Februar, godina Tema: Stabilni sistemi za dojavu požara. SIGURNOST DOO ul. V. Jocića Niš kontakt: 063/ ; 018/

Σχετικά έγγραφα
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

18. listopada listopada / 13

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Kaskadna kompenzacija SAU

TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Obrada signala

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PRAVILNIK. ("Sl. list SFRJ", br. 24/90) Član 1

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Termovizijski sistemi MS1TS

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 10 i 11 Vatrodojava i plinodojava

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Elementi spektralne teorije matrica

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

( , 2. kolokvij)

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Drugi zakon termodinamike

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Mašinsko učenje. Regresija.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO

H07V-u Instalacijski vodič 450/750 V

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Operacije s matricama

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

GASNO STANJE.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

UPUTSTVO ZA PROJEKTOVANJE. konvencionalni sistemi za dojavu požara. sistemi za upravljanje gašenjem požara

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

PRAVILNIK O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA MERILA NIVOA ZVUKA. ("Sl. list SRJ", br. 27/2001) Član 1

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

5. Karakteristične funkcije

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Regulacioni termostati

7 Algebarske jednadžbe

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Žiro račun: Matični broj: Šifra delatnosti: PDV: PIB: STRUČNI NALAZ

Transcript:

SISTEMI ZA DOJAVU POŽARA Visoka tehnička škola strukovnih studija u Nišu Februar, 2013. godina Tema: Stabilni sistemi za dojavu požara SIGURNOST DOO ul. V. Jocića 19 18000 Niš kontakt: 063/470-488; 018/585-515

PRAVNI OSNOV - Zakon zaštite od požara (sl.glasnik RS 111/09 ) - Član 42. Pri projektovanju i izgradnji visokih stambenih objekata i objekata javne namene (hoteli, robne kuće, bioskopi, pozorišta, biblioteke, dečje ustanove, škole i visokoškolske ustanove, zdravstvene ustanove, sportske dvorane, koncertne dvorane, stadioni i sl.), kao i u objektima u kojima se čuvaju umetnička dela, obavezna je ugradnja uređaja koji omogućavaju blagovremeno otkrivanje i javljanje požara. U objektima u kojima se odvijaju tehnološki procesi u kojima se proizvode, prerađuju, koriste i skladište zapaljive, eksplozivne i druge opasne materije, u visokim objektima (osim stambenih zgrada), u zgradama arhiva i dokumentacije od posebne vrednosti, u objektima u kojima se obavlja trgovina površine preko 3500 m2, u objektima koji služe za izložbe površine preko 1000 m2, muzejima, bioskopima, pozorištima, aerodromskim zgradama površine preko 1000 m2, pored uređaja iz stava 1. ovog člana, obavezna je i ugradnja uređaja koji omogućavaju blagovremeno gašenje požara (stabilni sistemi za gašenje požara). SIG GURNOST D OO - Član 44. Za izvedene stabilne instalacije namenjene gašenju ili dojavi požara, detekciji zapaljivih gasova i para, kao i za druge zaštitne uređaje, opremu i instalacije koje služe za sprečavanje izbijanja, širenja i gašenje požara, izvođač radova je dužan da pribavi sertifikat od ovlašćenog pravnog lica o ispravnosti tih uređaja, opreme i instalacija i da zapisnik o obavljenom ispitivanju ispravnog funkcionisanja tih uređaja, opreme i instalacija stavi na uvid komisiji nadležnoj za tehnički prijem objekata. Ispravnost instalacija iz stava 1. ovog člana mora se proveravati najmanje dva puta godišnje od strane ovlašćenog pravnog lica, u skladu s tehničkim propisima i uputstvima proizvođača. O obavljenim proverama vodi se evidencija u koju se unose podaci o izvršenoj proveri i stručni nalaz. Zaposleni u ovlašćenom pravnom licu koji obavljaju ispitivanja moraju imati položen stručni ispit. Ministar propisuje posebne tehničke i druge uslove koje mora ispunjavati ovlašćeno pravno lice iz stava 1. ovog člana, kao i program i način polaganja ispita iz stava 4. ovog člana. Ministarstvo daje ovlašćenje pravnom licu za obavljanje poslova iz st. 1. i 2. ovog člana i vodi evidenciju o izdatim ovlašćenjima za obavljanje poslova ispitivanja uređaja instalacija i opreme iz stava 1. ovog člana.

PRAVNI OSNOV - Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za dojavu požara ("Sl. list SRJ", br. 87/93) Ovim pravilnikom ik propisuju se: zahtevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju i održavanju stabilnih instalacija za dojavu požara, postupak i način označavanja č i obeležavanja uređaja đ i delova sistema za dojavu požara, tehničke mere nadzora stabilnih instalacija za dojavu požara, način rukovanja i održavanja sistema i uređaja, zahtevi za broj i razmeštaj javljača požara, zahtevi za povezivanje stabilne instalacije zadojavu sa tehnološkom i elektrotehničkom opremom, zahtevi za kontrolne knjige pregleda i ispitivanja stabilne instalacije za dojavu požara. SIG GURNOST DOO

FAZE RAZVOJA POŽARA SA ASPEKTA DETEKCIJE Dinamika sagorevanja zavisi od strana požarnog trougla: goriva materija - izvor toplote - kiseonik SIGURNOST DOO Detekcija: energija -> (toplotna, EM zračenje) ili čestice (dim) Pojave koje se detektuju -> DIM, TOPLOTA, PLAMEN

JAVLJAČI POŽARA VRSTE I PODELE JAVLJAČA POŽARA SIGURNOST DOO

JAVLJAČI POŽARA RUČNI JAVLJAČI POŽARA Od aktiviranja do signalizacije ~ 3 s; Postavljaju se na putevima za evakuaciju, u hodnicima, prolazima, na izlazima, na stepeništima, u blizini aparata za gašenje požara; Na visini od 1,5 m, unutar objekta na rastojanju od 40 m, spolja do 120 m. Tipovi zaštite: IP24, IP55, IP67 I zaštita od predmeta (prašine) P zaštita od vode I (0.. 6) P (0.. 8) Ako sistem za dojavu požara sadrži iručne i automatske javljače požara, ž ručni javljači j treba da se grupišu u posebne, odvojene zone ili u posebne linije dojave. Kod klasičnih (kolektivnih) sistema za dojavu požara nije dozvoljeno kombinovanje ručnih i automatskih javljača u okviru jedne zone dojave.

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI TOPLOTE PRINCIPI KONSTRUKCIJE JAVLJAČA TOPLOTE Osnovna podela - Javljači fiksne temperature (termostatički, termomaksimalni, eng. fixed heat detector), - Javljači gradijenta temperature (termodiferencijalni, eng. rate-of-rise detector).

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI TOPLOTE TERMODIFERENCIJALNI JAVLJAČI Najstariji tip (oko 1860.) Granična vrednost po EN 54 57 C (u praksi 10 C do 35 C iznad ambijentalne temperature). Termomaksimalni javljač sa bimetalom (Invar - kombinacija 36% nikla i 64% gvožđa. FeNi36) Tem mperatura Alarm Vreme Normalno stanje Termomaksimalni javljač sa topivim elementom (Wood-ov element (metal) - legura od 50% bizmuta, 26.7% olova, 13.3% kalaja i 10% kadmijuma. Topi se na temperaturi od 69 do 72 C.) Termomaksimalni javljač sa sondom

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI TOPLOTE TERMODIFERENCIJALNI JAVLJAČI Detektuju brzinu porasta temperature u Termodiferencijalni pneumatski javljačj vremenu: Te mper ratura Alarm Normalno stanje Vreme Termodiferencijalni javljači sa termistorom Termodiferencijalni javljač sa dijafragmom Tri stepena osetljivosti: 1. klasa: 1 o C/min 2. klasa: 3 o C/min 3. klasa: 5 o C/min NFPA granična vrednost: 12-15 o F/min (7-8 o C/min)

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI TOPLOTE Primeri realizacije javljača (detektora) toplote

