Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

HTML
DOWNLOAD

Μέγεθος: px

Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić"

ᾍιδης Κοσμόπουλος
6 χρόνια πριν
Προβολές:

1 Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava Fizika 2 Auditorne vježbe 11 Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt Ivica Sorić (Ivica.Soric@fesb.hr)

crnog tijela f(t,λ)(w/m 3 ) Klasična fizika prema kojoj atom koji izvodi harmoničko

2 Planckov zakon zračenja za crno tijelo Tijelo koje apsorbira sve valne duljine elektromagnetskog zračenja koja padju na njega je idealno crno tijelo Spektar zračenja crnog tijela f(t,λ)(w/m 3 ) Klasična fizika prema kojoj atom koji izvodi harmoničko titranje frekencijom ν može kontinuirano mijenati svoju energiju ne može objasniti spektar zračenja crnog tijela 2

3 Planckov zakon zračenja crnog tijela Stefan-Boltzmannov zakon = I fct 0 f ct ( λ, T )dλ = σt 2πhc ( λ, T ) = 5 λ 4 2 e 1 hc λkt λ 1 hc kt Wienova formula λ A e λ << fct(, T ) = 5 B λt f ( λ, T ) dλ Wienov zakon d ct 3 = 0 λmt = 2, Km Jeans-Rayleighova formula hc 2πc λ >> f ( λ, T ) = E = 4 kt λ 2πc λ ct 4 kt 3

4 Primjer 1 Maksimum spektralne gustoće zračenja sunca odgovara svjetlosti valne duljine 0,5 µm. A) Kolika je temperatura Sunčeve površine, uz pretpostavku da Sunce zrači kao idealno crno tijelo? B) Koliku snagu zrači četvorni metar Sunčeve površine? C) Kolika je ukupna snaga koju zrači cijela površina Sunca? D) Kolika je srednja gustoće energijskog toka koja od Sunca stigne na Zemlju, ako zanemarimo gubitke u atmosferi? Rješenje: a) T = 5796 K ; b) P =64 MW ; c) P = 3, W ; d) I = 1,38 kw/m 2. 4

5 Primjer 2 Radio antena ima snagu od 150 kw na frekvenciji f=99,7 MHz. Koliko fotona u sekundi emitira antena. Rješenje: n=2,27x

6 Ponavljanje fotoelektrični efekt Energija fotona definirana je produktom: E = hν. Fotoelektrični efekt je pojava izbacivanja elektrona iz materijala pod utjecajem elektromagnetskog zračenja. Einsteinova relacija za fotoelektrični efekt je: 2 mv 2 hν gdje je W i izlazni rad materijala, m masa elektrona, v brzina osloboñenog elektrona, a ν frekvencija upadnog zračenja. Za zračenje s frekvencijom nižom od granične frekvencije ne može doći do fotoelektričnog efekta. ν g = W i h Sudar fotona frekvencije ν s mirnim elektronom (Comptonov efekt) je elastičan sudar za kojega vrijedi zakon očuvanja energije i zakona očuvanja količine gibanja. W i 6

7 Primjer 1 Kada se neka površina obasja svjetlošću valne duljine λ 1 =589 nm, oslobañaju se elektroni za čije je zaustavljanje potreban napon U z1 =0,2 V. a) Koliki je izlazni rad i granična frekevencija fotoelektričnog efekta za zadani materijal? b) Koliki je napon zaustavljanja ako se površina osvijetli zračenjem valne duljine λ 2 =405 nm? Rezultat: a) W i =1,9 ev=3, J, ν g =4, Hz, b) U z2 =1,16 V. 7

8 Primjer 2 Odredite maksimalnu brzinu fotoelektrona, koji s površine srebra (izlazni rad W i =4,7 ev) izlijeće ozračen a) ultraljubičastim zračenjem valne duljine λ 1 =0,155 µm, b) γ-zračenjem valne duljine λ 2 =2,7 pm. Rezultat: a) v 1 =1, m/s, b) v 2 =2, m/s. 8

9 Primjer 3 Potencijal zaustavljanja za fotoelektrone emitirane iz kalija žutom svjetlošću valne dužine 5890 Å je 0,36 V, a isti potencijal iznosi 3,14 V za fotoelektrone izbačene ultraljubičastom svjetlošću valne dužine 2537 Å. Izračunati iz navedenih podataka Planckovu konstantu. Rezultat: h= Js 9

10 Primjer 4 (domaći i rad) Najveća valna duljina koja još izaziva fotoefekt kod cinka je 2930 Å. Kolikom će najvećom brzinom izlaziti fotoelektroni ako se cink obasja svjetlošću od 2000 Å? Rezultat: v = m/s 10

11 Ponavljanje Comptonov efekt Pri raspršenju fotona na elektronu, valna duljina fotona se povećava ovisno o kutu raspršenja. λ = λ ' λ = λ ( 1 cos ϑ) c = 2λ c sin 2 ϑ 2 h 12 λc = = 2,42 10 mc m - masa elektrona Comptonova valna duljina 11

12 Ponavljanje Promjena valne duljine fotona ovisi o kutu pod kojim se rasprši: λ = λ λ c = c h m c e ( 1 cosϑ) = m λ c -Comptonova valna duljina 12

13 Primjer 1 Foton energije J raspršuje se na mirnom elektronu. Nañite kut izmeñu smjera odbijenog elektrona i raspršenog fotona ako se valna duljina fotona promijenila za 1, m. Rezultat: α = 112,7 o. 13

14 Primjer 2 Foton energije 0,66 MeV raspršuje se na slobodnom elektronu i pritom se njegova valna duljina promijeni za 10%. Izračunajte kut izmeñu smjerova odbijenog elektrona i raspršenog fotona, te kinetičku energiju elektrona nakon raspršenja. Rezultat: α = 83,08 o, E k =60 kev. 14

15 Primjer 3 Foton koji ima energiju 10 kev sudari se sa slobodnim elektronom koji je u stanju mirovanja i rasprši se pod kutem od 60 o, naći: a.) promjenu u energiji i valnoj duljini fotona, b.) kinetičku energiju elektrona, količinu gibanja i kut raspršenja elektrona Rješenje: a.) E=100 ev, λ=0,012x10-10 m b.) E=100 ev, φ=59,5 o, p=5,28x10-24 kgm/s 15

16 Primjer 4 X-zrake valne duljine 173 pm (K α zraka željeza) se raspršuju Comptonovim efektom u smjeru koji je suprotan upadnom. Izračunajte koliko se posto od energije upadnog fotona izgubi raspršenjem i koliko iznosi kinetičku energiju elektrona nakon raspršenja. Rezultat: E/E = 2,7 %, E = 196 ev Gama zraka iz uzorka 137 Cs valne dužine 1,88 pm raspršuje se Comptonovim efektom u smjeru koji je suprotan upadnom. Izračunajte koliko se posto od energije upadnog fotona izgubi raspršenjem i koliko iznosi kinetičku energiju elektrona nakon raspršenja. Rezultat: E/E = 72,1 %, E = 476 MeV 16

17 Primjer 5 Odredite energiju koja se u procesu Comptonova raspršenja predaje elektronu i manifestira kao njegova kinetička energija: a) ako je kut raspršenja mali, θ 0, b) ako je kut raspršenjaθ= π (raspršenje fotona unatrag). E k = Ef mc cosθ Ef 2 mc ( 1 cosθ) Rezultati: a) E k 0 b) E k = mc 2E 2 2 f + 2E f 17

Σχετικά έγγραφα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska