TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF

Σχετικά έγγραφα
BUŠOTINSKI FLUIDI INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Tehnologija bušenja II. 5. Vežba

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

VISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost

BUŠENJE I Fo F r o m r ul u e l

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

6. Sigurnosna Oprema Bušotine

10. STABILNOST KOSINA

ISTRAŽNO BUŠENJE ZA NAFTU I GAS

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I

Viskoznost predstavlja otpor tečnosti pri proticanju. Viskoznost predstavlja unutrašnje trenje između molekula u fluidu.

Voda u rečnom koritu kreće se pod uticajem više sila: 1. Sila Zemljine teže (g) čija komponenta paralelna dnu korita (K ) pokreće čestice vode niz

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

ISTRAŽNO BUŠENJE ZA NAFTU I GAS P-3

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

SADRŽAJ PRORAČUN VISINE DIZANJA CEMENTNE MEŠAVINE U KANALU BUŠOTINE KOLIČINA POTREBNOG SUVOG CEMENTA I VODE ZA CEMENTACIJU...

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Otpori trenja i otpori oblika

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF

Tehnologija bušenja II. 5. predavanje

Pribor na dnu bušo9ne - Teške šipke - Stabilizatori - Amor9zeri udara - Udarači/izbijači - Dleto za bušenje

TERMO KAROTAŽ MERENJE TEMPERATURE U BUŠOTINI

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Elementi spektralne teorije matrica

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Reverzibilni procesi

numeričkih deskriptivnih mera.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Dubinski pogonski sistem

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

IZVODI ZADACI (I deo)

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Proračunski model - pravougaoni presek

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Univerzitet u Beogradu 20. januar Elektrotehnički fakultet

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Operacije s matricama

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( , 2. kolokvij)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Kinetička energija: E

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Transcript:

TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF 1

HIDRAULIKA BUŠOTINSKIH FLUIDA P7 PRITISAK U CIRKULACIONOM SISTEMU

5. Gubitak ili pa pritiska u cirkulacionom sistemu Svaki flui koji protiče kroz cevi gubi energiju usle savlađivanja sleećih sila trenja: - Unutrašnjeg trenja prouzrokovanog viskoznošću fluia; - Spoljašnjeg trenja izazvanog hrapavošću cevi. Gubitak energije naziva se pa ili gubitak pritiska, a što je oređeno sa razlikom pritisaka fluia između ve tačke. Pumpanjem isplake u bušotinu početna energija se iskazuje pritiskom na isplačnoj pumpi. Cirkulacijom isplake kroz bušotinu, tj. zatvaranjem kružnog ciklusa, ova energija se potpuno istroši, jer je pritisak isplake jenak nuli kaa se ona vraća u isplačne bazene, onosno na površinu. Taa ostvareni pritisak na isplačnoj pumpi prestavlja ukupni gubitak ili pa pritiska u cirkulacionom sistemu isplake. 3

Pritisak na pumpi obuhvata sumu sleećih paova pritisaka: -U površinskoj opremi, -Kroz bušaći alat (bušaće, bušaće teške, teške i ruge šipke), -U međuprostoru zia kanala bušotine i spoljašnjeg prečnika bušaćeg alata. p p p p0 + p + p3 + pb + p4 + p5 4

Izračunava se sleećom jenačinom: p p Δp p0 + Δpb. š + Δpt. š + Δp + Δpa. tš + Δpa. bš LLLL ( 66) ge su: p p - ukupni pritisak na isplačnoj pumpi (bar) Δp p0 - pa pritiska kroz površinsku opremu (bar) Δp b.š - pa pritiska kroz bušaće šipke (bar) Δp t.š - pa pritiska kroz teške šipke (bar) Δp - pa pritiska kroz mlaznice leta (bar) Δp a.tš - pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - teške šipke (bar) Δp a.bš - pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine (zaš.cevi) - bušaće šipke (bar) 5

Jenačina koja se primenjuje za izračunavanje naveenih gubitaka tj. paova pritisaka u funkciji je o: -Osobina isplake i to: gustine, plastične viskoznosti i granice tečenja. -Tipa neprekinog toka isplake: laminarnog ili turbulentnog. -Geometrije bušaćeg alata i kanala bušorine. U površinskoj opremi, unutar šipki i kroz mlaznice leta, isplaka je u turbulentnom toku, ok u međuprostoru može biti u turbulentnom ili laminarnom toku. Najčešće je u međuprostoru na poručju teških šipki u turbulentnom toku, a u laminarnom toku oko bušaćih šipki. Jenačine za izračunavanje paa pritiska u procesu bušenja koriste se za: -Bingham-ove plastične tečnosti i pseuoplastične Power Law - moel -Laminarni i turbulentni tok -Za cevi i cilinrični međuprostor 6

5.1. Paovi pritiska za Bingham-ove tečnosti Ko Bingham-ovih tečnosti pri laminarnom toku važan faktor paa pritiska je tačka tečenja, ok je uticaj plastične viskoznosti manji. U turbulentnom toku plastična viskoznost je bitan faktor o uticaja na pa pritiska, ok se tačka tečenja može zanemariti. Paovi pritiska izračunavaju se sleećim jenačinama: a) U bušaćem alatu (bušaćim i teškim šipkama Δp b.š i Δp t.š ): - za laminarni tok: Δp L Q μ 0,147 ID τ o L 6,1 ID ( bar) LLL ( 67) p + L 4 - za turbulentni tok: Δp L Q 1,8 μ 0, p 0,0163 ID ρ 0,8 is 4,8 ( bar) LLLL( 68) 7

b) Međuprostoru kanal bušotine - bušaći alat Δp a.tš i Δp a.bš : - za laminarni tok: Δp 0,098 L Q μ τ L ( D + OD) ( D OD) 6,1 ( D OD) p + ( bar) LLL ( 69) o L 3 - za turbulentni tok: Δp 0,018 L ρ 0,8 is Q 1,8 0, p 1,8 ( D + OD) ( D OD) μ 3 ( bar) LLLL ( 70) 8

5.. Pa pritiska za Power Law tečnosti a) u bušaćem alatu tj. u cevima: - za laminarni tok: Δp K 5, L ID ( 3 n 1) 4.44 Q + ID n n ( bar) LLL ( 71) 3 L - za turbulentni tok: Δp ( log n +,5) ρis Q 5 0,00555 ID L,403 10 6 4 4.44 3n + 1 ID K Q 3 ID n 18,07 Q ρ is n 1,4 logn 7 ( bar) L( 7) 9

b) U međuprostoru kanal bušotine-bušaći alat: - Za laminarni tok: Δp 5, K L 84.884 Q ( D OD) ( D + OD)( D OD) n + 1 n n ( bar) LLL ( 73) L Δp - Za turbulentni tok: 4,539,403 10 6 ( log n +,5) ρis Q L 5 10 ( D + OD) ( D OD) K,13 Q ( D OD) ( D OD) 84.884Q ( D + OD)( D OD) ge su: Q - kapacitet ispiranja isplačnom pumpom (lit/min) L - užina bušaćih alatki (bušaće ili teške šipke) (m) 3 ρ is n + 1 n n 1,4 logn 7 ( bar) L( 74) 10

5.3. Pa pritiska kroz površinsku opremu Po površinskom opremom na bušaćem postrojenju porazumeva se: -Stojka -Isplačno crevo -Guskin vrat -Protočna cev u isplačnoj glavi -Rana šipka Uobičajena površinska oprema, prema užini pojeinih elemenata i njihovim imenzijama (unutrašnji prečnici), poeljena je u četiri grupe, prikazane u tabeli 1. Proračun paa pritiska kroz površinsku opremu u praksi se postiže izjenačavanjem pojeinih grupa o ogovarajuće užine bušaćih šipki i upotrebom jenačina za izračunavanje paa pritiska turbulentnog toka. 11

Tabela 1. Ekvivalentna užina površinske opreme: KOMPONENTE POVRŠINSKE OPREME ID. in. TIPIČNE KOMBINACIJE No. 1 No. No. 3 No. 4 L. ft ID. in. L. ft ID. in. L. ft ID. in. L. ft Stojka Isplačno crevo Isplačna glava Rana šipka 3 ¼ 40 45 4 40 3½ ½ ½ 3¼ 40 55 5 40 4 3 ½ 3¼ 45 55 5 40 4 3 3 4 45 55 6 40 OD, in. 3 ½ 4 ½ 5 BUŠAĆE ŠIPKE Težina, lb/ft 13,3 16,6 19,5 EKVIVALENTNA DUŽINA POVRŠINSKE OPREME U m BUŠAĆIH ŠIPKI 133 49 3 146 49 104 177 1

Proračun paa pritiska Izračunati pa pritiska u cirkulacionom sistemu, tj. pritisak na isplačnoj pumpi, (Binghamov plastični flui): - Dubina bušotine: Z 3.000 m -Prečnik bušotine, leta : D 15,9 mm (8,5 ) - Površinska oprema: No.4 -Bušaće šipke: užina L b.š.800 m spoljašnji prečnik: OD 17 mm (5 ) unutrašnji prečnik: ID 95,5 mm (3,75 ) - Teške šipke: užina L t.š 00 m spoljašnji prečnik: OD 158,75 mm (6,5 ) unutrašnji prečnik: ID 63,5 mm (,5 ) - Mlaznice u letu: x 9,5 mm i 1x 10,3 mm (1-1-13) - Kapacitet ispiranja isplačnom pumpom: Q 1.00 lit/min - Gustina isplake : ρ is 1,0 kg/m 3 - Vrenosti očitane sa skale reometra: θ 600 70; θ 300 45 13

Proračun paa pritiska P PUMP Q 100 l/min ρ 1, kg/m 3 P PUMP Δp bš + Δp tš + Δp + Δp atš + Δp abš + Δp po 14

Pa pritiska u bušaćim šipkama Plastična viskoznost isplake, μ p OD 5 in ID 3,75 in L 800 m μ p θ600 θ300 70 45 5 mpas Granica tečenja, τ 0 τ θ 70 o 600 μ p 5 10 Pa Srenja brzina isplake unutar cevi Q 1. 00 v 1, 1,, 8 ID 95, 5 m / s 15

Pa pritiska u bušaćim šipkama Kritična brzina u cevima OD 5 in ID 3,75 in L 800 m v k 10499, ( ) μ + μ + 0, 81 ID τ ρ p p 0 ID ρis is ( ) 5 + 5 + 0, 81 95, 5 10 10, 1, m / s 1, 0499 v k 69 95, 5 10, Kako je : v > v k tok je turbulentan 16

Pa pritiska u bušaćim šipkama Pa pritiska unutar šipki: OD 5 in ID 3,75 in L 800 m Δ L Q μ 1, 8 0, 0, 8 p is p bš 4, 8 0, 0163 ID ρ ( bar) 1, 8 0, 0, 8. 800 1. 00 5 10, Δp b.š 41, 86 4, 8 0, 0163 95, 5 bar Δp bš 41,86 bar 17

Pa pritiska u teškim šipkama Plastična viskoznost isplake, μ p OD 6,5 in ID,5 in L 00 m μ p θ θ 70 45 5 600 300 mpas Granica tečenja, τ 0 τ θ 70 o 600 μ p 5 10 Pa Srenja brzina isplake unutar cevi Q 1. 00 v 1, 1, 6, 31 ID 63, 5 m / s 18

Pa pritiska u teškim šipkama Kritična brzina u cevima OD 6,5 in ID,5 in L 00 m v k 10499, ( ) μ + μ + 0, 81 ID τ ρ p p 0 ID ρis is ( ) 5 + 5 + 0, 81 63, 5 10 10, 1, m / s 1, 0499 v k 83 63, 5 10, kako je : v > v k tok je turbulentan 19

Pa pritiska u teškim šipkama Pa pritiska unutar šipki: OD 6,5 in ID,5 in L 00 m Δ L Q μ 1, 8 0, 0, 8 p is p tš 4, 8 0, 0163 ID ρ ( bar) 1, 8 0, 0, 8 00 1. 00 5 10, Δp t.š 0, 94 4, 8 0, 0163 63, 5 bar Δp tš 0,94 bar 0

Pa pritiska kroz mlaznice u letu Δp 15366, ρis Q A t 1 9,5 mm 9,5 mm 3 10,3 mm ( + ) A t π 1 + 4 3 10, 1. 00 Δp 1, 5366 5, 41 5, 09 bar Δp 5,41 bar 1

Pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - teške šipke Q 100 l/min ρ 1,0 kg/m 3 15,9 mm D 15,9 mm OD tš 158,75 mm L 00m

Pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - teške šipke D 15,9 mm OD tš 158,75 mm L 00 m Srenja brzina isplake u međuprostoru kanal bušotine-teške šipke v 1, Q ( D OD ) 1. 00 v 1, 1, 19 15, 9 158, 75 m / s 3

Pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - teške šipke D 15,9 mm OD tš 158,75 mm L 00 m Kritična brzina u međuprostoru kanal bušotine - teške šipke: v k v k 1869, μ p + μ p + 0, 14 is ρ ρ 0 ( D OD) is 1, 869 5 + 5 + 0, 14 10, ( 15, 9 158, 75) ( D OD) τ ( m / s) ( 15, 9 158, 75) 10 1, v k 1, 86 m / s Kako je: v < v k tok je laminaran 4

Pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - teške šipke D 15,9 mm OD tš 158,75 mm L 00 m Pa pritiska za laminarni tok Δp atš 0, 098 L Q μ τ L 3 ( D + OD) ( D OD) 6, 1 ( D OD) p + o ( bar) Δ 00 1.00 5 10 00 a, 1 0,098 p. tš + 3 ( 15,9 + 17)( 15,9 158,75) 6,1( 15,9 158,75) bar Δp atš,1 bar 5

Pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - bušaće šipke Q 100 l/min ρ 1,0 kg/m 3 D 15,9 mm OD bš 17 mm L 800 m 6

Pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - bušaće šipke D 15,9 mm OD bš 17 mm L 800 m Srenja brzina isplake u međuprostoru kanal bušotine - bušaće šipke v 1, Q ( D OD ) 1. 00 v 1, 0, 83 ( 15, 9 17 ) m / s 7

Pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - bušaće šipke Kritična brzina u međuprostoru kanal bušotine - bušaće šipke v k 1869, μ p + μ p + 0, 14 0 ρ is ( D OD) is ( D OD) τ ρ 1, 869 v k 5 + 5 + 0, 14 64 10, ( 15, 9 17) ( 15, 9 17) 10 10, 1, m / s Kako je: v < v k tok je laminaran 8

Pa pritiska u međuprostoru kanal bušotine - bušaće šipke Pa pritiska za laminarni tok Δp abš 0, 098 L Q μ τ L 3 ( D + OD) ( D OD) 6, 1 ( D OD) p + o ( bar). 800 1. 00 5 10. 800 Δp a. bš + 15, 61 3 0, 098 ( 15, 9 + 17)( 15, 9 17) 6, 1( 15, 9 17) bar psi Δp abš 15,61 bar 9

Pa pritiska kroz površinsku opremu OD 17 mm ID 95,5 mm L 177 m Na osnovu tabele 1, No.4 za bušaće šipke 17 mm (5 ), ekvivalentna užina bušaćih šipki iznosi 177 m. Pa pritiska za turbulentni tok: Δ L Q μ 1, 8 0, 0, 8 p is p 4, 8 0, 0163 ID ρ ( bar) 1, 8 0, 0, 8 177 1. 00 5 10, Δp po, 64 4, 8 0, 0163 95, 5 bar 30

Ukupan pa pritiska u cirkulacionom sistemu P PUMP Δp bš + Δp tš + Δp + Δp atš + Δp abš + Δp po P PUMP 41,86 + 0,94 + 5,41 +,1 + 15,61 +,64 P PUMP 135,67 bar 31

P PUMP Δp bušaći alat + Δp međuprostor + Δp po 135,67 bar Δp bušaći alat ΔP bš + ΔP tš + ΔP leto P0 41,86 + 0,94 + 5,41 115,1 bar Δp međuprostor Δp atš + Δp abš Δp po,64,1 + 15,61 17,8 P PUMP 115,1 + 17,8 +,64 135,67 bar 3

Frikcioni pritisak 133,03 BUŠAĆE ŠIPKE Frikcioni pritisak, bar TEŠKE ŠIPKE MLAZNICE DLETA MEĐUPROSTOR Kumulativno rastojanje o pumpe, m 6000 33

Hirostatički pritisak u bušotini 353,16 DNO BUŠOTINE Hirostatički pritisak, bar BUŠAĆI NIZ MEĐUPROSTOR Kumulativno rastojanje o pumpe, m 6000 34

Pritisci u bušotini 43,39 353,16 CIRKULACIONI Pritisak, bar 133,03 STATIČKI Kumulativno rastojanje o pumpe, m 6000 35

Profil pritisaka u bušotini BUŠAĆI NIZ Dubina, m MEĐUPROSTOR 3000 (Statički) DLETO 133,03 353,16 43,39 Pritisak, bar 36

5.4. Pritisci pulsiranja Pritisci pulsiranja aju promene pritisaka u međuprostoru koje su rezultat manevra alata, tj. pomeranja šipki. Kaa se šipka izvuče iz bušotine, isplaka teče niz međuprostor a popuni prostor koji je ostao iza šipke. Kaa se šipka spušta u bušotinu, isplaka se istiskuje iz bušotine. Promene pritiska nastale usle spuštanja šipke u kanal bušotine naziva se oatni pritisak pulsiranja ( surge pressure ), i oaje se na vrenost pritiska stuba isplake u bušotini. Vađenje šipke iz bušotine izaziva snižavanje pritiska u bušotini tj. klipovanje ( swab pressure ). 37

Pritisci pulsiranja - Zatvorene cevi - Potpuno otvorene cevi - Cevi sa letom 38

Mnogi problemi tokom izrae bušotine mogu nastati zbog pritisaka pulsiranja. Vađenje alata iz bušotine uz klipovanje može a izazove otok slojnog fluia u kanal bušotine, usle snižavanja ukupnog pritiska u kanalu bušotine ispo vrenosti pornog, tj. slojnog pritiska. Doatni pritisak pulsiranja povećava ukupan pritisak u bušotini i može a izazove frakturu, tj. lom formacije i gubitak cirkulacije. Izračunavanje pritiska pulsiranja je teško zbog načina na koji flui protiče ok se šipka pomera u bušotini. Kao što je prikazano na sl.31 ok se šipka kreće naniže u međuprostoru, uzrokuje takođe i povlačenje isplake naniže pore šipke. Sl.31. Kretanje fluia u međuprostoru usle pokretanja šipke 39

Burkhart je matematički razraio onos između šipke i geometrije bušotine i efekta potezanja (povlačenja) isplake uz šipku. Izraz pripaajuća konstanta - K ( clinging constant ) prestavlja ovaj onos, prikazan na sl.3. Pre nego što se primeni naveena konstanta (K) mora se izračunati brzina isplake u međuprostoru. Faktori koji utiču na pritiske pulsiranja: -ubina -prečnik bušotine -prečnik cevi -ubrzanje cevi i brzina -gustina isplake -reološke osobine -čvrstoća gela -ebljina isplačnog obloga 40

Turbulentni Clinging Constant - K Laminarni Onos prečnika cevi i prečnika bušotine Sl.3. Konstanta K u zavisnosti o geometrije međuprostora bušotine 41

Izvlačenje bušaćeg niza Izaziva: Izlivanje isplake iz međuprostora 3 i: 4 pa nivoa fluia u bušaćem nizu i: Malo rastojanje pa pritiska na nu bušotine 5 1 4

KRAJ 43