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI DIMA Dva principa otkrivanja dima: radioaktivni jonizacioni javljači dima (eng. ionization smoke detector) optički optički javljači dima (eng. photoelectric t smoke detector) t ) Čestice dima neposredno posle generisanja - 0.01 m do0.4 m. Vidljivi dim - 0.4 m iveće. Opseg osetljivosti: za jonizacione javljače j od 0.01-1 m i za optičke javljače dimaod 0.5-10 m visoka osetljivost visoka osetljivost mala inertnost

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI DIMA JONIZACIONI JAVLJAČI DIMA Pogodni za čiste č vatre, manje osetljivi na guste dimove Dve elektrode (na 1 cm), izvor α zračenja (0.2 mg Am-241, Pt-239) Proces rekombinacije jona Intenzitet zračenja: 33.3 kbq/0.9 µcu Dve komore (merna i referentna); Posebno osetljiv za brze, otvorene požare neosetljiv na velike čestice dima; Lažne dojave kod prodora čestica prašine ili turbulencije vazduha; Skladišti se po pravilima za radioaktivni otpad;

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI DIMA OPTIČKI JAVLJAČI DIMA Dva principa otkrivanja dima: slabljenje j protoka svetlosti princip i apsorpcije (eng. light obscuration principle) i ) Intenzitet prelamanja svetlosti princip refleksije (eng. light scattering principle) Javljači dima na principu refleksije Tyndall effect ect (difuzna refleksija e svetlosti u prisustvu čestica dima); Dva-tri bljeska na 2-3 s (potrebna koncentracija dima u trajanju od 5-10 s); Javljači dima na principu p apsorpcije p

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI DIMA OPTIČKI JAVLJAČI DIMA SIGURNOST DOO Signal javljača dima u funkciji veličina čestica A optički ref., B optički aps., C - jonizacioni Javljač dima za prljave sredine

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI DIMA LINIJSKI OPTIČKI JAVLJAČI DIMA Linijski javljači j dima (linearni, bim javljači) j - (eng. linear smoke detector) Mogućnost podešavanja alarmnog praga od 25%, 50% i 70% zamračenja IC snopa, ili 25%, 35% i 50%; Kompenzira spore promene signala (1% u odnosu na referentni signal u toku 1h); Udaljenost do 100 m, rastojanje do 7.5 m, na visini do 25 m, minimalno 2.4 m; Pogodan za visoke prostorije;

JAVLJAČI POŽARA - JAVLJAČI PLAMENA Najvažnije osobine visoka osetljivost na zračenje plamena velika brzina odziva za otkrivanje požara sa brzim razvojem neosetljivost na zračenja koja ne potiču od požara blokiranje apsorpcije zračenja Spektar zračenja plamena kontinualno zračenje (posledica zagrevanja pri nepotpunom sagorevanju) linearni i spektar (rezultat t hemijskih reakcija u plamenu) pojedinačne linije (rezultat elektronskih prelaza) Principijelna podela javljača na osnovu talasne dužine ultraljubičasti lj ti do 300 nm vidljivi od 300 do 700 nm približno infracrveni od 700 nm do 1.3 μm infracrveni od 1.3 do 10 μm kombinovani Osnovna namena: Otkrivanje požara koji odmah obrazuju otvoreni plamen

JAVLJAČI GASA JAVLJAČI UGLJEN MONOKSIDA (CO) Produkt nepotpunog sagorevanja, bez boje i mirisa. Pod odgovarujućim okolnostima nastaje kaoposledica nepotpunog p sagorevanja čvrstih,, tečnih i gasovitih gorivih materijala i mogu da se nagomilaju u stanovima, kućama, hotelskim sobama,... Uticaj CO na organizam zavisi od mnogo faktora: pol, starost, fizička kondicija, postojanje akutnih i hroničnih bolesti, itd. Do fatalnog ishoda dovodi velika doza CO u kratkom vremenskom periodu, ali i mala doza u kombinaciji sa dugim vremenom ekspozicije. Uslovi nastanka CO: - blokirani ili loše projektovani dimovodni kanali i loša ventilacija, - izduvni gasovi automobila, generatora, upotreba roštilja, - u hotelskim sobama: kvar peći, bojlera i sl.

VIŠESENZORSKI (VIŠEKRITERIJUMSKI) JAVLJAČI POŽARA SIGURNOST DOO Primer višesenzorskog javljača požara -> (toplota + dim + IC zračenje + CO)

ORGANIZACIJA SISTEMA ZA DOJAVU POŽARA PODELA SISTEMA ZA DOJAVU POŽARA Osnovna klasifikacija sistema za otkrivanje i dojavu požara se zasniva na upotrebljenoj tehnologiji, odn. načinu realizacije u skladu sa primenjenom tehnologijom. Osnovni kriterijum za podelu -> adresibilnost uređaja. Dva tipa sistema za dojavu požara u skladu sa primenjenom tehnologijom: klasični (kolektivni, konvencionalni) sistemi adresibilni sistemi

ORGANIZACIJA SISTEMA ZA DOJAVU POŽARA PODELA SISTEMA ZA DOJAVU POŽARA -klasični (kolektivni, konvencionalni, zonski) sistemi SIGURNOST DOO - adresibilni sistemi

ORGANIZACIJA SISTEMA ZA DOJAVU POŽARA ORGANIZACIJA ALARMIRANJA Zona dojave požara ili požarna zona je prostor koji pokriva jedan ili više javljača požara i predstavlja najbližu odrednicu za lokalizaciju požara. Kod adresibilnih sistema za dojavu požara lokalizacija mesta izbijanja požara je na nivou adrese javljača. Stanja zone dojave požara ili adresibilnog javljača u petlji: normalno alarm kvar zone prekid zone ili kratak spoj zone Javljači u jednoj zoni mogu da budu ili automatski ili Javljači u jednoj zoni mogu da budu ili automatski ili ručni. Automatske zone dojave mogu da sadrže različite tipove automatskih javljača požara.

ORGANIZACIJA SISTEMA ZA DOJAVU POŽARA ORGANIZACIJA ALARMIRANJA Pouzdanost alarmiranja: ZAVISI OD VREMENSKIH KAŠNJENJA Vreme potvrde alarma ( potvrda prisustva ); Vreme provere alarma ( vreme izviđanja ). Pouzdanost alarmiranja: DVOZONSKA ZAVISNOST (udvojene zone )

CENTRALA ZA DOJAVU POŽARA ULOGA CENTRALE, OSNOVNE FUNKCIJE CENTRALE Uloga centrale za dojavu požara neprekidna kontrola rada svih podsistema u okviru sistema za dojavu požara, prihvatanje podataka od javljača i svih ostalih periferijskih uređaja uključivanje zvučne i svetlosne signalizacije u slučaju alarma prenosi informacija višem hijerarhijskom nivou i realizacija izvršnih funkcija Osnovne funkcije centrale za dojavu požara samodijagnostika svih ključnih funkcija same centrale vizuelna i zvučna signalizacija rukovanje podsistemima koje centrala pokriva (zadavanje parametara, uklj./isklj. zona, potvrda i resetovanje alarma itd.) odlučivanje o alarmnim kriterijumima i preduzimanje izvršnih funkcija arhiviranje događaja u sistemu: nastanak alarma, reset alarmnog stanja, kvar na liniji i ponovno uključenje zone, podešavanje realnog vremena, promena zavisnosti izlaza od ulaza, itd.

ORGANIZACIJA SISTEMA ZA DOJAVU POŽARA IZBOR I POSTAVLJANJE JAVLJAČA POŽARA -FAKTORI Kriterijum Mogući slučajevi Tip mogućeg požara Visina prostorije Ambijentalni iuslovi Ometajući faktori - prašina; - tinjajući požar sa razvojem dima; - otvoreni požar bez razvoja dima; - otvoreni požar sa česticama. i - ograničenja za javljače dimaitoplote -toplota; -vlaga; - strujanje vazduha... -dim; - elektromagnetna zračenja... zaštita ljudi ili imovine, materijali koji mogu da se nađu đ u objektu i njihove karakteristikekt tik u odnosu na vatru, procesi i delatnosti koje se odvijaju u objektu, namena objekta.