Šta je rizik? Proces opisivanja i karakterizovanja. uje prikupljanje, sastavljanje i analiziranje informacija o riziku; saopštavanjima

Σχετικά έγγραφα
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

numeričkih deskriptivnih mera.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Elementi spektralne teorije matrica

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IZVODI ZADACI (I deo)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

18. listopada listopada / 13

Mašinsko učenje. Regresija.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Operacije s matricama

5 Ispitivanje funkcija

Kaskadna kompenzacija SAU

QA u zaštiti od zračenja

Teorijske osnove informatike 1

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Reverzibilni procesi

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)


1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Dijagonalizacija operatora

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Vežba - Doza na otvorenom i u zatvorenom prostoru -

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

PP-talasi sa torzijom

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Drugi zakon termodinamike

Doze u nuklearnoj medicini

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Transcript:

PROCENA RIZIKA

Šta je rizik? Proces opisivanja i karakterizovanja prirode i veličine ine (značaja) određenog rizika i uključuje uje prikupljanje, sastavljanje i analiziranje informacija o riziku; Osnova za upravljanje rizikom i saopštavanjima vezanim za rizik.

Upravljanje rizikom-uvod Da bi se efikasno upravljalo rizikom i obaveštavala javnost neophodno je jasno razumevanje prirode i veličine ine rizika relevantnog za nivoe izlaganja.

Upravljanje rizikom/uvod Potpuno smo svesni pogrešnih primena procene rizika u regulativi koja uređuje zaštitu od zračenja koja je često nekonzistentna, postoji loša koordinacija između raznih agencija kao i neadekvtna komunikacija sa javnošću. Posebno je važno sagledati finansijsku opravdanost čišćenja pojedinih kontaminiranih lokacija bez brižljive i adekvatne procene stvarnog rizika za stanovništvo tvo.

Upravljanje rizikom Identifikovati opasnosti Odlučiti ko može biti povredjen i kako Proceniti rizik i odlučiti o merama opreza Zabeležiti svoje nalaze i primeniti ih Svoje procene pregledajte i ako je potrebno primenite nove metode

Naučno utemeljena procena rizika se bazira na: (1) objektivnoj analizi podataka, uključuju ujući celishodnost eksperimentalnih projekata, odgovarajuće korišćenje statističkih ispitivanja i pažljivu procenu mernih nesigurnosti i interpretaciji rezultata merenja (2) pogodnom razmatranju uvedenih pretpostavki i ograničenja teorija i modela koji se koriste za analizu i interpretaciju podataka i (3) prikazivanju i publikovanju u referentnim naučnim nim časopisima

Kredibilnost procene Kredibilne naučne ne studije moraju da daju poštene podatke i da podržavaju kompetentne teorije. Proračuni izvedeni na osnovu različitih itih teorija mogu da daju značajno ajno različite ite rezultate. NPR: literatura koja tretira zaštitu od zračenja je puna različitih itih stavova o obliku krive odziva doze. Neke teorije podržavaju linerani model bez praga dok druge podržavaju modele koji predviđaju niži i rizik ispod praga za pojavu rizika po zdravlje.

PROCENA RIZIKA MORA DA SADRŽI RAZMATRANJE MERNIH NESIGURNOSTI Ustanovljavanje i korišćenje koeficijenata rizika za procenu odlučuju ujućih faktora za zdravlje stanovništva tva usled individualnog izlaganja ili izlaganja populacije mora se razmotriti u kontestu neodređenosti.. Bitno je da sve merne nesiogurnosti, pretpostavke i zaključci budu uključeni u procenu u svrhu obezbeđenja mudre (razumne) zaštite zdravlja u smislu najbolje pogođen rizik. Procena radiološkog rizika, posebno incidencija karcinoma, trenutno je jedina koja može e da demonstrira konzistentno povećan rizik u grupi proučavane populacije koja je izložena zračenju visokuh doze (preko 1 Gy)

Gde se javlja rizik (i) industrijska radiografija (ii) sterilizacija lekova (iii) istraživanja ivanja (iv) izlaganje osoba u medicinskim tretmanima (v) primena akceleratora, ciklotrona isl.

Beleženje enje rezultata procene rizika Sve procene rizika se moraju notirati Interna regulativa mora da obuhvati: standardne procedure, protokole za rad, radne sertifikate, lokalna pravila, za svaki projekat i pojedinačnu nu mašinu Uputstvo i formulari za procenu rizika su ulazni podaci za rad sa izvorima zračenja Procena rizika za isti izvor se mora periodično kontrolisati

Rizik kod otvorenih izvora zračenja Količine ine kojima se rukuje i učestalost u procedura Stepen ma kojih spoljašnjih opasnosti Stepen opasnosti kontaminacije vazduha Upustvo proizvođača a za čuvanje, presipanje i rukovanje materijalima Rizik od otpada Nivo i pogodnost laboratorijske opreme Efikasnost procedura za smanjenje ekspozicije, oklapanje, kućišta, monitoring, zaštitna odeća

Procena rizika pri radu sa zatvorenim izvorima zračenja Osoba koja procenjuje rizik mora biti dobro upoznata sa izvorom. Kućište izvora visokog intenziteta mora da obezbedi da radnici ne budu izloženi dozi većoj od 7.5 μsvh -1 (obično manje od 2.5 μsvh -1 ) Visokim jačinama doza su izloženi samo radnici koji vrše e zamenu izvora (posebne procedure) Procena rizika se radi za rutinske operacije

Procena rizika od mašina koje proizvode zračenje Bezbednosna ispitivanja su nadležnost nost kompanije koja obavlja instalaciju i puštanje u rad Procena rizika u toku eksploatacije mašine vrši i se za normalne uslove rada i za scenarije neželjenog eljenog potencijalnog izlaganja

Procena rizika i procedure u hitnim slučajevima Važan an deo procene rizika je procena scenarija akcidenta i akcija pri pojavi akcidenta i incidenta. Svaka laboratorija mora da ima plan akcija Svi radnici koji rade sa izvorima zračenja moraju da budu upoznati sa tim planovima Posebna lokalna pravila se donose za svaku od kontrolisanih zona Radnici moraju da imaju periodične obuke, treninge i simulacije

Beleženje enje rezultata procene rizika Sve procene rizika se moraju notirati Interna regulativa mora da obuhvati: standardne procedure, protokole za rad, radne sertifikate, lokalna pravila, za svaki projekat i pojedinačnu nu mašinu Uputstvo i formulari za procenu rizika su ulazni podaci za rad sa izvorima zračenja Procena rizika za isti izvor se mora periodično kontrolisati

PROCENA RIZIKA (otvoreni izvori zračenja) I DEO: RADNA PROCEDURA Naziv projekta ili procedure na koju se procena odnosi: Osoba koja će biti izložena zračenju:

II DEO: SPOLJAŠNJE IZLAGANJE II DEO: SPOLJAŠNJE IZLAGANJE Radionuklidi i vrsta Energije (u MeV) zračenja (β,γ) Aktivnost po proceduri Broj procedura godišnje: (MBq) 2.1. Jačina doze a) Bez zaštite: procenjuje se prema * b) Lokalna zaštita je potrebna u slučaju: -ako je jačina doze ekstremiteta veća od 75 μsv/h -ako je jačina doze celog tela veća od 0,5 μsv/h Da li očekivana jačina doze prelazi granični nivo: DA/NE

II DEO: SPOLJAŠNJE IZLAGANJE 2.2. Spoljašnje ozračivanje Godišnje ozračivanje proceniti iz formule: Jačina doze (D) x trajanje ekspozicije na svakoj distanci x broj izlaganja godišnje (procenjeno) 2.3. Ograničenje doze: Vrednosti izračunate u smislu tačke 2.2. moraju biti niže od: -10 msv/godišnje za ekstremitete -1 msv/godišnje za celo telo Da li je dozvoljena godišnja doza za ekstremitete prekoračena: DA/NE Da li je dozvoljena godišnja doza za celo telo prekoračena: DA/NE

*Procena jačine spoljašnje doze Radionuklidi beta emiteri E β < 0,3 MeV: ne procenjuje se doza spoljašnjeg zračenja u smislu tačaka 2.1. i 2.2. Eβ > 0,3 MeV: a)jačina doze ekstremiteta (na 0,01 m): D=1,3 A b)jačina doze celog tela (na 0,3 m): D =1,5 x10-3 A gde su: D jačina doze u msv/min A - aktivnost u MBq

*Procena jačine spoljašnje doze Radionuklidi gama emiteri D = C γ A D jačina doze u msv/min; A - aktivnost u MBq C γ - gama konstanta na određenom rastojanju

Radionuklidi gama emiteri Radionuklid C γ za ekstremitete ( 0,01 m) C γ za celo telo ( 0,3 m) 241 Am 2x10-2 2x10-5 137 Cs 2x10-2 2x10-5 51 Cr 8x10-4 8x10-7 152 Eu 2x10-2 2x10-5 125 I 4x10-2 4x10-5 131 I 1x10-2 1x10-5 85 Kr 9x10-5 9x10-8 226 Ra 5x10-2 5x10-5 22 Na 7x10-2 7x10-5 99m Tc 3x10-3 3x10-6

III DEO: IZVORI ZRAČENJA I OPREMA Ako je odgovor na 2.1. ili 2.3. DA popunjava se ovaj deo 3.1. Radijaciona oprema (izvori) Rad se obavlja u zoni zračenja označenoj kao: NEKLASIFIKOVANA/NADZIRANA/KONTROLISANA Zgrada... Broj sobe (laboratorije) Kontrolisano ispuštanje... DA/NE Odvojen prostor za osoblje DA/NE Mokri čvor (tuš, lavabo) postoji: DA/NE Akcidentalne procedure pri ruci: DA/NE Telefon u lab.postoji... DA/NE Lokalna pravila su na raspolaganju: DA/NE 3.2.Zaštitno kućište Kako ćete sprečiti širenje kontaminacije? 3.3. Lokalno oklapanje Kako ćete izvesti lokalno oklapanje (mora se potvrditi merenje monitorom zračenja)

III DEO: IZVORI ZRAČENJA I OPREMA 3.4. Proceniti efikasnost lokalnog oklapanja na smanjenje godišnje ekspozicije Iz rezultata proračuna po tački 2.2. proračunati godišnju ekspoziciju celog tela (E s ) kada postoji oklapanje 3.5. Oklapanje za beta emitere E>0,3 MeV E s = E x 10-6 (E dobijeno iz 2.2.) Es... 3.6. Oklapanje za gama emitere E s = E x 0,5 (E dobijeno iz 2.2.) Es...

IV DEO: UNOŠENJE RADIONUKLIDA Ustanoviti kad god postoji značajan rizik da se radioaktivni materijal može udahnuti, progutati ili apsorbovati (kada su radionuklidi u volatilnom obliku ili posebno radiotoksični) 4.1. Volatilni radionuklidi (jedinjenja i komponente) Da li je primljena isporuka volatilna DA/NE Da li postoji bilo kakva (bio)hemijska forma u kojoj radionuklid postaje volatilan DA/NE Potrebna je prethodna autorizacija RSO za radioaktivne gasove

IV DEO: UNOŠENJE RADIONUKLIDA 4.2. Opasne forme (jedinjenja i komponente) 4.3. Opasnost od unutrašnjeg ozračivanja i rizik pojave karcinoma Proceniti opasnost od unutrašnjeg ozračivanja pri akcidentalnom unošenju radioaktivnosti prema sledećoj matrici:

IV DEO: UNOŠENJE RADIONUKLIDA Putevi ekspozicije Doza za radnike Fetalna doza Doza pri udisanju, [msv/g] Apsorpcija kroz kožu - akcidentalni uslovi [msv/g] Podatak za ekspoziciju celog tela (tačka 3.5/3.6) Ukupna rutinska ekspozicija Rizik pojave kancera pri svim rutinskim izlaganjima A = eksperimentalna aktivnost[mbq]x5x10-4 A= B = eksperimentalna aktivnost[mbq] x 1 B= E s = E s = A+ E s = A F + E s = ukupna rutinska ekspozicija x 5 x10-3 A F = eksperimentalna aktivnost[mbq]x1,5x10-2 A F B F = eksperimentalna aktivnost[mbq] x 25 B F = ukupna rutinska ekspozicija x 5 x10-3 Ukupna akcidentalna ekspozicija A+ B + E s = A F + B F + E s =

IV DEO: UNOŠENJE RADIONUKLIDA 4.4. Ograničenje doze Da li je procenjena Ukupna rutinska ekspozicija veća od dozvoljene doze za celo telo (1 msv/godišnje) DA/NE Ukoliko je DA potrebno je obavestiti RSO radi preuzimanja daljih mera

PROCENA RIZIKA (zatvoreni izvori i X-zraX zračenja) I DEO: RADNA PROCEDURA Naziv projekta ili procedure na koju se procena odnosi: Osoba koja će biti izložena zračenju:

II DEO: ZATVORENI RADIOAKTIVNI IZVOR 2.1. Podaci o radionuklidima Radionuklid Aktivnost [GBq] Emisija (α,β,γ,n) Energija [MeV] Serijski broj izvora (druga identifikacija) Da li se izvori nalaze u registru Departmana Ako je odgovor NE kontaktirati RSO DA/NE

II DEO: ZATVORENI RADIOAKTIVNI IZVOR 2.2. Jačine doze Izračunati jačinu doze na 0,1 m i na 1 m (prema*) i proračunati vreme potrebno da se primi 1 msv na rastojanju od 1 m Radionuklid Jačina doze na 0,1 m (doza ekstremiteta) Jačina doze na 1 m (doze celog tela) Vreme za 1 msv na 1 m Ukupna doza na 1m

II DEO: ZATVORENI RADIOAKTIVNI IZVOR 2.3. Granice doze 1. Koliko dugo ćete raditi ( 1m od neoklopljenog izvora) ) u toku godine:... 2. Da li je procenjena vrednost godišnje doze veća a od 1 msv DA/NE 3. Koliko dugo ćete rukovati neoklopljenim izvorima u toku godine:... 4. Da li će e doze ekstremiteta preći i vrednost 10 msv DA/NE Ako je odgovor na 2. ili 4. DA koristiti lokalno oklapanje (kontaktirati RSO)

*Procena jačine spoljašnje doze 1) Za radionuklide emitere alfa zračenja nije potrebno procenjivati jačinu spoljašnje doze

*Procena jačine spoljašnje doze 2) Radionuklidi beta emiteri E β < 0,3 MeV, ne procenjuje se doza spoljašnjeg zračenja u smislu tačke 2.2. E β > 0,3 MeV: a)jačina doze ekstremiteta (na 0,1 m): D=8 x 10 5 A b)jačina doze celog tela (na 1m): D =8 x10 3 A gde su: D jačina doze u μsv/h A- aktivnost u GBq

*Procena jačine spoljašnje doze 3) Radionuklidi gama emiteri D = CγA D jačina doze u μsv/h; A - aktivnost u GBq i Cγ- gama konstanta na određenom rastojanju

*Procena jačine spoljašnje doze Radionuklid C γ za ekstremitete ( 0,01 m) C γ za celo telo ( 0,3 m) 241 Am 2,4x10 2 2.4 134 Cs 2.4x10 3 24 137 Cs 8.9 x10 3 89 60 Co 3.6x10 4 357 152 Eu 8x10 3 80 125 I 1.4x10 4 135 131 I 6x10 3 60 85 Kr 50 0.5 226 Ra 2.3x10 4 227 22 Na 3.3x10 4 324

III DEO: IZVORI X-X ZRAČENJA I SPOREDNO X-X ZRAČENJE 3.1. Oprema za difrakciju X- zračenja i generatori X-zračenja Oprema (XRD,XRF,itd.)+ dodatak (goniometar, kamera) Operacionalni izlaz [kv/ma] Model: Serijski broj: Zgrada/laboratorija: Zaduženo lice:

III DEO: IZVORI X-X ZRAČENJA I SPOREDNO X-ZRAX ZRAČENJE Doza zračenja koja potiče od generatora X-zračenja (posebno starih) može biti vrlo visoka. (Procena doza u tabeli) Radni uslovi Jačina doze na 0,1 m od mete 150 Sv/h Jačina doze na 0,1 m od puta snopa (rasejano ili eflektovano zračenje) 0,75 Sv/h 40 kv, 20 ma Vreme za dostizanje granice doze ekstremiteta (10 msv) Vreme za dostizanje granica doze celog tela na 1 m (1 msv) < 0,5 s - 1,2 s Vreme za dostizanje granice doze ekstremiteta za stan. (50mSv) 60 s 8 min 5 min

III DEO: IZVORI X-X ZRAČENJA I SPOREDNO X-ZRAX ZRAČENJE 3.2 Rendgen kabineti & kontrolisane zone zračenja Dati podatak o vrsti klasifikovane zone i merama u njoj *Kada se ulazi u zonu da li je snop prekinut DA/NE *Da li je sistem hlađenja odvojen od glavnog sistema za vodosnabdevanje DA/NE *Da li je sigurnosna oprema u funkciji DA/NE Ukoliko je odgovor na ma koje pitanje NE oprema se ne sme koristiti (kontaktirati RSO )

IV DEO: NADZIRANE I KONTROLIANE ZONE (ZA ZATVORENE IZVORE I X-ZRAX ZRAČENJE) 4.1. Jačine doza zračenja u kontrolisanim zonama *U nadziranoj zoni jačina doze ne prelazi 0,5 μsv/h DA/NE * U kontrolisanoj zoni jačina doze prelazi 7,5 μsv/h DA/NE 4.2. Klasifikovane zone zračenja Navesti oznake zona i mere u njima

IV DEO: NADZIRANE I KONTROLIANE ZONE (ZA ZATVORENE IZVORE I X-ZRAX ZRAČENJE) ENJE) 4.3. Kontrola pristupa klasifikovanim zonama Mora postojati Uputstvo o radijacionoj sigurnosti i procedura pristupa pojedinim klasifikovanim zonama * Da li imate dovoljno detaljno uputstvo za kontrolu pristupa DA/NE * Da li imate plan delovanja u slučaju incidenta i akcidenta DA/NE 4.4. Izlaganje zračenju u kontrolisanim zonama Proceniti sve ekspozicije celog tela i ekstremiteta koje su moguće pri vađem boravku u kontrolisanoj zoni zračenja