa kroz posrojewe iznosi 1!npm0/!). Sepen dobroe adijabaske kompresije je l e η 0.88, a sepen dobroe adijabaske ekspanzije fy e η Odredii maksimalnu snagu gasnourbinskog bloka pri daim uslovima. X >9/ X nby L L
12 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1 Korisno dobijen rad ima najve}u vrednos (vidi prehodni zadaak) kada je: l >!11!L l!>!11!l l Me uim u ovom zadaku su adijabaska kompresija i adijabaska ekspanzija neravnoe`ni (nekvazisai~ki) procesi. zimawem e ~iwenice u obzir dobija se:!>!!,! L 11 99!>! 99 + >9/:!L l η 1/99!>!!, e e ) l! *!>!979!, 1 /99 )11!!979*!>/7!L η fy X lpsjubo!>!!,! pew!>!///!!>!n! /! )r * >dpou!>!n! /!d! /! )!!! *!> o ( Nd ) ( ) pew!>!n! /!)r * >dpou!>!n! /!d! /!)!!! *!> o ( Nd ) ( ) X lpsjubo > o ( Nd ) ( + ) X lpsjubo! >X nby!>! 1 1 ( :/) ( 979 9/: + 99 /7) > >9/8!lX zadaak za ve`bawe: (1.11.) // Sa roaomnim idealnim gasom obava se Eriksonov desnokreni kru`ni proses sa izme u emperaura nby > j >711!L!i njo > Q >11!L. Odredii sepen korisnog dejsva ovog ciklusa za slu~aj maksimalno mogu}e rekuperacije oploe i {rafirai na dijagramu povr{nu koja odgovara rekuperisanoj oploi. re{ewe: η0. Ciganovi}
13 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1 // Nekom idealnom gasu dovodi se pri kvazisai~koj izoermskoj ekspanziji (.) >11! oploe od izoermnog oplonog izvora emperaure J >111!L, pri ~emu enropija idealnog gasa porase za T >1/!0L. Pri kvazisai~koj promeni sawa (.) enropija idealnog gasa opada linearno u koordinanom sisemu i pri om se oploa predaje izoermnom oplonom ponoru emperaure Q >: L sve dok se ne usposavi sawe ermodinami~ke ravnoe`e. Od sawa () do po~enog sawa () dolazi se kvazisai~kom izenropskom kompresijom. Skicirai promene sawa idealnog gasa u koordinaama i odredii: a) sepen korisnog dejsva ovog kru`nog ciklusa b) odredii promenu enrpopije sisema (0L) c) {rafirai na dijagramu povr{inu ekvivalennu korisno dobijenom radu J Q b* + pew η /// 1/7 )7&* 11 T )*et T 11 1/ T T T )*et + + pew T ) T pew T : ) 1/* / * 711 L Ciganovi}
14 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1 c* d* T T T T + T + T /// 1/ + 1/87 jufn sbeopufmp J Q J J / : 1/1 Q pew Q 1/87 X lpsjubo!>!!,! pew!>!!! L L pew 1/7 lhl Princip {rafirawja korisnog rada na dijagramu je princip oduzimawa povr{ina koje predsavaju dovedenu ( * i odvedenu ) pew *!oplou. pew > X lpsjubo Ciganovi}
15 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1 // adna suspancija (idealan gas) obava desnokreni kru`ni proces koji se sasoji iz izobarskog dovo ewa oploe, kvazisai~ke (ravnoe`ne) adijabaske ekspanzije, izoermskog odvo ewa oploe i kvazisai~ke (ravnoe`ne) adijabaske kompresije. Toploa se radnoj supsanciji predaje od dimnih gasova (idealan gas), koji se pri ome izobarski hlade (C p 1.0 kj/k), od po~ene emperaure!u h >:11 p D. Od radne suspancije, okolini salne emperaure u p >9 p D- predaje se 11!!oploe na povraan na~in. Odredii sepen korisnosi ovog kru`nog procesa i skicirai ga u i w koordinanom sisemu. w pew!>!!>!!11! pew T )*et T T!>!! T!>!/1! L T T 11 /1 : L ( Tjufn ) T + ( Tejno hb )!!!!!!!!!!!!!! ( Tejno hb ) T ( Tejno hb ) n eh S h mo eh eh D EH mo EH Tejnoj hb /1 EH EH fy > 8 fy >/:!L D EH /17!>!!>! EH!>! D ( ) > /17 ( /: 8) EH EH EH EH >/1! L >88/9! + η!>! pew 88/9. 11 > 88/9 >1/7 zadaak za ve`bawe (1.1.) // Vazduh (idealan gas) vr{i slede}i kru`ni proces. Od po~enog sawa ( >11!L) vr{i se kvazisai~ka promena sawa po zakonu prave linije u koordinanom sisemu pri ~emu se radnom elu dovodi oploa od oplonog izvora salne emperaure J >?, pri ~emu je w >w. Nakon oga vr{i se kvazisai~ka izenropska ekspanzija do po~ene emperaure. Kru`ni proces se zavara kvazisai~kom izoermom. Sepen korisnog dejsva ovog ciklusa iznosi η>1/. Skicirai ciklus na dijagramu i odredii promenu enropije izolovanog sisema za najpovoniji polo`aj emperaura oplonog izvora i oplonog ponora. re{ewe: K jufn!>!8! lhl Ciganovi}
