ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F"

Transcript

1 ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date su formule: F ) p q) r, F ) p q r), F ) p r q). Formuli p q) r ekvivalentna je A) svaka od formula F ), F ), F ). B) samo formula F ). V) samo formula F ). G) samo formula F ). D) nijedna od formula F ), F ), F ). N) Ne znam. Date su formule: I) x Z) y Z) x + y = ); II) x Z) y Z) y + x = ); III) x Q) y Q) z Q) x < z < y); IV) x Q) y Q) x y = ); V) x Q) y Q) x x y ) = 0). Koje formule su ta~ne? A) Sve. B) I), II) i III). V) I), III) i V). G) III), IV) i V). D) I) i V). N) Ne znam 4. Formula x R) x x > ) ekvivalentna je formuli A) x R) x x > ). B) x R) x x > ). V) x R) x < ). G) x R) x x > ). D) x R) x x > ). N) Ne znam

2 5. Skup P {, { }}) \ { } jednak je skupu A) {{ }, {{ }}, {, { }}}. B) {, {{ }}, {, { }}}. V) {, { }, {, { }}}. G) {, { }}. D) {, { }, {{ }}, {, { }}}. N) Ne znam 6. Za proizvoqne skupove A, B i C va`i: I) A B) \ C = A C B C); II) A C B C) A B C; III) A B \ C) = A B) \ A C); IV) PA B) = PA) PB); V) A B = B A A = B. Koja tvr ewa su ta~na? A) Sva. B) I), II) i III). V) I), III) i IV). G) I), III) i V). D) II) i IV). N) Ne znam 7. Neka su A i B proizvoqni kona~ni skupovi takvi da je A = m i B = n. I) PA) PB) = m+n. II) PA) PB) = m + n. III) Broj funkcija skupa A u skup B jednak je n m. IV) Razli~itih binarnih relacija koje se mogu definisati na skupu A ima n. V) A B = m + n. Koja tvr ewa su ta~na? A) I), II) i IV). B) I), II) i III). V) I), III) i V). G) I), III) i IV). D) III) i IV). N) Ne znam 8. Neka je X = {,,, 4}. Na skupu X X definisana je relacija na slede}i na~in: a, b) c, d) a c a c) a = c b d) je relacija deqivosti). Koliko u skupu X X ima parova x, y) takvih da je x, y), )? A) B) V) 4 G) 5 D) 6 N) Ne znam 9. Naskupu {,,, }definisanajerelacija ρnaslede}ina~in: aρb a + b I I je skup iracionalnih brojeva). Koja od svojstava: refleksivnost, simetri~nost, tranzitivnost ima relacija ρ na ovom skupu? A) Nijedno. B) Simetri~nost i tranzitivnost. V) Samo simetri~nost. G) Samo tranzitivnost. D) Sva tri svojstva. N) Ne znam

3 0. Na skupu {,,, } definisana je relacija ρ na slede}i na~in: aρb a Q b Q) a I b I) Q je skup racionalnih, a I skup iracionalnih brojeva). Koja od svojstava: refleksivnost, simetri~nost, tranzitivnost ima relacija ρ na ovom skupu? A) Nijedno. B) Simetri~nost i tranzitivnost. V) Samo simetri~nost. G) Samo tranzitivnost. D) Sva tri svojstva. N) Ne znam ) x + ) x. Ako je f = x i g = x +, onda je f g jednako 5 A) 4. B). V). G). D) 5. N) Ne znam. Date su funkcije f, g, h : R R na slede}i na~in: fx) = x, gx) = x + x +, hx) = x. Tada je f g hx) jednako A) x + x +. B) x + x +. V) x + x +. G). D). N) Ne znam x ) + x + x ) + x. Funkcije f : R R i g : R R date su sa: fx) =, x x, < x < x +, x ) i gx) = { 0, x 0 x, x > 0. ) Tada je f g f g jednako A). B). V) 0. G). D) 5. N) Ne znam 4. Data je funkcija f :, 0), 0), fx) = x. Koji je iskaz ta~an? A) Funkcija f je bijekcija i wena inverzna funkcija f :, 0), 0) data je sa f x) = x. B) Funkcija f je bijekcija i wena inverzna funkcija f :, 0), 0) data je sa f x) = x.

