(Gorivo i izgaranje) Lit: 1 GORIA Da bi e neka tvar općenito mogla matrati gorivom, moraju biti udovoljeni ljedeći onovni preduvjeti: - da e prilikom izgaranja olobaña toplina; - da u na rapolaganju dovoljne količine; - da je omogućena ekploatacija; - da ima prihvatljivu cijenu. Prema agregatnome tanju: - kruta goriva; - tekuća goriva; - plinovita goriva. PODJELA GORIA Prema potanku (porijeklu): - prirodna goriva prirodna kruta: drvo, treet, ugljen, uljni škriljci; prirodna tekuća: nafta; prirodna plinovita: zemni (prirodni) plin. - umjetna goriva umjetna kruta: kok, briketi; umjetna tekuća: loživo ulje, dizelko gorivo, petrolej, benzin itd.; umjetna plinovita: kokni plin, rafinerijki plin, grotleni plin, bio-plin, intetki plin. Natanak konvencionalnih (foilnih, organkih) goriva: K A R B U R I Z A C I J A Tranformacija organkih maa pod djelovanjem viokoga tlaka i temperature: -povećavanje koncentracije C -manjivanje koncentracije O i H FOSILNO GORIO
(Gorivo i izgaranje) Lit: Uporedni adržaj elemenata u zavinoti o taroti i kvalitete goriva GORIO DRO TRESET MRKI UGLJEN KAMENI UGLJEN ANTRACIT % C % O % H % ISP. SAST. 50 51 58 4 39 38 6 6 5 85 70 55 75 15 4 37 90 93 4 3 9 4 TOPLINSKA RIJEDNOST GORIA SASTA GORIA Kruta i tekuća goriva e atoje u onovi od dva dijela: goriva materija; ne-goriva (balatna materija): pepeo i voda. Satojci goriva: - Ugljik (C) - odik (H) - Kiik (O) - Dušik (N) - Sumpor (S) - Dušik (N) - Pepeo (A) - oda (W) m C(%) +m H(%) +m O(%) +m N(%) +m S(%) +m A(%) +m W(%) =100 m C +m H +m O +m N +m S +m A +m W =1
(Gorivo i izgaranje) Lit: 3 Satav goriva obzirom na tanje analizirane mae: - Radna maa: m r C +m r H +m r O +m r N +m r S +m r r A +m W =1 - Analitička maa: m a C +m a H +m a O +m a N +m a S +m a a A +m W =1 - Suha maa: m C +m H +m O +m N +m S +m A =1 - Izgoriva maa: m g C +m g H +m g O +m g g N +m S,vol =1 - Organka maa: m o C +m o H +m o O +m o o N +m S =1 Plinovi i para Kokni otatak laga olatili Ne-gorivi atojci S tot W h S vol W O N H C A Organka maa S o S p S Izgoriva maa Suha maa Analitička maa Radna maa
(Gorivo i izgaranje) Lit: 4 Radna maa goriva je maa onoga oblika goriva koje e iporučuje na mjeto potrošnje. Nakon ušenja, odnono nakon olobañanja lobodne vlage, dobiva e analitička maa goriva. Preotala vlaga u gorivu je higrokopna vlaga (W h ). Grijanjem na 10-105 0 C olobaña e cjelokupna vlaga te tada preotaje uha maa goriva. Izgoriva maa goriva adrži elemente organke materije te gorivi anorganki poj umpora (pirit - FeS ). Ukupna količina umpora u gorivu atoji e iz dijela koji ulazi u organke gorive pojeve (S o ), anorganki gorivi dio (pirit - FeS ) te u ulfatne ne-gorive pojeve (S ). S = S + S = S + S + S tot vol o p Organka maa goriva je izgoriva maa umanjena za piritni umpor. Gorivi elementi u gorivu jeu: - ugljik (C) - vodik (H) - umpor (S) Plinovita goriva u mjee gorivih i negorivih plinova (zavino od vrte i porijekla): metan (CH 4 ), etan (C H 6 ), propan (C 3 H 8 ), butan (C 4 H 10 ), umporovodik (H S), ugljik-monokid (CO), ugljik diokid (CO ) i dr.