16 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1 // Vazduh (idealan gas) u prvom slu~aju obava desnokreni Xulov kru`ni proces. drugom slu~aju pri isom odnosu priisaka nby 0 njo >, isoj dovedenoj koli~ini oploe i isoj nby >:8!L, izenropska kompresija zamewuje se izoermskom kompresijom, pri emperauri njo >:!L. Sve promene sawa vazduha su ravnoe`ne. a) odredii ermodinami~ke sepene korisnosi kru`nih procesa za oba slu~aja b) odredii ermodinami~ke sepena korisnosi, ako se u oba prehodna slu~aja obavaju kru`ni procesi sa popunim regeneraivnim zagrevawem radne maerije b* nby nby njo!>!!>! nby!!!>!!>! njo κ / κ!>!! /! :8 81/:!L κ κ /!>!! / :!99/7!L Ciganovi}
17 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 17 prvi slu~aj: r + rpew 89 / η J!>! ///!>!1/8 r 89 r!>!r!>!d /!! )!!!! *!>! (:8 :) r pew!>!r!>!d /!!)!!!! *!> ( 99/7 81/: ) >89!! lh >!/! lh drugi slu~aj: r + rpew 89 1/ η JJ!>! ///!>!1/ r 89 r!>!r!>!d /!!)!!!! *!> (:8 :) >!89!! lh r pew!>!r!,!r!>!///!>! /:!!/!>!1/!! lh r!>!d! /!)!!!! *!>! ( : 81/: ) >!/:! lh c* r!>!! /!S h! / (!mo! : 1/98 mo > /! lh u oba slu~aja maksimalna rekuperisana oploa je jednaka i iznosi: r sfl!>!r!>!!7! lh prvi slu~aj: r ( + rpew ( η J!>! ///!>!1/: r ( r!>!r!.! rek!>!7! lh r pew!>!r pew!,! rek!>!!17! lh drugi slu~aj: r ( + rpew ( η JJ!>! ///!>!1/ r ( r!>!r!.! rek!>!7! lh r pew!>!r pew!,! rek!>!!17! lh Ciganovi}
18 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 18 /7/ Ciklus gasne urbine koji radi sa roaomnim idealnim gasom kao radnim elom sasoji se iz izoermskog kvazisai~kog sabijawa (.), izohorskog dovo ewa oploe (.), adijabaske ekspanzije (. ) i izobarskog odvo ewa oploe (.). Ako je odnos priisaka ) 0 *>9/ i ) 0 *>/- odredii ermodinami~ki sepen korisnosi kru`nog procesa (η) za slu~aj da je adijabaska ekspanzija (.): a) kvazisai~ka b) nekvazisai~ka sa sepenom dobroe ekspanzije η e fy >1/: a)!!!!!l!!>!!>!/ / 9/ / / κ κ l!>!! l /9 / / /! /! 9/ 9/ κ κ /9 ( r ) o[ ( Nd ) ( )] n!>!)nd w *! /!/! /! w dpou w [( r ) ( r ) ] > ( ) ( ) ( ) pew n l dpou + dpou o Nd pew o ( Nd ) ( 1/ ) + ( NSh ) mo! / ( Nd + w ) / ( Nd ) 1/ + ( NSh ) mo pew η!>!! /!> Nd / :// 8/ 1/ + 9/ mo η>! :// ( w ) / >1/9 l + NS h mo Ciganovi}
19 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 19 b)!!!!!!l! fy fy η e! ηe ( l ) l! ( / / ) / 1/:!>!/! / ( r ) o[ ( Nd ) ( )] n!>!)nd w *! /!/! /! w dpou w [( r ) ( r ) ] > ( ) ( ) + ( ) pew n dpou + dpou o ( Nd ) ( 1/ ) + ( NSh ) mo Nd NSh mo! / pew! + pew η!>!! :// 8/ 1/ + 9/ mo η>! :// ( Nd ) / ( Nd ) 1/ + ( NS ) w ( Ndw ) / / >1/ h mo /!> Ciganovi}
20 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 0 /8/ Vazduh (idealan gas) obava desnokreni kru`ni proces koji se sasoji od dve kvazisai~ke (ravnoe`ne) izenrope i dve nekvazisai~ke (neravnoe`ne) izoerme, izme u emperaura njo >11!L i nby >911!L. Priisak vazduha na kraju izoermske kompresije iznosi >1/!NQb, a na kraju izoermske ekspanzije iznosi >1/9!NQb. Temperaure oplonog izvora i oplonog ponora su salne i iznose J >91!L i Q >91!L. Odredii: a) ermodinami~ki sepen korisnosi kru`nog procesa, ako promena enropije izolovanog sisema za proces dovo ewa oploe iznosi 71!K0)lhL*- odnosno promena enropije izolovanog sisema za proces odvo ewa oploe iznosi 11!K0lhL b) promenu enropije izolovanog sisema (koji sa~iwavaju oploni izvor, oploni ponor, i radno elo) za slu~aj da se sve promene sawa odvijaju kvazisai~ki (ravnoe`no) a) J nby njo r + rpew η!>! ///! r r!>!r!>!///! Q r pew!>!r!>!///!!>! κ > 1 κ / / >! / 1!Qb proces -: 9 K!>! d mo Sh mo 98mo 9:! lhl ( T jufn ) r!>!!! r > 91 ( 9: 71) J >8:/7! lh r!>! J ( ( ) )! jufn Ciganovi}