4 V) Funkcija f je bijekcija i wena inverzna funkcija f :, 0), 0) data je sa f x) = x. G) Funkcija f je bijekcija i wena inverzna funkcija f :, 0), 0) data je sa f x) = x. D) Funkcija f nije bijekcija i nema inverznu funkciju. N) Ne znam 5. Niz funkcija f n : R \ {0} R, n N definisan je na slede}i na~in: f x) = x, f x) = x, f n+x) = f n+ f n x)), n N. Tada je f ) jednako: A) 004. B). V) 004. G) 004. D) 004. N) Ne znam 6. Broj relacija ekvivalencije koje se mogu definisati na skupu koji ima elementa je A) 5. B) 4. V). G). D). N) Ne znam 7. Broj refleksivnih relacija koje se mogu definisati na skupu koji ima 4 elementa je A). B) 64. V) G) 5. D) 6. N) Ne znam 8. Broj prese~nih ta~aka svih dijagonala unutar konveksnog sedmougla kod kojeg se nikoje tri i vi{e dijagonala ne seku u jednoj unutra{woj ta~ki tog sedmougla je jednak A). B) 8. V) 5. G) 4. D) 45. N) Ne znam 9. Koliko ima petocifrenih brojeva ~ije su sve cifre razli~ite, a da se prva i posledwa cifra razlikuju za tri? A) 40 B) 6 V) 876 G) 6656 D) 468 N) Ne znam 0. U grupi od 0 osoba nalaze se Nina i Aca. Na koliko na~ina se mogu izabrati 4 osobe, pod uslovom da ako je izabrana Nina, mora biti izabran i Aca? A) 54 B) 68 V) 8 G) D) 0 N) Ne znam BROJEVI. Zbir svih prirodnih brojeva koji pri deqewu sa 7 daju koli~nik jednak ostatku je 4

5 A) 68. B) 4. V) 47. G) 50. D) 6. N) Ne znam. Koliko ima prirodnih brojeva oblika 68a77b a i b su cifre, ne obavezno razli~ite) koji su deqivi sa 99? A) B) V) G) 4 D) Vi{e od 4 N) Ne znam. Koliko ima prirodnih brojeva mawih od 000 ~iji je proizvod cifara jednak 0? A) 6 B) V) 6 G) 8 D) 0 N) Ne znam. 4. Koliko zajedni~kih prirodnih delilaca imaju brojevi! i 6750? A) 6 B) V) 4 G) 90 D) 60 N) Ne znam 5. [estocifreni broj a ima prvu cifru. Ako cifru premestimo na kraj, onda dobijamo broj b koji je tri puta ve}i od broja a, tj. b = a. Zbir cifara broja a je A) 5. B) 6. V) 7. G). D) 6. N) Ne znam 6. Ostatak koji se dobija pri deqewu broja sa 7 je A) 0. B). V). G) 4. D) 5. N) Ne znam 7. Posledwe tri cifre broja su A) 400. B) 00. V) 600. G) 800. D) 0. N) Ne znam. 8. Prirodan broj n nije deqiv brojem 5. Koliki je ostatak koji se dobije pri deqewu broja n 4 brojem 5? A) 0 B) V) G) D) 4 N) Ne znam 9. Broj ure enih parova celih brojeva x, y) koji zadovoqavaju jedna~inu x + xy + y = je A). B). V) 4. G) 5. D) 6. N) Ne znam 0. Cifre x i y su razli~ite i va`i: xx yx xyx = xyxxyx. Razlika y x je jednaka A). B) 8. V). G) 7. D) 5. N) Ne znam. Ako je n broj nula kojima se zavr{ava 99!, onda je n jednako A) 40. B) 495. V) 450. G) 440. D) 409. N) Ne znam. Razlomak 00! posle svih mogu}ih skra}ivawa) zapisan je u obliku 600 pri ~emu je nzdp, q) =. Tada je q jednako p q 5

