PRIJAVA PLANA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA MEDICINSKE SESTRE HKMS - E0001 NAZIV USTANOVE: OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA POŽEGA ADRESA: OSJEČKA 107, 34000 POŽEGA TELEFON: 034254431 FAX: 034271713 E-MAIL: ivica.brizar@gmail.com DATUM NAZIV TEME OPIS 24.01.2019. 07.02.2019. ZADAĆA MEDICINSKE SESTRE U SPRJEČAVANJU I KONTROLI INFEKCIJA CLOSTRIDIUM DIFFICILE KOD KIRURŠKIH PACIJENATA Cilj istraživanja: Ispitati učestalost izolacije C. Difficile u pacijenta kod kojih je postavljena sumnja na infekciju uzrokovanu C. difficile na kirurškim odjelima s posebnim osvrtom na prethodnu antimikrobnu terapiju, spol, dob pacijenta, medicinsku dijagnozu, mjesto boravka prije hospitalizacije te strategiju sestrinskih aktivnosti u borbi protiv infekcije. Ispitanici i metode: Provedeno je presječno istraživanje. Istraživanje je provedeno na kirurškim odjelima u razdoblju od studenog 2016 do svibnja 2018 godine. Za obradu podataka korišten je statistički paket IBM SPSS23. U istraživanju je sudjelovalo 319 ispitanika prosječne dobi 71,35 godina ( SD=12,25), a raspona od 13 do 95 godina. Rezultati: Istraživanje pokazuje da je ukupno 5,2% ispitanika razvilo infekciju. Najviše na Odjelu za traumatologiju i ortopediju, više žena. Nema razlike u broju infekcija s obzirom na boravište prije hospitalizacije, na uzimanje antimikrobne terapije i medicinske dijagnoze. Zaključak: Iz provedenog istraživanja može se zaključiti: Odjel za traumatologiju i ortopediju imaju značajno više ispitanika u odnosu na Odjel abdominalne kirurgije, opće kirurgije i urologije. Nema razlike u broju infekcija s obzirom na PREDAVAČ (VODITELJ) Ružica Dijaković, MJESTO ODRŽAVANJA
07.03.2019. 04.04.2019. PROCJENA KORIŠTENJA LIJEKOVA KORISNIKA DOMA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE POŽEGA antimikrobnu terapiju, te je više žena razvilo infekciju, a specijalne mjere korištene su kod svih ispitanika. Cilj istraživanja: Odgovoriti na pitanja utječu li starosna dob, spol i pokretnost ispitanika na prosječnu dnevnu potrošnju lijekova, utvrditi koliki je udio ispitanika izložen politerapiji, koriste li se pojedine skupine lijekova u skladu sa svjetskim trendovima te otkrivanje, statistički opis i usporedba s preostalim skupinama ispitanika i uzorkom u cjelini. Materijali i metode: Provedena je studija opservacijsko presječno istraživanje. Uzorak se sastojao od 120 ispitanika smještenih u Domu za starije i nemoćne osobe Požega. Kriterij za odabir ispitanika bio je da su svi stariji od 65 godina i da im propisane lijekove dijeli medicinska sestra. Podatci o vrsti i količini lijekova kod ispitanika prikupili su se izravno od liječnika primarne zdravstvene zaštite te iz evidencije medicinskih sestara o podjeli terapije. Lijekovi su bili klasificirani po ATK sustavu klasifikacije lijekova. Rezultati : Rezultati HSD testa dokazuju signifikantnu razliku između prosječne dnevne potrošnje lijekova i dobnih skupina. Najmanje lijekova uzima 48 ispitanika najstarije dobne skupine - 5,8 lijekova dnevno, a najviše srednja dobna skupina - 7,3 lijeka dnevno. Prosjek dnevne potrošnje lijekova svih ispitanika iznosi 6,6 lijekova (medijan iznosi 6), a najviše se koriste lijekovi iz skupine N3, C2 i A1 što se može usporediti sa sličnim istraživanjima provedenima u svijetu i kod nas. 72,5 % ispitanika uzima pet i više lijekova dnevno (politerapija). Prepoznato je šest klastera koji čine cjeline kroz četiri obilježja (ukupna potrošnja lijekova, dob, spol i pokretnost). Zaključak: Starije osobe su u velikom broju izložene politerapiji. Dobiveni su rezultati pokazatelj potrebe trajne edukacije liječnika primarne zdravstvene zaštite, gerontologa i medicinskih sestara radi sigurne i racionalne primjene lijekova kod osoba starije životne dobi. Maja Župan,
02.05.2019. 06.06.2019. UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI I TJELESNE MASE NA TEGOBE ŽENA U KLIMAKTERIJU Cilj istraživanja: Ispitati utjecaj tjelesne aktivnosti i tjelesne mase na tegobe žena u klimakteriju. Nacrt studije: Presječna studija Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 170 žena u klimakteriju u dobi od 45 do 60 godina. Kao instrument korišten je anonimni anketni upitnik. Rezultati: Na osnovi provedenog istraživanja možemo zaključiti da je gotovo polovina ispitanica prekomjerne tjelesne mase, a jedna četvrtina ih je pretilo. U domeni tjelesne aktivnosti na poslu, znatno je veća aktivnost ispitanica koje žive na selu i koje su ispodprosječnih primanja, dok je u domenama tjelesne aktivnosti u sportu i u slobodno vrijeme veća aktivnost ispitanica koje žive u gradu. Najviše su izražene vazomotorne, a najmanje psihosocijalne tegobe. Ispitanice koje su izložene većoj tjelesnoj aktivnosti na poslu imaju izraženije psihosocijalne i seksualne tegobe, dok one koje su više izložene tjelesnoj aktivnosti u sportu imaju izraženije vazomotorne tegobe. Ispitanice koje se više bave tjelesnom aktivnosti u svoje slobodno vrijeme imaju manje izražene psihosocijalne, fizičke i seksualne tegobe te im je kvaliteta života značajno bolja. Zaključak: Rezultati dobiveni provedenim istraživanjem ukazuju na potrebu poticanja i uključivanja žena svih dobnih skupina u neki oblik sportske aktivnosti, a pravo vrijeme za to je odmah jer se samo pravodobnim djelovanjem mogu prevenirati mnogobrojne menopauzalne tegobe, a time i postići bolja kvaliteta života. Silvija Marić, 12.09.2019. 10.10.2019. POVEZANOST UVOĐENJA KONTROLNE KIRURŠKE LISTE I POJAVE OPĆIH Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li povezanost među implementiranjem kontrolne kirurške liste i smanjenjem općih kirurških komplikacija te veće sigurnosti za pacijente. Ispitanici i metode. Ukupno je praćeno 240 pacijenta, podijeljenih u dvije grupe, koji su operirani u Općoj županijskoj bolnici Požega, u prvih šest mjeseci 2018. godine. Prvu su Blaženka Vranić,
KIRURŠKIH KOMPLIKACIJA skupinu činili bolesnici operirani prije uvođenja kontrolne kirurške liste na kirurškim odjelima, a drugu skupinu bolesnici operirani tijekom provođenja kontrolne kirurške liste. Svi su bolesnici punoljetni i operirani u općoj anesteziji. Razlike kategorijskih varijabli testirane su χ2 testom, a po potrebi Fisherovim egzaktnim testom. Normalnost raspodjele numeričkih varijabli je testirana Shapiro-Wilkovim testom. Razina značajnosti je postavljena na Alpha = 0,05. Rezultati. Infekciju rane imalo je 24 (10 %) pacijenta, značajno više, njih 17 (14 %), prije uvođenja kontrolne kirurške liste (X2 test, P = 0,04) u odnosu na pacijente tijekom uvođenja navedene liste. Druge komplikacije (hematom, serom i fluktuacija) bile su zabilježene kod 55 (23 %) pacijenta, značajno više, kod 42 (35 %) pacijenta, iz skupine prije uvođenja kontrolne kirurške liste (X2 test, P < 0,001). Smrtni ishod je zabilježen kod 3 (1,3 %) pacijenta, dva (2 %) prije uvođenja kontrolne i jedan (0,8 %) iz skupine tijekom uvođenja navedenih lista. Zaključak. Postoji značajna razlika u pojavi nekih općih kirurških komplikacija među operiranim bolesnicima prije i nakon uvođenja kontrolne kirurške liste te se samim tim povećala i sigurnost pacijenta. 07.11.2019. 12.12.2019. ZNANJA I NAVIKE TRUDNICA VEZANO UZ KONZUMACIJU ALKOHOLA U TRUDNOĆI U POŽEŠKO SLAVONSKOJ ŽUPANIJI Cilj: Utvrditi znanja i navike trudnica vezano uz konzumaciju alkohola u trudnoći te ispitati postoji li razlika obzirom na dob, razinu obrazovanja i socijalni status. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno unutar Službe zdravstvene zaštite žena Doma zdravlja Požeško-slavonske županije te u ginekološkoj ambulanti poliklinike Intermed kao presječna studija u koju je bilo uključeno 115 ispitanica. Istraživanje je provedeno anonimno, kroz samostalno izrađeni anketni upitnik s 25 pitanja. Kategorijski podatci su predstavljeni apsolutnim i relativnim frekvencijama. Rezultati : Alkohol tijekom trudnoće konzumira 18% trudnica, Katarina Hegol,
uglavnom 1-2 pića jednom mjesečno ili rjeđe, dok se 3% trudnica opija. Nisu utvrđene značaje razlike vezane uz dob, obrazovanje i socijalni status. Zbog trudnoće značajno više promijenile su navike ispitanice s 30 i više godina (Fisherov egzaktni test, P = 0,04). 39% ispitanica kao vodeći izvor informacija uz ovu temu navode suvremene medije, iako je u brojnim radovima naglašavana uloga zdravstvenih djelatnika. Za fetalni alkoholni sindrom čulo je 34 % ispitanica, značajno više ispitanice visoke stručne spreme te zaposlene (χ2 test, P = 0,001), dok je za fetalne alkoholne efekte čulo 26,9% ispitanica. Samo 27% ispitanica prepoznalo je deformaciju lica i mikrocefaliju kao moguću posljedicu fetalne izloženosti alkoholu. Prema procjeni trudnica potrebno je sve preventivne i edukativne mjere više provoditi. Zaključak: Žene konzumiraju alkohol za vrijeme trudnoće unatoč stavu da alkohol može izazvati zdravstvene poteškoće jer im nedostaje specifičnog znanja, stoga je nužno poboljšati metode edukacije i prevencije. HKMS - E0001 GLAVNA SESTRA ZDRAVSTVENE USTANOVE Štefica Knežević,prvostupnica sestrinstva RAVNATELJ ZDRAVSTVENE USTANOVE Prof.dr.sc. Željko Glavić, prim.dr.med. Plan izradio: Ivica Brizar, M. P.