Sveučilište u Zagrebu - Agronomski Fakultet Zavod za hranidbu životinja Hranjivost suši izloženog kukuruza Grbeša Darko Zagreb, 5. prosinac 2012.
UVOD Proizvodnja zrna kukuruza Zemlja Površina pod kukuruzom, ha Proizvodnja kukuruza, t Proizvodnja, t/ha SVIJET 159,531,007 817,110,509 5.12 USA 32,209,277 333,010,910 10.34 Kina 30,478,998 163,118,097 5.35 Brazil 13,791,219 51,232,447 3.71 EU-27 5,600,000 57,000,00 10.18 India 8,400,000 17,300,000 2.06 Mexico 7,200,000 20,202,600 2.81 Argentina 2,337,175 13,121,380 5.61 HRVATSKA* 300,000 2,060,000 6,90 Food and Agriculture Organization of the United Nations, Statistics Division (2009). "Maize, rice and wheat:area harvested, production quantity, yield * DZS RH, 2011.
Najčešći čimbenik ograničenja proizvodnje kukuruza Nedostatak vode u tlu povezan s visokim temperaturama Značajno niži prinosi kukuruza u SAD i RH uzrokovani sušom javljaju se svake pete godine u zadnjih 50 godina, u zadnjih 10 godina suše su učestalije, svake 3 godine i javljaju se često za redom jedna nakon druge (2011., 2012.). Suša i vrućine smanjuju prinos i kvalitetu kukuruza prinos soje i suncokreta, te naknadnog porasta krmnih kultura s oranica i livada, porast cijene tri najzastupljenije hranjive tvari (škrob, vlakna, protein) u obroku krava.
Kukuruz kao hrana za goveda Cijelo zrno i suproizvodi Silaža Cijela biljka Viskovlažni klip Zrno (s klipom) DDGS - kukuruzna komina u RH 85% kukuruza se koristi kao hrana za životinje Kukuruz u obliku silaže cijele biljke i klipa, te suhog zrna je glavna hrana krava na našim farmama, pa je bitno znati kakve su promjene njihove hranjivosti uzrokuju suša i vrućine.
Prinos suhe tvari U pravilu veće je smanjenje prinosa nego hranjivosti VARIJABILNOST Silaža kukuruza pogođenog sušom uvjetno dobra hrana za domaće životinje pravilno siliranje i dopuna obroka s HT koje nedostaju. Cijela biljka kukuruza oštećenog sušom ima 50-90% prinosa (t/ha) ST i energije silaže iz normalne godine Gubici potječu iz smanjene visine stabljike, manje težine klipa i manjeg udjela zrna u klipu. omjer zrna i ne-zrnatih dijelova biljke je Normalna godina 52:48% sušna godina 15:85%.PRINOS 12,5-19,5 TONA ZELENE MASE BELJE POPOVAC
Utjecaj starosti kukuruza u vrijeme pojave suše na smanjenje prinosa kukuruza STAROST KUKURUZA U TRENUTKU POJAVE SUŠE SMANJENJE PRINOSA, % Vegetativni stadiji 5-10 Metličanje 10-25 Prašenje 40-50 Vodenasto zrno 30-40 Tjestasto zrno 20-30 Opće pravilo u SAD je da se po svakih 30 cm visine biljke (bez metlice) dobije prinos od 2,5 t zelene mase (30% ST) po hektaru. 1 tona silaže kukuruza (30% ST) izložene suši sadrži oko 120 kg zrna, dok normalna silaža 182 kg.