21 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1!>! κ > 9 1 proces -1: κ / / >!1/7! / 1!Qb K!>! d mo Sh mo 98mo 9:!!)uo~ii da je! > * 1/7 lhl ( T jufn ) r >!!! r >! 91 ( 9: 11) u r!>!r!>!8:/7! lh r pew!>!r!>!!7/:! lh kj >!7/:! kg r!>! Q ( ( ) )! jufn r + rpew η!>! r 8: /7 7/:!>!1/ 8:/7 b) r > Sh mo mo! 9 lh r!>! ( ) dpou r pew!>! ( ) dpou r > Sh mo mo 7! 1/7 lh jufn sbeopufmp + + /// 7/: + / 9/ J r r J J 7/: Q pew Q / Q K L K L K lhl Ciganovi}
22 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana /9/ Parno urbinsko posrojewe radi po idealnom ankin Klauzijus ovom kru`nom procesu izme u njo >1/!cbs!i nby >1!cbs. kondenzaoru, se rashladnoj vodi predaje oploa i pri om se rashladna voda x >!lh0, zagreje od sawa B)>!cbs-!u>1 p D* do sawa B!)>!cbs-!u>1 p D*/ Snaga napojne pumpe iznosi 0.!lX. Skicirai kru`ni proces na dijagramu i odredii: a) ermodinami~ki sepen korisnog dejsva ciklusa b) snagu urbine n C B a) a~ka : >1/17!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!:/:! -!>!1/7:! lh lhl a~ka 1:!>1!cbs- >1/7:! lhl )e~nos* i!>!:/7!!! lh a~ka :!>!cbs Prvi zakon ermodinamike za proces u pumpi: I + X X I n > n ( i i ) X Q i i > 1/ > :/: :/7 X >/: 1 lh Ciganovi}
23 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana Prvi zakon ermodinamike za proces u kondenzaoru: I + X I I n i + nx ib n i!>! i!>8/:! lh x + n n ( i i ) C B /: 1 >///>! )>1/!cbs-!i>/! * lh > n i + nx ic :/: + /: 1 ( 9 ) >/! lh a~ka A:!>1!cbs- u>1 p D i B!>!! lh a~ka C:!>1!cbs- u>1 p D i C!>!9! lh a~ka :!>1!cbs- >8/:! lhl )pregrejana para* i!>!/!!! lh a) b) + pew n 8/8 η >!///>! >1/9 8/8 n ( i i ) > /: 1 ( / :/7) ( i i ) > /: 1 ( :/: /) >8/8!lX! >!lx Prvi zakon ermodinamike za proces u urbini: I + X X I > n ( i i ) > /: 1 ( / /) >1!lX> X uvs Ciganovi}
24 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana /:/ parnom kolu uz konsanan priisak od >1!cbs od vode emperaure 1 p D proizvodi se vodena para emperaure u>11 p D. Ta para izenropski (ravnoe`no) ekspandira u urbini do priiska od >1/17!cbs, a zaim se odvodi u kondenzaor. Napojna pumpa vra}a u koao pohla en kondenza. Toploa porebna za proizvodwu pare u parnom kolu obezbe uje se hla ewem dimnih gasova (idealan gas) od po~ene emperaure 711 p D do emperaure od 11 p D. Koli~ina dimnih gasova je 11!lnpm0i- a wihov zapreminski sasav 9&!DP -!:&P -!8&O. Skicirai promene sawa vodene pare na dijagramu i odredii: a) ermodinami~ki sepen korisnog dejsva kru`nog procesa c* snagu urbine a~ka 1:!>1!cbs- u>1 p D )e~nos* i!>!:/! -! >1/! lh lhl a~ka : >1!cbs- u>11 p D (pregrejana para) i!>!! -!>!8/198! lh lhl a~ka :!>1/17!cbs- >!!>!8/198! lhl (vla`na para) y!>!1/9- i!>!91/!!! lh a~ka :!>1/17!cbs- >! >!1/! lhl (e~nos) i!>!/:!!! lh Ciganovi}
25 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana r + rpew /8 1/7 η!>! ///!>!1/9 r /8 r!>!r!>!i!!!i!>!!!:/!>!/8! lh r pew!>!r!>i!!i!>!/:!!91/> 1/7! lh c* analiza dimnih gasova: N eh s N + s N + s N > 1/9 + 1/1: + 1/8 9> DP eh DP P P O lh N eh!>/! lnpm deh ( s N d + s N d + s N d ) > DP DP DP P P P O O O N d eh O ( 1/9 1/9 + 1/1: 1/:+ 1/8 9 /1) >1/:9! / lhl n eh o eh Neh > 11 lh / >8/8! 711 prvi zakon ermodinamike za proces u parnom kolu: I + X n i n eh + n eh n d d eh i eh ) i h h n i h eh + n d eh h * 8/8 1/:9 )711 11* > :/ lh >:/8! Prvi zakon ermodinamike za proces u urbini: I + X X I > n ( i i ) > : /8 ( 91/ ) >!NX> uvs X Ciganovi}
26 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana /1/ Parnourbinsko posrojewe radi po ankin-ovom kru`nom procesu. Sepen dobroe adijabaske ekspanzije u urbini iznosi η e fy >1/9, a sepen dobroe adijabaske kompresije u pumpi iznosi η e l >1/:7. Sawe vodene pare na ulazu u urbinu je >1!cbs i u>1 p D, a priisak u kondenzaoru kf!>1/1!cbs. Skicirai promene sawa vodene pare na i i dijagramu i odredii: a) ermodinami~ki sepen korisnog dejsva ciklusa (η) b) ermodinami~ki sepen korisnog dejsva Karnoovog ciklusa koji radi izme u isih emperaura oplonog izvora i oplonog ponora )η L * i L L L L b* a~ka : >1!cbs- u>1 p D (pregrejana para) i >!11! - lh >!7/7! lhl a~ka k:!>1/1!cbs- >7/7! lhl (vla`na para) y l!>!1/8- i l!>!979/:!!! lh a~ka :!>1/1!cbs- η e fy >1/9! i i fy fy ηe i!>!i!! ηe ( i il ) i il i!>!11!! 1/9 ( / :) 1:8/!! (vla`na para) lh a~ka : >1/1!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!8/! -!>!1/:1:! lh lhl Ciganovi}
27 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 7 a~ka 1k:!>1!cbs- >1/:1:! )e~nos* lhl i l!>!88/:7!!! lh a~ka 1:!>1!cbs- η l e >1/:7 l i il i ηe i! >!i!. i l i i l η e 89/! lh 8/ 89/ i! >!8/!. 89/! (e~nos) 1/:7 lh r + rpew :/: 1/7 η!>! ///!>!1/ r :/: r!>!r!>!i!!!i!>!:/:! lh r pew!>!r!>i!!i!>!!1/7! lh c* J Q : :1/ η L!>! ///!> 1/ : J J!>!!>!:!L Q!>!!>!!>!) lmk * >1/1!cbs!>!:1/!L // Idealni ankin-klauzijusov ciklus obava se sa vodenom parom izme u priisaka njo >1/1!cbs i nby >1!cbs, sa pregrejanom vodenom parom (u>71 p D*!na ulazu u urbinu. Za rekuperaivno zagrevawe napojne vode (u zagreja~u me{nog ipa), do emperaure od u C >1/9 p D, iz urbine se pri priisku pe >/!cbs oduzima deo bsf!) n >91!lh0i*!(slika). Zanemaruju}i radove napojnih pumpi, skicirai proces na dijagramu i odredii: a) ermodinami~ki sepen korisnosi ovog kru`nog procesa b) snagu parne urbine!!!c!b! X uvs!! pew Ciganovi}
28 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 8 B C b*! a~ka : >1!cbs- u>71 p D (pregrejana para) i!>!! -!>!7/:7! lh lhl a~ka :!>/!cbs- >7/:7! lhl (vla`na para) y!>!1/:- i!>!9/!!! lh a~ka : >1/1!cbs- >7/:7! lhl (vla`na para) y!>!1/9- i!>!1:/9!!! lh a~ka : >1/1!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!/! -!>!1/! lh lhl a~ka A a~ka (jer se zanemaruje rad pumpe) a~ka B: >!/!cbs u>1/9 p D )ku~ala e~nos) i C!>!:/! lh a~ka 1 a~ka B! (jer se zanemaruje rad pumpe) Ciganovi}
29 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 9 + pew n 18/8 71/ η >!///>! >1/ 18/8 ( i i ) > 1/9 ( :/) n n >18/8!lX! ( i i ) > ( 1/9 1/1) ( / 1:/9) prvi zakon ermodinamike za proces u me{nom zagreja~u vode: > 71/lX I + X I I c* n n i i ib + n i n ic i B n > C ib n 9/ / 1/1 :/ / n n lh >1/9! i i C i i prvi zakon ermodinamike za proces u parnoj urbini: I + X B B > I I > n i n i + n n i >7/:!lX> X uvs X I // Vodena para obava ankin-klauzijusov ciklus (slika kao u prehodnom zadaku) izme u priisaka njo >1/!cbs i nby >!cbs. kolu se voda zagreva i isparava. Suvozasi}ena vodena para ulazi u urbinu gde ekspandira kvazisai~ki adijabaski. Pri ekspanziji se iz urbine oduzima jedan deo pare na priisku od >1/!cbs i korisi za rekuperaivno zagrevawe napojne vode u me{nom zagreja~u od emperaure koja vlada u kondenzaoru do emperaure od 7:/ p D. Zanemaruju}i radove napojnih pumpi odredii snagu urbine ako koao proizvodi!lh0 pare i skicirai procese na dijagramu. B C Ciganovi}
30 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 0 a~ka : >!cbs- y> (suva para) i!>!78! -!>!8/7! lh lhl a~ka :!>1/!cbs- >8/7! lhl (vla`na para) y!>!1/:- i!>!9/:!!! lh a~ka : >1/!cbs- >8/7! lhl (vla`na para) y!>!1/9:- i!>!1/:!!! lh a~ka : >1/!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!:/:! lh a~ka A a~ka! (jer se zanemaruje rad pumpe) a~ka B: >!1/!cbs- u>7:/ p D (ku~ala e~nos) i C!>!9:/! lh a~ka 1 a~ka B! (jer se zanemaruje rad pumpe) prvi zakon ermodinamike za proces u me{nom zagreja~u vode: I + X I I n n n 9:/ :/ > 9/: :/ ib + n i n ic lh >1/1! n i n i C i i B B prvi zakon ermodinamike za proces u parnoj urbini: I + X > I I > n i n i + n n i >!!lx!> X uvs X I Ciganovi}
31 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1 // Parno urbinsko posrojewe (slika), radi po ankinovom kru`nom procesu. parnoj urbini nekvazisai~ki adijabaski {iri se pregrejana vodena para sawa )>!cbs-!u>71 p D* do priiska >1/1!cbs. Deo pare pri priisku >!cbs!se oduzima iz urbine radi regeneraivnog zagrevawa napojne vode (u zagreja~u vode povr{inskog ipa) od emperaure!)u LMK * Q!do emperaure )u LK * Q. Ako prvi deo urbine (do oduzimawa pare) radi sa sepenom dobroe η fy e >1/:!i masenim prookom n>/!lh0!i ako je korisna snaga urbine X uvs >!NX, zanemaruju}i rad napojnih pumpi odredii: a) oploni prook koji para predaje okolini u kondenzaoru b) sepen dobroe adijabaske ekspanzije u drugom delu urbine (nakon oduzimawa pare) c) ermodinami~ki sepen korisnog dejsva ciklusa d) skicirai procese sa vodenom parom na dijagramu!! n!c n! X uvs!b n n!! pew! B C!l l!! Ciganovi}
32 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana a~ka : >!cbs- u>71 p D (pregrejana para) i!>!8! -!>!8/1! lh lhl a~ka k:!>!cbs- >8/1! lhl (pregrejana para) i l!>!97/:!!! lh a~ka : i!>!98/8!!! - lh!>!cbs-!>8/! lhl fy i i η e >1/: i i l a~ka k: >1/1!cbs- >8/! lhl (vla`na para) y l!>!1/97- i l!>!/!!! lh a~ka : >1/1!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!/! lh a~ka A a~ka! (jer se zanemaruje rad pumpe) a~ka B: >!1/1!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i C!>!7/! lh a~ka 1 a~ka B! (jer se zanemaruje rad pumpe) prvi zakon ermodinamike za proces u ovorenom ermodinami~kom sisemu ograni~enom isprekidanom konurom: I + X I I n n n 7/ / > / 98/8 / ib + n i n ic lh >! n i n i C i i B B Ciganovi}
33 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana prvi zakon ermodinamike za proces u parnoj urbini: I + X > I I > n i n i + n n i >! X uvs X I n i X uvs n i!>! n n i!!i!!!i i / /8 > / a~ka je u vla`noj pari >1/:! lh b* c* c) lpoe!>! > n n ( i i )!>! ( / ) ( / 1/: ) l fy i i 98/8 1/: η e > >1/79 i i 98/8 / + pew n / / η >!///>! >1/ / ( i i ) > / ( 8 7/) n n >/!NX ( i i ) > ( / ) ( / 1/: ) > /!NX >!/!NX // Sa vodenom parom kao radnim elom, izvr{ava se ankin Klauzijus ov kru`ni proces sa maksimalnom regeneracijom oploe. egeneracija oploe, koja se odvija sa beskona~no mnogo predajnika oploe povr{inskog ipa, naizmeni~no povezanih sa beskona~no mnog oplono izolovanih urbina, vr{i se sa ciem predgrevawa napojne vode pre ulaza u parni koao. Kru`ni proces se odvija izme u priisaka njo >1/1!cbs i nby >1!cbs i najve}om emperaurom u okou procesa od u nby >11 p D. Koao proizvodi n>1/!lh0!pare, a procesi u urbinama su ravnoe`ni (kvazisai~ki). Skicirai proces na Ts dijagramu i zanemaruju}i rad napojne pumpe, odredii: a) ermodinami~ki sepen korisnosi kru`nog procesa b) snagu urbine visokog priiska, WQ c) snagu urbine niskog priiska, OQ, (sve urbine osim prve) d) relaivno pove}awe sepena korisnog dejsva (%) u odnosu na ciklus bez regeneracije oploe(sa samo jednom urbinom) Ciganovi}
34 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana nby nby B njo B napomena: {rafiran povr{ina (ispod linije A 1) i povr{ina ispod sepenase linije je jednaka i predsava maksimalno mogu}u regenerisanu (rekuperisanu) oplou u ovom ciklusu a~ka : >1/1!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!8/9! -! >!1/87 lh lhl a~ka A a~ka! (jer se zanemaruje rad pumpe) a~ka 1: >1!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!/! - lh >/:! - lhl!u >7/: p D a~ka : >1!cbs- u>11 p D (pregrejana para) i!>!:! -!>!7/7! lh lhl a~ka : u >!u >7/: p D-!!!!! >!>!7/7! lhl (pregrejana para) i!>!:1! lh (ova vrednos se ~ia sa i dijagrama za vodenu paru) Ciganovi}
35 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana a~ka : >1/1!cbs-!>! B!(uslov ekvidisannosi)!!!>! B!!!!!!!!!!!!!>! B!!!,!!>1/87!!/:!,7/7!>/:! lhl y >1/8!i >87/8 lh a) r + rpew 9/7 9/: η!>! ///!>!1/: r 9/7 r!>!r!>!i!!!i!>!:!!/!>!9/7! lh r pew!>!r!>i!!i!>!8/9!!87/8> 9/:! lh c* prvi zakon ermodinamike za proces u WQ: I + X X I I I > > n ( ) >! 1/ ( : :1) i i >/!lx!> WQ X d* prvi zakon ermodinamike za proces u OQ: I + X I X > sfl I > n ( i i ) n ( i i ) X OQ > 1/ ( 8/9 /) 1/ ( 87/8 :1) B >! X OQ >7/8!lX!> OQ X e* B C Ciganovi}
36 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana r ( + rpew ( /8 9:1/18 η!>! ///!>!1/ r ( /8 r!>!r B!>!i!!!i B!>!:!!8/9!>!/8! lh r pew >!r C!>i!!!i C!>!8/9!!18/:> 9:1/18! lh a~ka C y! >!1/89- C >!1/1!cbs-!!!!! C! >!>!7/7! lhl i!>!18/:! lh (pregrejana para) η!;!11!>!)!η!!η!*!;!y zadaak za ve`bawe (1..) η η( 1/: 1/ y > 11 >7/78& η( 1/ // Parni koao proizvodi paru sawa )>1!cbs-!u>71 p D*/!Para se po izlasku iz kola deli: jedan deo ide u urbinu, a drugi deo se prigu{uje. Prigu{ena para se zaim me{a sa onom koja je kvazisai~ki adijabaski ekspandirala u urbini, a dobijena me{avina odvodi u kondenzaor u kojoj se kondezuje na 1 p D. Dobijeni kondenza se pumpom vra}a u koao. Snaga urbine iznosi!nx, a oploa predana okolini u kondenzaoru iznosi /:!NX. Skicirai procese sa paroma na koordinanom sisemu i odredii: a) koliko pare proizvodi koao, koliko se prigu{uje a koliko ide u urbinu b) ermodinami~ki sepen korisnosi ovog posrojewa, X Q X VS 7 7 re{ewe: n lpubp lh >/7 -! n uvscjob lh >/: - n wfoujm lh >1/77 -!η>1/! Ciganovi}
37 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 7 /7/ Vodena para sawa )u>11 p D-!>91!cbs*!kvazisai~ki izenropski ekspandira u urbini visokog priiska do sawa!)>!cbs*-!posle ~ega joj se izobarski dovodi r >99!0lh oploe. Nakon dovo ewa oploe para kvazisai~ki izenropski ekspandira u urbini niskog priiska do sawa )>1/19!cbs*/ Proces se dae nasava po idealnom ankinovom ciklusu (slika). Skicirai ciklus na dijagramu i odredii ermodinami~ki sepen korisnosi ovog kru`nog procesa., X WQ X Q, X OQ a~ka : >91!cbs- u>11 p D (pregrejana para) i!>!! -!>!7/9! lh lhl Ciganovi}
38 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 8 a~ka :!>!cbs- >7/9! lhl (vla`na para) y!>!1/9:- i!>!!!! lh a~ka :!>!cbs- r >99! lh i!>!11!!! lh >8/8! lhl (pregrejana para) a~ka : >1/19!cbs-!> >8/8! lhl (vla`na para) y!>!1/:1- i!>!/9!!! lh a~ka : >1/19!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i 7!>!8/:! -! 7 >!1/:8 lh lhl a~ka 1:!>91!cbs- >! 7 >!1/:8! lhl (e~nos) i!>!9/7!!! lh r + rpew 1/ 8/ η!>! ///!>!1/8 r 1/ r!>!r!,!r!>!i!!!i!,!r!>!!!9/7!,!99!>!1/! lh r pew!>!r 7!>!i 7!!i!>!8/:!!/9> 8/! lh Ciganovi}
39 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 9 /8/ Parno urbinsko posrojewe radi po ankin-klauzijus-ovom kru`nom procesu sa dvosepenim adijabaskim {irewem vodene pare. Pregrejana vodena para sawa ) >11!cbs-!u >1 p D* {iri se u urbini visokog priiska nekvazisai~ki, sa sepenom dobroe η E WQ >1/:, do priiska! >!cbs. Poom se para izobarski zagreva do emperaure u >11 p D, nakon ~ega se, u urbini niskog priiska, nekvazisai~ki {iri, sa sepenom dobroe η E OQ >1/9, do priiska >1/1!cbs, koji vlada u kondenzaoru. a) da li je ermodinami~ki sepen korisnosi ovog kru`nog procesa mogu}e dosi}i u ankin- Klauzijus-ovom kru`nom procesu sa jednosepenim adijabaskim {irewem vodene pare sawa do priiska, uz maksimalno pove}awe sepena dobroe procesa u urbini b) koliko mimimalno mora da iznosi sepen dobroe jednosepene adijabaske ekspanzije da bi dosigli sepen korisnog dejsva koji ima navedeni ciklus sa dvosepenom adijabaskom ekspanzijom svim slu~ajevima zanemarii rad napojne pumpe.!i l l 1! a~ka 1: >11!cbs- u>1 p D (pregrejana para) i!>!! -!>!7/88! lh lhl a~ka k:!>!cbs- l > >7/88! lhl (vla`na para) y l >1/:- i l!>!:/! lh Ciganovi}
40 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 0 a~ka : uw i!>! i η ( i ) e il >7/!!! lh uw i i η e >1/: i i l (vla`na para) a~ka : >!cbs- u>11 p D (pregrejana para) i!>!17! -!>!8/7! lh lhl a~ka k: >1/1!cbs- >8/7! lhl (vla`na para) y l!>!1/99- i l!>!81/! lh a~ka :!>!cbs-!>1/1!cbs- uo i!>! i η ( i ) e il >/! lh uo i i η e >1/9 i i l (vla`na para) a~ka : >1/1!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!8/9! lh a~ka 0 a~ka : (jer se zanemaruje rad pumpi) r + rpew 1/9 8/ η!>! ///!> 1/ r 1/9 r!>!r 1!,!r >!i!!i 1!,!i!!i!>! 8/9!,!17! 7/>1/9! lh r pew!>!r!>!i!!i!>!8/9!!/!>!8/! lh Ciganovi}
