Fizika 2. Auditorne vježbe 12. Kvatna priroda svjetlosti. Ivica Sorić. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava

Σχετικά έγγραφα
Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži

Spektar X-zraka. Atomska fizika

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

UVOD U KVANTNU TEORIJU

= = (1) h n n. X. vježba ATOMSKA SPEKTROSKOPIJA Linijski spektri atoma vodika i helija

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Fizika 2. Predavanje 12. Rendgensko zračenje, Laseri. Atomska jezgra. Dr. sc. Damir Lelas

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ELEKTRONSKA STRUKTURA ATOMA

ANALITIČKA KEMIJA II BOLTZMANNOVA RASPODJELA. nositelj: prof.dr.sc. P. Novak održao: doc.dr.sc.t. Jednačak; ak.god. 2017/18.

Rješenje 141 Uočimo da je valna duljina čestice obrnuto razmjerna sa razlikom energijskih razina. h = E E n m h E E. m c

Uvod u atomsku fiziku

1.4 Tangenta i normala

7 Algebarske jednadžbe

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

( , 2. kolokvij)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kaskadna kompenzacija SAU

18. listopada listopada / 13

Linijski spektri. Užarena čvrsta tijela, tekućine i gasovi pri visokom pritisku i temperaturi emitiraju svjetlost s kontinuiranim valnim duljinama

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Poglavlje VJEŽBA Balmerova serija i odredivanje Rydbergove konstante. Bohrova teorija atoma

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

numeričkih deskriptivnih mera.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

VODIKOV SPEKTAR I RELATIVISTIČKE POPRAVKE

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Ovisnost intenziteta zračenja idealnog crnog tijela o valnoj duljini

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Elektron u magnetskom polju

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

2.7 Primjene odredenih integrala

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Prijenos topline Vođenje (kondukcija) Strujanje (konvekcija) Zračenje (radijacija):

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.)

SPEKTROSKOPSKE METODE ZA ODREĐIVANJE STRUKTURE BIOLOŠKIH MAKROMOLEKULA. D. Krilov

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Računarska grafika. Rasterizacija linije

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Impuls i količina gibanja

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

POBUĐENJA JEZGRE I RASPADI

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Kemija je znanost o tvarima i njihovim promjenama. Kemijska znanost toliko je opširna da se tijekom svog razvitka podijelila na uža područja:

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Obrada signala

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Kvantna priroda elektromagnetnog zračenja (Efekti koji su to potvrdili)

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

PITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

radni nerecenzirani materijal za predavanja

λ =. m = kg,

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

konst. Električni otpor

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Fizika. Dualna priroda elektromagnetnog zračenja. Princip rada lasera. za studente Geodezije i geomatike. Doc.dr Ivana Stojković

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

1 Promjena baze vektora

Uvod u modernu fiziku

Doc. dr Milena Đukanović

Transcript:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava Fizika Auditorne vježbe Kvatna priroda svjetlosti Ivica Sorić (Ivica.Soric@fesb.hr)

Bohrovi postulati Elektron se kreće oko atomske jezgre u kružnim putanjama, pod djelovanjem privlačne kulonske sile, a u skladu s Newtonovim zakonima gibanja. Dopuštene su samo one kružne staze za koje moment količine gibanja elektrona može biti cjelobrojni višekratnik od h/, tj. mora biti: L mvr h n, za n,, 3, Gibajući se dopuštenom putanjom (stacionarno stanje), elektron ne zrači energiju. Sve dok je elektron vezan u atomu može primiti samo iznose energije koji su jednaki razlici energija između dva stacionarna stanja. Elektron spontano prelazi iz stanja više energije (pobuđenog stanja) u stanje niže energije i pri tome emitira kvant svjetlosti energije. h E n E m Računarstvo, Fizika, Vježbe

Vodikov atom Energijska stanja v m r 4 0 e r i L h n r n h m 0 e E E k E p e e ( ) 4 0 r 4 0 r n r 0,53 0 0 m Polumer atoma vodika E n 4 me 8 h 0 n 3,6 ev, n za n,, 3, m masa elektorna Energija ionizacije energija koju treba utrošiti da se elektron koji se nalazi u stabilnom (osnovnom) stanju otrgne iz atoma: E E 0 ( 3,6 ev) 3, 6 ev Računarstvo, Fizika, Vježbe 3

Primjer Kvant svjetlosti energije 0 ev izbacuje elektron iz druge staze vodika. Nađite brzinu elektrona koji napušta atom. Rješenje: v=,5x0 6 m/s Računarstvo, Fizika, Vježbe 4

Primjer 3 Izračunajte brzinu i kinetičku energiju elektrona u: a) prvoj Bohrovoj orbiti (n = ), b) drugoj Bohrovoj orbiti (n = ). Rezultati: a) v =,8 0 6 m/s, E = 3,6 ev b) v =,09 0 6 m/s, E = 3,4 ev Računarstvo, Fizika, Vježbe 5

Primjer 4 Izračunajte kinetičku, potencijalnu i ukupnu energiju atoma vodika (Bohrov model) u prvom pobuđenom stanju. Izračunajte valnu duljinu fotona emitiranog pri prijelazu iz prvog pobuđenog stanja u osnovno stanje. Rezultati: E k = 3,40 ev; E p = -6,80 ev; E = -3,40 ev; λ = nm. Računarstvo, Fizika, Vježbe 6

Primjer 5 Izračunajte temperaturu plina kod koje će prosječna kinetička energija molekula plina biti dovoljna za pobuđenje vodikova atoma iz osnovnog stanja u prvo pobuđeno stanje. n, E 0 n n, E, E 0 0 ev=,6x0-9 AsV=,6x0-9 J k=.380658x0-3 J/K=.380658x0-3 x(/,6 x0-9 ev/j)=8,63x0-5 ev/k Rješenje: T>7893 K Računarstvo, Fizika, Vježbe 7

Linijski spektri Izvor zagrijano čvrsto tijelo -kontinuirani spektar Razrijeđeni plin vodika linijski spektar Lymanova serija R n, n Balmerova serija R, n n Pashenova serija R, n 3 n Brackettova serija R, n 4 n,3,4, 3,4,5, 4,5,6, 5,6,7, Općenita relacija R,097 0 7 m Rydbergova konstanta R, n m, m, m m n 3, Računarstvo, Fizika, Vježbe 8

Spektar rendgenskog zarčenja Spektar rendgenskih zraka ovisi o energiji elektrona (naponu rendgenske cijevi) i o materiajlu mete u koju udaraju elektroni. Razlikuju se dvije vrste spektra: kontinuirani spektar, odrezan i ovisi samo o napnu rendgenske cijevi linijski (karkateristični) ovisi o materijalu mete u koju udaraju elektroni (anodi rendgenske cijevi) Linijski (karakteristični spektar) Kontinuirani spektar je odrezan, nema valnih duljina kraćig od g. Računarstvo, Fizika, Vježbe 9

Moseleyev zakon za karakteristični X-spektar Moseley 93 uočio da su frekvencije karakterističnih X-zraka proporcionalne kvadratu rednog broja. Prikazavši kvadratni korijen izmjerenih karakterističnih frekvencija u ovisnosti o rednom broju Z anode rendgenske cijevi dobio lineranu ovisnost o Z. Emprički je došao do zakonitosti za K : K-serija 3 cr( Z 4 ) cr ) ( ) ( Z cr ) ( ) 3 ( Z L-serija cr 7,4) ( m ( Z ) m 3,4,5,... Linijski spektar rendgenskog zračenja za dani element isti je bez obzira na to je li element u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju ili se nalazi u nekom kemijskom spoju Računarstvo, Fizika, Vježbe 0

Primjer 6 Balmerova serija za vodikov atom odgovara prijelazima elektrona u prvo pobuđeno stanje (n = ). Izračunajte: a) Najdulju valnu duljinu fotona emitiranog u toj seriji i odredite njegovu energiju. b) Najkraću valnu duljinu fotona emitiranog u toj seriji. Rezultati: a) λ max = 656,3 nm; E =,89 ev; b) λ min = 364,6 nm Računarstvo, Fizika, Vježbe

Primjer 7 Hipotetički atom ima tri energijske razine: osnovno stanje,,00 ev i 3,00 ev iznad osnovnog stanja. a) Izračunajte frekvencije i valne duljine spektralnih linija koje taj atom može emitirati kada se pobudi. b) Koje valne duljine atom može apsorbirati ako se nalazi u osnovnom stanju? Rezultati: a),4 0 4 Hz; 4,84 0 4 Hz; 7,5 0 4 Hz; 40 nm, 60 nm, 44 nm, b) 40 nm, 44 nm. Računarstvo, Fizika, Vježbe

Primjer 8 Izračunatu kratkovalnu granicu kontinuiranog spektra rendgenskih zraka ako je rendgenska cijev priključena na napon od 80 kv. Rješenje: g =5,5 pm Računarstvo, Fizika, Vježbe 3

Primjer 9 Izračunajte valne duljine linija K α i L α rendgenskog zračenja srebra (Z = 47) i volframa (Z = 74). Kolika je razlika energije fotona K α i L α? Razultati: srebro: K α = 5,74 0 - m, L α = 4,9 0-0 m, ΔE = 8,6 kev; volfram: K α =,8 0 - m, L α =,48 0-0 m, ΔE = 46,03 kev; Računarstvo, Fizika, Vježbe 4

Primjer 0 Odredite minimalnu vrijednost napona na rendgenskoj cijevi koji je potreban da nastanu sve K linije ako je anoda od srebra (Z=47). Rješenje: U=8,8 kv Računarstvo, Fizika, Vježbe 5

Ponavljanje Fizika lasera Laserka svjetlost nastaje stimuliranom emisijom fotona. Upadni foton energije h =E x -E 0 može stimulirati emisiju fotona iste frekvencije pri prijelazu iz stanja više energije (E x ) u osnovno stanje (E 0 ). Upadni i emitirani foton su identični, i tvore lasersku svjetlost. Za dobijanje laserske svjetlosti potrebno je ostvariti inverziju naseljenosti energijskih razina. Pri termičkoj ravnoteži (na temperaturi T), broj atoma na višoj energijskoj razini (N x ) je uvijek manji od broja atoma u osnovnom stanju (N 0 ). Njihov odnos dan je relacijom: ( Ex E0 )/ kt Nx N0e Stoga zaključujemo da je za ostvarenje inverzije naseljenosti potreban poseban fizikalni mehanizam (vidjeti predavanja!). Računarstvo, Fizika, Vježbe 6

Primjer U helij-neonskim laserima, laserska svjetlost je emitirana pri prijelazu između dva pobuđena stanja neonskog atoma. Međutim, u mnogim laserima, laserska svjetlost se emitira pri prijelazu iz prvog pobuđenog stanja u osnovno stanje. a) Razmotrite laser koji emitira svjetlost valne duljine =550 nm. Ako nije realizirana inverzija naseljenosti energijskih nivoa, koji je omjer broja elektrona u pobuđenom stanju E x i broja elektrona u osnovnom stanju E 0, na sobnoj temperaturi (93 K)? b) Kolika bi temperatura bila potrebna za postizanje omjera N x /N 0 =/? Rezultat: a) N x /N 0,7 0-39, b) T = 37 74 K. Računarstvo, Fizika, Vježbe 7

Primjer Aktivni volumen lasera napravljenog od GaAlAs je samo 00 m 3 (manje od zrna pijeska). Svejedno, ovakav laser može kontinuirano davati svjetlost valne duljine od 0,80 m snagom pd 5,0 mw. Koliko fotona u jedinici vremena se pri tom stvara? Rezultat:,0 0 6 fotona/s. Računarstvo, Fizika, Vježbe 8