6 A) B) V) G) 5. D) 4 5. N) Ne znam.. Na 004. decimalnom mestu broja nalazi se cifra 4 A). B) 8. V) 7. G) 5. D). N) Ne znam 4. Ako se broj a = 0, = 0, napi{e u obliku p, q p Z, q N, nzdp, q) =, onda je zbir p + q jednak A) 0. B) 7. V). G). D) 5. N) Ne znam 5. Ako je, 6% broja x jednako, onda je x jednako A) B) 000. V) + 4, : 0, : 0, ) 0, G) 600. D) 900. N) Ne znam 7 6. Uzastopna pojeftiwewa od 0% i 0% ekvivalentna su jednokratnom pojeftiwewu od A) 8% B) 5% V) 7% G) 0% D) 5% N) Ne znam. 7. Neka je A = 4 +. Tada je broj A A) prirodan. B) ceo, ali nije prirodan. V) racionalan, ali nije ceo. G) iracionalan i mawi od. D) iracionalan i ve}i od. N) Ne znam 8. Dati su brojevi a = + 00, b =, c = Tada je A) a < c < b. B) b < a < c. V) c < a < b. G) b < c < a. D) c < b < a. N) Ne znam 9. Date su re~enice: I) Zbir dva iracionalna broja je uvek iracionalan broj. II) Proizvod dva iracionalna broja je uvek iracionalan broj. III) Zbir racionalnog i iracionalnog broja je uvek iracionalan broj. IV) Proizvod racionalnog i iracionalnog broja je uvek iracionalan broj. Ta~ne re~enice su 6

7 b a A) samo III). B) sve. V) II) i IV). D) nijedna. D) I), II) i IV). N) Ne znam 0. Ako je a, 5 < 0, 05 i b 8, < 0, 0, onda vrednost izraza pripada intervalu A) [, 08;, 6]. B) [, ;, 5]. V) [, 7;, 7]. G) [, 00;, 07]. D) [, 6;, 9]. N) Ne znam. Broj jednak je broju A) }{{... } 6 G) }{{... } RACIONALNI ALGEBARSKI IZRAZI + 0) + 0 ) + 0 4) + 0 8) + 0 6). B).... V).... }{{} }{{}. D).... N) Ne znam }{{} 5. Ako je broj + nula polinoma P x) = x 4 + ax + b, tada je a + b jednako A) 0. B) 9. V). G). D) 4. N) Ne znam. Zbir koeficijenata polinoma P x) = x )x 0)x 00)x 000) je A). B) 0. V) 00. G) 000. D) N) Ne znam 4. Ostatak pri deqewu polinoma P x) = 5x 786 6x x 4 8x + 4 polinomom x je A) x +. B) x. V) x. G) 4. D). N) Ne znam 5. Ostatak pri deqewu polinoma P x) sa x + 7x + 0 je x +. Tada je ostatak pri deqewu polinoma P x) sa x + 5 jednak A) 7. B). V) 0. G) 70. D) 67. N) Ne znam 6. Vrednost realnog parametra a, za koju je ostatak pri deqewu polinoma P x) = x 7 + ax x + polinomom Qx) = x jednak, je A) 0. B). V). G). D) 6. N) Ne znam 7

8 7. Neki polinom pri deqewu sa x + daje ostatak 6, a pri deqewu sa x 7 daje ostatak. Ostatak pri deqewu tog polinoma sa x 4x je A) 4x + 4. B) 8x + 6. V) 0, 8x +, 6. G) 0, 8x 4, 8. D) 4x 4, 8. N) Ne znam 8. Jedna~ina x + ax + b = 0 a i b su realni brojevi) ima re{ewa x = i x =. Proizvod svih re{ewa ove jedna~ine je A) 6. B). V) 6. G). D) 4. N) Ne znam 9. NZDx 5 5x + 4x, 4x 4 8x + 4x, x 6x + x) je polinom A) x. B) x x ). V) 5xx ). G) xx )x ). D) x x ). N) Ne znam 0. Ako je x + y + z =, x + y + z = 7, x + y + z = 7, tada je xyz jednako 9 A). B) 4 7. V) 9. G) 4 9. D) 7. N) Ne znam 4 6. Za svako realno x razlomak + x + x 4 + x + x je jednak A) + x x. B) x + x. V) + x + x. G) + x. D). N) + x Ne znam. Ako je a + ) =, tada je a + jednako a a A) 0. B). V) 0. G) 7 7. D) 6. N) Ne znam.. Za c 0, c, c + a 0, a ±, izraz a c + ac a ac c 4 + c a identi~ki je jednak izrazu c A) + c +. B) c G) c + c +. D) c 4. Ako je a, izraz a + ideni~ki jednak izrazu: c. V) c c + c + c + c c. N) Ne znam a + c. c a a 5 4a 4a + a + 5a a 8 8a a + 6a je

9 A) G) a + a ). B) 7a a. V) a 0a + a ). D). N) Ne znam a 5. Izraz a + b + b + b + a a + a + b a b a )., za one vrednosti promenqivih a i b za koje je definisan, identi~ki je jednak izrazu ab + A) ab +. B) a b. V). G) 0. D) ab a. N) Ne znam b 6. Ako su A, B, C realne konstante takve da za sve realne brojeve x x razli~ite od i va`i + 5 x x + = A x + + B x ) + C, tada je x A + B + C jednako A). B). V) 0. G). D). N) Ne znam 7. Ako je a + b, tada d + a A) a mora biti jednako c. B) a + b + c + d mora biti jednako nuli. V) je a = c ili a + b + c + d = 0. G) a + b + c + d 0 ako je a = c. D) ab + c + d) = ca + b + d). N) Ne znam 8. Izrazi a + bc i a + b)a + c) su A) jednaki za sve realne brojeve a, b, c. B) jednaki ako je a + b + c =. V) razli~iti za sve realne brojeve a, b, c. G) jednaki ako je a + b + c = 0. D) jednaki ako i samo ako je a = b = c = 0. N) Ne znam b + c = c + d 9. Za pozitivne realne brojeve a, b, c va`i jednakost a + b a + c ako i samo ako A) b = c. B) a = b + c. V) b = c ili a = b + c. G) b = c i a = c. D) b = c i a c + b. N) Ne znam 0. Za proizvoqne pozitivne realne brojeve a, b, c, koja od nejednakosti I), II), III) va`i? I) a + b + c) a + b + ) c II) a + b + ) c + 4 ) 4 abc. ) III) a b c A) Samo I) i III). B) Samo I) i II). V) Sve. G) Samo II) i III). D) Samo I). N) Ne znam 9 = a + b a + c

10 LINEARNE JEDNA^INE I NEJEDNA^INE. Re{ewe jedna~ine x x 4 4x 5 + 5x 6 = pripada intervalu A) 0, 0). B) 0, 0). V) 0, 0). G) 5, 45). D) 5, 5). N Ne znam je. Zbir svih re{ewa jedna~ine x )x )x )x 4)x 5) x + x A) 5. B). V). G) 9. D) 0. N) Ne znam. Data je jedna~ina k )x + k = 0 k je realan broj) i iskazi: Za k =, jedna~ina ima beskona~no mnogo re{ewa. Za k, data jedna~ina ima vi{e od jednog re{ewa. Za k {, }, data jedna~ina ima jedinstveno re{ewe. Ta~ni iskazi su A) samo I) i III). B) samo I) i II). V) svi iskazi. G) samo II). D) samo I). N) Ne znam I) II) III) 4. Data je jedna~ina ax + b = b x + a, a, b R. Ta~an je iskaz a A) Za svako a 0 jedna~ina ima jedinstveno re{ewe. B) Ako je a = b, jedna~ina ima beskona~no mnogo re{ewa. V) Ako je a 0 i a + b 0, jedna~ina ima jedinstveno re{ewe. G) Ako je a + b = 0, jedna~ina nema re{ewa. D) Ako je a = b 0, jedna~ina ima beskona~no mnogo re{ewa. N) Ne znam a 5. Data je jedna~ina po x, x b + a x + b = b, u kojoj su a, b realni x b parametri i iskazi: I) Ako je a = 0 i b = 0, re{ewe date jedna~ine je svaki realan broj. II) Ako je a = 0 i b 0, jedna~ina nema re{ewa. III) Ako je a 0 i b R, jedna~ina ima jedinstveno re{ewe x = b. a Ta~ni iskazi su A) samo I) i III). B) samo I) i II). V) svi iskazi. G) samo II). D) samo I). N) Ne znam 6. Proizvod svih re{ewa jedna~ine x x + + x = 6 je A) 8. B) 80. V) 40. G) 0. D) 8. N) Ne znam 7. Jedna~ina x = a, a R, ima maksimalan broj razli~itih realnih re{ewa ako i samo ako a pripada intervalu 0 = 0

11 A) [0, ). B) 0, ]. V), 0). G), + ). D) 0, ). N) Neznam 8. Skup svih re{ewa nejedna~ine x x < x xx + ) je A), ). B), ) 0, ). V), 0). G), 0). D), ), 0). N) Ne znam 9. Dat je sistem nejedna~ina po x) aa )x a aa + )x a + a je realan broj) i iskazi: I) Za a <, skup re{ewa ovog sistema je, a]. II) Za 0 < a <, sistem ima jedinstveno re{ewe x =. a III) Za a =, skup re{ewa ovog sistema je, + ). Ta~ni iskazi su A) samo I) i III). B) samo II) i III). V) svi iskazi. G) samo II). D) samo I). N) Ne znam 0. Skup svih re{ewa nejedna~ine x+ x < u skupu ralnih brojeva je A), ]. B), + ). V), ). G) prazan skup. D) [0, ). N) Ne znam. Ako je trojka x, y, z) re{ewe sistema jedna~ina: y + z x + z 5 + x + y + = y + z 5 x + z 5 x + y + = 6 5 y + z + x + z 5 x + y + = 6, tada je x y + z jednako A). B) 4. V) 5. G). D) 7. N) Ne znam. Sistem x + y =, x ay = 0, x + ay = 5 ima re{ewa, ako je a jednako A) 6. B) 9. V) 5. G) 6. D) 7. N) Ne znam.

12 . Dat je sistem jedna~ina po x, y, z) x + y + z = x + y + az = ax + by + az = u kome su a, b realni parametri i iskazi: I) Ako je a b i b, sistem ima jedinstveno re{ewe. II) Ako je a = i b, sistem ima beskona~no mnogo re{ewa. III) Ako je a = b, b = i a, sistem nema re{ewa. Ta~ni iskazi su A) samo I) i III). B) samo I) i II). V) svi iskazi. G) samo II) i III). D) samo I). N) Ne znam 4. Skup svih vrednosti realnog parametra a takvih da za re{ewe x, y) sistema jedna~ina x + y = x + a + )y = a va`i x + y < 0 je A) R \ { }. B), ). V) G). D), )., ). N) Ne znam 5. Vrednosti parametra a, za koje je svaki realan broj x re{ewe ne- pripadaju jedna~ine x 7 6a + 5 a A), 8 ], + ). B) 5, 5 [ 6], + ). V) 7 8, ]. G), ]. D), 7 6 ]. N) Ne znam 6. Prava sadr`i ta~ku A8, 5) i se~e pravu y = 7x + 9 u ta~ki B pod pravim uglom. Zbir koordinata ta~ke B je A) 9. B) 7. V). G) 7. D) 0. N) Ne znam 7. Koliko ima parova x, y) sa celobrojnim koordinatama koji zadovoqavaju uslov x + y? A) 5 B) 6 V) G) 4 D) 0 N) Ne znam 8. Oblast D u koordinatnoj ravni sadr`i ta~ke ~ije koordinate zadovoqavaju nejednakosti x y 6 0, x + y 7 0, 5x y + 0, x + 4y 0.