41 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 1 ciklus sa jednosepenom ekspanzijom sa maksimalnim sepenom dobroe!η e >!i B 1 kj a~ka A:!!>1/1!cbs- >7/88! kgk (vla`na para)! y B >1/8- i B!>!:1/:!!! lh ( ( r + rpew 18/ 8:/ η!>! ///!>!1/ ( r 18/ ( r!>!r 1!>!i!!i 1!>! 8/9!!>!18/! lh ( r pew!>!r B!>i!!i B!>!8/9!!:1/:!>!8:/! lh kako je η!?!η- u ciklusu sa jednosepenom adijabaskom ekspanzijom sa maksimalnim pove}awem sepena dobroe ekspanzije ( η fy e 1) mo`e se dosi}i sepen korisnog dejsva navedenog ciklusa sa dvosepenom adijabaskom ekspanzijom. Ciganovi}
42 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana c*! ciklus sa jednosepenom adijabaskom ekspanzijom sa sepenom dobroe ekspanzije njo η e!i B C 1! η>1/ (( r!>!r 1!>!i!!i 1! (( r pew >!r C!>i!!i C! (( r + rpew!η!>! (( r (( i i 1 + i i i 1 i C i C > i i + i η ( i ) 1 i1 i C!> 8/9 + 8/9 1/ ( 8/9) >!9/! lh njo i ic 9/ η e > >1/8 i i :1/: B Ciganovi}
43 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana /9/ Parno urbinsko posrojewe radi sa dvosepenim {irewem i me uzagrevawem pare uz jednosepeno regeneraivno zagrevawe napojne vode od emperaure koja vlada u kondenzaoru do emperaure od u C > p D (slika). Zanemaruju}i radove napojnih pumpi i ako je: priisak pare u kondenzaoru 7!lQb priisak pare u kolu!nqb priisak pare na izlazu iz urbine visokog priiska >!NQb emperaura pare na ulazu u urbinu visokog priiska u>1 p D emperaura pare na ulazu u urbinu niskog priiska u>1 p D prook pare kroz urbinu visokog priiska n 1/!lh0 prook pare kroz urbinu niskog priiska n n 1/!lh0 sepen dobroe adijabaske ekspanzije u urbini niskog priiska η uo e >1/9! a) odredii sepen dobroe adijabaske ekspanzije u urbini visogog priiska, η uw e b) odrdii ermodinami~ki sepen korisnog dejsva kru`nog procesa c) skicirai promene sawa vodene pare na hs dijagramu n C X WQ n B X OQ 7 7 Ciganovi}
44 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana a) η uw e i i i i l 7 8/ ///> 1/87 7 1:8/7 a~ka : >1!cbs- u>!1 p D (pregrejana para) i!>!7!!>!7/99! lh lhl a~ka k:!>1!cbs- >7/99! lhl (pregrejana para) i l!>!1:8/7!!! lh a~ka :!>1!cbs prvi zakon ermodinamike za proces u ovorenom ermodinami~kom sisemu ograni~enom isprekidanom konurom: I + X n n I I ib + n i n ic i n ic n n ib >///! n a~ka : >!1/17!cbs- y>1 (ku~ala e~nos) i 7!>!/! lh a~ka A a~ka (jer se zanemaruje rad pumpi) a~ka B:!>!1!cbs- u>! p D (voda) i C!>!:18/! lh i 1/ :18/ 1/ / >!8/! 1/ lh Ciganovi}
45 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana b) pew + 19/ 797/8 η >!///>! >1/9 19/ + n i i + n n i ( ) ( i ) > 1/ ( 7 :18/) + 1/ ( 88/) pew 7 n n > >19/!lX ( i i ) > 1/ ( / 1/) 7 >!797/8!NX a~ka : >1!cbs- u>1 p D (pregrejana para) i!>!!!>!8/8! lh lhl a~ka k:!>1/17!cbs- >8/8! lhl (vla`na para) y l!>!1/9- i l!>!1/8!!! lh a~ka : >1/17!cbs- η uo e i i i i uo i!>!i!! ηe ( i il )!! 1/9 ( 1/ 8) 1/! lh l a~ka 1 a~ka B (jer se zanemaruje rad pumpi) i l l C B 7 Ciganovi}
46 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana /:/ Parni koao proizvodi n 1!u0i pare sawa ) >7!cbs-!u >11 p D*/ Para u urbini ekspandira u dva sepena. Nakon prvog sepena, deo pare ( )se odvodi za porebe nekog spoljnog predajnika oploe u kojem se vr{i popuna kondenzacija pare na u>91 p D pri ~emu se od pare odvodi!nx oploe. Tako nasalo kondenza se ne vra}a u koao, nego ispu{a u okolinu, a umeso wega se u koao dodaje isa koli~ina vode iz okoline sawa )>!cbs-!u> p D*. Osaak pare ekspandira u drugom sepenu urbine a zaim odvodi u kondenzaor, u kome vlada emperaura od 1 p D. Ekspanzije u urbinama su ravnoe`ne (kvazisai~ke) i adijabaske. Zanemaruju}i snage napojnih pumpi, skicirai proces na Ts dijagramu i odredii: a) maseni prook sve`e vode, n b) ukupnu snagu koja se dobije u urbinama c) ermodinami~ki sepen korisnog dejsva ciklusa n, Ciganovi}