(Gorivo i izgaranje) Lit: 5 TOPLINSKA RIJEDNOST GORIA Toplinka vrijednot goriva predtavlja količinu topline koja e razvija pri potpunome izgaranje jedinice količine goriva; (kj/kg), (kj/m n 3 ); Gornja toplinka vrijednot goriva (H g ) je količina topline koja e olobaña potpunim izgaranjem jedinice količine goriva u uvjetima kada e natala vodena para iz dimnih plinova kondenzira te kada e dimni plinovi ohlade na temperaturu od 0 0 C. Donja toplinka vrijednot goriva (H d ) razlikuje e od gornje toplinke vrijednoti za veličinu latentne topline iparivanja (kondenzacije) vodene pare iz dimnih plinova, koja nataje iz adržane vlage i vodika u gorivu. Toplinka vrijednot odreñuje e: - laboratorijki pomoću kalorimetra; - analitički na bazi atava goriva Za kruta i tekuća goriva: Donja toplinka vrijednot mo Hd = 34000mC + 10000 mh + 10500mS 500mW [kj/kg] 8 Prema Mendeljejevoj formuli: H = 33900B+ m + 103000m + 10900 m m 500m [kj/kg] d C H ( O S) W Gornja toplinka vrijednot H = H + H = H + 500 9m + m [kj/kg] g Za plinovita goriva: d W d ( ) = 6 Hd ri Hd,i = rh Hd,H + rcohd,co + rch Hd,CH + rc H +... [kj/m 3 4 4 n ] gdje je: - r i - volumni udjel pojedinog gorivog plina u plinkoj mjei; - H d,i - donja toplinka vrijednot pojedinog gorivog plina (kj/m 3 n ). H W
(Gorivo i izgaranje) Lit: 6 GLANE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIA Sadržaj i atav pepela Ova karakteritika je važna za projektiranje utava za otpepeljivanje odnono odšljakivanje generatora pare (odtranjivanje pepela i šljake iz generatora pare). Pepeo uglavnom čine loženi pojevi aluminijevih i ilicijevih okida, ulfata i karbonata: SiO, Al O 3, CaO, MgO, K O, NaO, FeO, Fe O 3 i drugi pojevi. Temperatura taljenja pepela Ova karakteritika važna je radi prječavanja lijepljenja pepela na ogrjevnim površinama kao i za izvedbu načina odvoñenja pepela iz ložišta. Temperatura teljenja pepela: 600-900 0 C Temperatura teljenja pepela utvrñuje e tzv. tandardnim konunim tetom 13 mm 6 mm t 1 t t 3 t 1 - početak deformacije (1000-100 0 C) t - omekšavanje (1100-1400 0 C) t 1 - taljenje (100-1500 0 C)
(Gorivo i izgaranje) Lit: 7 Sadržaj volatilnih pojeva olatili u plinoviti atojci (CO, H, CH 4 i l.) koji e olobañaju iz goriva pri povišenim temperaturama. Ova karakteritika ukazuje na klonot goriva zapaljenju. Temperatura amozapaljenja volatilnih atojaka je 350-600 0 C. Sadržaj volatila odreñuje e tandardnim tetom - grijanjem na temperaturi 850 ± 5 0 C (bez priutnoti zraka) u trajanju 7 minuta, pri čemu e utvrñuje volumni udjel oloboñenih plinovitih atojaka. Sadržaj volatilnih pojeva (%) 60 50 40 30 0 10 mrki ugljen kameni ugljen antracit 400 600 800 1000 100 Temperatrura ( 0 C )
(Gorivo i izgaranje) Lit: 8 Kokni otatak - Utvrñuje e tandardnim laboratorijkim tetom. - Zavii od vrte goriva (ugljena). - Pokazuje klonot tvaranju koka i paljenju goriva. - Temperatura amozapaljenja koknoga otatka je 900-100 0 C. Sadržaj vlage lučajna (gruba) vlaga adorbirana vlaga ćelijka vlaga vezana vlaga 10-105 0 C Utjecaj vlage u gorivu: - manjuje toplinku vrijednot goriva - povećava potrošnju goriva - povećava koroziju - povećava obujam izlaznih dimnih plinova. Mehanička čvrtoća goriva (ugljena) - Odreñuje e tandardnim tetom (ASTM, CKTI). - Utječe na meljavot ugljena (klonot ugljena da e uitnjuje) - Utječe na potrošnju energije za pogon mlinova za uitnjavanje ugljena.
