Ines Sutić, univ.spec.oec.

PRIMARNA EKONOMSKA FUNKCIJA TERMINSKIH TRŽIŠTA JE UPRAVLJANJE CJENOVNIM RIZIKOM PRI ČEMU JE NAJUČESTALIJA STRATEGIJA TRGOVANJA - HEDGING

Trgovanje na burzi Promptno trgovanje (Trenutačno ili Spot tržište) Terminsko (Buduće ili futures tržište) klasični kupoprodajni poslovi koji podrazumijevaju promptnu isporuku robe. Na njemu sudjeluju proizvođači, prerađivači i trgovci čija je proizvodnja i trgovina značajno vezana za sirovinski sektor. Oni se nadmeću kako bi postigli što povoljnije cijene u svojim transakcijama vezanim za neposredne isporuke. Na terminskom tržištu sklapaju se ugovori (futures) o kupnji ili prodaji robe s isporukom u dogovorenom budućem razdoblju. Cijene postignute na terminskom tržištu razlikuju se od onih na spot tržištu. Osim proizvođača, prerađivača i trgovaca, koji se sklapanjem terminskih ugovora štite od promjena cijena, na terminskom tržištu sudjeluju i financijski investitori, te špekulanti.

TRGOVANJE NA ROBNIM BURZAMA Na robnim burzama možemo: - kupiti/prodati robu ( spot/promptno tržište postajemo vlasnici robe ) - kupiti/prodati terminski ugovor ( terminsko/buduće tržište - možemo postati vlasnici robe po isteku terminskog ugovora fizička isporuka ili možemo na drugi način zatvoriti svoju poziciju gotovinska namira, prebijanje pozicije, zamjena za robe ) - kupiti/prodati opcije na terminske ugovore

Preduvjeti razvoja terminske trgovine 1. Standardizacija, Količina, mjesto, vrijeme, kvaliteta. 2. Mogućnost prebijanja pozicija, 3. Sustav margina.

Razlozi funkcioniranja hedginga Promptno terminska veza cijena Promjene promptnih cijena automatski uzrokuju promjene terminskih cijena Terminske cijene se izjednačuju s promptnima pri isporuci

Definicija hedginga Hedging je skup tehnika i instrumenata kojima je svrha pokriće od rizika skoka ili pada cijena predmeta trgovanja. zaključavanje cijene

Vrste hedginga Dugi hedge - osiguranje kupovne cijene Kratki hedge osiguranje prodajne cijene Unakrsni hedge Neuravnoteženi hedge

Uloga baze Baza tj. njena uobičajena vrijednost je temeljna determinanta rezultata hedžinga, ona određuje: 1. Da li uopće koristiti hedžing? 2. Na koji mjesec isporuke hedžirati? 3. Kad zatvoriti hedžing? Korištenjem hedžinga investitor prebacuje rizik sa praćenja promjena cijena na praćenje promjena baze

Uloga baze Kratki hedge- duga baza (smanjenje baze) Dugi hedge- kratka baza (povećanje baze) Hedging račun sustav margina

PRIJE USPOSTAVE HEDGINBG PROGRAMA POTREBNO JE POZNAVATI BREAKEVEN COSTS KAKO BI ZNAO REZULTAT HEDGINGA S OBZIROM NA OČEKIVANU BAZU.

HEDGING S TERMINSKIM UGOVORIMA - PRIMJERI

Opcije su izvedeni instrumenti 1. Opcija 2. Terminski ugovor 3. Roba, dionica, indeks, itd.

Opcijski ugovor sadrži: Tip aktive na koji se opcija odnosi; Ugovorena cijena (Strike price); Rok dospijeća.

Vrste opcija Obzirom na mogućnost izvršenja opcije, 1.Američka opcija, 2.Europska opcija, Obzirom na prava koja se stječu, 1.Call opcija, 2.Put opcija. Financijske & Robne, Burzovne &Vanburzovne, Leaps opcije

Osnovna obilježja opcija Odabir između alternativa, Ograničeni rok trajanja, Premija.

Subjekti u trgovini opcijama - Kupac call opcije - Prodavatelj call opcije - Kupac put opcije - Prodavatelj put opcije

KUPNJA CALL OPCIJE DOBITAK X cijena GUBITAK Izvršna cijena opcije (strike price) Izvršna cijena opcije + opcijska premija BREAK EVEN POINT 4 mj do isteka opcije; mjesec dana do isteka opcije; u trenutku dospijeća opcije

Usporedba kupnje call opcije i prodaje terminskog ugovora

Prednosti kupnje call opcije u odnosu na izravnu kupnju terminskog ugovora su: limitirani rizik potrebna su manja sredstva za otvaranje opcijske pozicije efekt poluge Nedostaci ove strategije su: ograničeni vijek trajanja opcije viši prag rentabilnosti (strike price + premija) veća vjerojatnost 100%-tnog gubitka ulaganja

Alternative kupca call opcije

PRODAJA CALL OPCIJE Izvršna cijena opcije (strike price) DOBITAK X Izvršna cijena opcije + opcijska premija BREAK EVEN POINT GUBITAK cijena 4 mj do isteka opcije; mjesec dana do isteka opcije; u trenutku dospijeća opcije

KUPNJA PUT OPCIJE DOBITAK X GUBITAK cijena Izvršna cijena opcije - opcijska premija BREAK EVEN POINT Izvršna cijena opcije (strike price) 4 mj do isteka opcije; mjesec dana do isteka opcije; u trenutku dospijeća opcije

Usporedba kupnje put opcije i kupnje terminskog ugovora D ob ita k i gu bit ak po bu šel u $ 0.30 0.20 0.10 0-0.10 Kupnja put opcije Prodaja termin. ugovora -0.20-0.30 4.70 4.80 4.90 5.00 5.10 5.20 5.30 $ Terminska cijena kukuruza na isteku opcije (po bušelu) Izvor: Allaire, Kearney: Understanding leaps, 2003.g.

Uz limitirani rizik, najčešde navođene prednosti kupnje put opcija su: manje sredstava je potrebno za kupnju opcije znatan profitni potencijal (ali ne i neograničen, jer terminska cijena ugovora može padati samo do nule) efekt poluge Nedostaci ove strategije su: ograničeni vijek trajanja opcije veća mogućnost gubitka čitavog ulaganja niži prag rentabilnosti (kod put opcija; break-even point = izvršna cijena premija)

PRODAJA PUT OPCIJE Izvršna cijena opcije - opcijska premija BREAK EVEN POINT Izvršna cijena opcije (strike price) GUBITAK X DOBITAK cijena 4 mj do isteka opcije; mjesec dana do isteka opcije; u trenutku dospijeća opcije

Premija i vrijednost opcije KOMPONENTE PREMIJE: 1. Stvarna ili intrinzična vrijednost opcije 2. Vremenska ili ekstrinzična vrijednost opcije

Vrijednost opcije 1. Stvarna ili intrizična vrijednost opcije paritet koliko je neka opcija u novcu 2. Vremenska ili ekstrinzična vrijednost opcije određena je: Kratkoročna kamatna stopa Veća kratkoročna kamatna stopa Manja opcijska premija

VRIJEDNOST Vremenska ili ekstrinzična vrijednost opcije Vrijeme premija opada što se više bliži vrijeme isteka opcije 0,80$ 0,60$ 1,00$ 0,40$ 0,20$ 90 dana 60 dana 30 dana istek VRIJEME

Vremenska ili ekstrinzična vrijednost opcije Nestalnost cijene Veća volatilnost Veća opcijska premija

Primjer vrednovanja opcije: 1. siječnja cijena opcije na ožujski ugovor pšenice iznosi 30$/bu. Ekstrizična vrijednost opcije određena je na razini od 1$ mjesečno. Koliko bi iznosila opcijska premija na call opciju sa sljedećim izvršnim cijenama: a) 25 $ b) 30 $ c) 32 $ a) 8$ b) 3$ c) 1$

Delta (δ): odražava postotnu promjenu opcijske premije izazvanu promjenom cijene terminskog ugovora. Gama (γ): mjeri koliko se brzo mijenja delta u odnosu na promjenu cijene terminskog ugovora.

STRATEGIJE TRGOVANJA OPCIJAMA Kupnja & prodaja opcija Napredne strategije trgovanja opcijama: 1. Pisanje pokrivene opcije 2. Opcijski spread 3. Sttradle 4. Strangle 5. Hedging sa opcijama

HEDGING S OPCIJAMA PRIMJERI

Primjer 1: HEDGING S OPCIJAMA Proizvođač robe X je dogovorio isporuku 1000 kom robe na rok od tri mjeseca unaprijed po tadašnjoj LME cijeni. Trošak proizvodnje robe X iznosi 1200 USD/kom i svaka cijena ispod navedene proizvođača ostavlja na gubitku. Trenutna terminska cijena robe X za rok isporuke od tri mjeseca je 1300 USD/kom i ona u potpunost odgovara proizvođaču. Ipak, on smatra da bi cijena robe X za tri mjeseca mogla biti još i veća, a ne želi svoju poziciju ostaviti nepokrivenu i tako riskirati velike gubitke u slučaju preokreta trenda. Na tržištu se također nudi put opcija na izvršnu cijenu od 1300 USD/kom i premiju od 50 USD/kom. Nakon tri mjeseca spot cijena robe X iznosi 1200 USD/kom. a) Koja strategija trgovanja odgovara proizvođaču? b) Zašto je proizvođač tako postupio? c) Koje pozicije zauzima i koji financijski rezultat ostvaruje proizvođač u ovom slučaju? d) Kad bi spot cijena nakon tri mjeseca bila 1400 USD/kom, umjesto 1200 USD/kom kako bi postupio i koji bi rezultat ostvario proizvođač robe X?

a) Kratki opcijski hedge b) Zaštita od pada cijene (osiguranje prodajne cijene), a ne želi propustiti priliku povoljnije prodaje ako se cijena poveća pa koristi opcijski hedge c) Proizvođač je ostvario 50USD/kom dobiti na terminskoj poziciji, što je povećalo njegovu prodajnu cijenu sa 1200 USD/kom na 1250 USD/kom i ukupna dobit proizvođača je 125.000,00 USD. d) Pustio bi opciju da istekne i prodao po 1400 USD/kom koja bi bila umanjena za trošak plaćene premije tj. zarada proizvođača bi iznosila 1350 USD/kom. DANAS ZA 3 mj. REZULTAT PROMPTNO TRŢIŠTE Dogovara prodaju 1000 kom robe X za tri mjeseca Isporuka robe po 1200$/kom x 1000kom = 120.000,00 $ Nema dobiti samo pokriće troškova proizvodnje TERMINSKO TRŢIŠTE Kupuje put opcije uz izvršnu cijenu od 1300 USD/kom i premiju od 50USD/kom. Iskorištava opciju i prodaje po 1300 USD/kom x 1000 kom = 130.000,00 USD premija 50USD/kom x 1000 kom (50.000,00 USD) = 125.000,00 USD Ostvaruje cijenu od 1250 USD/kom i ekstraprofit od 5.000,00 USD

Primjer 2: HEDGING S OPCIJAMA Proizvođač robe X dogovorio je isporuku 50000 kom robe X na rok od 5 mjeseci po tadašnjoj spot cijeni. Trenutna spot cijena je 75 $/kom i u potpunosti odgovara proizvođaču. Međutim, on smatra kako bi cijena u narednih 5 mjeseci mogla biti viša od trenutne. U ponudi ima slijedeće opcije: CALL OPCIJA PUT OPCIJA Izvršna cijena Premija Izvršna cijena Premija 74 USD/kom 10 USD/kom 73 USD/kom 4 USD/kom 75 USD/kom 8 USD/kom 74 USD/kom 6 USD/kom 76 USD/kom 6 USD/kom 75 USD/kom 8 USD/kom 77 USD/kom 4 USD/kom 76 USD/kom 10 USD/kom a) Kako bi postupio proizvođač u navedenom slučaju ako bi koristio strategiju kratkog MinMax Hedginga? b) Ako cijena robe X nakon 5 mjeseci bude 80 USD/kom kako će postupiti proizvođač i koji će financijski rezultat ostvariti? c) Ako cijena robe X nakon 5 mjeseci bude 70 USD/kom kako će postupiti proizvođač i koji će financijski rezultat ostvariti? d) Ako cijena robe X nakon 5 mjeseci bude nepromijenjena tj. 75 USD/kom kako će postupiti proizvođač i koji će financijski rezultat ostvariti?

a) Proizvođač će u tom slučaju prodati call opciju sa izvršnom cijenom od 77 USD/kom i za to naplatiti premiju od 4 USD/kom i za taj novac (4 USD/kom) će kupiti put opciju s izvršnom cijenom od 73 USD/kom. Time će postaviti donju i gornju cijenu prodaje. b) Ako cijena robe X nakon tri mjeseca bude 80 USD/kom imatelj call opcije će iskoristiti svoju opciju i ukupan prihod proizvođača je 77 USD/kom x 50 000 kom = 3.850.000,00 USD Kupljenu put opciju bi pustio da istekne. c) Ako cijena robe X nakon tri mjeseca bude 70 USD/kom proizvođač bi iskoristio put opciju i prodao robu X po 73 USD/kom te bi ostvario prihod od 3.650.000,00 USD. d) Ako cijena robe nakon tri mjeseca ostane ista tj. 75 USD/kom proizvođač bi pustio put opciju da istekne, što bi napravio i kupac call opcije, dakle dobit bi bila jednaka 3.750.000,00 USD.

Primjer 3: HEDGING S OPCIJAMA Proizvođač robe A treba za tri mjeseca nabaviti 10000 kom sirovine C kako bi osigurao kontinuitet proizvodnje. Cijena sirovine Y pri kojoj proizvođač ostvaruje dobit je 12 USD/kom. Proizvođač smatra da je navedena cijena precijenjena te da bi cijena robe C trebala biti manja. On kupuje call opciju sa isporukom od tri mjeseca i izvršnom cijenom od 9 USD/kom uz premiju od 1 USD/kom. Nakon tri mjeseca spot cijena robe C je 11 USD/kom. a) Koju strategiju je koristio proizvođač robe A i koji financijski rezultat je ostvario? b) Zašto je proizvođač tako postupio? c) Koje bi pozicije zauzeo proizvođač da se odlučio za strategiju dugog MinMax Hedginga?

a) Dugi opcijski hedge. Pri cijeni od 11 USD/kom proizvođač će iskoristiti svoju opciju i kupiti robu A po cijeni od 9 USD/kom x 10000 kom = 90 000 USD + trošak premije 1USD/kom x 10000 kom (10 000 USD) = 100 000 USD/kom nabavna cijena sirovine. b) Da bi se zaštitio od rasta nabavnih cijena sirovine, kupuje robu po cijeni od 9USD/kom + 1 USD/kom premije i njegova nabavna cijena je manja za 1 USD/ kom od trenutne spot cijene koja iznosi 11 USD/kom. c) Da je koristio MinMax Hedge simultano bi kupio call opciju i prodao put opciju s istom vrijednosti premije te tako ne bi imao trošak opcijske premije, te bi imao određen raspon nabavne cijene.

Uspješan hedging program uspostavljen je s obzirom na: Troškove proizvodnje dobra procjena troškova je nužna (breakeven costs) Ugovorne specifikacije terminskih i opcijskih ugovora Poznavanje lokalne baze izračun očekivane baze u vremenu isteka ugovora Mogućnosti kreditiranja i odabir brokera Utvrđene, jasne, pisane ciljeve Disciplina ključ uspjeha na tržištu

1. Prvi korak kod uspostave kratkog hedginga je: a) Kupnja terminskog ugovora b) Prodaja terminskog ugovora c) Zatvaranje kratke terminske pozicije * Kod uspostave kratkog hedinga prodajemo terminski ugovor

2. Kada cijene padnu, trgovac koji je uspostavio kratki hedging može neutralizirati utjecaj smanjenja spot cijena sa: a) Dobicima na terminskom tržištu b) Gubicima na terminskom tržištu c) Ostvariti dobitke na račun povećanja baze *Smanjenje spot cijena neutralizira se dobicima na terminskom tržištu, ostvarenim kada hedger zatvara terminsku poziciju kupnjom po nižoj cijeni

3. Hedger koji prodaje terminski ugovor po određenoj cijeni de: a) Ostvariti tu cijenu plus ostvarenu bazu ako tržišne cijene porastu b) Ostvariti tu cijenu plus ostvarenu bazu ako tržišne cijene padnu c) I jedno i drugo *Jednom kada je uspostavljen hedging tj. kada je hedger prodao terminski ugovor, bez obzira da li se cijene smanje ili povećaju, neto cijena biti će prodajna cijena + ostvarena baza u trenutku kada hedger zatvara poziciju kupujući terminski ugovor

4. Hedger koji je prodao terminski ugovor na živu stoku po 79$/cwt i kasnije ih kupio po 76$/cwt i prodao na spot tržištu po 75$/cwt ostvario je neto cijenu od: a) 75$ b) 76$ c) 78$ * 79$ prodaja terminskog ugovora 76$ kupnja terminskog ugovora = 3$ dobitak na terminskoj poziciji + 75$ prodaja na spot tržištu = neto prodajna cijena 78$

5. Ako se goveda prodaju po 80$ i hedger očekuje da de baza biti 2 $ ispod, očekivana prodajna cijena je: a) 78$ b) 80$ c) 82$ * Očekivana prodajna cijena je 80$ terminska cijena 2$ baza = 78$ očekivana prodajna cijena

6. Ako je trenutna baza za 1$ slabija nego što smo očekivali, neto cijena je: a) 1$ veća od očekivane cijene b) 1$ manja od očekivane cijene c) Jednaka očekivanoj cijeni * Ako je baza slabija od očekivane, neto cijena će biti 1$ manja od očekivane cijene

7. Trgovac koji zatvara dugu hedge poziciju de: a) Zatvoriti terminsku poziciju kupnjom terminskog ugovora i kupiti robu na spot tržištu b) Zatvoriti terminsku poziciju prodajom terminskog ugovora i kupnjom na spot tržištu c) I jedno i drugo * Dugi hedging iniciramo kupnjom terminskog ugovora, dakle zatvaramo poziciju suprotnom, tj. prodajom terminskog ugovora i kupnjom na spot tržištu

8. Kada cijene padnu, trgovac koji je uspostavio dugi hedge neutralizira gubitke na terminskom tržištu sa: a) Sužavanjem baze b) Višom spot cijenom c) Nižom spot cijenom * Kada cijene padnu trgovac koji je uspostavio dugi hedge ostvaruje gubitke na terminskom tržištu, jer je kupio po većoj i prodaje po nižoj cijeni; a ti gubitci se neutraliziraju nižom spot cijenom koja omogućuje ostvarenje profita, tj. jeftinijom kupnjom na spot tržištu

9. Koja od ovih formula NIJE dobra za izračunavanje neto kupovne cijene nakon uspostavljenog dugog hedginga: a) Spot cijena + dobici/gubitci na terminskom tržištu b) Spot cijena dobici/gubici na terminskom tržištu c) Kupovna cijena terminskog ugovora + baza * Neto kupovna cijena nakon uspostavljenog dugog hedginga se izračunava na način da se od spot cijene odbiju dobici ili gubici na terminskom tržištu ili da se na kupovnu cijenu ugovora doda ostvarena baza

10. Kupili ste terminske ugovore za goveda po 95$/cwt, prodali ih po 97$/cwt i kupili ih na spot tržištu po 96$/cwt. Vaša Neto kupovna cijena je: a) 98$ b) 96$ c) 94$

11. Ako je cijena terminskog ugovora za goveda 96$ i očekivana baza je 2$ ispod, očekivana kupovna cijena je: a) 96$ b) 94$ c) 98$ * 96$ kupovna cijena terminskog ugovora 2$ očekivana baza = 94$ očekivana kupovna cijena

12. Ako je baza trenutno 3$ snažnija (uža) nego što smo očekivali neto kupovna cijena je: a) 3$ veća od očekivane b) 3$ manja od očekivane c) Ista kao i očekivana cijena * Ako je baza snažnija od očekivane, neto kupovna cijena će biti veća od očekivane cijene

13. Uzgajivač stoke je platio 3000$ manju cijenu od trenutne tržišne cijene zbog uspostavljenog hedging programa. Ako su ukupni troškovi burzovnih transakcija i provizije brokera 100$, neto poboljšanje u odnosu na spot cijenu je: a) 3100$ b) 3000$ c) 2900$ *3000$ dobitaka zbog uspostavljenog hedginga 100$ plaćenih troškova trgovanja = 2900$ neto dobitaka

14. Početna margina za prodaju terminskog ugovora na svinjske polovice je 800$. Varijacijska margina je 600$. Ako sredstva na računu trgovca padnu na razinu od 500$, broker de uputiti poziv trgovcu da uplati: a) 100$ b) 300$ c) 500$ * Sredstva na računu trebaju biti vraćena na razinu početne margine, dakle potrebno je uplatiti 300$

15. Uzgajivač stoke je prodao terminski ugovor na goveda po 89$/cwt. Sada je terminska cijena 90$/cwt. Terminska pozicija se: a) Pogoršala b) Poboljšala c) Ostala je jednaka * Kada bi zatvorio svoju poziciju kupnjom po 90$, uzgajivač bi ostvario gubitak od 1$/cwt, dakle njegova pozicija se pogoršala

16. Hedger je kupio terminski ugovor na goveda po cijeni od 99$/cwt. Sada je terminska cijena 100$/cwt. Njegova pozicija se: a) Pogoršala b) Poboljšala c) Ostala je jednaka * Hedger može zatvoriti poziciju prodajom po 100$ i ostvariti dobit od 1$/cwt, dakle njegova pozicija se poboljšala

17. Kada trgovac zatvori terminsku poziciju i ostvari dobitke na transakciji, inicijalna margina položena na računu trgovca: a) Pripada trgovcu b) Pripada brokeru c) Pripada obračunskoj blagajni * Kada trgovac ostvari dobitke na terminskom tržištu, sredstva koja je položio na račun kod obračunske blagajne pripadaju trgovcu

18. Hedger mora poznavati troškove proizvodnje kada koristi opcije kako bi: a) Mogao usporediti svoje troškove sa ostalim sudionicima na tržištu, b) Znao da li će mu hedging program donijeti dobit ili gubitak, c) Znao količinu ugovora

19. Uzgajivač stoke kupuje put opciju uz izvršnu cijenu od 70 $ uz premiju od 1.5 $ a očekivana baza je nula. Očekivana minimalna prodajna cijena je: a) 71,50$ b) 70$ c) 68,50$ * Očekivana minimalna prodajna cijena je: izvršna cijena 70$ - premija 1,50$ + očekivana baza 0$ = 68,50$

20. Hedger kupuje call opciju po izvršnoj cijeni od 75$ uz premiju od 2$, a očekivana baza je 2$. Koja je očekivana maksimalna kupovna cijena? a) 75$ b) 79$ c) 77$ * Očekivana maksimalan kupovna cijena je: izvršna cijena 75$ + premija 2$ + očekivana baza 2$ = 79$