47 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 7 a~ka : >7!cbs- u>!11 p D (pregrejana para) i!>!!!>!8/! lh lhl a~ka :!> ( ) u 91 p D >1!cbs- >!!>!8/! lhl (pregrej. para) i!>!8/!!! lh a~ka : u>!1 p D!>! >!!>!8/! lhl (vla`na para) y!>1/9 i!>!:/! lh a~ka : u>!1 p D- y>1 (ku~ala e~nos) i!>!/8! -!>1/77! lh lhl a~ka 1:!>7!cbs- >!!>!1/77! lhl (e~nos) i!>!9/!!! lh a~ka : u>!91 p D- y>1 (ku~ala e~nos) i 7!>!87/! lh b* prvi zakon ermodinamike za proces u sponom predajniku oploe: I + X n sfebkojlb n ( i i ) i sfebkojlb 7 i 1 > 87/ 8/ lh >1/9 7 b) prvi zakon ermodinamike za proces u urbini visokog priiska: I + X X uw X uw n ( i i ) > ( 8/) >1/8!NX Ciganovi}
48 zbirka zadaaka iz ermodinamike srana 8 prvi zakon ermodinamike za proces u urbini niskog priiska: I + X X uw X uo n n ( i i ) > 1/9 ( 8/ :/) >/7!NX > c) prvi zakon ermodinamike za proces u parnom kolu: I + X lpumb lpumb n ( i i ) > ( 9/) >8/7!NX X uw + X uo 1 /8 + /7 η > >1/: 8/7 lpumb zadaak za ve`bawe (1.0.) /1/ Parno urbinsko posrojewe radi po ankin Klauzijus ovom kru`nom procesu sa dvosepenim adijabaskim {irewem vodene pare(slika kao u zadaku 1.). Pregrejana vodena para sawa )>1 NQb-!u>1 p uw D* {iri se u urbini visokog priiska nekvazisai~ki, sa sepenom dobroe η e >1/:, do priiska od >1/!NQb. Poom se izobarski zagreva do emperaure od u >11 p D, nakon ~ega se, u uo urbini niskog priiska, {iri nekvazisai~ki, sa sepenom dobroe η e >1/9 do priiska od >1/11!NQb, koji vlada u kondenzaoru. Skicirai proces na i dijagramu i zanemaruju}i snage napojnih pumpi odredi sepen korisnosi posmaranog kru`nog procesa. re{ewe: η>1/7 Ciganovi}
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
PRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE (ZATVOREN TERMODINAMI^KI SISTEM)
zbirka zadataka iz termodinamike strana 1 PRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE (ZATVOREN TERMODINAMI^KI SISTEM) /:/ U vertikalno postavenom cilindru, od okoline adijabatski izolovanom, (slika), unutra{weg
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
kvazistatičke (ravnotežne) promene stanja idealnih gasova
zbirka zadataka iz termodinamike strana 1/71 kvazistatičke (ravnotežne) promene stanja idealnih gasova 1.1. Vazduh (idealan gas), (p 1 =2 bar, t 1 =27 o C) kvazistatički menja stanje pri stalnoj zapremini
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Ciganovi}! ! TERMODINAMIKA KRATKI IZVODI IZ TEORIJE! JUL 2003.
TERMODINAMIKA KRATKI IZVODI IZ TEORIJE JL 00. termodinamika - kratki izvodi iz teorije str. VOD Zatvoren termodinami~ki sistem je deo op{teg prostora (okoline), odvojen od okoline granicom sistema. zatvorenom
Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2
1. zadata Vodena para vrši promjene stanja po desnoretnom Ranineovom cilusu. Kotao proizvodi vodenu paru tlaa 150 bar i temperature 560 o C. U ondenzatoru je tla 0,06 bar, a snaga turbine je 0 MW. otrebno
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Zadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K
1 Zadatak temperatura K- C Telo A se nalazi na temperaturi 50 C i zagreje se za 50 K. Telo B se nalazi na temperaturi 313 K.i zagreje se za 40 C. Koje je telo toplije posle zagravanja i kolika je razlika
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac
) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F
ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku
Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
SPONTANI PROCESI II ZAKON TERMODINAMIKE
SPONANI PROCESI II ZAKON ERMODINAMIKE I zakon termodinamike se bavi termodinamičkim procesom kao procesom koji je praćen ekvivalentnošću različitih oblika energije bez ikakvih ograničenja odnosno ne govori
Drugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom