SVJETSKI DAN VODA 22. OŽUJKA AUTOR: MARKO ĆORIĆ, DIPL.ING.POLITEH. I ING. GRAĐ. OPATIJA, 22. OŽUJKA 2018
OPĆENITO O VODAMA Vode su opće dobro i one imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe (prirodni resurs) koje treba čuvati, štititi i mudro s njome upravljati i istu koristiti. Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava (Zakon o vodama).
KOLIČINA I BOGASTVO VODA Prema istraživanjima UNESCO-a, naša domovina Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vode na vrlo visokom 4. mjestu u Europi, a na 42. mjestu u svijetu. Razlozi ove visoke pozicije Hrvatske po bogastvu voda, zasigurno je u tome jer se radi o velikim količinama obnovljive pitke vode iz podzemlja, a tu su još i naše velike rijeke i jezera. Naravno, naše veliko vodno bogastvo je i naše Jadransko more. Naše stanovništvo koristi 90 posto vode za piće iz zaliha podzemlja, dok 10 % koristi površinske zahvate (rijeke i jezera). Vodom iz javne vodoopskrbe u Hrvatskoj danas koristi preko 90 posto stanovništva.
UPOTREBA VODA Najveći dio ove vode za kućne potrebe troši se u EU i Sjevernoj Americi. Od ukupne površine Zemlje, kopno pokriva 29 %, a oceani i mora pokrivaju 71 % zemlje. Od ukupne količine vode na Zemlji, 97 % je slana voda. Gdje se nalazi slana voda?. Naravno, to su mora i oceani. Samo 3 % je svježe vode, od čega je većina smrznuta u polarnim krajevima, što ispada da je manje od 1 % zemljine vode dostupno za našu kućnu upotrebu.
HRVATSKE VODE Koja je djelatnost Hrvatskih voda? Najveći dio ova državna tvrtka posvjećuje obrani od poplave, zatim zaštiti voda od onečišćenja, korištenju voda, navodnjavanju, projektiranju, gradnji i nadzoru izgradnje hidrotehničkih objekata, te izdavanju vodopravnih uvjeta, mišljenja i dozvola te koncesija za korištenje izvorišta i vodozahvata. S tim upravnim aktom štite naše izvore da ne dođe do njihovih zagađenja, a to znači da oni koji dobiju upravljanje nad izvorištima, iste moraju stalno nadzirati, fizički ograditi, kako ne bi neovlaštene osobe ušle u taj prostor i ne daj Bože da ga zagade.
DOSTUPNOST PITKE VODE Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od 7,4 milijardi stanovnika, njih 1,5 milijarda danas nema adekvatno opskrbu pitkom vodom. To je uglavnom stanovništvo koje živi u siromašnom dijelu Afrike, Azije i Latinske Amerike. Prema UN, godišnje umire više od 5 milijuna ljudi zbog nedostatne količine pitke vode, a od toga umire 2 milijuna djece od bolesti prouzročenih nezadovoljavajućom opskrbom pitkom vodom
DNEVNA POTROŠNJA VODE PO STANOVNIKU Prosječna potrošnja vode iz javnog vodoopskrbnog sustava u Hrvatskoj iznosi 140 litara po stanovniku/dan. Amerika, kao i neke nama susjedne zemlje u EU imaju prosječnu dnevnu potrošnju i preko 300 litara po stanovniku na dan.
LIBURNIJSKE VODE - OPATIJA VLASNIČKA STRUKTURA LIBURNIJSKIH VODA Grad Opatija, 41 % Općina Matulji, 37 % Općina Lovran, 6 % Općina Mošćenička Draga, 16 % Tijela društva su: - Skupština - Nadzorni odbor - Uprava: dir. Ervino Mrak, dipl. ing.
POVIJEST LIBURNIJSKOG OPATIJSKOG VODOVODA Opatijski vodovod jedan je od najstarijih vodovoda na našem širem području, skoro 140 godina organiziranog javnog vodovodnog sustava. Kaptiran je prvi izvor Klara 1884. godine u Ičićima Danas Liburnijske vode održavaju sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Opatija, Općina Matulji, Općina Lovran i Općina Mošćenička Draga, sa ukupno 29 tisuća stanovnika Opatijsko stanovništvo najveći dio vode za piće dobiva s naših učkarskih izvorišta, drugim dijelom iz pravca Rijeke, a manjim dijelom iz Slovenije.
OPSKRBLJENOST VODOM NA PODRUČJU LIBURNIJE Komunalac Opatija, sada Liburnijske vode pružaju uslugu vode za piće skoro svim našim građanima. Kad kažem svima, to znači da je voda za piće dostupna skoro svakom našem kućanstvu i to 99 %, znači da samo 1 % građana nema vodu iz izvorišta, već to koriste iz svojih šterni. Ova voda se distribuira ne samo za Opatiju, već i za Matulje, Lovran i Mošćeničku Dragu. Za vrijeme špice turističke sezone, potrošnja vode se povećava i do nekoliko puta, kao što je to bio slučaj prošle godine.
KVALITETA VODE UČKARSKIH IZVORIŠTA Voda iz vodoopskrbnog sustava Liburnije zadovoljava svjetske kriterije kvalitete, za što je Komunalac d.o.o. Opatija već 2005. dobio ISO standard 22000 u okviru kojega je uveden i HACCP sustav kontrole kvalitete Voda Liburnije i zaleđa je po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima izuzetne visoke kvalitete te ne nalaže nikakvu preradu osim dezinfekcije. Dezinfekcija se provodi klornim sredstvima i UV zračenjem. Ispitivanje kvalitete izvorišta i zdravstvene ispravnosti vode u vodoopskrbnom sustavu Liburnije i zaleđa te kontrola dezinfekcije, osnovne su mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Voda koju pijete, ona se redovito ispituje u Županijskom Zavodu za javno zdravstvo u Rijeci te u laboratoriju Liburnijskih voda, dok se telemetrijskim sustavom upravlja izvorištima i neprestano se ista nadziru.
KVALITETA VODE UČKARSKIH IZVORIŠTA Ispitivanja se provode na izvorištima i u samoj mreži prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (Narodne novine br. 56/2013. 64/2015., 104/17.), putem unutarnjeg i vanjskog nadzora Zdravstveno ispravnom vodom za ljudsku potrošnju smatra se voda koja ne sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost za zdravlje ljudi Interna analiza vode za piće obuhvaća slijedeća određivanja: ORGANOLEPTIČKE I FIZIKALNO-KEMIJSKE PARAMETRE: temperatura, boja, rezidualni klor, mutež, miris, ph i elektrovodljivost KEMIJSKE PARAMETRE: alkalitet, tvrdoća, amonij, kloridi, nitriti, nitrati, fosfati, oksidativnost BAKTERIOLOŠKE PARAMETRE: ukupne koliformne bakterije, E.coli, P.aeruginosa, fekalne koliformne bakterije, enterokoki, sulfitoreducirajuće klostridije, aerobne mezofilne bakterije
ORGANOLEPTIČKI, FIZIKALNO-KEMIJSKI I MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI (MDK) Organoleptički i Fizikalno-kemijski pokazatelji Boja 20 mg/ptco skale Mutnoća 4 NTU (Nefelometar) Okus bez - Miris bez - Koncentracija vodikovih iona (ph vrijednost) 6,5-9,5 ph jedinica Vodljivost 2500 μs/cm/20oc Amonij3 0,50 mgnh4/l Nitriti3 0,50 mgno2/l Nitrati 50 mg NO3/l Kloridi 250 mg/l Utrošak KMnO44 5,0 mgo2/l Slobodni klor 0,5 mg/l THM ukupni 100 μg/l Klorit, klorat 400 μg/l Temperatura 25 oc Aluminij1 200 μg/l Željezo1 200 μg/l Arsen1 10 μg/l Mangan1 50,0 μg/l Mikrobiološki pokazatelji Escherichia coli 0 broj/100 ml Ukupni koliformi 0 broj/100 ml Enterokoki 0 broj/100 ml
ZONE SANITARNE ZAŠTITE UČKARSKIH IZVORIŠTA Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite i mjere zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu na području Liburnije i zaleđa: Vela Učka, Mala Učka, Sredić, Rečina, Srednja voda i Tunel Učka. Mjere zaštite izvorišta propisuju se radi zaštite od onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju ili na izdašnost izvorišta. Za naša učkarska izvorišta određene su slijedeće zone zaštite (Odluka - S.N. PGŽ-a, br. 39, 18. prosinac 2014.): - IV zona ograničenja - III - zona ograničenja i nadzora - II - zona strogog ograničenja i nadzora - I - zona strogog režima zaštite i nadzora
ZAHVAĆENE KOLIČINE VODE U 2017. g. (OČEVIDNIK) ZAHVAT siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac ukupno (m 3 ) TUNEL UČKA 60.813 30.231 34.966 73.758 86.414 71.227 41.122 32.612 66.815 83.979 56.184 39.030 677.151 VELA UČKA 61.741 91.168 80.586 60.289 49.050 42.124 30.064 27.533 32.521 31.367 46.630 76.389 629.462 MALA UČKA 46.025 49.735 46.012 47.710 44.681 41.805 28.228 24.884 34.698 37.354 50.506 56.099 507.737 REČINA 9.533 5.617 4.828 8.362 14.100 8.259 3.527 2.603 9.499 10.893 8.433 12.788 98.442 SREDIĆ 7.975 7.447 6.412 10.380 10.028 20.592 11.226 10.544 10.456 978 8.664 6.399 111.101 ukupno zahvaćeno iz vlastitih izvorišta kupljena voda od ViK RIJEKA kupljena voda iz ILIRSKE BISTRICE 186.087 184.198 172.804 200.499 204.273 184.007 114.167 98.176 153.989 164.571 170.417 190.705 2.023.893 3.447 6.271 3.369 26.150 8.273 108.084 213.295 279.211 123.791 27.817 19.793 2.897 822.398 16.989 3.678 2.811 10.671 5.305 19.803 20.942 21.580 10.779 15.457 6.343 2.533 136.890 ukupno kupljene vode od Rijeke i Ilirske Bistrice 20.436 9.949 6.180 36.821 13.578 127.887 234.237 300.791 134.570 43.274 26.136 5.430 959.288 prodana voda KLANI 11.134 8.893 11.086 10.234 12.539 13.143 16.163 15.398 10.701 9.626 11.963 10.702 141.582 ZA OPATIJU OD ViK RIJEKA (nakon prodaje Klani)-Atena -7.687-2.622-7.717 15.916-4.266 94.941 197.132 263.813 113.090 18.191 7.830-7.805 680.816 UKUPNO ZAHVAĆENO (u RH) 189.534 190.469 176.173 226.649 212.546 292.091 327.462 377.387 277.780 192.388 190.210 193.602 2.846.291 SVEUKUPNO ZAHVAĆENO (RH + RSlo) 206.523 194.147 178.984 237.320 217.851 311.894 348.404 398.967 288.559 207.845 196.553 196.135 2.983.181 ISPORUČENE KOLIČINE VODE U 2017. g. (Naknada za korištenje voda) mjesec količine (m3) DOMAĆINSTVA GOSPODARSTVO UKUPNO fakturirana naknada naplaćena naknada količine (m3) fakturirana naknada naplaćena naknada količine (m3) fakturirana naknada naplaćena naknada siječanj 98.206 41.160 139.366 veljača 81.522 26.031 107.553 ožujak 81.052 31.099 112.151 travanj 106.519 56.488 163.007 svibanj 97.751 54.910 152.661 LIBURNIJSKE lipanj 130.424 113.383 243.807 VODE srpanj OPATIJA 163.453 102.616 266.069 kolovoz 203.392 123.276 326.668 rujan 140.229 91.776 232.004 listopad 92.757 60.337 153.094 studeni 87.732 46.167 133.899 prosinac 79.585 33.495 113.081 Ukupno: 1.362.621 0,00 0,00 780.738 0,00 0,00 2.143.359 0,00 0,00 ZAHVAĆENO ISPORUČENO gubitak % m3 Domaćinstvo Gospodarstvo drugim ispor. Ukupno 2.846.291 1.362.621 780.738 11.134 2.154.493 24%
UČKARSKA IZVORIŠTA Tunel Učka Mala Učka Vela Učka Rečina Sredić
IZVOR TUNEL UČKA Izvorište "TUNEL UČKA" sa izdašnošću od 10-80 l/s, nalazi se u masivu Učke na 481 m.n.m., bolje rečeno u tunelu Učke i to kada autom ulazimo s ove naše Kvarnerske strane prema Istri, te ima jedan otvor nakon pređenih 1,6 km s lijeve strane tunelske ceste. Izvor je u eksploataciji od 1983. god.. Kao takav priključen je javni vodoopskrbni sustav Opatije, gdje se iz njega uglavnom opskrbljuje područje grada Opatije i općine Matulji. On je najveći učkarski izvor po količini vode.
IZVOR TUNEL UČKA Prilikom miniranja 22. srpnja 1977. u cestovnom Tunelu Učka, na stacionaži 1+632 s kvarnenrske strane neočekivano se otvorila šupljina (kaverna) u lijevom boku, na kontaktu fliša i vapnenca, te je iz dna tog otvora krenula znatna količina vode, poplavljujući tunel do samog izlaza. Ulaz u špilju ubrzo je pregrađen armirano-betonskim zidom, u kojemu je pušten uski prolaz za ulaz u kavernu. Zbog sigurnosti daljnje gradnje tunela, ali i same prirode prostora, izvršena je speleološka i hidrogeološka istraživanja koja je proveo Geološki institut iz Zagreba (dr. Srećko Božičević).
PRESJEK KAVERNE ZAHVATA VODE U TUNELU UČKA
ULAZ U TUNEL UČKA S KVARNERSKE STRANE
SILAZAK OD 20-TAK METARA DO ZAHVATA VODE
UNUTARNJI IZGLED KAVERNE I ZAHVATA VODE IZ TUNELA UČKE
IZVOR MALA UČKA Izvor "MALA UČKA" sa izdašnošću od 6-25 l/s, nalazi se sa zapadne strane Učke, 982 m.n.m, kaptiran je 1910. god.. Novi kaptažni objekt "Mala Učka" kaptiran je 1992. godine, udaljen je 70-tak metara od postojeće stare kaptaže. Ovaj vodozahvat se gradio sustavom galerije, dužine 55 m., s ciljem da presječe zonu istjecanja podzemne vode i uključi je u postojeći vodopskrbni sustav. Voda se sa ovog izvorišta koristi za Lovran, Veprinac i Matulje.
IZVOR MALA UČKA
IZVOR VELA UČKA Izvor "VELA UČKA" kapaciteta 6 40 l/s, također se nalazi sa zapadne istarske strane Učke na nižoj koti od Male Učke, 926 m.n.m. Stari izvor kaptiran je 1912. god. ali zbog lošeg stanja nije bi u mogućnosti prihvaćati svu vodu. U blizini ovog 1990. g. izgrađen je novi tunelski zahvat u duljini od 64 m., koji prihvaća sve vode stare kaptaže. Vode se iz Vele i Male Učke sakupljaju u sabirnu komoru "Poklon", odakle se voda distribuira u Poljane, Veprinac, Bregi i prema Lovranu.
IZVOR VELA UČKA
IZVOR REČINA Izvorište "REČINA" sa izdašnošću od 1,5-12 l/s., kaptiran je 1897.god. s četiri male kaptaže, nalazi se na 707 m.n.m., s kvarnerske strane Učke i najstariji je vodozahvat opatijskog vodoopskrbnog sustava. Služi kao izvor za vodoopskrbu šireg područja Opatije Lovrana i Matulja, a spojen je na vodovod iz izvora Vele i Male Učke.
IZVOR REČINA
IZVOR SREDIĆ Izvor Sredić (8 kaptaža), kapacitetta 2 l/s 10 l/s, nadmorska visina: 860 m.n.m., nalazi se kao i Rečina s kvarnerske strane Učke. Ovdje se više malih izvora, od koji su važniji Srednja voda, "Velan Ravan" Griža i "Bukvina, sabiru u kaptažu Sredić. Kaptiranje je izvedeno 1937. god., a isto je obnovljeno 90-tih godina sa svrhom opskrbe pitkom vodom Moščenica, Brseča i Moščeničke Drage.
IZVOR SREDIĆ
DOVOD VODE IZ PRAVCA RIJEKE I SLOVENIJE Drugi dio opskrbe Opatije je dovod vode iz pravca Rijeke, sa izvora Rječine i izvora Zvir odnosno preko VS Plase - kapaciteta 140 l/s 240 l/s, nadmorska visina: 62 m.n.m., a jednim svojim dijelom i preko VS Kastva kapacitet: 20 l/s Treći dio opskrbe visoke zone Matulja je dovod vode iz Ilirske Bistrice, odnosno iz Slovenije (VS Starod) - kapaciteta 29 l/s, nadmorska visina: 755 m.n.m.
IZVOR RJEČINA - GROBNIK
IZVOR ZVIR - RIJEKA
MORA I NJEGOVI FENOMENI Prosječna dubina mora iznosi 3.700 m, dok recimo prosječna visina kopna iznosi samo 840 m iznad razine mora. Mora su prosječno puno dublja nego je kopno visoko. Reljef morskog dna također je mnogo nepravilniji nego što je onaj na kopnu, s brojnim velikim planinama i dubokim brazdama.
BOĆATOST - SLANOST MORSKE VODE Vodu iz mora ili oceana zovemo slan, odnosno boćata voda, s kojim nemamo svakodnevno doticaj kao sa slatkom vodom. U prosjeku voda u svjetskim oceanima ima salinitet od 3,5 %. To znači da na svaku litru morske vode dolazi oko 35 grama različitih soli (uglavnom, natrijevog klorida) rastvorenih u njoj.
