Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod

Σχετικά έγγραφα
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

numeričkih deskriptivnih mera.

Obrada signala

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Električna merenja

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje. Cilj vežbe

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Snimanje karakteristika dioda

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Elementi spektralne teorije matrica

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Mašinsko učenje. Regresija.

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IZVODI ZADACI (I deo)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Univerzitet u Banjoj Luci Elektrotehnički fakultet Katedra za opštu elektrotehniku

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU

5. Karakteristične funkcije

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Kaskadna kompenzacija SAU

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

Obrada rezultata merenja

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

( , 2. kolokvij)

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Električna merenja Digitalni merni instrumenti. Diskretizacija/digitalizacija signala

Algoritmi zadaci za kontrolni

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Reverzibilni procesi

10. STABILNOST KOSINA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Testiranje statistiqkih hipoteza

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Priprema za laboratorijske vežbe iz predmeta Osnovi algoritama i strukutura DSP I Vežba 9 Adaptivni digitalni sistemi

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Program za tablično računanje Microsoft Excel

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

1. Osnove mernih sistema

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Transcript:

Vežba 8 Osciloskop Uvod U prvom delu vežbe ispituju se karakteristike realnih pasivnih i aktivnih filtara. U drugom delu vežbe demonstrira se mogućnost osciloskopa da radi kao jednostavan akvizicioni sistem. Zadatak i uputstvo za merenje Zadatak analiza karakteristika pasivnih i aktivnih filtara Za filtar propusnik niskih frekvencija, slika, granična frekvencija propusnog opsega se može odrediti kao vrednost frekvencije za koju je vrednost amplitudske karakteristike puta manja u odnosu na maksimalnu vrednost (3 db granična frekvencija). Za filtar propusnik niskih frekvencija, može se odrediti kao Zc j ω C U U jωc Ic U R + Z c R + + jωcr jωc Ic Zc jωc U U + jωcr jω C + jωcr U + j ω CR U + ( ωcr) + ω ω gcr ω g CR ( gcr) odnosno, zavisi od proizvoda RC. Parametar RC može se odrediti merenjam trajanja usponske ivice napona na kondenzatoru kada se kolo pobudi povorkom pravougaonih impulsa.. Povezati kolo prema slici za RR i CC3. Talasni oblik ulaznog napona podesiti na povorku pravougaonih impulsa, amplitude 5 V i osnovne frekvencije khz. Na analognom osciloskopu odrediti trajanje usponske ivice, i na osnovu toga odrediti vrednost RC. Uobičajeno je da se trajanje usponske ivice definiše kao vremenski interval

Δ t τ τ 90 0 gde je τ0 trenutak u kome signal dostiže 0% svoje krajnje vrednosti, a τ90 trenutak u kome signal dostiže 90% svoje kranje vrednosti, slika. Za izmerenu vrednost Δt, parametar RCΔt/(ln9). v/vmax [%] Slika. Slika. Ponoviti merenje na digitalnom osciloskopu, koriteći merenje pomoću kursora. a. Podesiti podelu po vremenskoj osi (kx [s/div]), tako da se na ekranu vidi usponska ivica signala. b. Podesiti podelu po naponskoj osi (ky [V/div]) i položaj slike po vetikalnoj osi na ekranu osciloskopa (Vertical position) tako da je ukupan raspon po amplitudi (00%) otprilike 5 podeoka c. Pritisnuti dugme kojim se aktivira meni kanala d. Podesiti kontrolu V/div na fine e. Podesiti ukupan raspon po amplitudi (00%) na tačno 5 podeoka f. Pomeranjem po vertikalnoj osi (Vertical position) centrirati signal po vertikali, odnosno podesiti signal tako da je nulti nivo signala.5 podeoka ispod centralne linije graduacije ekrana g. Pritisnuti dugme Cursor kojim se aktivira meni kursora h. Pritisnuti dugme Type. Iz pop-out menija izabrati Time (koristeći višenamensko dugme, Multipurpose knob) i. Pritisnuti dugme Source. Iz pop-out menija izabrati ch (koristeći višenamensko dugme, Multipurpose knob) j. Pritisnuti dugme Cursor k. Koristeći višenamensko dugme, (Multipurpose knob) podesiti položaj kursora tako da odgovara tački u kojoj signal seče drugu liniju ispod centralne linije graduacije ekrana (0%) l. Pritisnuti dugme Cursor m. Koristeći višenamensko dugme, (Multipurpose knob) podesiti položaj kursora tako da odgovara tački u kojoj signal seče drugu liniju iznad centralne linije graduacije ekrana (90%) n. Pročitati vrednost Δt iz Cursor menija.. Na analognom osciloskopu posmatrati istovremeno napon na izlazu generatora i napon na kondenzatoru, za sinusni ulazni napona amplitude 4 V. Menjati frekvenciju napona generatora i uočiti trenutak kada amplituda napona kondenzatora padne na manju vrednost u odnosu

na amplutudu napona generatora. Da li se dobijeni rezultat poklapa sa proračunatom vrednošću? 3. Na analognom osciloskopu posmatrati Lisažuovu figuru koja se dobija kada se ulazni napon (napon generatora) posmatra na kanalu a napon kondenzatora na kanalu. Odrediti faznu razliku (sin(φ)x0/x), slika 3. Slika 3. 4. Povezati kolo prema slici 4 za RaRbRR i CC3. Otpornici i kondezatori nisu već povezani u okviru makete, nego ih treba spolja povezati. Uizlaz Rb jωca U R + jωc R ulaz a a b Napajanje povezati prema šemi sa slike 5, korišćenjem dva nezavisna neuzemljena napajanja od +5 V (izvor i izvor ). Priključak referentog potencijala makete (masa) povezati sa priključkom označenim sa 0 V, slika 5. Voditi računa o polaritetima napajanja (-5 V treba dovesti na plavi priključak na maketi). Pre uključivanja napajanja, šemu treba da proveri dežurni asistent. Ponoviti merenja iz tački i 3. U čemu je razlika između karakteristike aktivnog filtra (slika 4) i pasivnog filtra (slika )? Slika 4

+ - + - Izvor Izvor +5 V +5 V +5 V 0 V -5 V Slika 5. 5. Povezati kolo prema slici 4 za Ra R, RbR3 i CC3. Podesiti frekvenciju generatora na 00 Hz. Menjati amplitudu ulaznog napona i odrediti amplitudu ualznog napona za koju dolazi do izobličenja signala na izlazu. Objasniti. 6. Povezati redno (kaskadno) dva ista filtra sa slike (izlaz sa prvog filtra se vodi na ulaz drugog). Ponoviti merenja iz tački i 3, za prvi filtar RR i CC3, za drugi filtar RR i CC3. 7. Povezati redno (kaskadno) dva ista filtra sa slike 4 (izlaz sa prvog filtra se vodi na ulaz drugog). Ponoviti merenja iz tački i 3, za prvi filtar RaRbRR i CC3, za drugi filtar RaRbR3R4 i CC. 8. Da li se rezultati dobijeni u tačkama 6 i 7 razlikuju? Zašto? Zadatak osciloskop kao jednostavan akvizicioni sistem Meri se vrednost relativno malog jednosmernog napona u prisustvu šuma. Digitalni osciloskop omogućava de se određeni broj odbiraka signala sačuva i naknadno obrađuje na računaru. Osciloskop koji je na raspolaganju može da snimi 500 odbiraka signala (što odgovara prikazu na jedanom ekranu, bez obzira na podešavanje vremenske ose). Signal se može iz interne memorije osciloskopa preneti na računar serijskom/usb vezom. a) Digitalnim osciloskopom snimiti 500 odbiraka signala. b) Statistički obraditi izmerene vrednosti. c) Odrediti mernu nesigurnost merenja i prikazati rezultat merenja. Uputstvo za rad: Povezati kolo prema šemi sa slike 6. Razdelnik napona je već realizovan u crnoj kutiji (ne treba spolja vezivati otpornike). Na banana konektore treba priključiti napon napajanja. Osciloskopom se meri napon označen sa Um. Oscilokop se vezuje na BNC konektor sa iste strane gde je priključen i ulazni napon (ukoliko cela kutija ima dva nezavisna razdelnika, odnosno dva crvena konektora). Slika 6. Razdelnik napona

Napon napajanja podesiti na 5 V. Povezati napon Um na kanal (Ch) oscilokopa. Na osciloskopu pritisnuti ACQUIRE dugme. Na meniju u desnom delu ekrana proveriti da li je izabran Sample mod rada (što znači da se na ekranu direktno prikazuju izmerene vrednosti). Podesiti vrednosti vertikalne i horizontalne podele na 5 mv/div odnosno 5 ms/div (proveriti da li je u meniju s desne strane ekrana za kanal za sondu podešeno X što je odgovarajuća vrednost kada se koristi kabl). Pokrenuti OpenChoice Desktop program koji služi za komunikaciju računara i osciloskopa. Kliknuti na Select Instrument, a zatim dva puta brzo na uređaj povezan na USB. Sačekati da se u polju ispod Select Instrument ispiše TBS000B-EDU, što je oznaka modela osciloskopa. Pritisnuti dugme Waveform Data Capture, a zatim dugme Get Data kojim se pokreće proces kojim se jedan ekran s osciloskopa prenosi na računar, serijskom/usb vezom. Kada se iscrta ceo ekran osciloskopa znači da je prenos signala uspešno obavljen. Pritisnuti dugme Save as i snimiti podatke pod imenom podaci.csv u folder D:/ELMER/Vezba_8 (prepisati preko već postojećef fajla). Otvoriti nov Excel dokument definisan templejtom statistika (kliknuti na shortcut Statistika na desktopu). Po otvaranju obnoviti podatke (meni data, opcija refresh all), (ovim se učitavaju podaci iz podaci.csv). Na osnovu 500 izmerenih vrednosti određuju se srednja vrednost i standardna devijacija merenja. Na grafiku se prikazuje normalizovani histogram merenja (vrednosti iz kolone Procena gustine verovatnoće u intervalu ) kao i Gausova kriva koja se dobija za srednju vrednost i standardnu devijaciju koje su određene na osnovu rezultata merenja. Na osnovu statističke analize može se proceniti merna nesigurnost tipa A. Merna nesigurnost tipa B se procenjuje na osnovu specifikacija mernog instrumenta. Merna nesigurnost tipa A određuje se na osnovu podataka iz Excel fajla. Merna nesigurnost tipa A može da se, u datom slučaju, proceni kao standardna devijacija srednje vrednosti rezultata merenja: u A n ( x x) i σ σ SV n M ( n ) n, gde je σsv standardna devijacija srednje vrednosti rezultata merenja, σm standardna devijacija rezultata merenja (vrednost se čita iz Excel fajla), n500, broj merenja, x - srednja vrednost rezultata merenja. Za konkretan slučaj iz specifikacija osciloskopa se uzimaju podaci o tačnosti merenja Δx. Podatak koji daje proizvođač je da je tačnost 3%. Pod pretpostavkom da je greška ima uniformnu raspodelu, merna nesigurnost tipa B može se proceniti kao: u B Δ x, pa je kombinovana merna nesigurnost 3 u u + u. C A B Koja komponenta merne nesigurnosti je dominantna? Odrediti konačan rezultat merenja napona.