Nakupljanje hranjivih tvari zrna kukuruza tijekom sazrijevanja
Prinos suhe tvari Smanjenje prinosa ST i energije ovisi od - stadija zrelosti u trenutku pojave suše i o - trajanju suše. Najveće gubitke od 70-90% uzrokuje manjak vode dva tjedna prije i nakon svilanja i oplodnje može dovesti do nerazvijenog klipa, pa čak i do pojave jalovih biljaka bez ili s malo klipa ili zrna veći udjel stabljike nego u normalnim biljkama
Vegetativni rast u sušnom i vlažnom razdoblju
Suša tijekom vegetativnog i generativnog razdoblja
Silaža sa i bez zrna
Vrijeme skidanja Biljke kukuruza izložene suši skidaju se u vrlo različitim vremenima, ovisno o stadiju u kojem je suša započela i koliko duga je trajala. Opće je pravilo da biljke kukuruza pogođene sušom prije oplodnje možemo skidati ranije. Kriterij za skidanje gubitak sposobnosti lista da se odmata tijekom noći i početak sušenja vrha biljaka. Jalove biljke nemaju daljnju sposobnost oporavka, ako se sušenje lista nastavi, tada se stvoreni šećeri koriste za održavanje stabljike, pa se smanjuje i prinos i hranjivost zelene mase za siliranje. Kada je polovina listova suha ili mrtva, tada treba kositi i silirati jalove biljke kukuruza.
Vrijeme skidanja Pri hranjenju krava sa silažom jalovih biljaka kukuruza s malo ili bez klipa treba imati na umu da ona ima veliki volumen, isti volumen ove silaže daje manje hranjiva od normalne silaže. Nema smisla odgađanje košnje jalovih biljaka osušenog lista smanjuje se prinos i hranjivost, te onemogućuje ranija sjetva naknadnih usjeva. Ako se suša nastavi nakon oplodnje biti će manje zrna i manja njihova popunjenost škrobom.
Oplođene biljke Biljke koje su se oplodile treba kontrolirati - nakon 7-10 dana da se vidi jesu li se razvili bijeli mjehurići. Ako nakon nježnog ljuštenju komušine i trešnji klipa otapane većina svile došlo je do oplodnje svila koja je ostala pokazuje broj neoplođenih zrna. Oplođene biljke ne skidati sve dok je lišće zelene boje, a vlažnost veća od 70%.
Dijagram donošenja odluke za vrijeme skidanja kukuruza Koliko je dobra oplodnja? DOBRA Za koju će se namjenu koristiti? LOŠA ILI JALOVA Košnja za silažu pri odgovarajućoj vlazi SILAŽA, A, VVK Košnja pri odgovarajućoj vlazi. ZRNO Kad se pojavila suša? Suša u ranoj fazi nalijevanja zrna (VT T-R2) ZA SILAŽU Suša u kasnoj fazi nalijevanja zrna (R5 R5-6) Suša u sredini nalijevanja zrna (R3 R3-4) Koliko je zelena biljka? Kakva je kvaliteta stabljike? Komušina je smeđa ZA SPREMANJE SILAŽE, MOŽDA ZA VVK Komušina je zelena. Kakva je kvaliteta stabljike? LOŠA Za spremanje silaže ili VVK, možda za zrno no. LOŠA za spremanje silaže ili VVK, možda za zrno. DOBRA Očekujete li oborine? DOBRA Za spremanje silaže, VVK ili zrno no. NE Za spremanje silaže ili VVK, možda za zrno no. DA Za spremanje silaže, VVK ili zrno no.
Vlaga veća u sušom pogođenoj biljci Sušom pogođena biljka kukuruza silira se pri istom sadržaju vlage kao i normalni kukuruz Kada je sadržaj vlage u biljci 65-70%, odnosno 30-35% u ST. Stabljika je glavi sastojak biljke pogođene sušom i sadrži najviše vode, iako se čini suhom sadrži dosta vode. Na primjer, kada zrno u vrijeme berbe sadrži 30% vode tada je stabljika sadrži 1,5 do 2 puta više (47-67%). U vrijeme siliranja koje je uvijek prije berbe i za vrijeme suše stabljika može sadržavati više (>70%) vlage. Početne analize silaže jalovih biljaka kukuruza roda 2012. u RH pokazuju da imaju puno vode ( 70%), dok silaže s različitim udjelom klipa sadrže nešto manje (68%) vode, nego silaže normalnih godina (65%). Silaže su silirane nešto ranije, ali je sadržaj suhe tvari unutar optimalnih vrijednosti (30-38%) ST.
