KAMATNE STOPE: IZRAŽAVANJE, PRINCIPI, KRETANJE

Σχετικά έγγραφα
Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Ravnotežni model koji je u osnovi savremene finansijske teorije Izveden primenom principa diversifikacije pod pojednostavljenim pretpostavkama

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

TRŽIŠTE NOVCA I DEVIZNO TRŽIŠTE

INFLACIJA I DEFICIT JAVNE POTROŠNJE

Rečnik pojmova acikličnost apresijacija (deviznog kursa) agregatna tražnja arbitraža prostorna arbi- agregatna proizvodna funkcija traža

Računarska grafika. Rasterizacija linije

KRATAK SADRŽAJ. Deo 1 Uvod u poslovne finansije 1 Poglavlje 1 Pregled poslovnih finansija 2

Mašinsko učenje. Regresija.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

ZADACI 18. Blanchard. 3. Pretpostavite slijedeće IS-LM jednadžbe: M P. E pri čemu je E

numeričkih deskriptivnih mera.

Rešenja parnih zadataka

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Elementi finansijskog sistema

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Korporativne finansije

IZVODI ZADACI (I deo)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Elementi spektralne teorije matrica

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

TEST 1: OSNOVI EKONOMIJE

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

53. Ponuda: definicija i vrste ponude; Skala, kriva i funkcija ponude; Tržišna ponuda; Translacija krive ponude.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

VREMENSKO VREDNOVANJE NOVCA

Sadržaj. Noviji makroekonomski trendovi. Ekonomska politika i reforme

Monetarna ekonomija. Nastanak i pojam novca

KAPITALA I LEVERAGE. Prof. dr Predrag Stančić redovan profesor Ekonomski fakultet Kragujevac

18. listopada listopada / 13

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ GLAVNOG EKONOMISTE GODINA

MAKROEKONOMIJA. 13. siječnja 2007.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

5 Ispitivanje funkcija

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

ZADACI ZA VEZBE1 MENADZERSKO RACUNOVODSTVO BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA VISOKA SKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

OSNOVE KAMATNIH STOPA

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

SEKTOR ZA ISTRAŽIVANJA I STATISTIKU IZVJEŠTAJ O KRETANJU CIJENA II KVARTAL GODINE

FISKALNU STRATEGIJU ZA GODINU SA PROJEKCIJAMA ZA I GODINU

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Operacije s matricama

Trigonometrijske nejednačine

CENA KAPITALA PREDUZEĆA

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Analiza makroekonomskih faktora RS i FBiH

PITANJA IZ MAKROEKONOMIJE:

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

POTPUNA KONKURENCIJA I MAKSIMIRANJE PROFITA

Obrada signala

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Teorija i analiza ekonomske politike

5. Karakteristične funkcije

Osnovi ekonometrije - Glava 7

Finansijske institucije tržišta kapitala Jedna od značajnih faza u razvoju tržišta kapitala jeste jačanje uloge finansijskih institucija. Banke prikup

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

1. Navedite tri glavne funkcije finansijskog menadžmenta i objasnite ih

PITANJA IZ MIKROEKONOMIJE, školska 2014/2015

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Kaskadna kompenzacija SAU

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Reverzibilni procesi

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Moguća i virtuelna pomjeranja

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Uvod u neparametarske testove

( , 2. kolokvij)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Teorijske osnove informatike 1

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Ciklus leveridža. Master rad. Tijana Čorak. mentor: prof. dr Nataša Krejić UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO - MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

NOVAC I INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE. PREDAVANJE 20 Prof. dr Jovo Jednak

1. DESET PRINCIPA EKONOMIJE. Copyright 2004 South-Western/Thomson Learning

Transcript:

POGLAVLJE VI Finansijska tržišta ta i institucije KAMATNE STOPE: IZRAŽAVANJE, PRINCIPI, KRETANJE

Ciljevi predavanja Objasniti Teoriju raspoloživih fondova (Loanable Funds Theory) određivanja kamatnih stopa Identifikovati glavne faktore koji utiču na nivo kamatnih stopa Objasniti kako možemo predviđati kamatne stope

Značaj aj kretanja kamatnih stopa Promene kamatnih stopa utiču na realnu privredu Investiciona potrošnja Potrošnja zavisna od kamatnih stopa hipotekarni krediti Promene kamatnih stopa utiču na vrednost svih hartija od vrednosti Cene hartija od vrednosti kreću se suprotno od kretanja kamatnih stopa Kretanje kamatnih stopa utiče na penzione fondove i penzije Kretanje kamatnih stopa utiče na vrednost finansijskih institucija Menadžeri finansijskih institucija pomno prate kretanje kamatnih stopa Kamatni rizik je glavni rizik koji utiče na finansijske institucije

Teorija raspoloživih fondova Teorija o tome kako se formira opšti nivo kamatnih stopa Objašnjava kako ekonomski i drugi faktori utiču na promene kamatnih stopa Kamatne stope su određene na bazi ponude i tražnje za raspoloživim fondovima

Teorija raspoloživih fondova, nastavak Tražnja = uzimaoci zajma, emitenti HOV, deficitarni sektor Ponuda = davaoci zajma, finansijski investitori, kupci HOV, suficitarni sektor Pretpostavlja da je privreda podeljena na sektore Nagib krivih tražnje/ponude vezan je za elastičnost ili osetljivost kamatnih stopa

Privredni sektori Sektor domaćinstva Obično neto snabdevač raspoloživih fondova Poslovni sektor U periodima privrednog rasta, obično neto potražilac raspoloživih fondova Državni sektor obično neto potražilac raspoloživih fondova Sektor inostranstvo Neto snabdevač raspoloživih fondova u zemljama koje su, poput naše zemlje, uvoznici kapitala

Tražnja za raspoloživim fondovima Kamatna stopa Količina raspoloživih fondova Tražena količina je obrnuto srazmerna kretanju kamatne stope. Druge varijable mimo kamatnih stopa izazivaju pomeranje u krivi tražnje

Teorija raspoloživih fondova Tražnja domaćinstava za raspoloživim fondovima Postoji obrnuto srazmerna veza između kamatnih stopa i tražnje za raspoloživim fondovima

Teorija raspoloživih fondova Poslovna tražnja za raspoloživim fondovima Preduzeća biraju sve projekte sa +NSV(NPVs) Ako se kamatne stope smanje, više projekata će imati pozitivnu NPV o Preduzeća će trebati veći iznos finansiranja o Preduzeća će tražiti više raspoloživih fondova Postoji obrnuto srazmerna veza između kamatnih stopa i tražnje za raspoloživim fondovima

Teorija raspoloživih fondova Državna tražnja za raspoloživim fondovima Državni troškovi i poreska politika su nezavisni od kamatnih stopa Tražnja države za raspoloživim fondovima je kamatno neelastična Kamatna Stopa D Količina raspoloživih fondova

Teorija raspoloživih fondova Tražnja stranaca za raspoloživim fondovima Strana tražnja za domaćim fondovima zavisi od razlike između inostranih i domaćih kamatnih stopa. Strana tražnja za domaćim raspoloživim fondovima će biti obrnuto srazmerna kretanju domaćih kamatnih stopa

Teorija raspoloživih fondova Agregatna tražnja za raspoloživim fondovima Agregatna tražnja je suma traženih količina od strane svih sektora privrede Agregatna tražnja raspoloživih fondova je inverzno zavisna od kamatnih stopa

Ponuda raspoloživih fondova Domaćinstva su glavni snabdevači raspoloživih fondova Preduzeća i država mogu uglavnom privremeno Sektor inostranstvo kod zemalja uvoznica kapitala Centralna banka monetarnom politikom utiče na ponudu raspoloživih fondova Ponuđena količina direktno srazmerna nivou kamatnih stopa Druge varijabile mimo kamatnih stopa utiču na pomeranje krive ponude

Ponuda raspoloživih fondova Kamatna stopa S Količina raspoloživih fondova

Teorija raspoloživih fondova Ravnotežna kamatna stopa Agregatna tražnja T A = T s + T p +T d + T i Agregatna ponuda P A = P s + P p + P d + P i U ravnoteži, T A = P A

Grafički prikaz Kamatna Stopa Ponuda raspol. fondova Tražnja za raspol. fondovima Količina raspoloživih fondova

Teorija raspoloživih fondova Grafički prikaz U neravnoteži, tržišne sile će izazvati prilagođavanje kamatnih stopa do postizanja ravnoteže o Primer: kamatna stopa iznad ravnoteže o Višak raspoloživih fondova o Kamatna stopa pada o Ponuđena količina će biti smanjena, tražena količina će biti povećana do postizanja ravnoteže

Promene kamatnih stopa + direktno zavisne od nivoa ekonomske aktivnosti ili stope rasta ekonomske aktivnosti + direktno zavisne od očekivane inflacije Fisher-ov efekat o Nominalne kamatne stope = Zbir realnih kamatnih stopa plus očekivane stope inflacije k n = k r + π e Inverzno zavisne od promene ponude novca

Kretanje realnih kamatnih stopa, inf., i kamatnih stopa na tržištu tu drž.ob. u SAD 20 Annualized Real Interest Rate 15 Annualized Inflation 10 Annualized T-Bill Rate 5 0-5 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 Godina 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999

Ekonomske sile koje utiču u na kamatne stope Kretanje privrednog rasta Inflacija Ponuda novca Državni budžetski deficit Inostrani finansijski tokovi

Predviđanje kretanja kamatnih stopa Pokušaji da se predvide promene u tražnji/ponudi Predvideti akitivnosti ekonomskog sektora i uticaj na tražnju/ponudu raspoloživih fondova Predvideti efekte prirasta na kamatne stope Predviđanje kamatnih stopa je složeno

Zaključak ak: Ključni faktori od uticaja na kamatne stope Ekonomski rast Uvećanje rasta; rast tražnje za raspoloživim fondovima; rast kamatne stope Očekivana inflacija cene HOV padaju; kamatne stope rastu Državni budžeti Deficit rast uzimanja zajmova; cene HOV padaju, kamatne stope rastu, crowding-out efekat Suficit opada uzimanje zajmova; cena HOV raste; kamatne stope padaju Rast inostrane ponude raspoloživih fondova cene HOV rastu; kamatne stope padaju.