S obzirom na to da je za pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš potrebno osim studije o utjecaju na okoliš priložiti i zahtjev, u nastavku je predloženo kako on mora izgledati i što mora sadržavati. ZAHTJEV ZA POKRETANJE POSTUPKA 1. Dopis (memorandum nositelja zahvata sa svim podacima: adresa, telefon, matični broj, žiro-račun, potpis direktora i pečat) - tekst kojim se temeljem članka 73. Zakona o zaštiti okoliša ( Narodne novine, broj 110/07) podnosi zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš - točan naziv zahvata prema popisu zahvata iz Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ( Narodne novine, brojevi 64/08 i 67/09) - naziv općine/ grada i županije na čijem se području nalazi zahvat - kratak opis zahvata ( maksimalno pet rečenica) - biljezi u vrijednosti od 70 kuna. Napomena: Tekst treba sadržavati podatke koji se daju kao INFORMACIJA o pokretanju postupka procjene utjecaja na okoliš na web-stranici Ministarstva (www.mzopu.hr). 2. Prilozi dopisu (prema članku 6. Uredbe) - izvod iz sudskog registra za nositelja zahvata - potvrda tijela nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole o tome da je zahvat planiran odgovarajućim dokumentom prostornog planiranja - rezultati provedenih konzultacija s tijelom nadležnim za zaštitu prirode vezano za prethodnu ocjenu utjecaja zahvata na ekološku mrežu - preslika suglasnosti za izradu studija o utjecaju na okoliš za ovlaštenika
Studija o utjecaju na okoliš (navesti koje građevine i na području kojeg grada ili općine) Mjesto, datum IZA NASLOVNICE Memorandum ovlaštenika STUDIJA NASLOVNICA (jedna ili kompozicija fotografija koje se odnose na građevine za intenzivni uzgoj stoke i drugih životinja) Nositelj zahvata: naziv i adresa Ovlaštenik: naziv i adresa Voditelj izrade studije: Poglavlja koja je obrađivao/la Ime, prezime, zanimanje i potpis Suradnici na studiji: Ime, prezime, zanimanje i potpis Na primjer A.1. i B.2. Direktor Ime, prezime, zanimanje, potpis i pečat
Sadržaj Studije (Popis priloga, tablica i slika nije potreban) UVOD Navesti na području koje općine/grada i županije se nalazi zahvat, s prikazom na topografskim kartama šireg i užeg područja (na primjer M 1:100 000 i M 1: 25 000). Za geografski smještaj mogu se koristiti karte mjerila na kojem će biti najbolje prikazan smještaj zahvata, te mogućnost dolaska do njega cestama. Precizirati neke od razloga! Je li riječ o novim građevinama, proširenju postojećih, povećanju proizvodnje ili nekoj drugoj promjeni. Prema članku 3. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš obrazložiti za koji se zahvat radi studija i tko je nadležan za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš. Prema članku 6. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš navesti koji su dokumenti dobiveni, a da bi se mogao pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoliš. Naglasiti da je cilj izrade studije analiziranje mogućeg utjecaja na okoliš, te na osnovi toga propisivanje mjera za ublažavanje utjecaja i utvrđivanje programa praćenja stanja okoliša. Objasniti čemu je uvjet i čemu će poslužiti studija i procjena utjecaja na okoliš u procesu izvedbe zahvata. Tko je nositelj zahvata i tko je izradio studiju. Dokumenti kojima se raspolaže za izvedbu zahvata do izrade studije (na primjer): -Potvrda o tome da je zahvat planiran odgovarajućom prostornoplanskom dokumentacijom. -Potvrda o provedenim konzultacijama s tijelom nadležnim za zaštitu prirode vezano za prethodnu ocjenu utjecaja zahvata na ekološku mrežu - i drugo. Ako je riječ o rekostrukciji postojećih građevina tada treba priložiti kopije relevantne dokumentacije za te građevine. Karte ili ortofotosnimke sa smještajem zahvata i kopije dokumenata kojima se raspolaže priložiti odmah nakon UVODA!!!