Vlaga Sve dok je biljka zelena ona sadrži dosta vlage, ne treba je silirati. Ako silaža masa sadrži znatno više vode od 70% Gubitak mase u ocjedku, Dugotrajna fermentacija silaže, Manja konzumacija i energetska vrijednost. Nisu dobre ni presuhe silaže (>45%) ST - manje energije u pokusima je utvrđeno da daju do 3 kg/d/grlu manje mlijeka. Važno je znati što točniji sadržaj vode u zelenoj biljci kukuruza prije siliranja. Sadržaj vode određuje se na deset sitno isjeckanih biljaka koje se osuše u mikrovalnoj pećnici ili laboratorijskom sušioniku do konstantne težine, te izračuna sadržaj ST
Vlaga U grubo se sadržaj vlage može odrediti stiskanjem usitnjene zelene mase u šaci kroz 90 sekundi. Vlaga je 75-85% ako se gruda stisne, a tekućina-iscjedak izlazi slobodno ili između prstiju, Vlaga je 70-75% ako gruda zadrži oblik ne raspadne se, a dlanovi su vlažni, Vlaga je 60-70% ako se gruda nakon stiskanja polako širi, a dlanovi nisu vlažni, Vlaga je manja od 60% ako se gruda brzo raspadne u otvorenoj šaci.
Energija Silaža kukuruza povoljnih klimatskih prilika sadrži 6,45 MJ neto energije (NEL/kg ST) 2 kg mlijeka Energija ne opada kao prinos!!! od 5 do 30% ili sadrži 4,3-6.1 MJ NEL/kg ST. Podjednaka količina (50%) neto energije cijele biljka kukuruza se nalazi u zrnu i ne-zrnatom dijelu. Suša 2012. g. sa 10% škroba, 5,6 MJ NEL ili za 1,75 kg mlijeka
Energija - škrob Sadržaj škroba u cijeloj biljci kukuruza izloženoj suši ovisi od vremena pojave i trajanja suše u rasponu od normalnih 30% škroba do niskih 3% u silaži jalovih biljka. Prosjek 10% Klipovi kukuruza izloženog suši
Energija Suša ne mijenja samo sadržaj škroba već i drugih sastojaka biljke kukuruza. Zbog manjka vode sintetizirani šećeri i aminokiseline nakupljeni u listu ne premještaju se u zrno već u stabljiku cijela biljka jalovog kukuruza ima povišen udjel (1-2%) bjelančevina i (15-25%) šećera u stabljici. Viši sadržaj šećera u stabljici, ako oni nisu potrošeni u fermentaciji silaže Kravama daje sličnu količinu energije (8,3 MJ/kg) kao i škrob (10,1 MJ/kg).
Energija Manji udjel škroba u biljkama kukuruza pogođenim sušom djelomično nadoknađuje viši sadržaj šećera. U jalovim biljkama raste sadržaj ukupnih vlakana na 50-55%, Raste i probavljivost vlakana s 51 na 56%. Razlog ovome je manji sadržaj lignina i škroba koji smanjuju probavljivost vlakana. Siliranje pri visokim temperaturama okoline dodatno stimulira aktivnost hemicelulolitičkih bakterija u silaži Time je još više povišena probavljivost vlakana. Teoretski gledano porast probavljivosti organske tvari i njen glavnog sastojka vlakana povisuje energetsku vrijednost i KST silaže kukuruza. Francuske tablice krmiva navode da silaža kukuruza iz sušnih godina s nepoznatim udjelom klipa sadrži 32% suhe tvari i u njoj 6 MJ NEL/kg ili samo 7% manje energije nego silaža normalne godine.
Energetska vrijednost jalovog kukurzau Energija u šećerima 10% boljoj probavljivost vlakana 2% višoj konzumaciji 5% Američki znanstvenici su utvrdili da silaža kukuruza bez ili malo zrna, ali fino sjeckana i dobro silirana (oko 10% šećera) ima 5,2 MJ NEL/kg ST ili samo 80% energetske vrijednosti normalne silaže kukuruza u proizvodnji mlijeka. Razlog ovome je što je proizvodnja mlijeka povezana s količinom pojedene energije, a ne sa koncentracijom (MJ/kg ST) neto energije u krmivu. U hranidbenim pokusima s kravama ovakva silaža je u usporedbi s normalnom silažom dala za 1 kg manje mlijeka/kravi/danu s više masti i ureje, a manje proteina.
Energija i siliranje Siliranje jalovih biljaka kukuruza s visokim sadržajem šećera (> 10%) dovodi do njihove pretvorbe u veliku količinu kiselina i osobito alkohola smanjuje energetsku vrijednost i KST - ako brzo nije zaustavljena fermentacija (2-3 dana) Silaže s puno šećera su nakon otvaranja sklone naknadnim fermentacijama (zagrijavanje), pretvaranju preostalih šećera u alkohol, manji sadržaj energije. Tijekom siliranja gubi se 40% šećera, međutim, Loše siliranje može dovesti do potpunog (100%) gubitka šećera smanjuje energetsku vrijednost silaže jalovih biljaka za 1,2 MJ /kg ST.
Očuvanje energije tijekom siliranja Kvaliteta skidanja, finoća sjeckanja i dodavanje inokulanta izuzetno važno za očuvanje energije šećera jalovih biljaka i onih s malo klipa. Loše silirana silaža jalovih biljaka kukuruza (bez ili vrlo malo zrna) sadrži 4,3 MJ neto energije/kg ST 30 kg svježe silaže po energiji može proizvesti 15 umjesto 20 kg mlijeka ili 25% manje. Zaključno možemo reći da energetska vrijednost silaže kukuruza ovisi od udjela zrna i količine sačuvanih šećera i kreće se u rasponu od 4,3 do 6,0 MJ NEL/kg ST. Jako loše silirana silaža jalovoga kukuruza ima nisku 4,0 MJ NEL/kg ST
Minerali - kalij Koncentracija pepela je 2x veća oko 7-8% u ST Do 5% u silaži kukuruza Mlade biljke sadrže 8% a zrele 5% pepela Puno kalija 2x više 0,65-1,0 na 2,1% u ST Zagađenje prašinom pepeo netopljiv u kiselini Kalij do 1,2% u suhostaju > 1,2% hipokalcemija Mliječna groznica, upale maternice, zadržavanje posteljice, mastitisi Kalij u laktaciji dobar za konzumaciju i masnoću Više od 4,5% pepela loša fermentacija
Vlakna Kukuruz sadrži oko 70-75% ugljikohidrata Škrob 30%, vlakna (NDF) 40-45% Suša smanjuje udjel škroba- zrna Suša povisuje vlakana-stabljike NDF normalni 40%, sušom pogođen 51% Mladi kukuruz 24% vlage ima 50% vlakana u ST 10% škroba i 10% šećera 50% + 10% + 10% = 70% Jalovi kukuruz ima hranjivost trave
Protein Sušom pogođena biljka kukuruza sadrži 10% SP kojega bi što više trebalo ostati i u silaži. Sušom pogođene biljke kukuruza sadrže; oko 60%, proteina u obliku brzo topljivog proteina, a dio može biti u obliku nepoželjnih nitrata. Pri hranidbi krava s velikim količinama silaže kukuruza pogođenog sušom treba ograničiti količinu dodanih visokotopljivih NPN izvora dušika kao što su spojevi ureje.
Protein amonijak Siliranje cijele biljke kukuruza pri visokim temperaturama dovodi do manjeg nastanka mliječne kiseline i posljedično većeg stvaranja amonijaka (NH 3 ) iz proteina zelene mase. Amonijak u silaži je gubitak skupog proteina i pridonosi smanjenju uzimanje silaže. Siliranje treba provoditi s dodavanjem inoklulanata Inokulanti u dva do najviše četiri dana konzerviraju silažu i sprečavaju pretvaranje proteina u amonijak i štetne plinove.
Nitrati Manji udio zrna u biljci veći sadržaj sirovog proteina i u njemu nitrata Može se očekivati njihova osobito visoka koncentracija u donjim dijelovima jalovog kukuruza. Nitrati su osobito veliki problem kada se nakon suše jave obilne kiše. Koncentracija nitrata u suhoj tvari cijele biljke kukuruza i opasnost za zdravlje životinja Manje od 0,1% u ST 0,1 do 0,2% u ST 0,2-0,35 % u ST Silaža biljke kukuruza nije opasna po zdravlje životinja Silaža je vjerojatno dobra, ali radi sigurnosti daje se do 50% obroka bređim životinjama Ne smije se davati bređim životinja i samo 50% obroka ostalim životinjama Više od 0,35% u ST Visoki rizik, ne davati životinjama
Nitrati Nitrati su jako nejednako raspoređeni u dijelovima biljke i najviše ih ima u donjoj trećini stabljike kukuruza. Stoga se preporuča visoka košnja, sušom oštećenog kukuruza za silažu. List Klip Sadržaj nitrata (mg/kg ST) u dijelovima biljke kukuruza izložene suši Vrh gornja 1/3 Stabljike Sredina - srednja 1/3 Dno donja 1/3 64 17 153 803 5524
Nitrati Normalne (<0,1%) razine nitrata (NO 3 ) iz biljke kukuruza se u buragu pretvaraju u nitrite (NO 2 ), a oni prelaze u amonijak (NH 3 ) kojeg iskorištavaju mikrobi buraga za biosintezu aminokiselina. Kada silažu kukuruza s visokom razinom nitrata pojedu krave. mikrobi buraga ih reduciraju u nitrite, ali svu nastalu količinu nitrita ne pretvore u amonijak, pa se oni apsorbiraju u krv preživača. Nitriti se u krvi vežu za hemoglobin, a on tada ne može prenositi kisik, te dolazi do trovanja.
Nitrati nitriti dušikov doksid Znakovi trovanja nitritima su: brzo kucanje srca, otežano disanje, drhtanje mišića, učestalo mokrenje, opća slabost životinja, vanjske sluznice je plave boje (jer su ostale bez kisika), krave leže i naglo umiru. Krv uginulih krava je čokoladno smeđe boje. Ispod toksične razine nitrata uzrokuju reproduktivne probleme i abortuse. Osim što iz nitrata mogu nastati nitriti u buragu iz njih u silaži nastaju opasni plinovi. Mikroorganizmi u silaži pretvaraju nitrate u plinove, od kojih je dušikov dioksid (NO 2 ) otrovan. Ako se 2-3 dana nakon završetka siliranja oko i iznad silosa vidi žuto-narančasti oblak životinje i ljudi se trebaju držati dalje od silosa jer plin oštećuje pluća. Plin treba otpuhivati od silaže tijekom 10-15 minuta prije otvaranja silosa i tijekom izuzimanja silaže kroz dva do tri tjedna nakon otvaranja silosa. Kako je teži od zraka nalazi se blizu tla, te je opasan za telad koja se nalazi blizu silosa.
Sprečavanje trovanja nitratima Hraniti životinje siliranom, a ne zelenom biljkom kukuruza siliranje smanjuje za 36-40% sadržaj nitrata. Ne smije se dodavati ureja ili drugi oblici neproteinskog dušika u masu za siliranje. Ne smije se dodavati vapnenac u masu za siliranje Povisuje ionako visok ph. Silaža se može davati životinjama najmanje tri tjedna nakon završetka siliranja. Pri siliranju dodavati inokulate jer oni ubrzavaju siliranje i dodatno smanjuju razinu nitrata u silaži.
Sprečavanje trovanja nitratima Ako se prije siliranja pojavi kiša, onda biljku kukuruza pogođenu sušom treba silirati najmanje jedan tjedan nakon kiše. Ako se silira 2-6 dana nakon mraza moguća je viša koncentracija nitrata silaža se treba testirati na sadržaj nitrata. Suhoj zelenoj masi s manje od 65% vlage treba dodavati vodu ili sirutku pri siliranju. Pravilo je da se za svaki željeni 1% željene vlage u silaži treba dodati 15 l vode ili sirutke po toni zelene mase, najbolje prskanjem tijekom spremanja u silos Npr. ako želimo povisiti sadržaj vlage sa 65% na 70% trebamo dodati 3x15=75 litara vode na tonu zelene mase. Kositi biljku kukuruza na visini 30 cm iznad tla jer se nitrati nakupljaju u donjim dijelovima biljke kukuruza.
Sprečavanje trovanja nitratima Silažu poslati na analizu na sadržaj nitrata. Zelena bilja kukuruza sumnjiva na nitrate se ne smije pasti ili davati direktno životinjama. Na sadržaj nitrata su osjetljive životinje koje se hrane samo ili pretežito kukuruznom biljkom. Sa silažom sumnjivom na sadržaj nitrata treba se hraniti melasa šećerne repe, melasirani repini rezanci ili zob, pšenica ili ječam pomažu da mikrobi u buragu pretvore nitrate u svoje proteine.
Mikotoksini silaže kukuruza Silaže kukuruza pogođeni sušom sadrže Pencillium plijesni koji proizvode po krave opasne mikotoksine. Silaža kukuruza s bijelim i crvenim plijesnima
Mikotoksini U polju za sušnog i vrućeg vremena se razvijaju kao bijele ili ružičaste fusarium plijesni na klipu. Prisutnost plijesni ne znači da biljke sadrže mikotoksine, pa je jedini način provjere njihove prisutnosti kemijska analiza. Mogu se pojaviti i Aspergillus plijesni zelenkasto žute boje na klipu.
Mikotoksini Oko 95% stresom (suša i vrućine) pogođenih biljaka kukuruza vjerojatno sadržava više mikotoksina od kojih su u zrnu zastupljeni aflatoksina i fumonisina B1, a u silaži otrovi Pencillium plijesni. Ovi mikotoksini smanjuju mliječnost, narušavaju zdravlje i reprodukciju životinja. Javlja se i snijet, ali ona ne proizvodi mikotoksine.
Aflatoksin Visoke temperature (> 30 0 C) i suša su najvažniji stres faktori koji uzrokuju infekciju sa Aspergillus flavus gljivama. Kontaminacija aflatoksinom je uobičajena na oštećenim zrnima kukuruza koji je rasao u sparnim uvjetima, a malo što se može napraviti da bi se spriječio razvoj plijesni i odstranili mikotoksini s kukuruza. Postoji šest vrsta mikotoksina aflatoksina (B 1, B 2, G 1, G 2, M 1 i M 2 ) koji su toksični i karcinogeni. Među njima je najotrovniji B 1, te se razina ostalih izražava u B 1 ekvivalentu.
Aflatoksin Mikotoksin M 1 je karcinogen za ljude i javlja se u mlijeku i mliječnim proizvodima životinja koje su pojele B 1 aflatoksin. Dozvoljena koncentracija B1 je 0,05 μg/kg hrane i ona sprečava pojavu M 1 u mlijeku. Mikotoksin B 1 se ne zadržava u mesu životinja. Preživači i odrasle životinje toleriraju nekoliko stotina ppb bez posljedica po zdravlje, ali treba imati na umu da njegov metabolit M 1 prelazi u mlijeko.
Fusarium toksini Fusarium vrste gljiva, kao što je Fusarium verticillioides, su nakon Aspergillus plijesni najrasprostranjenije na zrnu kukuruza sušnih i vrućih godina. Suša i temperature iznad 27 0 C stvaraju odlične uvjete za razvoj fusarium plijesni koje se razmnožavaju na korijenu, stabljici i klipu. Mikotoksin fumonisin narušava zdravlje probavnog sustava, imunitet i proizvodnju životinja.
Sprečavanje trovanja mikotoksinima 1. Sijati hibride tipa kukuruza s višim od prosjeka udjelom rožnatog endosperma koji sprečava isparavanje i ulazak plijesni u zrno. 2. Sprečavanje stresa tijekom oplodnje kukuruza smanjuje koncentraciju aflatoksina u zrnu kukuruza. Aflatoksin ulazi u zrno tijekom oplodnje kroz prolaze u metlici i svilici klipa. 3. Sušiti zrno kukuruza ispod 15% vlage. 4. Odstranjivanje prašine jer fine čestice sadrže nekoliko puta više toksina od cijelog zrna. 5. Tlo čija je kiselost niža od 5,8 ph je sklono pojavi plijesni koje proizvode aflatoksine. 6. Ranija sjetva sprečava oplodnju tijekom visokih ljetnih temperatura.
Sprečavanje trovanja mikotoksinima 7. Optimalna gustoća sklopa sprečava gubitak vode što koči razvoj plijesni na zrnu. 8. Sprečavanje razvoja korova. Ostaje više vode biljci kukuruza koja je time izložena manjem stresu, te se uspješnije bori protiv plijesni. 7. Navodnjavanje također koči razvoj plijesni. 8. Čišćenje kombajna, silosa, transportera sprečava kontaminaciju zdravog zrna ostatkom plijesni sa zaraženog kukuruza. 9. Provjetravanje zrna kukuruza prije skladištenja i pravljenja krmnih smjesa ventilatorima-aspiratorima 10. Kupovati krmne smjese u koje su dodane tvari koje vežu na sebe ili razaraju mikotoksine.
Otežano siliranje pri vrućinama Visoka koncentracija šećera >10% Mliječna kiselina 4-6% Vrućine manje mliječno kiselih bakterija Prljava masa loše siliranje -loš inokulant - loša silaža Duga umjesto kratke fermentacije 2-3 d Puno C2 i C4 kiseline manja konzumacija Alkohol kvasci Više amonijaka Loše silaže krave za do 6 kg St/d manje jedu manje mlijeka
Utjecaj kvalitete siliranja i udjela koncentrata na konzumaciju silaže U n o s S T K g/ d Unos koncentrata, kg suhe tvari/dan Visokoprobavljiva Dobro silirana Visokoprobavljiva Loše silrana Nisokoprobavljiva Dobro silirana
Zrno kukuruza Suša i vrućine imaju mali utjecaj na hranjivost zrna kukuruza sve dok njegova hektolitarska masa ne padne ispod 515 kg/m 3. Suša jako smanjuje prinos zrna, a malo mijenja sadržaj glavnih sastojaka, te se on nalazi unutar prirodnih granica variranja za kukuruz. Umjerena suša vrlo malo smanjuje sadržaj vode, i škroba (2,0-3,0%), a blago povisuje sadržaj proteina (1,0-1,5%) i ukupnih vlakana (2,0%) i SM (0,2%) u zrnu.
Zrno kukuruza Pod utjecajem suše raste sadržaj zeina u zrnu, pa je sporija probavljivost škroba i vlakana što je dobro za zdravlje buraga (manja opasnost od acidoza). Sadržaj ulja blago raste ili opada pod utjecajem suše, pa neto energetska vrijednost zrna kukuruza pogođeno sušom može biti za 5% manja od standardnog zrna (12% vlage) 7,3 umjesto 7,7 MJ NEL/kg. Zrno koje raste unutar uvjeta suše sadrži 1-1,5% više proteina što ne znači da u hranu treba stavljati manje proteinskih krmiva, Takvo je zrno siromašno aminokiselinom lizinom koji je jako važan za rast životinja.
Zaključci Suša dvostruko smanjuje vrijednost kukuruza za mliječne farmere jer je pored smanjenog prinosa umanjena i hranjivost ostvarenog prinosa ST. Upotrebom znanja mogu se najviše ublažiti nepovoljni učinci suše na hranjivost i zdravstvenu valjanost kukuruza za mliječne krave. Suša znatno više pogađa hranjivost cijele biljke kukuruza, pa tako i silaže kukuruza nego zrno kukuruza. Sušom pogođena biljka kukuruza imati će manji sadržaj energije, ali više proteina i probavljivih vlakana, te će joj energetska vrijednost biti 70-95% od normalne silaže.
Zaključci Viša je razina proteina loše kvalitete, te se treba obrok nadopuniti s kvalitetnim izvorima proteina. Opasnost su nitrati, dušični plinovi i mikotoksini njihovo se nepovoljno i otrovno djelovanje mora ukloniti ili smanjiti poštivanjem predloženih pravila u agrotehnici, košnji, siliranju, izuzimanju silaže i hranjenju životinja. Generalno, dnevni obroka krava koji se sastoji od 25kg/d silaže kukuruza iz normalne godina u sušnoj će se sa istom količinom jalovog kukuruza trebati dopuniti sa 1-2 kg/d/kravi zrna žitarica što u startu povisuje cijenu mlijeka za 2-3 kn/d/kravi. Dodatno cijenu će povisiti viši troškovi ostale krme (sačme) i odstranjivanje mikotoksina.
Hvala na pozornosti!