(Gorivo i izgaranje) Lit: 9 GLANE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE TEKUĆIH GORIA Gutoća ikoznot (kinematka) Zavinot kinematke vikoznoti o temperaturi: C lnν = C e 1 gdje je: ν - konematka vikoznot goriva C 1 i C - karakteritične kontante zavine o vrti goriva, t - temperatura goriva ( 0 C). Granica pumpabilnoti za cjevovodni tranport: - 8,0x10-4 do 10,0x10-4 [m /] ili ~ 110 do 140 0 E Za rapršivanje goriva - 0,x10-4 do 0,4x10-4 [m /] ili ~ 3 do 5 [ 0 E] Temperatura amopaljenja Temperatura paljenja Temperatura tinjavanja Kokni broj (Conradon tet) Sadržaj vlage Sadržaj umpora Sadržaj teških metala (, Na) Sadržaj pepela t
(Gorivo i izgaranje) Lit: 10 GLANE TEHNIČKE KAKARTERISTIKE PLINOITIH GORIA Gutoća, ρ - apolutna [kg/m 3 n ] - relativna (prema zraku) Ekplozivnot ρ r ρ = ρ zr ρ = 1,93 preiromašna mjea ekplozivna (zapaljiva) mjea prebogata mjea 100% zrak DGZ Udjel zraka GGZ 0% zrak - Donja granica zapaljivoti plinke mjee (DGZ): DGZ = 1 DGZ 1 100 + + DGZ 3 DGZ 3 +... - Gornja granica zapaljivoti plinke mjee (GGZ): GGZ = 1 GGZ 1 100 3 + + GGZ GGZ 3 +... gdje u 1,, 3, itd. - volumni udjeli atojaka u plinkoj mjei (%). Tokičnot (otrovnot) - adržaj CO, H S.
(Gorivo i izgaranje) Lit: 11 IZGARANJE Izgaranje fizikalno - kemijki - egzotermni proce. miješanje brza olobañanje a zrakom okidacija topline Statika izgaranja - razmatranje početnih i krajnjih fizikalno-kemijkih tanja. Statika procea izgaranje temelji e na: - Avogardovom zakonu - prema kojemu e u protoru odreñenoga obujma, pri itome tlaku i temperaturi, nalazi uvijek iti broj molekula idealnog plina: N= 6,03x10 6 molekula/kmol 1 kmol =,4 m n 3 - Daltonovom zakonu - prema kojem e kemijke reakcije izgaranja zbivaju prema definiranim količinkim odnoima koji e nazivaju tehiometrijki odnoi. Dinamika izgaranja - razmatranje fizikalno-kemijkih procea (promjena) tijekom izgaranja.
(Gorivo i izgaranje) Lit: 1 STEHIOMETRIJSKI ODNOSI IZGARANJA Reakcija C CO C+O CO +Q C CO 1kmol C+1kmol O 1kmol CO +406800 kj 1kg C + 3kg O 44kg CO +406800 kj 1kg C+,4m n 3 O,4m n 3 CO +406800 kj 1kg C+1,866m n 3 O 1,866m n 3 CO +33900 kj Reakcija H H O H +O H O+Q H HO kmol H +1kmol O kmol H O+x39400 kj 4kg H +3kg O 36kg H O+x39400 kj 4kg H +,4m n 3 O 44,8m n 3 H O+x39400 kj 1kg H +5,6m n 3 O 11,m n 3 H O+119700 kj Reakcija S SO S+O SO +Q S SO 1kmol S+1kmol O 1kmol SO +98700kJ 3kg S+3kg O 64kg SO +98700kJ 3kg S+,4m n 3 O,4m n 3 SO +98700kJ 1kg S+0,7m n 3 O 0,7m n 3 SO +9330kJ Reakcija C CO (nepotpuno izgaranje) C+O CO+Q C CO kmol C+1kmolO kmol CO+x1400kJ 4kg C+3kg O 56kg CO+x1400kJ 4kg C+,4m n 3 O x,4m n 3 CO+x1400kJ 1kg C+0,933m n 3 O 1,866m n 3 CO+1000kJ
(Gorivo i izgaranje) Lit: 13 KOLIČINA ZRAKA ZA IZGARANJE Minimalna (teoretka) količina kiika za izgaranje mo O,min = 187, mc + 5, 6mH + 0, 7mS [m 3 n /kg G ] ρo 3 1 ρ O = = [kg/m 3 n ], 4 0, 7 mo O,min = 1, 87mC + 5, 6 mh + 0, 7mS [m 3 n /kg G ] 8 gdje u: m C, m H, m S, m O, maeni udjeli pojedinih elemenata u gorivu u (kg/kg). Minimalna (teoretka) količina zraka za izgaranje - Za tekuća i kruta goriva: 1 mo z,min 187, mc + 5, 6 mh + 0, m 0, 1 8 7 = S [m n 3 /kg G ] - Za plinovita goriva: 1 0, 5 0, 1 n 4 ( r + r ) + 15, r +Σ m+ r r [m n 3 /m n 3 G ] z,min = CO H H S CmHn O gdje u: r CO, r H, r HS, r CmHn, volumni udjeli pojedinih gorivih atojaka u mjei plinova u (m 3 /m 3 ). Stvarna količina zraka za izgaranje = λ [m 3 n /kg G ]; [m 3 3 n /m n G ] z z,min gdje je λ - koeficijent pretička zraka za izgaranje (λ= z / z,min ).
(Gorivo i izgaranje) Lit: 14 Zavinot λ o vrti goriva i načinu izgaranja (Orijentacijke vrijednoti koef. pretička zraka za izgaranje) rta goriva Način izgaranja Krupni aortiman Sitni aortiman u loju, 1,6-1,8 1,5-1,7 ručno loženje na nepokretnoj 1,4-1,6 1,3-1,5 rešetki na pokretnoj rešetki 1,3-1,4 1,5-1,35 Ugljen ugljena prašina 1,3-1,35 1,5-1,3 (uhi režim) ugljena prašina 1,5-1,3 (tekući režim) višekomorno 1,15-1,5 ložište ciklonko ložište 1,1-1,15 1,05-1,5 Drvo loženje u loju 1,3-1,5 izgaranje u letu 1,3-1,4 Tekuće gorivo 1,03-1,1 Plinovito gorivo 1.0-1,1 λ
(Gorivo i izgaranje) Lit: 15 KOLIČINA I SASTA DIMNIH PLINOA Količina CO - Za kruta i tekuća goriva: = CO 1, 87m [m C n 3 /kg G ] - Za plinovita goriva: CO = rco+ rco + ΣmrCmHn [m 3 3 n /m n G ] Količina H O - Za kruta i tekuća goriva H O = 14, ( 9mH + mw) [m 3 n /kg G ] - Za plinovita goriva: H 0 rh + rh S + Σ n r = [m n 3 /m n 3 G ] CmHn Količina SO - Za kruta i tekuća goriva SO = 0, 7m [m S n 3 /kg G ] - Za plinovita goriva: SO = r [m H S n 3 3 /m n G ] gdje u: m C, m H, m S, m O, maeni udjeli (kg/kg). r CO, r H, r HS, r CmHn, volumni udjeli (m 3 /m 3 )
(Gorivo i izgaranje) Lit: 16 Količina N - Za kruta i tekuća goriva: N = 0, 8mN + 0, 79λz,min [m 3 n /kg G ] - Za plinovita goriva: N = rn + 0, 79λz,min [m 3 3 n /m n G ] Količina O - Za kruta, tekuća i plinovita goriva: = 0, 1λ 1 [m 3 n /kg G ]; [m 3 3 n /m n G ] ( ) min O z, Ukupni volumen dimnih plinova izgaranja: = + + + [m 3 n /kg G ]; [m 3 3 n /m n G ] pl CO H O SO N + 0 olumen uhih dimnih plinova izgaranja: = + + [m 3 n /kg G ]; [m 3 3 n /m n G ] pl, CO SO N + 0 Udjeli produkata izgaranja u dimnim plinovima: CO = r CO( %) = 100 CO rco pl H 0 = r H O( %) = 100 H 0 rh O pl SO = r SO( %) = 100 SO rso pl N = r N ( %) = 100 N rn pl O = r O( %) = 100 O ro pl -------------------------------------------------------------------------------- pl pl pl pl pl
(Gorivo i izgaranje) Lit: 17 r = 1 r ( ) = 100 Σ i Σ i % H-t DIJAGRAM DIMNIH PLINOA H- t dijagram dimnih plinova prikazuje zavinot adržaja topline (entalpije) dimnih plinova, koji nataju izgaranjem 1 kg krutog ili 3 tekućeg goriva odnono 1m n plinovitog goriva, o temperaturi i pretičku zraka za izgaranje. Budući e prijelaz topline a trane dimnih plinova zbiva uz približno kontantan tlak (p~kont.), važi: dh= C pdt h= C pdt h= C t 0 t t pm 0 Radi praktičnoti toplinkoga proračuna generatora pare, entalpija dimnih plinova računa e kao adržaj topline dimnih plinova koji nataju po 1 kg krutog ili tekućeg goriva, odnono po 1 m n 3 plinovitog goriva. Prema tome lijedi: H = Σ i h i 3 H = COhCO+ H OhH O + SOhSO+ N hn + OH O [kj/kg G ];[kj/m n G ]; gdje je: CO, HO, itd...u (m 3 n /kg G ); (m 3 3 n /m n G ) t t hco = C pm,co 0 t, hh O = C pm,h O 0 t, itd...u (kj/m 3 n ) Može e zaključiti da vako gorivo ima drugačiji H-t dijagram, što ovii o atavu goriva i pretičku zraka za izgaranje. Kod generatora pare tlačnom ventilacijom, gdje u dimnom prolazu vlada pretlak, promjena entalpije dimnih plinova zbiva e uz λ=kont. Meñutim, kod generatora pare iinom ventilacijom, gdje u dimnom prolazu vlada podtlak, dolazi do odreñenoga prodora okolnoga zraka kroz pojeve koji propuštaju, što ima za poljedicu porat volumena i manjenje temperature dimnih plinova na putu od ložišta prema izlazu iz dimnjaka.
(Gorivo i izgaranje) Lit: 18 H-t dijagram kod generatora pare pretlakom H pl Entalpija dimnih plinova (kj/kgg) λ=,0 λ=1,8 λ=1,6 λ=1,4 λ=1, λ=1,0 1000 000 Temperatura ( 0 C) H-t dijagram kod generatora pare podtlakom H pl λ LOŽ PP λ PP MP λ MP LOŽ λ LOŽ LOŽIŠTE Z λ Z PP λ PP λ GOR MP λ MP ZZ λ ZZ Z λ ZZ λ Z λ=kont λ ZZ ZZ λ LOŽ t pl
(Gorivo i izgaranje) Lit: 19 IZGARANJE MJEŠAINE GORIA Izgaranje dvije vrte goriva itoga agregatnog tanja - Satav mješavine goriva: mc = g1m C1+ ( 1 g1) mc [kg/kg mješavine ] mh = g1m H1+ ( 1 g1) mh [kg/kg mješavine ] mo = g1m O1+ ( 1 g1) mo [kg/kg mješavine ] ms = g1m S1+ ( 1 g1) ms [kg/kg mješavine ] mn = g1m N1+ ( 1 g1) mn [kg/kg mješavine ] ma = g1m A1+ ( 1 g1) m A [kg/kg mješavine ] mw = g1mw 1+ ( 1 g1) mw [kg/kg mješavine ] - Donja toplinka vrijednot mješavine goriva: Hd = g1h d1+ ( 1 g1) Hd [kj/kg mješavine ] - olumen dimnih plinova: = g + g [m 3 n /kg mješavine ] pl ( 1) 1 pl1 1 pl - Entalpija dimnih plinova H = g H + g H [kj/kg mješavine ] pl ( 1) 1 pl1 1 pl gdje je: g 1 - maeni udio goriva 1 u mješavini (kg goriva 1 /kg mješavine ) indek 1 odnoi e na gorivo broj 1. Izgaranje dvije vrte goriva različitih agregatnih tanja - Donja toplinka vrijednot mješavine goriva: H d = Hd1+ xh d [kj/kg goriva 1 ] - olumen dimnih plinova: pl = pl1+ x pl [m 3 n /kg goriva 1 ] - Entalpija dimnih plinova H pl = H pl1+ xh pl [kj/kg goriva 1 ] gdje je: x - udio plinovitog goriva po 1 kg krutog ili po 1 kg tekućeg
(Gorivo i izgaranje) Lit: 0 goriva (m n 3 /kg goriva 1 ). KONTROLA PROCESA IZGARANJA Kontrola procea izgaranja vrši e ciljem da e utvrdi da li e izgaranje vrši uz najpovoljniji (optimalan) pretičak zraka. - Premali pretičak zraka (λ) izgaranje nepotpuno emiija CO gubici zbog nepotpuna izgaranja manja učinkovitot. - Preveliki pretičak zraka (λ) veća količina izlaznih dimnih plinova veći gubici ojetne topline izlaznih dimnih plinova manja učinkovitot. Kontrola izgaranja provodi e analizom atava izlaznih dimnih plinova, temeljem čega e utvrñuje kvaliteta izgaranja, odnono potrebne korektivne mjere za njegovo poboljšanje. Na bazi poznatih podataka o atavu dimnih plinova (adržaju CO i O u dimnim plinovima) iz Otvald-ovog trokuta izgaranja utvrñuje e kvaliteta izgaranja te način podešavanja u cilju manjenja gubitaka. Koeficijent pretička zraka za izgaranje (λ) zavii od: - vrte goriva - načinu pripreme goriva - veličine i oblika gorive četice - udjela iparljivih atojaka - temperature zapaljenja goriva - brzine izgaranja - temperature zraka za izgaranje - tlaka u ložištu - opterećenja generatora pare - vrte plamenika.
(Gorivo i izgaranje) Lit: 1 Otwald-ov trokut izgaranja (proračun i kontrukcija) Otwald-ov trokut je priručno grafičko pomagalo pomoću kojega e vrši kontrola i podešavanje procea izgaranja. Otwaldov trokut vojtven je pojedinoj vrti goriva, budući da njegove karakteritične veličine i oblik zavie o atavu goriva. U natavku je prikazan proračun i kontrukcija Otwald-ova trokuta izgaranja 1) POSTAKA: IZGARANJE JE POTPUNO (C CO ) - olumen uhih dimnih plinova kod potpuna izgaranja: = + + + pl, CO SO O N - olumen uhih dimnih plinova kod nepotpuna izgaranja: = + + + + pl, CO CO SO O N - Satav uhih dimnih plinova kod potpuna izgaranja (zbog male veličine, udio SO može e zanemariti): r CO % + ro % + rn % = 100 ( ) ( ) ( ) % - Satav uhih dimnih plinova kod nepotpuna izgaranja: r CO % + ro % + rn % + rco% = 100 ( ) ( ) ( ) ( ) % Iz gonjih izraza proizlazi odno: : 100= r CO % :. r CO ( ) CO, pl CO 1,87m C( %) (%) = 100= pl, pl, odnono makimalni volumni udio CO u uhim dimnim plinovima: gdje je: r CO (%),max 1, 87m = C (%) pl,,min 79 pl,,min = 1, 87mC + 0, 7mS + 0, 8mN + 0, z,min
(Gorivo i izgaranje) Lit: (%) CO pl,,min = rco = CO (%),max pl, r r (%) rco (%) max pl,, min pl Može e piati: = + 1 ( λ ), min ( λ ), min pl, pl,,min z = 1 pl, pl,,min z olumni udio O u uhim dimnim plinovima: O 1λ 1z,min 1pl, ro (%) = 100= = r r O O pl, pl,,min ( ) % = 1 1 pl, rco ( ) ( ) % % = 1 1 rco ( %) ( ) ( ),max pl, pl, pl,,min Iz gornjeg izraza proizlazi jednadžba pravca potpunog izgaranja: r O (%) rco ( %) + 1 rco (%) =,max Jednadžba pravca potpunog izgaranja predtavljena je u egmentnome obliku, u koordinatnom utavu u kojem je o X=r O(%) - volumni udio kiika u uhim dimnim plinovima, a o Y=r CO(%) - volumni udio ugljik-diokida u uhim dimnim plinovima. Pri tome, odječak pravca na oi X je 1, a odječak pravca na oi Y je r CO(%),max. 1
(Gorivo i izgaranje) Lit: 3 ) POSTAKA: IZGARANJE JE NEPOTPUNO (C CO) Minimalni volumen uhih dimnih plinova, pod pretpotavkom da av ugljik izgara u ugljik-monokid uz teoretku količinu zraka, iznoi: * = 187m + 0, 7m + 0, 8m + 0 79 + * pl,,min, C S N, z,min O,min O, min gdje je: * O, min O, min, višak kiika koji otaje u dimnim plinovima kao poljedica nepotpuna izgaranja C CO, pri čemu minimalna (teoretka) potrebna količina kiika uz izgaranje C CO iznoi: * mo O, min = 0, 933mC + 5, 6 mh + 0, 7mS 8 Makimalni volumni udio ugljik-monokida u uhim dimnim plinovima će tom lučaju biti: r CO (%),max = 187, m (%) C * pl,,min pri čemu volumni udio kiika u uhim dimnim plinovima iznoi: eličine O,min O, ( ) = 100 * O % * pl,,min r r CO (%, ) max, CO% ( ), max, r O ( ) * min * r % u referentne veličine na bazi kojih e za pojedinu vrtu goriva može kontruirati Otwaldov trokut izgaranja.
(Gorivo i izgaranje) Lit: 4 Otwald-ov trokut izgaranja r CO(%), r CO(%),,max 1 0,9 Linja nepotpuna izgaranja uz λ=1,0 0,8 Linja potpuna izgaranja 0,7 λ=1 0,6 0,5 1/λ λ>1 0,4 λ<1 r CO(%), 0,3 0, 0 0,1 r CO(%),,max 0 5 10 15 0 1 r* O(%), r O(%), Na bazi analize dimnih plinova, odnono volumnoga adržaja ugljičnoga diokida (r CO(%) ) i volumnoga adržaja kiika (r O(%) ), iz Owald-ova trokuta odreñuje e koeficijent pretička zraka za izgaranje (λ) i volumni adržaj ugljičnoga monokida (r CO(%) ). Analiza dimnih plinova vrši e analizatorima koji mogu biti: - laboratorijki za povremena mjerenja (Orat-ov ureñaj), - proceni analizatori za kontinuiranja mjerenja.
(Gorivo i izgaranje) Lit: 5 Orat-ov laboratorijki analizator dimnih plinova Proceni analizator (na bazi paramagnetičnih vojtava O ) R 1 O N R 4 Dimni plinovi R R 3 S Za brzo odreñivanje koef. pretička zraka (λ) mogu e korititi ljedeće relacije: rco ( %),max λ r CO( %) λ 1 1 r O (%)