1. OPIS ZAHVATA 1.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Moguće gospodarske, tržišne, općedruštvene i druge koristi od poduzimanja zahvata. Koji je stupanj važnosti/potrebe planiranog zahvata za lokalnu (i širu) zajednicu u razvojnom i socijalnom smislu. Obrazložiti zašto je zahvat upravo na toj lokaciji, a ne nekoj drugoj. Koja se varijantna rješenja razmatraju, ako se ne razmatraju varijante zašto ne. Moguće varijante su različita krajobrazna rješenja, različt način proizvodnje, primjena različite opreme i strojeva tijekom proizvodnje (uzgoja). 1.2. FIZIČKA OBILJEŽJA ZAHVATA 1.2.1. Obuhvat zahvata (oblik i veličina) Detaljni smještaj zahvata prikazati na geodetskoj podlozi u mjerilu prilagođenom veličini zahvata (mjerila od 1:1 000 do 1:5 000) s naznakom datuma snimanja i ovlaštene osobe koja je obavila snimanja. Kada je god moguće koristiti ortofotosnimke. Opisati i na odgovarajućem grafičkom prilogu (geodetskoj podlozi) prikazati razmještaj svih planiranih objekata potrebnih za držanje, hranjenje i skladištenje gnoja/gnojovke i drugo. Navesti katastarske čestice na kojima će se graditi/rekonstruirati građevina i katastarske čestice za koje se zna da će se na njima rasprostirati gnoj/gnojavka. Navesti u čijem su vlasništvu katastarske čestice i što su one (na primjer, oranica, šuma, livada ili drugo). Grafički prilog izvod iz katastra, a poželjno je i preklapanje katastarskih čestica preko ortofotosnimaka ili geodetskih podloga. Ako se radi rekonstrukciji, na grafičkom prilogu jasno prikazati postojeće stanje i planirano stanje. Ako se u neposrednoj okolini nalaze druge građevine za uzgoj stoke i drugih životinja ukratko navesti njihove nazive i kapacitete, te ih prikazati na grafičkom prilogu. Sve potkrijepiti odgovarajućim fotografijama. 1.2.2. Postojeće stanje Ako se radi o rekonstrukciji, a prethodno je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš i izdano rješenje o prihvatljivosti zahvata, obrazložiti kako se postupilo prema propisanim mjerama i programu praćenja stanja okoliša. Priložiti i prokomentirati provedena mjerenja i analize (propisane programom praćenja), te kome i kada su dostavljana. Sve potkrijepiti odgovarajućim fotografijama. 1.3. TEHNOLOŠKI PROCES Opis tehnoloških procesa bazirati na zakonskoj regulativi i najbolje raspoloživim tehnologijama, koju treba na odgovarajući način u tekstu navoditi. Kao pomoć mogu poslužiti Načela dobre poljoprivredne prakse i Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva ( Narodne novine, broj 56/08), zatim Pravilnik o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji ( Narodne novine, broj 10/10) i Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010.
godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine ( Narodne novine, broj 152/09) Prilog programu. Ako se nositelj zahvata planira prijaviti na IPARD natječaj tada treba razmotriti tehničko-tehnološke standarde u odnosu na standarde EU. 1.3.1. Izgradnja i priprema objekata Objekti moraju biti projektirani prema tehničko-tehnološkim preporukama Kodeksa dobre poljoprivredneprakse i provedbenih mjera BAT-ova vezanih uz intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Obrazložiti tehničko-tehnološke standarde svih objekata, kako će se izgraditi, koje su mu dimenzije, od kakvih materijala će biti izgrađen (posebno se osvrnuti na energetsku učinkovitost) i koja će mu biti namjena. Koja oprema će se smjestiti u pojedini objekt. 1.3.2. Tehnologija uzgoja u građevini Kod opisa tehnologije uzgoja obuhvatiti način naseljavanja građevine, držanja životinja i hranidbene elemente, te remont i način sanitacije. Detaljnije obraditi tehnike prehrane životinja s obzirom na obvezu smanjenja količine proteina u hrani, a zbog smanjenja količine izlučenog dušika. 1.3.3. Tehnologoja skladištenja organskog gnoja Odabrati takve tehnike skladištenja organskog gnoja koje su ekonomski isplative, a postižu dobre efekte u samnjenju emisija amonijaka iz skladišnog prostora. 1.3.4. Strojevi i oprema Opisati snagu i kapacitet opreme u odnosu na broj UG, to jest dimenzionirati osnovne tehničke vrijednosti namijenjene držanju, napajanju, hranjenju, ventilaciji, izgnojavnju i funkcioniranju sustava. (Na primjer: gnojovka se u laguni miješa mješačem koji pokreće elektromotor snage ili digestor je kapaciteta...tona i temperaturom...ºc = broj dana potreban za fermentacijski postupak ili separator za odvajanje krute od tekuće faze je kapaciteta...kg/sat.) Karakteristike tehničke opremljenosti su značajne na primjer u postupku mehaničkog razbacivanja krute faze, apliciranja gnojovke injektorima u tlo ili primjene razrijeđene gnojovke na proizvodnim površinama kišenjem. Navesti kapacitet utovarnih prikolica izražen u tonama, cisterne s kapacitetima injektora 12000L/8 sati ili kapaciteti za kišenje 20 000L/8sati i tako dalje. 1.4. VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJA ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES Okvirno procijeniti količinu i vrstu tvari i materijala koji ulaze u tehnološki proces, kao što su na primjer energenti, voda, hrana, stelja i drugo. 1.4.1. Hrana Opisati vrstu i količinu hrane s obzirom na indikativne vrijednosti sadržaja proteina u hrani.
1.4.2. Energenti 1.4.3. Voda 1.4.4. Stelja 1.4.5. Bilanciranje dušikom i plodored Samo pojasniti na koji način i zašto je potrebno provoditi tijekom korištenja zahvata bilanciranje dušikom i plodored. 1.5. VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA 1.5.1. Količina gnoja/gnojovke Proračunati količinu gnoja/gnojovke koja nastaje tijekom godine dana koristeći parametre iz Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva ( Narodne novine, broj 56/08). 1.5.2. Tehnike gnojenja tla organskim gnojivom Opisati odabranu tehniku gnojenja organskim gnojivima kojom se smanjuju emisije amonijaka. 1.5.3. Zbrinjavanje uginulih životinja Objasniti način zbrinjavanja uginulih životinja 1.5.4. Zbrinjavanje ostataka ljekova i njihove ambalaže Objasniti način zbrinjavanja ambalaže i ostatke ljekova. 1.5.5. Gospodarenje otpadom Opisati način gospodarenja opasnim i neopasnim otpadom i ambalažom. 1.5.6. Zbrinjavanje otpadnih voda Opisati način zbrinjavanja otpadnih voda. 1.5.7. Način zbrinjavanja plinova iz rashladnih medija, kotlovnica i drugo Opisati način postupanja s rashladnim medijima, te ostalim emisijama u zrak. 1.6. POKAZATELJI UTJECAJA NA OKOLIŠ TABELARNI PRIKAZ. Navesti pokazatelje utjecaja na sastavnice okoliša (zrak, vode, more, tlo, bioraznolikost, krajobraz), na kulturnu baštinu (arheološke, povijesne i druge kulturološke važnosti), pokazatelje opterećenja na okoliš (buka, kemikalije, vibracije, svjetlosno onečišćenje i otpad), pokazatelje utjecaja na sektorsko područje (poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, industrija, energetika, promet i turizam) i lokalno stanovništvo. Služiti se nacionalnom listom pokazatelja, koja se može naći na internetskoj stranici www.azo.hr. Na primjer
Sastavnica okoliša ZRAK POKAZATELJI Izvor onečišćenja - opis Z 17 Emisija čestica (Emisija ukupne suspendirane tvari, te emisija čestica manjih od 10μm (PM10) i manjih od 2.5μm (PM2.5).) Z 14 Emisija dušikovih oksida No x Z 16 Emisija sumporovog dioksida SO 2 Z 19 Emisija ugljikovog monoksida CO KP 6 Emisija ugljikovog dioksida CO 2 (Emisija ovisi o vrsti vozila i pogonskog motora, potrošnji goriva, te o prosječnoj starosti voznog parka.) Tijekom izgradnje podizanje prašine s transportnih površina. Emisije ispušnih plinova kao produkti sagorijevanja dizel goriva iz... Navesti da li će biti novi strojevi i oprema? ZRAK.. OZON... Rashladni sustavi. VODE OV 5 Ispuštanje i/ili prijenos otpadnih voda (Količine ispuštene otpadne vode u prirodni prijemnik ili sustav javne odvodnje s uređajem ili bez.) Sanitarno-otpadne vode... Napomena: Opis zahvata (Poglavlje 1.) mora u suradnji s autorima studije izraditi projektant idejnog projekta. 2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA 2.1. OPIS POJEDINE VARIJANTE Sažeti opis pojedine varijante. 2.2. OBRAZLOŽENJE RAZLOGA ODABIRA ODREĐENE VARIJANTE Ukratko obrazložiti razloge odabira određene varijante. To može biti i tabelarni prikaz s usporedbom i naglašavanjem određene varijante. 3. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA Opis okoliša lokacije zahvata odnosi se na opis nultog stanja okoliša. To jest, na postojeći okoliš prije poduzimanja zahvata koji se razmatra studijom. Ako se radi o rekonstrukciji zahvata nulto stanje je zatečeno stanje s postojećim zahvatom. Svrha utvrđivanja nultog stanja jest određivanje i opisivanje onih aspekata okoliša na koje bi
zahvat mogao utjecati. (Preliminarni mogući utjecaji iskazuju se u poglavlju 1.6. POKAZATELJI UTJECAJA NA OKOLIŠ.) To uključuje sastavnice okoliša, kulturnu baštinu, lokalno stanovništvo i materijalna dobra. Važno je izbjegavati navođenje podataka koji su sami sebi svrha, već se treba usmjeravati na one podatke koji su potrebni za procjenu utjecaja na okoliš. Podaci se prikupljaju iz postojećih izvora, a samo izuzetno se provode dodatna istraživanja za potrebe izrade studije, to jest za procjenu utjecaja na okoliš. 3.1. PROSTORNOPLANSKA DOKUMENTACIJA 3.1.1. Analiza usklađenosti zahvata s županijskim prostornim planom Analizirati usklađenost zahvata s ostalim zahvatima u prostoru (okruženju) na nivou županijskog plana. Priložiti ovjerene izvode iz prostornog plana. 3.1.2. Analiza mjera zaštite okoliša iz županijskog prostornog plana Analiza mjera koje su utvrđene u odredbama za provođenje prostornog plana, a odnose se na zaštitu okoliša. 3.1.3. Analiza usklađenosti zahvata s općinskim/gradskim prostornim planom Analizirati usklađenost zahvata s ostalim zahvatima u prostoru (okruženju) na nivou županijskog plana. Priložiti ovjerene izvode iz prostornog plana. 3.1.4. Analiza mjera zaštite okoliša iz općinskog/gradskog prostornog plana Analiza mjera koje su utvrđene u odredbama za provođenje prostornog plana, a odnose se na zaštitu okoliša. Napomena: Ovjerene izvode izdaju županijski uredi i njihove ispostave nadležne za prostorno planiranje. Poglavlje 3.1. može izraditi samo stručnjak za polje ARHITEKTURA I URBANIZAM. 3.2. BIORAZNOLIKOST U ovom poglavlju obuhvatiti opis same lokacije izgradnje građevina i lokacije primjene gnoja/gnojovke. 3.2.1. Zaštićena područja Na odgovarajućem kartografskom prikazu jasno označiti područja zaštićena Zakonom o zaštiti prirode ( Narodne novine, brojevi 70/05 i 139/08), a koja su u neposrednoj okolini zahvata, te označiti udaljenosti do njih. U tekstualnom dijelu ukratko obrazložiti zašto je pojedino područje zaštićeno i koju kategoriju zaštite ima. Ako je potrebno, komentirati ciljeve zaštite utvrđene Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH ( Narodne novine, broj 143/08). 3.2.2. Ekološki sustavi i staništa U studiju treba priložiti izvadak iz karte staništa, dobiven od Državnog zavoda za zaštitu prirode, na kojem je prikazano područje planiranog zahvata. Opisati na području kojeg staništa se nalazi zahvat i koja se staništa nalaze u neposrednoj blizini. Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS) ukratko opisati
obilježja staništa na kojima se zahvat nalazi i na koja zahvat može imati utjecaj. Ako se planirani zahvat odnosi na područje ugroženog i rijetkog stanišnog tipa, a prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova ( Narodne novine, broj 7/06), to naznačiti u tekstu. Navedeno potkrijepiti fotodokumentacijom s lokacije zahvata. 3.2.3. Zaštićene divlje svojte Potrebno je nabrojiti biljne vrste koje se nalaze na području zahvata, a koje se nalaze na crvenom popisu, to jest zaštićene su Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ( Narodne novine, broj 7/06). Navesti stupanj zaštite prema Pravilniku (strogo zaštićene, zaštićene divlje svojte ili zaštićene zavičajne udomaćene svojte), te po potrebi dati kratak opis i razloge ugroženosti (preporuka: korištenje crvenih knjiga Republike Hrvatske, podataka o flori»flora Croatica Database«). Na isti način nabrojiti životinjske vrste koje se nalaze na području zahvata. Podatke o zabilježenoj prisutnosti strogo zaštićenih, zaštićenih divljih svojti ili zaštićenih zavičajnih udomaćenih svojti u što većoj mjeri potkrijepiti fotodokumentacijom s lokacije zahvata. 3.2.4. Invazivne vrste Utvrditi jesu li na području zahvata prisutne invazivne vrste, a ako jesu opisati ih. U sklopu baze podataka o flori»flora Croatica Database«, izrađen je dio o alohtonoj flori Hrvatske (uključujući i invazivne vrste). Izrađen je i popis neofitskih svojti vaskularne flore Hrvatske te stanišnih tipova na kojima su te vrste. Zakonski propis koji regulira ovu problematiku je Zakon o zaštiti prirode, a odredbe koje se odnose na alohtone i invazivne vrste ugrađene su i u druge sektorske propise. Tako Zakon o lovstvu ( Narodne novine, broj 140/05) i Zakon o otocima ( Narodne novine, brojevi 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06) reguliraju unošenje alohtonih vrsta divljači. Prisutnost vrste potvrditi fotodokumentacijom. 3.2.5. Ekološka mreža U studiju treba priložiti izvadak iz Područja Nacionalne ekološke mreže, dobiven od Državnog zavoda za zaštitu prirode, te na osnovi njega nabrojiti na kojim se područjima ili u neposrednoj blizini kojih područja se nalazi zahvat. Ukratko opisati karakteristike staništa i vrsta koja su cilj zaštite ekološke mreže. Ako je moguće navedeno potkrijepiti fotodokumentacijom s lokacije zahvata. Napomena: Poglavlje 3.2. može izraditi samo stručnjak za polje BIOLOGIJA 3.3. POLJOPRIVREDNE KARAKTERISTIKE TLA Opisati tipove tala na razmatranom prostoru, te kojem agroekološkom području lokacija zahvata pripada i da li se u blizini, to jest na kojoj udaljenosti nalazi postaja za trajno praćenje poljoprivrednog zemljišta. Priložiti relevantne podatke o stanju tala, ukoliko su analize provedene i uzorkovane na propisan način. Sve to mora biti sukladno Pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta ( Narodne novine, broj 60/10) i Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta ( Narodne novine, broj 32/10). Dobivene podatke i vrijednosti je moguće izraziti tablicama. Sve navedeno prikazati na grafičkim prilozima.
3.4. HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE 3.4.1. Hidrološke značajke Definirati i opisati sliv unutar kojeg se nalazi zahvat, utvrditi bilancu voda razmatranog prostora. Opisati značajke najbližeg površinskog recipienta. 3.4.2. Hidrogeološke značajke Utvrditi i opisati hidrogeološke odnose područja koje je od važnosti za razumijevanje zbivanja na području zahvata. Opisu priložiti hidrogeološku kartu M 1 : 50 000 (25 000 ili 100 000). Opisati funkciju pojedinih litoloških članova, njihov prostorni raspored, hidrogeološke parametre i međusobne odnose. Opisati hidrogeološke objekte (izvore, ponore, jame) na koje bi zahvat mogao imati utjecaj. Utvrditi zone napajanja i dreniranja, dinamiku i vezu s površinskim vodama. Na grafičkim prilozima označiti vodozaštitna područja i ukratko ih opisati. Koristiti podatke iz općinskih/gradskih odluka o vodozaštitnim područjima. Napomena: Poglavlje 3.4. može izraditi stručnjak za granu GEOLOGIJA i polje GEOLOŠKO INŽENJERSTVO. 3.5. KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE I KAKVOĆA ZRAKA Prikupiti one podatke o meteorološkim karakteristikama područja koji će se koristiti kod modeliranja mogućeg širenja onečišćenja zrakom. Prema dostupnim podacima opisati kakvoću zraka na razmatranom području. Da li u blizini postoji državna mreža za trajno praćenje kakvoće zraka ili se izvode ili su provedena neka mjerenja kakvoće zraka? Komentirati odgovarajuće dijelove koji se odnose na zahvat; Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u RH za razdoblje od 2008. do 2011. godine ( Narodne novine, broj 61/08). 3.6. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE Opis postojećeg stanja u području obuhvata inventarizacija prostornih datosti (ekološke prilike i stanje namjena površina, izgrađenosti). Prikazati samo one datosti koje su za određeni zahvat i prostor relevantne. 3.6.1. Geomorfološko obilježje Ukratko opisati reljefnu raščlanjenost prostora zahvata i njegovo okruženje koliko je neophodno zbog vizualne izloženosti. Podatke dati na geokodiranim i ortofoto podlogama. 3.6.2. Prirodni krajobraz Ukratko opisati i na grafičkim prilozima prikazati što čini prirodni krajobraz u okolini zahvata. 3.6.3. Kultivirani krajobraz Ukratko opisati i na grafičkim prilozima prikazati što čini kultivirani krajobraz u okolini zahvata.
3.7. SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE Odrediti epicentralno područje i procijeniti očekivani stupanj potresa. Ukratko obrazložiti koji će se parametri uzimati u obzir pri gradnji građevina s obzirom na seizmološke značajke. 3.8. KULTURNA BAŠTINA Opisati onu kulturnu baštinu na koju bi zahvat mogao imati utjecaja. 3.9. BUKA Utvrditi mjerenjem, ili procijeniti modeliranjem ili temeljem dostupnih podataka postojeće stanje razine buke na razmatranom području. Napomena: Poglavlje 3.9. može izraditi stručnjak koji u pravnoj osobi obavlja poslove zaštite od buke i ima položen stručni ispit. Pravna osoba mora biti registrirana za obavljanje djelatnosti zaštite od buke, mora imati ovlaštenje nadležnog ministra, te biti akreditirana prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 uz prijelazni period za dobivanje akreditacije do 2011. godine. 3.10. OTPAD Opisati koje su mogućnosti zbrinjavanja komunalnog, opasnog i neopasnog otpada na području općine/grada na kojem se nalazi zahvat. 3.11. GOSPODARSKE ZNAČAJKE 3.11.1. Opskrba električnom energijom Koje su mogućnosti opskrbe potrebnom električnom energijom. 3.11.2. Opskrba vodom Mogućnosti opskrbe vodom, da li iz vodoopskrbnog sustava ili iz vlastitog bunara. 3.11.3. Odvodnja Da li postoji kanalizacijski sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda ili bez. Ili će se koristiti septičke jame. 3.11.4. Promet Tekstom i na grafičkom prilogu prikazati prometnice na koje će se spojiti zahvat. Označiti lokalne, županijske i državne ceste u okolini zahvata kojima se planira transport. Procijeniti koji je postojeći intenzitet prometa. 3.11.5. Šumarstvo Navesti da li se radi o privatnim i državnim šumama, koja je površina unutar zahvata, kakve su to šume u gospodarskom smislu. Po potrebi izraziti i općekorisnu funkciju šuma.
3.11.6. Lovstvo Utvrditi prema lovnogospodarskoj osnovi kojem tipu lovišta pripada područje zahvata. Ako je moguć utjecaj i izvan tog prostora, opisati i okolini prostor. 3.11.7. Ostalo Opisati ostale gospodarske značajke ako postoje. 3.12. ODNOS NOSITELJA ZAHVATA S LOKALNOM ZAJEDNICOM Opisati naselja u okolini zahvata na koje zahvat može imati utjecaja. Identificirati javnost i to je li urbana, ruralna, školovana, neškolovana, izravno zainteresirana, neizravno zainteresirana, ima li aktivnih nevladinih udruga, te koji su prevladavajući mediji i oblici informiranja javnosti. Javlja li se i na koji se način nositelj zahvata u javnosti? Kakav dojam je javnost mogla steći o nositelju zahvata na osnovi dostupnih informacija? Ima li program odnosa s javnošću? Što je poduzimao u zaštiti okoliša prije izrade studije? Postoje li izvješća o zaštiti okoliša, koja se odnose na djelatnost nositelja zahvata? Je su li takva izvješća dostupna javnosti i na koji način? 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Za razmatranje utjecaja na okoliš najvažnije je utvrditi određene kriterije s obzirom na rasprostranjenost, duljinu trajanja i zakonske odredbe i drugo. Utjecaje opisivati na način da iz njih slijede mjere zaštite okoliša, koje se navode u sljedećem poglavlju. Na primjer: Intenzitet utjecaja BIORAZNOLIKOST R0 Stanišni tip na lokaciji zahvata nije ugroženi. Lokacija zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže. U0 nema utjecaja D0 Privremena Z0 Nema prema Zakonu, strogo zaštićenih područja na lokaciji zahvata R raspostranjenost; D duljina trajanja utjecaja Z zakonski propisi 4.1. TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA 4.1.1. Utjecaj na sastavnice okoliša 4.1.1.1. BIORAZNOLIKOST 4.1.1.2. TLO 4.1.1.3. VODE 4.1.1.4. ZRAK 4.1.1.5. KRAJOBRAZ
4.1.2.Utjecaj na kulturnu baštinu 4.1.3. Opterećenje okoliša 4.1.3.1. BUKA Utvrditi mjerenjem, ili procijeniti modeliranjem buduće stanje razine buke tijekom korištenja zahvata. 4.1.3.2. OTPAD 4.1.4. Utjecaj na gospodarske značajke Opisati pokazatelje utjecaja na postojeća i planirana sektorska područja. 4.1.5. Utjecaj na stanovništvo Naglasiti koji će od opisanih utjecaja (buka, promet i drugo) djelovati na stanovništvo. Utvrditi i druge eventualne utjecaje, kao što su utjecaj na mogućnost zapošljavanje kod nositelja zahvata ili ugovaranje o mogućnosti zbrinjavanja gnoja/gnojovke i drugo. 4.2. U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE Razmotriti što bi se moglo poduzeti u slučaju poplave i/ili potresa i ostalih mogućih ekoloških nesreća. 4.3. NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA 5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Nakon navedenih mjera za svaku sastavnicu okoliša obrazložiti na kojim se propisima temelje utvrđene mjere. Redosljed razmatranja mjera za pojedinu sastavnicu okoliša temeljiti na načelu da je bolje spriječiti pojavljivanje utjecaja nego pokušati ukloniti njegove posljedice nakon što je do utjecaja došlo. Mjere uključuju tehnološka rješenja, radne metode i upravljačke mehanizme. Mjere moraju slijediti iz opisanih utjecaja. 5.1. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM GRAĐENJE I KORIŠTENJA 5.1.1. Mjere zaštite sastavnica okoliša 5.1.1.1. BIORAZNOLIKOST 5.1.1.2. TLO 5.1.1.3. VODE 5.1.1.4. ZRAK 5.1.1.5. KRAJOBRAZ
5.1.2.Mjere zaštite kulturne baštine 5.1.3. Mjere zaštite od opterećenja okoliša 5.1.3.1. BUKA 5.1.3.2. OTPAD 5.1.4. Mjere zaštite gospodarskih značajki 5.1.5. Mjere zaštite za stanovništvo 5.2. MJERE ZAŠTITE U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE 5.3. MJERE ZAŠTITE NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA 5.4. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Obrazložiti zašto se propisuje program praćenja za pojedine sastavnice okoliša ili opterećenje okoliša. Na kakvim obrascima i kome se dostavlja program praćenja. Na primjer obrazložiti zašto Plan gnojidbe mora sadržavati sljedeće: 1. Rezultate nulte analize tla (vrijeme anlize, ph, tekstura, sadržaj P2O5, K2O mg/100g) 2. Planirani plodored sa kalkulacijama(godina primjene, kultura, očekivani prinos, opis vrste gnojiva, količina aplikacije/ha) 3. Izračun potrebnih hranjiva za očekivani prinos 4. Vremenski i količinski plan korištenja stajskog i mineralnog gnojiva 5. Izračun godišnjeg unosa hranjiva iz gnojiva u tlo 6. Konačnu bilancu hranjiva u plodoredu Zatim, zašto plan gospodarenja gnojivima mora sadržavati sljedeće: 1. Plan proizvodnje stajskog gnoja (krutog i tekućeg) 2. Raspored dostupnih parcela za primjenu tekuće gnojovke 3. Raspored dostupnih parcela za primjenu krutog stajnjaka 4. Vođenje evidencije o korištenju gnojiva. 6. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA 6.1. GUBITAK ZA OKOLIŠ U ODNOSU NA MOGUĆU KORIST ZA DRUŠTVO 6.2. POPIS UTJECAJA KOJI ĆE OSTATI NAKON PODUZIMANJA PREDLOŽENIH MJERA 7. SAŽETAK STUDIJE 7.1. OPIS NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE ZAHVATA S PREOSTALIM UTJECAJIMA (ukratko opis zahvata s preostalim utjecajima)
7.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA (s navedenim člancima odgovarajućih propisa) 7.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (s navedenim člancima odgovarajućih propisa) 8. NAZNAKA BILO KAKVIH POTEŠKOĆA 9. POPIS LITERATURE 10. POPIS PROPISA 11. OSTALI PODACI I INFORMACIJE NETEHNIČKI SAŽETAK STUDIJE Sažetak studije za javnu raspravu Svrha studije i procjene utjecaja na okoliš u postupku uspostave zahvata Podaci o nositelju zahvata Što je zahvat Značenje zahvata za nositelja, lokalnu i širu zajednicu Utjecaji zahvata na stanovništvo i okoliš koji će biti spriječeni mjerama zaštite Utjecaji zahvata na stanovništvo i okoliš koji će mjerama zaštite biti svedeni na prihvatljivu razinu Program praćenja stanja okoliša i mjera zaštite stanovništva Način na koji će nositelj zahvata informirati lokalnu zajednicu i cjelokupnu zainteresiranu javnost o zahvatu, provođenju mjera zaštite i stanju okoliša PRILOZI Prikaz postojećeg stanja zahvata u prostoru Napomena: Sažetak koncepcijski i jezikom izražavanja mora biti ZASEBAN RAD, a ne mozaik kopiranih pojedinih poglavlja (eventualno fizički skraćenih) studije. Sažetak mora biti pisan standardnim jezikom, kao i sama studija.