Makromolekule koje interaguju sa lekovima ili hormonima i iniciraju ćelijski odgovor

Σχετικά έγγραφα
8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2

ANTIMIKROBNI LEKOVI -ANTIBIOTICI-

Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj:

Ciljevi strukturnih modifikacija antibiotika:

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

FARMACEUTSKA ANALIZA BETA- LAKTAMSKIH ANTIBIOTIKA

Cefalosporini ostali β-laktami

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI

MEHANIZMI DEJSTVA LEKOVA NA MOLEKULARNOM NIVOU

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

Selektivna toksičnost

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

Osnove antimikrobnega zdravljenja ter b-laktamski antibiotiki

Antibakterijski lijekovi

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

Tetraciklini, makrolidi, aminoglikozidi, ostali antibiotiki

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

beta-laktamski antibiotici (i) Penicilini

TRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković

ODPORNOST BAKTERIJ PROTI ANTIBIOTIKOM V SLOVENIJI IN PO SVETU

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je :

Mehanizmidejstvaenzima. Himotripsin

Prof. dr Ljubiša TOPISIROVIĆ. G(+) G(-) Antimikrobnatolerancija: svojstvo bakterija da prežive tretman baktericidnih

PROVOĐENJE SIGNALA BORIS MILDNER. Tri primjera prijenosa signala

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Provođenje signala. Boris Mildner

ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ ΝΕΥΡΙΚΩΝ ΚΥΤΤΑΡΩΝ

evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine

IZRADA ANTIBIOGRAMA. 1. Reagensi za disk-difuzioni test

MEHANIZMI DJELOVANJA LIJEKOVA

Kvantitativni odnosi strukture i dejstva

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)

RASTVORLJIVOST LEKOVA

REAKCIJE ELIMINACIJE

virusi - virion Faze u razvoju virusne infekcije:

HORMONI. Prof. Marina Stojanov

Kiselo bazni indikatori

Ćelijska signalizacija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

november 2005

Bakteriološka dijagnostika infekcija i oboljenja izazvanih. Streptococcus i Enterococcus

Organele života i smrti

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Kardiotonični glikozidi

Regulacija ekspresije gena kod prokariota

PROTEINI kao ciljna mesta dejstva leka

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL

PREGLED PROTIMIKROBNIH UČINKOVIN 1. doc. dr. Mateja Logar, dr. med. Klinika za infekcijske bolezni in vročinska stanja, UKC Ljubljana

Stabilnost STABILNOST AKTIVNE FARMACEUTSKE SUPSTANCE I GOTOVOG PROIZVODA

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

KVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL. prof. dr. Aleš Mrhar, mag. farm.

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi. Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE

-NH 3. Degradación de aminoácidos. 1) Eliminación del NH 3. 2) Degradación de esqueletos carbonados. Ac. grasos c. cetónicos glucosa.

Operacije s matricama

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Reverzibilni procesi

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

Celični'stiki' Vrsta&povezave:'' celica.celica' celica.matriks'

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Karboksilne kiseline

METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV

Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza.

Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner

ANKSIOLITICI

LIPIDI. Definicija lipida

ANALGETICI. Kako se vrši klasifikacija bola? Mehanizmu nastanka: NOCICEPTIVNI (somatski i visceralni) i NEUROPATSKI Dužini trajanja: akutni i hronični

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

numeričkih deskriptivnih mera.

The effect of curcumin on the stability of Aβ. dimers

Kaskadna kompenzacija SAU

BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE. proteini. 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine:

Biohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija

CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

IMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE

Transcript:

adržaj predavanja: Receptori-ciljna mesta delovanja lekova; Enzimski inhibitori.dabrani lekovi iz grupe antibiotika: β-laktam antibiotici, tetraciklini, eritromicin, streptomicin; 2. Inhibitori X, MG-oA; Lekovi koji deluju na adrenergički sistem: simpatomimetici, simpatolitici; Lekovi koji deluju na holinergičku transmisiju: parasimpatomimetici, parasimpatolitici; Lekovi koji deluju na : opioidni analgetici, antikonvulzivi. Receptori-ciljna mesta dejstva lekova John Langley (878)- receptivna supstanca Paul Ehrlich (854-95)-značaj stereoselektivnosti Makromolekule koje interaguju sa lekovima ili hormonima i iniciraju ćelijski odgovor

LEK + REEPTRI KMPLEK LEK REEPTR EFEKAT (biološki odgovor) Teorijska objašnjenja leke/receptor interakcije iljna mesta delovanja lekova a molekulskom nivou:. lipidi (opšti anestetici, antimikotici) 2. ugljeni hidrati 3. nukleinske kiseline (lekovi u terapiji malignih oboljenja) 4. proteini enzimi, jonski kanali (ligand-zavisni, voltažno-zavisni), receptori vezani za enzim, receptori vezani za G protein Jedinjenja koja svoje efekte ne ostvaruju vezivanjem za receptore Plazma ekspanderi (dekstran) smotski aktivni diuretici (manitol) Laksativi (natrijum sulfat; obsolentni)

Receptori-lokalizacija Intracelularni u ćelijskoj membranski -Lipofilni ligandi ulaze u ćeliju Često aktiviraju gene por odgovor pr. tiroksin, steroidni hormoni Intracelularni Lipofilne molekule Receptori u citosolu Receptori u jedru hidrofilne i lipofilne molekule Ćelijska membrana PRTEIKI MEMBRAKI REEPTRI Jonski kanali-jonotropni receptori(promena provodljivosti) ligand zavisni kanali voltažno zavisni kanali Receptori vezani za enzim (promena enzimske aktivnosti) Receptori vezani za G-protein-metabotropni receptori (drugi signal)

. Ligand-zavisni jonski kanali ignal Membrana Jonski kanal itozol Promenom konc.jona započinje odgovor 2. Receptori vezani za enzim, npr. tirozin kinazu a heliks u membrani Mesto vezivanja Plazma membrana ignal Tirozin kinaza receptor protein (inaktivni monomeri) Aktivirani proteini elularni odgovor ADP elularni dgovor Aktiviran Tirozin kinaza receptor protein (fosforilisani dimer)

3. Receptori vezani za G protein Inaktivan Plazma membrana Receptor GDP G-protein Enzim Aktiviran receptor ignal Aktiviran enzim Adenilat ciklaza Fosfolipaza Aktivan GDP GTP GTP aktiviran G-protein GTP Ćelijski odgovor Drugi glasnik!!! Povratak u neaktivno stanje GDP P i Drugi glasnik Adenilat (gvanilat) ciklaza camp & cgmp (ilj: protein kinaze) Fosfolipaza Fosfolipaza A Diacilglicerol (DAG) & IP 3 DAG Protein kinaza (u membrani) IP 3 a 2+ (endoplazmatični retikulum) Fosfolipaza A2 Fosfolipaza Fosfolipaza D DAG, IP3 Fosfatidilna kis. i alkohol Fosfodiesteraze

Drugi glasnik: camp Adenil ciklaza Fosfo diesteraza pirofosfat camp Protein kinaza (fosforilacija: er, Thr, Tyr) Jonski kanal za a Drugi glasnik: IP 3 i DAG Fosfatidil-inozitol-4,5-bifosfat (PIP 2 ) Fosfolipaza IP 3 Inozitol-,4,5-fosfat DAG,2-diacilglicerol a 2+ - mala koncentracija u ćeliji, deponovan

ATIMIKRBI LEKVI ATIBITII tkriće Paster, 877 g, antibioza Fleming, 928 g, Penicillium Alexander Fleming 88-955 Prema: omenklatura azivu soja mikroorganizama (streptomicin, penicilin, cefamicin...); emijskoj strukturi (tetraciklini, antraciklini, cikloserin...); azivu izazivača bolesti (antibakterijski, antivirusni, antimikotici, antiprotozoici...) A, IUPA, I (generička imena)

emijska struktura: Derivati aminokiselina, β-laktam antibiotici, aminoglikozidi, tetraciklini, antraciklini, makrolidi, polienski makrolidi, piranozidi, ansamicini, polipeptidni, glikopeptidni Mehanizam dejstva: Ćelijski zid patogenih mikroorganizama (penicilini, cefalosporini); Promena propustljivost ćelijske membrane (polienski makrolidi); inteza proteina mikroorganizama (aminoglikozidni, tetraciklini, hloramfenikol, linkomicini) ; inteza nukleinskih kiselina (rifamicini).. Inhibicija sintezećelijskog zida: penicilini, cefalosporini, bacitracin, vankomicin 2. Inhibicija sinteze proteina: hloramfenikol, eritromicin, tetraciklini, streptomicin Transkripcija Translacija Replikacija 3. Inhibicija replikacije i transkripcije nukleinskih kiselina: hinoloni, rifampin Enzimska aktivnost, sinteza esencijalnih metabolita 4. štećenje plazma membrane: polimiksin B 5. Inhibicija sinteze metabolita: ulfonamidi, trimetoprim

Rezistencija: o Rezistencija-permanentna, stečena, ukrštena o enzimska inhibicija (beta-laktamaze); o promena propustljivosti spoljašnje i unutrašnje membrane bakterija; o pojačana eliminacija antibiotika iz bakterijskih ćelija; o promene na mestu vezivanja antibiotika na ćelijskom zidu ili ciljnog enzima za koji se antibiotik vezuje; o stvaranje odgovarajućih bioloških i biohemijskih uslova (genska ekspresija koja omogućava biosintezu odgovarajućih enzima) za preuzimanje metabolita iz spoljne (životne) sredine patogena. β-laktam antibiotici β 2 α 2 β 2 α 2 2 3 2 4 β-aminokiselina β-laktam Azetidin Azetidinon (monobaktam) 09.5 Idealni tetraedarski ugao 0 iklopropan β-laktam

( Penicillin binding protein, PBPs) Mehanizam dejstva peptidoglikan monomer pentapeptid Pentaglicin (5 ak glicina) truktura peptidoglikana Penicilin D-Ala-D-Ala Jedinjenja koja sadrže β-laktamski prsten: Penicilini efalosporini Monobaktami Karbapenemi

Penicilini tabilnost i spektar delovanja 4 5 5 A B 2 3 7 7 4 3 2 Penam 2 4-tia--azabiciklo [3.2.0] heptan-7-on (IUPA) -tia-4-azabiciklo[3.2.0]heptan-7-on(hemical Abstract) 7 5 4 3 2 -APA 3 3 R Penicilinaza 3 3 2 R 2 istein -aminopenicilanska kiselina (-APA) Valin R U baznoj sredini R tabilnost penicilina -, beta laktamaza, u- Peniciloinska kiselina R Peniloinska kiselina U kiseloj sredini R R + Peniloinska kiselina R Peniloaldehid 2 D-peniciliamin

Veza struktura-dejstvo isstereohemija ije dozvoljena supstitucija bično Acilamino bočni lanac: Elektron akceptorske grupe nukleofilnost (=); Voluminozne grupe stabilnost na β-laktamazu; Polarne grupe proširuju antimikrobni spektar. * * * Tiazolidin 5.čl, zasićen Karbonilna grupa: sprečava rezonantnu stabilizaciju =, podložna nukleofilnom napadu β-laktam Penam: Povećava napon β-laktama; Veći napon, veća aktivnost; Veći napon, veća nestabilnost. : a, K so; Vezuje se za receptor; Aktivnost kada se modifikuje u estar/alkohol. 3,5R,R Zajednički deo strukture Prirodni penicilini 2 +I Penicilin G β-laktam 2 -I t /2 =h; 4º Penicilin V oli prirodnih penicilina sa organskim bazama-dep penicilini Prokain benzil-penicilin Benzatin (,-dibenzil-etilendiamin) benzil penicilin

Polusintetski penicilini 3 3 3 3 Meticilin (antistafilokokni penicilin) estabilan u, stabilan na laktamaze MRA X 3 4 Y 2 5 3 Izokazol penicilini tabilni u, stabilni na laktamaze 3 3 * D Ampicilin Karbenicilin (Karfecilin je fenil estar) Proširen antimikrobni spektar Proširen antimikrobni spektar Gly Penicilanska kiselina * * * 3 2 * 3 Penicilin [2-(2α,5α,β)(*)]--[(amino-fenilacetil)amino]-3,3-dimetil-7-okso-4-tia-- azabiciklo[3.2.0]heptan -2-karboksilna kiselina -[D (-)-α-amino-fenilacetamido] penicilanska kiselina D (-)-α-aminobenzilpenicilin (R)--(α-D-fenilglicilamino)-penicilanska kiselina

Derivati ampicilina R 2 Me Me R 2 R R 2 Amoksicilin 3 2 3 3 pivaloiloksimetil 3 3 hidroksidietil karbonat Pivampicilin Bakampicilin Esteraze Bakampicilin spontano Ampicilin idroliza bakampicilina

Ureido penicilini Azlocilin Mezlocilin Piperacilin Me 2 Et R 2 Me Me 2 Parenteralno! Inhibitoriβ-laktamaze-suicidni inhibitori Klavulanska kiselina 7 5 2 Me 3 Me 2 a 3 2 Me ulbaktam Tazobaktam a amoksicilinom a piperacilinom

uicidni supstrati (inhibitori enzima i supstrati)!!! β-laktamaza 2 δ + + δ β-laktamaza Klavulanska kiselina β-laktamaza β-laktamaza Ireverzibilno! enamin efalosporini A B 8 7 7 8 5 5 4 2 2 3 3 4 efam efem 7-amino-cefalosporanska kiselina (7-AA) 8-okso-5-tia--azabiciklo[4.2.0]okten-2 (IUPA) 8-okso--tia-5-azabiciklo[4.2.0]okten-3 (hemical Abstract) 7 β-laktam pšta struktura cefalosporina pšta struktura penicilina

tabilnost cefalosporina R AMIDAZA 7 8 5 4 3 2 3 R R R Esteraze Dezacetil pontana cefalosporanska esterifikacija kiselina 2 neaktivan β-laktamaza ETERAZE γ lakton R 7 2 Me - 3 2 - R er 2 er Enzim Enzim Veza struktura-dejstvo 7: Antimikrobni spektar tabilnost na β-laktamaze is-orijentisani -oksacefam -karbacefam Dihidrotiazin: čl. Karbonilna grupa: sprečava rezonantnu stabilizaciju =, podložna nukleofilnom napadu β-laktam 3: emijska i : Pro drug supstance metabolička nestabilnost

Prirodni cefalosporini 3 2 4 2 α * * 3 5 2 7 8 2 5 4 3 3 efalosporin efamicin 2 Polusintetski cefalosporini Prva generacija (Gram +) R R R 7 2 8 5 3 4 3 R efaleksin efadroksil 2 2 3 3 efradin 3 2 EFALEKI * 2 2 7 8 5 2 4 3 3 [R-[α, 7β (R*)]-7-[(aminofenilacetil) amino]-3-metil-8-okso-5-tia-- azabiciklo [4,2,0]-okta-2-en-2-karbonska kiselina 7 (D -α- aminofenilacetamido) dezacetoksicefalosporanska kiselina 7 (D -2- amino-2-fenilacetamido)-3-metil- 3 - cefem-4-karbonska kiselina

Druga generacija efahlor efaprozil 2 2 l 3 α 3 Per os efuroksim 2 efoksitin 2 3 Parenteralno efotetan 2 3 3 7 β radikal-oksiimino: KIIMI cefalosporini 7 α-metoksi grupa: EFAMIII hipoprotrombinemija Ar R R Ar I (Z) ATI (E)-nečistoća! 3 7 3 2 3 3 efuroksim aksetil (pro drug); per os efuroksim-jedini iz 2 generacije koji prolazi krvno-moždanu barijeru i može se koristiti za lečenje meningitisa.

Treća generacija efiksim 2 2 enterobakterije eftibuten 2 efpodoksim 2 3 3 Per os efotaksim 2 2 α 3 3 eftizoksim eftriakson 2 2 3 3 3 Parenteralno 2 3 3 3 3 3 3 3 + 2 + 3 + EFPDKIM 3 3 Keto-enolna tautomerija eftriaksona (di a soli) eftriakson: meningitis,. influenzae,. gonorrhoeae

Četvrta generacija (G-) 2 3 R 3 Peta generacija (deluju na MRA) eftarolin fosamil (pro drug) Karbapenemi 3 3 5 R Izosteri penama, stabilni na β-laktamaze! 3 3 3 3 Tienamicin Imipenem Meropenem viter jon -iminometil-slabiji nukleofil tabilan na dehidropeptidazu ijedan od karbapenema ne pokazuje aktivnost prema MRA!

Monobaktami-Aztreonam 2 3 3 3 3 intetsko jedinjenje, samo prema G-, parenteralno.