MRTVO MORE Iako većina morske vode u oceanima ima salinitet oko 3,5 %, taj salinitet nije svugdje isti, pa tako Mrtvo more, ima salinitet od 33 %, što znači da je deset puta slanije od drugih mora i oceana.
MRTVO MORE Mrtvo more je slano more - jezero iz koje voda ne otiče. Ima površinu od 600 km² koje je niže od našeg mora, čak za -400 m i onda kažemo da je u jednoj vrtači, odnosno leži u depresiji kore zemlje. U stvarnosti se razina, radi značajnog isušivanja, već nekoliko godina nalazi na više od -400 metara. Najnovije izraelske karte (2005) već označavaju razinu s -418 m. Time su obale Mrtvog mora najdublja slobodno pristupačna površina na Zemlji. Mrtvo more je najniže smješteno more na Zemlji, nalazi se u južnom dijelu polupustinje Izraela, ali nije istovremeno i najdublje. Dno jezera je na -794 m nadmorske visine, što znači da mu se dubina kreće oko 400 m.
DUBINE MORA I OCEANA Danas imamo puno dubljih mora, recimo Tihi ocean ima prosječnu dubinu oko 4.500 m., a u jednom svom dijelu dubina Tihog oceana je preko 11.000 m. Poznata Marijanska brazda ima dubinu 11.035 m. Proteže se od otoka Guam te dalje prema Japanu i sjeveru.
MARIJANSKA BRAZDA U TIHOM OCEANU
ODNOS VISINE MARIJANSKE BRAZDE I MOUNT EVERESTA Kad bi najvišu planinu na Zemlji, Mount Everest, (visina 8.848 m), stavili na dno Tihog oceana, odnosno u Marijansku brazdu, ona bi cijela bila potopljena, odnosno vrh te planine bi se nalazio više od dva kilometra ispod površine Tihog oceana. Naše jadransko more ima prosječnu dubinu samo 170 metara i to je jako plitko more u odnosu na neka druga mora i oceane.
ODNOS VISINE MARIJANSKE BRAZDE I MOUNT EVERESTA
JADRANSKO MORE Površina Jadranskog mora iznosi 138. 595 km 2, duljina mu je 870 km, prosječna širina 160 km, dok mu je prosječna dubina 173 m. U svom južnom dijelu izmjerena mu je jedna udubina od 1.233 m. Naše Jadransko more s ovom prosječnom dubinom od 173 m., spada u plitka mora u odnosu na neka druga mora i oceane
JADRANSKO MORE-KARTA
PAR SAVJETA KAKO ŠTEDJETI I KORISTITI VODU Otvorite špinu nakratko da navlažite svoju četkicu za zube i zatvorite je sve dok ne dođe vrijeme za ispiranje četke. Kada želite oprati posuđe u sudoperu, prije punjenja vodom, stavite čep na odvod od jedne strane korita sudopera, napunite vodu u to korito gdje namjeravate oprati suđe. U ljeto ne čekajte da vam u čašu dođe hladna voda iz slavine, već stavite hladiti vodu u hladnjak. Tuširajte se 5-10 minuta, umjesto da se kupate i tuširate po pola sata i više. Isključite tuš dok sapunate kosu i tijelo. Kad odlazite od kuće na duže vrijeme, zatvorite glavni kućni ventil. Svaki puta kada želite oprati automobil, odgodite to za jedan dan, možda padne kiša. Koristite posudu umjesto šmrka za pranje automobila. Stavite posudu, ispod okapnice od kuće kako bi zahvatili kišnicu, jer vam poslije ta voda može koristiti za razne kućne potrebe. Rublje prati samo kada su perilice pune robe. U vodokotliće stave visinu vodnog stupca na minimum. Svi vi koji doma imate šterne, vodu što više koristiti iz njih za zalijevanje travnjaka, vrtova, voćnjaka i pranja auta. Ne zalijevajte travnjak, ako znate da će sutra pasti kiša. Kada trošimo vodu za piće bez kontrole, sjetite se da u tom trenutku u svijetu mnogi nemaju mogućnosti vidjeti tu vodu danima i mjesecima. MISLITE NA ŠTEDNJU VODE OVAKO: ŠTO BI BILO DA MORAM SVAKOGA DANA U POSUDI NA SVOJOJ GLAVI ILI LEĐIMA, NOSITI DNEVNE KOLIČINE VODE KOJE NISAM SMIO POTROŠITI DANAS?
HVALA NA POZORNOSTI!