13 Povr{ina oblasti D je A) 9. B) 4. V). G) 9. D) 70. N) Ne znam 9. Funkcija f : R R data je sa x, x < fx) = x +, x x +, < x Koliko me u slede}im podskupovima domena ove funkcije [, ), [0, ), [0, ], [, + ), [, + ),, + ), {,,, 4, 5}, {, 4, 5, 6} ima onih na kojima je funkcija f opadaju}a? A) B) V) 5 G) 4 D) 8 N) Ne znam 0. Funkcija f : R R data je sa fx) = x, x < x, x < 0 x, 0 x < x 4, x Grafik funkcije g : R R date sa gx) = f x ) +, x R je:

14 grafici.eps 4

15 STEPENOVAWE I KORENOVAWE. Za proizvoqne realne brojeve x i y i proizvoqan prirodan broj n koje od slede}ih ekvivalencija va`e: I) x > y x n > y n ; II) y = x y n = x n ; III) y = n x y n = x? A) Samo I) i III). B) Samo I) i II). V) Sve. G) Samo II) i III). D) Nijedna. N) Ne znam 5 7. Broj jednak je broju 05 A) 70. B) 4. V) 5. G) 4 0. D). N) Ne znam. Broj + jednak je broju A) 4. B) ). V). G). D). N) Ne znam 4. Broj jednak je broju A) 5. B) 6 7. V). G). D). N) Ne znam 5. Broj jednak je broju 4 A) ). B) V). G). D) 6. N) Ne znam 6. Ako je a = 0, 5 0,5 + 0, 5 0,5 ) 0,5 i b =, , , ,00000, tada je A) a < < b. B) a < b <. V) b < < a. G) < a < b. D) < b < a. N) Ne znam 7. Ako je a = + ) i b = ), onda je vrednost izraza a + ) + b + ) jednaka + A). B) +. V). G). D) 0. N) Ne znam 8. Vrednost izraza a + b a ab) : a 5 a b a a b b

16 za a =, i b = je 5 A) 0, 5. B) 7. V), 5. G) 0, 84. D) 7, 56. N) Ne znam 9. Ako je a n = n + ) n + n, tada je zbir n + a + a + + a 99 jednak A). B). V). G). D) Ako je x > 0 i y > 0, izraz je jednak izrazu A) x + y xy. B) x + y + x + y + xy x + y. x +. V) y G). D) xy x + y. N) Ne znam + x 0,5 + x 0,5 + x : x,5. Izraz A) x +. B) x. V) znam 9. N) Ne znam 0 x + y x y za svako x 0 i x je jednak x. G) x. D) x +. N) Ne a + a + a. Ako je a realan broj razli~it od nule, tada je jednako A). B) a. V) a. G) a a. D). N) Ne znam a a. Za proizvoqne pozitivne racionalne brojeve p i q takve da je pq >, izraz p ) p p ) q p q q jednak je A) G) p q p ) q q + ) p q p. B). V) p q ) q q q p. ) p D) p p+q. q N) Ne znam 4. Neka je A = + x) + x) + x) x) pri ~emu je 0 < a <, je 6 ) p+q pq ) p q.. Vrednost izraza A za x = a a +,

17 A) a + a a B) a. V) a. G). D). N) Ne znam a 5. Neka je A = A) x + x x + x +, pri ~emu je 0 < a <, je a a. B) a a. V) a a. G). D). Vrednost izraza A za x = a. N) Ne znam 6. Jedna~ina x + + x + + x + x + = A) ima ta~no jedno re{ewe. B) ima ta~no dva re{ewa. V) ima ta~no tri re{ewa. G) ima beskona~no mnogo re{ewa. D) nema re{ewa. N) Ne znam 7. Ako je x + x 4 y + y + x y 4 = 8, tada je x + y jednako A). B) 4. V). G) 4. D) 64. N) Ne znam 8. Date su funkcije: f x) = x ), f x) = x, f x) = x x x +, f 4 x) = x ) x ). Koje tvr ewe je ta~no? A) Sve date funkcije su jednake. B) f = f = f f 4. V) Sve date funkcije su me usobno razli~ite. G) f = f f, f 4 f. D) f = f f = f 4. N) Ne znam 9. Ako je b >, tada je izraz b b b ) b 4 + b + b b + ) b 4 + b + b identi~ki jednak izrazu b A). B) b. V) b. G) b. D) b. N) Ne znam b + b + + b + b 0. Ako je ax = by = cz i x + y + = x, y, z, a, b, c realni brojevi, z a + b + c 0), tada je izraz ax + by + cz jednak 9a + b + c ) a + b + c ab + bc + ca. a + b + c A). B) a + b + c V) + a b + b c + c a. G). a + b + c D). N) Ne znam abc 7

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

1 Pojam funkcije. f(x)

1 Pojam funkcije. f(x) Pojam funkcije f : X Y gde su X i Y neprazni skupovi (X - domen, Y - kodomen) je funkcija ako ( X)(! Y )f() =, (za svaki element iz domena taqno znamo u koji se element u kodomenu slika). Domen funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Marija Stani} Neboj{a Ikodinovi} TEORIJA BROJEVA Zbirka zadataka

Marija Stani} Neboj{a Ikodinovi} TEORIJA BROJEVA Zbirka zadataka Marija Stani} Neboj{a Ikodinovi} TEORIJA BROJEVA Zbirka zadataka 2004 Sadr`aj Predgovor 5 1. Funkcija ceo deo 7 1.1. Zadaci........................... 10 2. Deqivost celih brojeva 22 2.1. Zadaci...........................

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija 18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci za pripremu prijemnog ispita

Zadaci za pripremu prijemnog ispita UNIVERZITET U KRAGUJEVCU PRIRODNOMATEMATI^KI FAKULTET INSTITUT ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU Zadaci za pripremu prijemnog ispita KRAGUJEVAC, 2017 GODINE INSTITUT ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU Zadaci za pripremu

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici Meko računarstvo Student: Indeks:. Poja fazi skupa. Vrednost fazi funkcije pripadnosti je iz skupa/opsega: a) {0, b) R c) N d) N 0 e) [0, ] f) [-, ] 2. Poja fazi skupa 2. Na slici je prikazan grafik: a)

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Domai zadatak Zlatko Lazovi 30. decembar 2016. verzija 1.1 Sadraj 1 METRIQKI PROSTORI 2 1 1 METRIQKI PROSTORI a) Neka je (M, d) metriqki prostor i neka je (x

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1. 09.0200 Prvi razred A kategorija Ako je n prirodan broj, dokazati da 3n 2 + 3n + 7 nije kub nijednog prirodnog broja. U trouglu ABC je ABC = 60. Neka su D i E redom preseqne taqke simetrala uglova CAB

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, 004. Vladimir Balti Pojam polinoma. Prsten polinoma.. Dati su polinomi P (x) = x + x +, Q(x) = x 4 x +, R(x) = x x +. Proveriti da li za

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost. 00200 Prvi razred A kategorija Neka su a 1 < a 2 < < a n dati realni brojevi. Na i sve realne brojeve x za koje je izraz x a 1 + x a 2 + + x a n najmanji. Na i sve trojke međusobno razliqitih dekadnih cifara

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 1. Matematička logika. Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science, University of Novi Sad, Serbia.

Iskazna logika 1. Matematička logika. Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science, University of Novi Sad, Serbia. Matematička logika Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia oktobar 2012 Iskazi, istinitost, veznici Intuitivno, iskaz je rečenica koja je ima tačno jednu jednu istinitosnu

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat

Διαβάστε περισσότερα

1 ISKAZNA I PREDIKATSKA LOGIKA Zadaci Rešenja SKUPOVI Zadaci RELACIJE Zadaci Rešenja...

1 ISKAZNA I PREDIKATSKA LOGIKA Zadaci Rešenja SKUPOVI Zadaci RELACIJE Zadaci Rešenja... Sadržaj 1 ISKAZNA I PREDIKATSKA LOGIKA 3 1.1 Zadaci............................... 6 1.2 Rešenja.............................. 8 2 SKUPOVI 13 2.1 Zadaci............................... 16 2.2 Rešenja..............................

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa Binarne operacije Binarna operacija na skupu A je preslikavanje skupa A A u A, to jest : A A A. Pišemo a b = c. Označavanje operacija:,,,. Poznate operacije: sabiranje (+), oduzimanje ( ), množenje ( ).

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Seminar Druxtva matematiqara Srbije, Beograd, Polinomi u nastavi matematike u osnovnoj i sredƭoj xkoli

Seminar Druxtva matematiqara Srbije, Beograd, Polinomi u nastavi matematike u osnovnoj i sredƭoj xkoli Seminar Druxtva matematiqara Srbije, Beograd, 12.02.2017. Polinomi u nastavi matematike u osnovnoj i sredƭoj xkoli dr Vladimir Balti, Matematiqka gimnazija, baltic@matf.bg.ac.yu Polinomi su izuzetno bitna

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

( ) A) 1; B) 2; V) 3; G) 4; D) 5; N).

( ) A) 1; B) 2; V) 3; G) 4; D) 5; N). PRIJEMNI ISPIT (15. 06. 1996) 1. Vrednost izraza 2. Dati su ~etvorouglovi: kvadrat, romb, pravougaonik, jednakokraki trapez i deltoid. Koliko od ovih pet ~etvorouglova su centralno simetri~ni (imaju centar

Διαβάστε περισσότερα

On predstavlja osnovni pojam, poput pojma tačke ili prave u geometriji. Suštinsko svojstvo skupa je da se on sastoji od elemenata ili članova.

On predstavlja osnovni pojam, poput pojma tačke ili prave u geometriji. Suštinsko svojstvo skupa je da se on sastoji od elemenata ili članova. Pojam skupa U matematici se pojam skup ne definiše eksplicitno. On predstavlja osnovni pojam, poput pojma tačke ili prave u geometriji. Suštinsko svojstvo skupa je da se on sastoji od elemenata ili članova.

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Elementarna matematika Prvi domai zadatak 2017/18

Elementarna matematika Prvi domai zadatak 2017/18 Elementarna matematika Prvi domai zadatak 017/18 1 Na koliko naqina tri studenta studijskog programa matematika, tri studenta studijskog programa raqunarske nauke i tri studijskog programa fizika moemo

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1 Na kolokviju nije dozvoljeno koristiti ni²ta osim pribora za pisanje. Zadatak 1. Ispitajte odnos skupova: C \ (A B) i (A C) (C \ B). Rje²enje: Neka je x C \ (A B). Tada imamo x C i x / A B = (A B) \ (A

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2 ELEMENTARNA MATEMATIKA 1. Osnovni pojmovi o funkcijama Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα