Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za radiokomunikacije SATELITSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Σχετικά έγγραφα
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Zadaci za pripremu. Opis pokusa

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Obrada signala

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

( , 2. kolokvij)

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Unipolarni tranzistori - MOSFET

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Mjerna pojačala. Na kraju sata student treba biti u stanju: Mjerna pojačala. Ak. god. 2008/2009

Zavod za elektroakustiku. Utjecaj šuma na kvalitetu prijamnika

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Kaskadna kompenzacija SAU

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

18. listopada listopada / 13

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Masa, Centar mase & Moment tromosti

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

7 Algebarske jednadžbe

1 Promjena baze vektora

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Elementi spektralne teorije matrica

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Impuls i količina gibanja

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

IZVODI ZADACI (I deo)

2.7 Primjene odredenih integrala

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Mjerenje razine mora. Fizička oceanografija - vježbe

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

radni nerecenzirani materijal za predavanja

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2

1.4 Tangenta i normala

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Snage u kolima naizmjenične struje

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Transcript:

Fakultet elektrotehnike i računarstva Fakultet elektrotehnike i računarstva Zavod za radiokomunikacije SATELITSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Pokazna laboratorijska vježba: KOMUNIKACIJSKI SATELITI ASTRA 3.09.009. UVOD: Svrha ove vježbe je mjerenje parametra satelitske veze. To su snaga i frekvencija izlaznog signala iz konvertera, te snaga i frekvencija na izlazu iz digitalnog satelitskog prijamnika. Mjerit će se i pojačanje "in-line" pojačala nominalne vrijednosti 0 db. Takoñer će se mjeriti i osjetljivost prijamnika te računati njegov šum. Satelitska veza ostvarit će se pomoću signala sa satelita, satelitske antene promjera 90 cm, te digitalnog satelitskog prijamnika i TV prijamnika. Proračun satelitske veze možemo podijeliti na tri dijela: odašiljački dio, širenje vala kroz slobodni prostor te prijamni dio. Sateliti koji putuju oko zemlje mogu se podijeliti na tri skupine: a) niska putanja (LEO), visina od 1000 do 5000 km, period od -4 sata b) srednja putanja (MEO), visina od 5000 do 0000 km, period od 4-0 sati,te c) geostacionarna putanja (GEO), visina 36000 km, period 4 sata. Na vježbi ćemo mjeriti signal s geostacionarnog satelita, koji se koristi za prijenos audio i video signala (TV program, radio postaje, itd..) Sustav ASTRA sastoji se od više satelita (1A, 1B, 1C,...1H, C), koji se nalaze na 19, istočno. Težina satelita je otprilike 3 tone. Za ispravljanje putanje koristi se gorivo, koje traje otprilike 1-15 godina što je i trajanje samog satelita. Zbog razvoja tehnologije, dulji vijek satelita nije niti potreban. Izlazna snaga cijevi s putujućim valom je 63 W. Efektivno izračena snaga (EIRP) je 51 dbw. je 6. Astra 1C, na primjer, ima ukupno 34 programa, u D pojasu (10,90-10,95 ), 16 u C pojasu (10,95-11,0 ) i 16 u A pojasu (11,0-11,45 ). To su frekvencije u vezi prema dolje (od satelita do zemlje). Frekvencija u vezi prema gore (od zemlje do satelita) je 14. Parabolična antena Kod satelitskih komunikacija se koristi parabolična antena zbog velike površine. Nju je potrebno točno usmjeriti prema satelitu. Dobitak antene jednak je π D G = η G( db) = 10log 10 G (1.1.) λ gdje je D promjer antene (m), λ valna duljina (m) a η je iskoristivost površine (obično 0,7). Dobitak, uzimajući u obzir efektivnu površinu otvora antene za f u iznosi G = 0 logd + 0 log f + 17,869 (db). 1

Gubitak signala u vezi na dolje Gubitak signala u vezi prema dolje (od satelita do zemaljske postaje) računa se prema: 4π d L( db) = 0log10 λ gdje je d udaljenost satelita od zemlje a λ valna duljina. (1..) Slika 1. Pokrivanje satelita ovisno o promjeru antene Slika 1. prikazuje koliki promjer antene je potreban za kvalitetan prijam slike s ASTRA satelita. U većem dijelu Hrvatske ta je vrijednost 90 cm. EIRP EIRP je efektivno izotropno izračena snaga, tj. produkt odaslane snage i dobitka antene. Gustoća toka snage EIRP = P O G O (1.3.) Ako satelitska postaja zrači izotropnu snagu P o (W), uz dobitak antene G o, tada je gustoća snage na mjestu gdje se nalazi zemaljska postaja jednaka Snaga signala na ulazu u prijamnik s P = (1.4.) 4π d O 0 GO (W / m ) EIRP λ G G η η P P = G n = (1.5.) Ll 16 p p p dod o p p o o π d ldod

LNB konverter Na prijamnoj strani uz paraboličnu antenu imamo LNB konverter. "LNB - Low Noise Block Downconverter" ili niskošumni pretvarač frekvencijskog pojasa od 11 na pojas od 950-150. Ima faktor šuma (NF) izražen u db. Temperaturu šuma u K možemo dobiti iz NF 10 T = 90 10 1 [ K] (1.6.) Dobitak LNB konvertera je u pravilu od 55 do 65 db, a gušenje izmeñu horizontalne i vertikalne polarizacije je 5 db. Satelitski prijamnik Satelitski prijamnik pretvara signal sa LNB-a frekvencije 950-150 na meñufrekvenciju (55 ), pojačava signal, obrañuje i na izlazu daje frekvencijski pojas od 470 do 860 (1-69 kanal). Ulazna razina potrebna za kvalitetan prijam signala je od -5 do -65. Popis kanala na satelitu ASTRA može se naći na: http://www.ses-astra.com/tv-radio/guide/lineup/markets/all19_all.htm 3

RAD NA VJEŽBI: U nastavku su prikazani ureñaji koji će se rabiti u vježbi: Slika. Parabolična antena promjera 90 cm Slika 3. LNB konverter Na slici. prikazana je parabolična antena promjera 90 cm, a na slici 3. LNB konverter (univerzalni) tvrtke Microelectronics technology inc., koji radi u frekvencijskom području od: 10,7 do 11,7 i od 11,7 do 1,75. Preklapanje se radi pomoću signala od khz. Ima faktor šuma 0,6 db. Lokalni oscilator radi na 10,6 ili 9,75. Dobitak pretvaranja je 55 db. Izolacija križne polarizacije je 5 db. Slika 4. Satelitski prijamnik Quadro DR-9000FTA (donacija tvrtke INEM d.o.o., Zagreb) Slika 5. Satelitsko linijsko pojačalo Na slici 4. prikazan je satelitski prijamnik slijedećih značajki: Tablica 1.Parametri satelitskog prijamnika Ulazni frekvencijski pojas 950-150 Potrebna ulazna razina signala -5 do -65 Meñufrekvencija 55 Izlazna frekvencija 470-860 (1-69 kanal) Impedancija 75 Ω Na slici 5 satelitsko linijsko pojačalo u frekvencijskom pojasu 950-50, pojačanja 0 db, max. izlaza 105 db µ V, impedancije 75 Ω, i šuma 5 db. 4

Shema spajanja 11 LNB 10 LO SATELITSKA ANTENA SATELITSKI PRIJAMNIK 950-150 SUOSNI (KOAKSIJALNI) KABEL PRETVARAČ PREMA DOLJE LOKALNI OSCILATOR MF POJAČALO DETEKCIJA NAMJEŠTANJE POLARIZACIJE 470-860 Slika 6. Put signala od satelita do TV prijamnika. Mjerenje snage signala 1. Instrumente je potrebno spojiti prema shemi na slici 6.. Pomoću osciloskopa se snage izlaznog signala iz generatora signala namješta na 15 V, frekvencije khz (napajanje LNB-a i frekvencija koja služi za prebacivanje polarizacije). 3. Mjeri se snaga signala iz LNB konvertora pomoću analizatora spektra. Za odreñene kanale treba izračunati frekvencije nositelja, koristeći informaciju o odašiljačkim frekvencijama koje se vide u postavkama programiranih kanala satelitskog prijamnika. Širina frekvencijskog pojasa span treba namjestiti na 100, referentnu razinu na 0 db, ulazno gušenje na 10 db, a RBW na 3. Treba očitati snage signala, širine kanala, po potrebi smanjujući span na 5. Tablica. Izmjerene vrijednosti satelitske veze Frekvencija 1 kanala Snaga signala 1 kanala iz LNB konvertera Frekvencija 18 kanala Snaga signala 18 kanala iz LNB konvertera Frekvencija 54 kanala Snaga signala 54 kanala iz LNB konvertera Frekvencija 135 kanala Snaga signala 135 kanala iz LNB konvertera 5

Mjerenje karakteristike "in-line" pojačala RF GENERATOR 950-50 SIGNAL GENERATOR 15V, khz "IN-LINE" POJAČALO OSCILOSKOP ANALIZATOR SPEKTRA Slika 7. Shema mjerenja karakteristike "in-line" pojačala 1. Instrumente je potrebno spojiti prema shemi na slici 7.. Pomoću osciloskopa se snage izlaznog signala iz generatora signala namješta na 15 V, frekvencije khz (napajanje LNB-a i frekvencija koja služi za prebacivanje polarizacije). 3. Potrebno je izmjeriti snagu pojačanje pojačala u frekvencijskom pojasu od 950 do 50, s korakom od 100 i nacrtati krivulju pojačanja. Širinu frekvencijskog pojasa "span" namjestiti na 50, referentnu razinu na 0 db, ulazno gušenje na 10 db, a "RBW" na 100 khz. Tablica 3. Izmjerene vrijednosti pojačanja f () 950 1050 1150 150 1350 1450 1550 A (db) f () 1650 1750 1850 1950 050 150 50 A (db) PITANJA 1. O čemu ovisi EIRP?. Da li je za cijelu Hrvatsku potrebna jednaka satelitska antena? Zašto? 3. Kako je moguće poboljšati kvalitetu prijama? 4. Što je to horizontalna i vertikalna polarizacija? Zašto se koristi? 6