Ellen G. White UM, KARAKTER I OSOBNOST (1)

Ellen G. White UM, KARAKTER I OSOBNOST (1) 1

2 Um, karakter i osobnost Nakladnici ASI, Zagreb ADVENT, Pula www.asi-croatia.org Izvornik Mind, Character, and Personality by Ellen G. White Copyright by Ellen G. White Publications Ova se knjiga smije umnoæavati, djelomiëno ili u cijelosti, samo uz pisano dopuπtenje nakladnika. Za nakladnika Miroslav BrzoviÊ Urednik Boris Vale Prijevod Miodrag MarinkoviÊ Lektura Marijan MalaπiÊ Korektura Ljiljana idara Prijelom Miroslav VukmaniÊ Tisak JAFRA print, Solin Split 2011.

3 Ellen G. White UM, KARAKTER I OSOBNOST 1 Smjernice za mentalno i duhovno zdravlje ASI, Zagreb ADVENT, Pula 2011.

4 Um, karakter i osobnost Ako nije drukëije naznaëeno, svi biblijski tekstovi navedeni su iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti. Brojke na marginama knjige ukazuju na brojeve stranica izvornika. CIP zapis dostupan u raëunalnom katalogu Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 775814 Svezak 1 ISBN 978-953-56721-0-4 Cjelina ISBN 978-953-56721-2-8

5 PREDGOVOR Za æivota Ellen G. White (1827. 1915.) psihologija, znanost koja se bavi umom i njegovim osobinama i funkcijama, nalazila se tek u povojima. Meappleutim, kroz sve njezine spise provlaëi se karakteristiëna filozofija s jasno izloæenim osnovnim postavkama i smjernicama. Svrha i namjena ove kompilacije jest da se iskazi i razmiπljanja Ellen G. White na ovom πirokom, znaëajnom i ponekad kontroverznom podruëju saberu na jedno mjesto zbog olakπanog prouëavanja. Oni koji vjeruju da je Ellen G. White pisala pod nadahnuêem, kao dragocjeno blago Ëuvaju njezine savjete iz podruëja koje je æivotno vaæno za ËovjeËanstvo kao cjelinu, u vrijeme kada se πkole psiholoπke misli u mnogoëemu meappleusobno razilaze i doæivljavaju promjene. Zdravi pogledi koje je Ellen G. White zastupala u podruëju psihologije, prehrane i obrazovanja, kao i u drugim podruëjima, veê su se viπestruko dokazali. Nesumnjivo je da Êe se u vrijeme stalnog napretka u istraæivanjima na podruëju psihologije i mentalnog zdravlja i dalje sve viπe utvrappleivati ugled koji je ona stekla kao osoba koja je iznosila zdrava psihologijska naëela. Djelo Um, karakter i osobnost pruæit Êe iskrenom Ëitatelju odgovore na mnoga pitanja. Uvjereni smo da Êe, kako se ova istina bude viπe otkrivala, stavovi izloæeni u ovoj knjizi postajati sve privlaëniji svim Ëitateljima koji ozbiljno razmiπljaju. U pripremanju ovoga gradiva u Upravi za Ostavπtinu Ellen G. White nije uëinjen nijedan pokuπaj odabiranja i izdvajanja tekstova radi podupiranja pogleda koje zastupaju razni autoriteti na polju obrazovanja i psihologije. Ovdje nema unaprijed pripremljenih glediπta koja bi zastupali suradnici na pripremi kompilacije. Naprotiv, uloæen je trud kojim je Ellen

6 Um, karakter i osobnost G. White omoguêeno da slobodno iznese svoja glediπta. To je ostvareno uzimanjem iz golemog blaga njezinih objavljenih spisa koje je njezino pero stvaralo tijekom πest desetljeêa, u obliku u kojem se pojavljuju i u sadaπnjim knjigama i knjigama koje se viπe ne tiskaju, u traktatima, u tisuêama Ëlanaka objavljenih u Ëasopisima i u njezinim brojnim arhiviranim rukopisima i pismima, πto stoji saëuvano u trezoru Povjerenstva za Ostavπtinu Ellene G. White. Velik dio knjige Um, karakter i osobnost iznosi opêe smjernice i naëela. Sve je to protkano i poduprto tekstovima koji donose praktiëne savjete i upute za odnose uëitelja i uëenika, propovjednika i vjernika, lijeënika i pacijenta, roditelja i djeteta. Savjeti u brojnim primjerima upuêeni direktoru, propovjedniku, lijeëniku, uëitelju, uredniku, muæu, kuêanici ili mladoj osobi vjerojatno Êe, u okviru okolnosti u kojima se odreappleeni savjet upuêuje, formom podsjeêati na sluëaj o kojem je konkretno rijeë. Pozornost treba usmjeriti na naëelo. Ellen G. White, oëito, nije pisala kao psihologinja. Ona nije rabila terminologiju koja se obiëno rabi u suvremenoj psihologiji.»itatelj, zapravo, mora razumjeti naëin na koji ona rabi izraze psihologija, frenologija i sliëno. S druge strane, Ëitatelj, upuêen u psiholoπku znanost bit Êe duboko zadivljen njezinim neobiëno jasnim razumijevanjem osnovnih na- Ëela psihologije izloæenih u ovoj knjizi. Iskazi Ellene G. White o razliëitim aspektima uma, o njegovoj kljuënoj ulozi u æivotu Ëovjeka, njegovim potencijalima i Ëimbenicima koji omoguêavaju njegov optimalan rad, prikazani logiënim redoslijedom, znaëajan su dodatak knjigama Ellene G. White koje su izdane posthumno. Ti iskazi pomaæu nam da shvatimo narav Ëovjeka i razumijemo njegov odnos prema vlastitom zemaljskom okruæenju, prema Bogu i svemiru. ezdesetih godina dvadesetog stoljeêa, kada je zapoëet rad na ovoj kompilaciji, smatralo se da Êe ona biti najprivlaënija upravo za one koji se bave istraæivanjima i prouëavanjima na podruëju mentalnog zdravlja. Tako je i rad bio organiziran na naëin na koji Êe citati i dijelovi knjige biti brzo dostupni onima koji se bave specifiënim, veê sistematiziranim podruëjima.»itatelj koji istraæuje i prouëava treba znati da Êe se, i

Predgovor 7 pokraj uloæenog truda da se πto je viπe moguêe izbjegnu ponavljanja, neke kljuëne reëenice i pojmovi pojavljivati viπe puta, u razliëitim poglavljima, buduêi da Êe Ëitatelj i oëekivati da ih naapplee pod odgovarajuêim razliëitim odrednicama. Tako postaje nedvosmisleno jasno da je ova kompilacija vrlo poæeljno djelo za sve Ëitatelje, buduêi da smo svi mi sudionici bitke za ljudski um. Posao uredniπtva koje je pripremalo kompilaciju bio je ograniëen na izbor graapplee koju su oni slagali logiënim slijedom stvari i na davanje naslova, ukljuëujuêi i podnaslove, koji upu- Êuju na odabrani predmet. UËinjen je pokuπaj da se knjigom obuhvate sve istaknute, znaëajne misli o odreappleenom predmetu, ispisane tijekom svih godina aktivne sluæbe Ellen G. White.»itatelj na taj naëin ima prednost da odreappleeni predmet promatra iz svih kutova, Ëime se pokriva najπiri moguêi spektar konkretnih situacija. U takvom pristupu dogaapplea se da se ponegdje ponovi neka od osnovnih postavki knjige, πto bi djelomiëno moglo i zasmetati povrπnom Ëitatelju. Meappleutim, pozorni i ozbiljni Ëitatelj radovat Êe se svakom izrazu koji pridonosi razumijevanju predmeta o kojem je rijeë. Tako knjiga Um, karakter i osobnost djeluje kao neka enciklopedija. Svaki citat upuêuje na izvor u spisima Ellene G. White, πto Ëitatelju daje priliku da posegne za cijelim izvornim kontekstom ako to æeli. Zbog uπtede prostora u navoappleenju izvora koji nisu prevedeni na hrvatski rabe se opêeprihvaêene kratice za spise Ellen G. White. KljuË za ove kratice nalazi se na kraju ove knjige. U svakom pojedinom sluëaju navodi se i godina, odnosno datum pisanja ili prvog objavljivanja materijala. Citiraju se prije svega originalni izvori, a ako se oni mogu naêi u obliku knjige, pojavit Êe se i podatak o odgovarajuêoj publikaciji. Citati koji se odnose na Seventh-day Adventist Bible Commentary (AdventistiËki biblijski komentar), zapravo su dodaci iz pera Ellene G. White, objavljeni na kraju pojedinog sveska, ili u svesku 7A SDA Bible Commentary. Zbog ograniëenog prostora nije bilo moguêe da se u ovo djelo unesu neke odrednice koje se odnose na um, kao πto su ludilo i tome sliëno, zbog kojih se Ëitatelj upuêuje na djelo Comprehensive Index to the Writings of Ellen G. White ili danas dostupan CD-rom Ellen G. White Writings.

8 Um, karakter i osobnost Ova kompilacija pripremljena je u prostorijama Uprave za Ostavπtinu Ellen G. White pod vodstvom Odbora povjerenika, prema punomoêi koja je za taj posao dana u oporuci Ellen G. White. Za razliku od veêine kompilacija nastalih na temelju spisa Ellen G. White, ovo je djelo prvotno objavljeno u privremenom obliku pod naslovom Guidelines to Mental Health (Smjernice za mentalno zdravlje) radi testiranja u nastavnim uvjetima i bilo je namijenjeno krπêanskim pedagozima, psiholozima i psihijatrima radi kritiëkog Ëitanja. Æelja Uprave za Ostavπtinu Ellene G. White bila je da se tim djelom obrade svi poznati tekstovi koji se odnose na odreappleenu temu i da organizacija tekstualne graapplee bude prihvatljiva za sve. Povoljan odjek ovoga djela koji je doπao iz πkolskih uëionica i od drugih koji su sudjelovali u tom poslu testiranja, osigurao mu je mjesto u nizu mnogih drugih knjiga Ellene G. White izdanih posthumno. Ovako objavljena u dva sveska, ova je knjiga postala obvezni dio popularnog knjiænog niza Christian Home Library (KrπÊanski dom). U sadaπnjem obliku ovo je djelo donekle revidirani izbor elemenata za kompilaciju i poboljπani prikaz cjelokupne graapplee. Djelu je dodano i poglavlje Ljubav i spolnost u ljudskom iskustvu. PostojeÊi dodaci zaokruæili su i dopunili odreappleena poglavlja, dok su brisanjem nekih tekstova izbjegnuta nepotrebna ponavljanja. Paginacija je jedinstvena za oba djela kao cjelinu, dok su Kazalo biblijskih navoda i OpÊe kazalo za cijelo djelo smjeπteni na kraj druge knjige. Brojevi stranica navedeni u kazalima odnose se na brojeve na lijevim i desnim marginama knjige. Da ova jasno definirana slika velike borbe izmeappleu sila dobra i zla za vlast nad ljudskim umom posluæi za opomenu i prosvjetljenje svim Ëitateljima, pruæi savjete i upute za opredjeljivanje za sigurnu ruku vodilju za danaπnje vrijeme i osigura baπtinu buduêeg æivota, iskrena je æelja Povjerenstva za Ostavπtinu Ellene G. White

9 DIO I. PROU»AVANJE UMA

10 Um, karakter i osobnost

11 1 VAÆNOST PROU»AVANJA UMA Najljepπi posao. Bavljenje umom najljepπi je posao koji su ljudi ikada radili. (3T 269, 1873.) 3 Poznavanje zakona koji upravljaju umom i tijelom. Duænost je svake osobe, zbog nje same i zbog ËovjeËanstva, da se obavijesti o zakonima æivota te da ih se savjesno pridræava. Svatko se treba upoznati s najdivnijim od svih organizama, s ljudskim tijelom. Svaki pojedinac treba shvatiti funkcije raznih organa i njihovu meappleuovisnost zbog zdravog rada svakoga od njih. Oni bi trebali prouëavati djelovanje uma na tijelo, tijela na um i zakone πto njima vladaju. (Put u bolji æivot, 70) Vjeæbaj i odgajaj svoj um. Bez obzira na to tko si... Gospodin te je blagoslovio intelektualnim sposobnostima koje se mogu neograniëeno poboljπavati. Njeguj svoje talente ustrajno i ozbiljno. Vjeæbaj i odgajaj svoj um prouëavanjem, promatranjem i zakljuëivanjem. Boæji um neêeπ upoznati sve dok ne uporabiπ svaku sposobnost kojom raspolaæeπ. Umne Êe sposobnosti jaëati i razvijati se ako radu pristupiπ u strahu Boæjem, u poniznosti i ustrajnoj molitvi.»vrsta namjera uëinit Êe Ëuda. (LS 275, 1915.) 4 MoguÊnosti discipliniranog uma. Vladanje sobom mora krasiti svakoga tko æeli raditi za Boga.... ProsjeËan um, ukoliko se disciplinira, moæe postiêi daleko viπe i obaviti odgovornije djelo nego visokoobrazovan um i najveêi talent ukoliko se nije nauëio samosvladavanju. (Isusove usporedbe, 225)

12 Um, karakter i osobnost Bavljenje umom sveobuhvatan je posao. BuduÊnost druπtva najbolje se vidi u danaπnjoj mladeæi. Mi u njima vidimo buduêe uëitelje, zakonodavce i suce, voapplee i ljude koji odluëuju o karakteru i sudbini nacije. Kako je onda vaæna zadaêa onih koji trebaju oblikovati navike i izvrπiti utjecaj na æivote naraπtaja koji dolazi. Bavljenje umovima najveêi je posao koji je ikada bio povjeren ljudima. Vrijeme roditeljstva je preskupo da bi se provodilo u zadovoljavanju prohtjeva ili trëanju za bogatstvom ili modom. Bog je roditeljima dao u ruke dragocjenu djecu ne samo zato da budu osposobljena za korisnu ulogu u ovom æivotu, nego i da budu pripremljena za nebeske dvorove. (HS 209, 1886.; Te 270) Sposobnosti uëitelja ovise o obrazovanom umu. Ali uëiteljeva korisnost ne ovisi toliko o stvarnoj koliëini njegova znanja, koliko o cilju za kojim teæi. Pravi uëitelj ne podnosi tromost misli, lijenost uma i nesigurnost pamêenja. Stalno teæi za viπim dostignuêima i boljim metodama. Njegov æivot je æivot stalnog rasta. U radu takvog uëitelja zapaæa se svjeæina i oæivljujuêa sila koja budi i nadahnjuje njegove uëenike. (Odgoj, 248) 5 UËitelj Êe aktivno teæiti najviπim umnim i moralnim idealima. Veliko je znanje poznavati samoga sebe. UËitelj koji pravilno procjenjuje sebe dopustit Êe da Bog oblikuje i odgaja njegov um. On Êe postati svjestan izvora svoje snage.... Poznavanje sebe vodi u poniznost i povjerenje u Boga, ali tu ne prestaju napori za osobno usavrπavanje. Onome tko postane svjestan vlastitih nedostataka neêe biti æao truda da dostigne najviπa moguêa mjerila tjelesnog, umnog i moralnog biêa. U odgoju i pouëavanju mladih ne treba sudjelovati nitko tko se zadovoljava niæim mjerilima. (SpTEd 50, 15. svibnja 1896.; CT 67) Priprema za vjeënost. U cjelokupnom poslu koji radiπ, moraπ raditi ono πto radi poljodjelac koji se trudi oko zemaljskih plodova. On naoko baca sjeme, ali kad se to sjeme naapplee u zemlji, ono klija. ZahvaljujuÊi sili æivoga Boga, ono dobiva æivot

Vaænost prouëavanja uma 13 i æivotnu snagu pa tako vidimo najprije stabljiku, zatim klas potom klas pun zrna (Marko 4,28). ProuËavaj taj divni proces. Toliko toga moæeπ nauëiti, toliko toga razumjeti! Ako svoj um usavrπimo do granica vlastitih sposobnosti, mi Êemo i kroz beskrajne vjekove nastaviti prouëavati Boæje putove i Boæja djela upoznavajuêi Ga sve viπe i viπe. (CT 252, 1913.) KrπÊanska znanost i um. Postoji krπêanska znanost koja je dublja, πira i viπa od svake ljudske znanosti onoliko koliko i nebo od zemlje. Um treba odgajati, obrazovati i podu- Ëavati jer ljudi trebaju raditi za Boga na naëine koji se ne slaæu s njihovim uroappleenim sklonostima. Da bi netko mogao postati uëenik u Kristovoj πkoli, Ëesto Êe morati odbaciti obrazovanje i odgoj koji je stjecao cijelog æivota. Srce se mora odgajati da postane postojano u Bogu. I stari i mladi trebaju oblikovati navike uma i navike miπljenja koje Êe ih osposobiti da se odupru kuπnjama. Oni moraju nauëiti gledati gore. NaËela Boæje rijeëi naëela visoka kao πto je visoko nebo, naëela koja obuhvaêaju vjeënost, trebaju biti shvaêena u njihovom odnosu prema svakidaπnjem æivotu. Svaki postupak, svaka rijeë, svaka misao treba biti u skladu s tim naëelima. (CT 20, 1913.) Napredovanje samo u uvjetima sukoba. Nijedna znanost ne moæe se mjeriti sa znanoπêu koja u æivotu uëenika razvija Boæji karakter. Oni koji postanu Kristovi sljedbenici, uviappleaju da se u njima stvaraju nove pobude i raappleaju nove misli, a to rezultira novim postupcima. Napredak mogu, meappleutim, ostvariti samo u uvjetima sukoba jer je tu neprijatelj koji im se uvijek suprotstavlja navodeêi ih na kuπnje koje izazivaju sumnju i grijeh. Tu su naslijeappleene i steëene sklonosti k zlu koje se moraju svladati. Prohtjevi i strasti moraju se dovesti pod nadzor Svetoga Duha. S ovu stranu vjeënosti nema kraja borbi i sukobima. Meappleutim, iako su pred nama stalne bitke koje moramo biti, pred nama su i dragocjene pobjede koje Êemo stjecati. Pobjeda nad samim sobom i nad grijehom dragocjenija je nego πto um moæe shvatiti. (CT 20, 1913.) 6

14 Um, karakter i osobnost Duænost je svakog krπêanina da razvija um. Svaki krπêanin duæan je steêi naviku urednosti, temeljitosti i brzine. Nema izgovora za sporost i neukost u obavljanju bilo kojeg posla. Kad netko stalno radi, a posao nikako ne zavrπava, onda to znaëi da svoje srce i svoje misli nije uloæio u posao. Onaj tko je spor ili proizvodi gubitke, mora shvatiti da su to mane koje se moraju ispraviti. Takav mora napregnuti svoj um i isplanirati kako da najbolje iskoristi vrijeme i postigne najbolje rezultate. TaktiËnoπÊu i metodiënoπêu neki za pet sati mogu postiêi viπe nego drugi za deset. Oni koji se bave kuêanskim poslovima stalno su na nogama, uglavnom ne zato πto imaju toliko posla, veê zato πto ne znaju planirati kako koristiti vrijeme. Svojim sporim, tromim naëinom rada oni od malo posla naëine mnogo. Meappleutim, svi koji hoêe, mogu pobijediti te navike razvlaëenja i oklijevanja. Neka sebi postave jasne ciljeve u radu. Neka odluëe koliko im je vremena potrebno za odreappleeni posao i neka onda uloæe potreban napor da posao zavrπe u zadanom vremenu. Uvjeæbavanje snage volje uëinit Êe da i ruke bræe rade. (Isusove usporedbe, 232,233) 7 Vjeæbajte svaku sposobnost uma i tijela. Bog je svakom ljudskom biêu dao mozak. On æeli da se on uporabi Njemu na slavu.... Nitko od nas ne raspolaæe viπkom snage mozga ili sposobnosti zakljuëivanja. Mi moramo odgajati i vjeæbati svaku sposobnost uma i tijela ljudski mehanizam koji je Krist otkupio kako bismo ih uporabili na najbolji moguêi naëin. Moramo uëiniti sve πto moæemo da te sposobnosti ojaëaju jer se Bog raduje kada vidi da postajemo Njegovi sve bolji i uspjeπniji suradnici. (Sermon at St. Helena Sanitarium, 23. sijeënja 1904.; 1SM 100) Obrazovan um je mjera Ëovjeka. Nikada ne pomiπljajte da ste dostatno nauëili i da je sada trenutak da smanjite intenzitet svojih napora. Obrazovanje uma je mjerilo Ëovjekove liënosti. Neka vaπe obrazovanje ne prestaje cijelog æivota; svakog dana uëite i praktiëno koristite steëeno znanje. (Put u bolji æivot, 319)

Vaænost prouëavanja uma 15 ZapanjujuÊa je sliënost izmeappleu neobraappleene njive i uma koji nije njegovan. Djeca i mladi u svojim umovima veê imaju sjeme propasti koje Ëeka da nikne i donese svoju izopaëenu æetvu; potrebni su krajnja briga i oprez kako bi se um odnjegovao, obradio i zasijao dragocjenim sjemenom biblijske istine. (RH, 9. studenoga 1886.; HC 202) Stjecanje znanja i kulture uma. O pravilnom koriπtenju vremena ovisi naπ uspjeh u stjecanju znanja i razvijanju duπevne kulture. Umni razvoj ne smije biti sprijeëen siromaπtvom, skromnim podrijetlom ili nepovoljnim okolnostima.... OdluËnost u namjerama, ustrajna marljivost, briæljivo troπenje vremena sve bi to moglo pomoêi Ëovjeku da stekne znanje i razvije um i da se tako osposobi za skoro svaki zna- Ëajan i koristan posao. (Isusove usporedbe, 232) Osobe s vrlinom razumijevanja od velike su koristi u radu s bolesnicima. U radu s bolestima koje nastaju uslijed duπevnih poremeêaja zahtijeva se velika mudrost. Ranjenom, bolesnom srcu i razoëaranom umu trebaju njega i blago postupanje.... SuÊut i taktiënost Êe se Ëesto pokazati od veêe koristi za bolesnike nego najstruëniji postupak u lijeëenju, koji se sprovodi hladno i nezainteresirano. (Put u bolji æivot, 151) 8 Razumijevanje uma i ljudske naravi pomaæe u djelu spaπavanja. OdluËno se bacite na posao da postanete upravo onako korisni i uspjeπni u Boæjoj sluæbi kao πto On to od vas traæi. Budite temeljiti i vjerni u svemu πto poduzimate. Iskoristite svaku moguênost koja vam se pruæa da ojaëate svoje umne sposobnosti. Poveæite prouëavanje knjiga s korisnim tjelesnim radom tako da odanim zalaganjem, budnoπêu i molitvom steknete mudrost koja dolazi s Neba. Tako Êete sebi osigurati svestrano obrazovanje. To Êe povoljno utjecati i na vaπ karakter, ojaëati vaπ utjecaj na bliænje i osposobiti vas da ih povedete putem poπtenja i svetosti. (Isusove usporedbe, 224)

16 Um, karakter i osobnost MehaniËari, pravnici, trgovci i ljudi svih zvanja i struka uëe i stjeëu znanja kako bi postali struënjaci u svojem poslu. Zar bi Kristovi sljedbenici trebali biti manje razboriti i dok neosporno rade u Njegovoj sluæbi ostati potpuno neupuêeni u pogledu metoda i naëina rada? Plan zadobivanja vjeënog æivota stoji iznad svih zemaljskih probitaka. Da bi bili uspjeπni u voappleenju duπa Kristu, oni moraju poznavati ljudsku narav i prouëavati ljudski um. Da bi netko znao kako treba razgovarati s muπkarcima i æenama o velikim predmetima istine, potrebno je mnogo ozbiljnog razmiπljanja i æarke molitve. (4T 67, 1876.) 9 Njegovane sposobnosti poveêavaju potraænju za nama i naπim radom. Kad nemaju odluënosti da se priberu i promijene, takvim osobama pogreπne radne navike mogu prerasti u obiëaj; ili, ukoliko razvijaju svoje snage, oni mogu steêi sposobnost da svoju sluæbu obavljaju na najbolji moguêi na- Ëin. U tom bi sluëaju u svako vrijeme i na svakom mjestu bili rado doëekani. Svi bi ih cijenili zbog njihove marljivosti. (Isusove usporedbe, 233) Moæemo se pribliæiti sposobnostima anappleela. Gospodin je Ëovjeku dao moguênost trajnog napredovanja pruæivπi mu svaku potrebnu pomoê u poslu koji radi. ZahvaljujuÊi pomoêi boæanske milosti, mi moæemo gotovo dostiêi vrhunske sposobnosti anappleela. (RH, 20. lipnja 1882.; HC 218)

17 2 KR ANIN I PSIHOLOGIJA Bog je odredio zakone uma. Onaj koji je stvorio um i odredio mu zakone, postarao se i za njegov razvitak u skladu s njima. 1 (Odgoj, 35) 10 Istinska naëela psihologije u Bibliji. Istinska naëela psihologije nalaze se u Svetome pismu.»ovjek nije svjestan vlastite vrijednosti. On djeluje u skladu sa svojom neobraêenom naravi jer ne gleda u Isusa, ZaËetnika i Zavrπitelja svoje vjere. Onaj tko dolazi k Isusu, tko vjeruje u Njega i komu je On uzor, razumije znaëenje rijeëi njima dade vlast da budu sinovi Boæji.... Oni koji doæive iskustvo istinskog obraêenja, oπtroumno Êe shvatiti svoju odgovornost pred Bogom, kako bi svoje spasenje gradili sa strahom i drhtanjem svoju odgovornost koja im nalaæe da se potpuno izlijeëe od gube grijeha. Ovakvo iskustvo potaknut Êe ih da se ponizno i s potpunim povjerenjem oslone na Boga. (MS 121, 1902.; ML 176) Um posveêen Bogu razvija se skladno. Bog uzima ljude onakve kakvi su i odgaja ih za svoju sluæbu ako pokaæu spremnost da Mu se predaju. Boæji Duh, primljen u srce, oæivljava sve njegove sposobnosti. Pod vodstvom Svetoga Duha um, koji je bezrezervno posveêen Bogu, razvija se skladno i biva ojaëan da shvati i ispuni sve Boæje zahtjeve. Slab, kolebljiv karakter preobraæava se u snaæan i stabilan. Stalnom predano- 11 1 Savrπen je sklad izmeappleu Biblije i prave znanosti. Psihologija je znanost koja izuëava um i ljudsko ponaπanje. (Urednici)

18 Um, karakter i osobnost πêu uspostavlja se tako prisan odnos izmeappleu Isusa i Njegovih sljedbenika da krπêanin kao pojedinac karakterom postaje kao njegov UËitelj. On stjeëe jasnije i πire poglede. Njegovo prosuappleivanje postaje dublje i snaænije, njegov sud uravnoteæeniji. Æivotodavna sila Sunca Pravde tako ga krijepi i snaæi da je sada sposoban donositi mnoge rodove na slavu Bogu. (GW 285,286, 1915.) UmijeÊe Ëistog krπêanskog æivota. UmijeÊe, vjeπtinu Ëistog, zdravog, dosljednog krπêanskog æivota moæemo steêi prouëavanjem Gospodnje rijeëi. To je najviπe obrazovanje koje neko zemaljsko biêe moæe steêi. Ovo su pouke koje trebaju nauëiti uëenici i studenti u naπim πkolama kako bi iz njih iziπli Ëistih misli, Ëistoga uma i srca, spremni da se uspnu ljestvama napretka i provedu u æivot krπêanske vrline. To je razlog πto æelimo da naπe πkole budu povezane s naπim bolnicama, a naπe bolnice s naπim πkolama. Te ustanove trebaju biti voappleene u jednostavnosti Evanappleelja Staroga i Novoga zavjeta. (MS 86, 1905.) 12 Okruæeni ozraëjem mira. Svima koji se uëe u Gospodnjoj πkoli treba odreappleeno vrijeme kad Êe, u zajednici s Bogom, ispitivati svoje srce u hramu prirode.... Mi moramo osobno Ëuti Njegov glas, kako govori naπim srcima. Kad svaki drugi glas prestane i kad mi u tiπini Ëekamo, ta tiπina u duπi Ëini da Boæji glas postane razgovijetnijim. On nas poziva: Prestanite i znajte da sam ja Bog. (Psalam 46,10)... Onaj tko na ovaj naëin primi osvjeæenje, bit Êe okruæen ozraëjem svjetlosti i mira, uslijed uæurbanosti, napetosti i obveza ovog æivota. On Êe primiti novi dar tjelesne i umne snage. (Put u bolji æivot, 27) Kristova je vjera djelotvoran lijek. Sotona je zaëetnik bolesti, dok lijeënik ratuje protiv njegovog djela i sile. Bolesti uma dominiraju posvuda.... Bezboænici su najviπe iskoristili te nesreêe (u okviru kojih su obiteljski problemi, kajanje zbog grijeha i strah od pakla koji vjeëno gori doveli do mentalnih poremeêaja) da pripiπu duπevne bolesti vjeri. To je, meappleutim, samo gruba kleveta, neπto s Ëime se uskoro neêe æeljeti suo-

KrπÊanin i psihologija 19 Ëiti. Kristova vjera, daleko od toga da bi bila uzrok duπevnih bolesti, jedan je od najuspjeπnijih lijekova za njih buduêi da djeluje kao snaæno sredstvo za smirivanje æivaca. (5T 443,444, 1885.) Stupanje na tlo mira. Kad kuπnje nalijeêu na vas, kad vam se Ëini da briga, problemi i tama okruæuju vaπu duπu, pogledajte tamo gdje ste posljednji put vidjeli svjetlost. PoËivajte u Kristovoj ljubavi i pod njegovom zaπtitom.... Stupanjem u zajednicu sa Spasiteljem mi stupamo na tlo mira. (Put u bolji æivot, 155) Odbaciti svaki nepotreban nemir. Nebeski Otac njeæno bdije nad svima nad ljudima koji odlaze na svoj svakodnevni teπki rad i nad onima koji se mole, nad onima koji naveëer idu na poëinak i nad onima koji ujutro ustaju, nad bogataπem koji se gosti u svojoj palaëi i nad siromahom koji svoju djecu okuplja za oskudnim stolom. Nema prolivene suze koju Bog nije vidio. Nema smijeπka koji On nije opazio. O, kad bismo u to potpuno vjerovali, oslobodili bismo se svih nepotrebnih briga. Naπ æivot ne bi bio tako pun razo- Ëaranja, jer bismo sve svoje male i velike brige predali u ruke Bogu kojega ne zbunjuje njihova mnoæina niti preoptereêuje njihova teæina. Mi bismo tada uæivali u duπevnom miru kakvog mnogi veê dugo nisu osjetili. (Put Kristu, 74) 13 Vjeæbati duπevnu disciplinu. KrπÊani, moæemo li reêi da je Krist otkriven u nama? Mi moramo uloæiti odgovarajuêi napor kako bismo imali zdravo tijelo i zdrav um koji ne malaksava tek tako, um koji gleda izvan svojih granica prateêi uzroke i posljedice svakog svojeg postupka. Tada Êemo se naêi na dobrom putu da pretrpimo teπkoêe kao dobri vojnici. Potreban nam je um koji Êe vidjeti teπkoêe i svladavati ih s mudroπêu koja dolazi od Boga, s mudroπêu koja se moæe uhvatiti u koπtac i svladati teπke probleme. Najteæi problem jest razapeti sebe, podnijeti teπkoêe u duhovnim iskustvima, odgajati sebe nemilosrdnom stegom. Ovo u poëetku moæda neêe donijeti najveêe zadovoljstvo, ali Êe zato na kraju rezultat biti mir i sreêa. (Lt 43, 1899.)

20 Um, karakter i osobnost Krist ima silu oæivljavanja i obnavljanja. I dok Krist otvara Ëovjeku Nebo, æivot koji nam On daje otvara Ëovjeku srce za Nebo. Ne samo πto nas grijeh odvaja od Boga, nego u Ëovjekovoj duπi uniπtava æelju i moê da Ga upozna. Krist moæe onemoguêiti sav taj utjecaj zla. On ima moê oæivjeti i obnoviti sposobnosti duπe paralizirane grijehom, oæiviti i obnoviti potamnjeli um i izopaëenu volju. Krist nam otvara bogatstva svemira i, zahvaljujuêi Njemu, dobivamo sposobnost da ih prepoznamo i uporabimo. (Odgoj, 23) Za upravljaëem je Bog ili Sotona. Sotona preuzima upravljanje nad svakim umom koji nije svjesno i odluëno pod kontrolom Boæjega Duha. (Lt 57, 1895.; TM 79) 14 Svaki grijeh koji njegujemo slabi karakter. Neka se nitko ne vara da se grijesi kojima smo se neko vrijeme odavali mogu vrlo lako, skoro usputno odbaciti. Nije tako! Svaki omiljeni grijeh oslabljuje karakter i jaëa naviku, a rezultat toga je tjelesna, umna i moralna pokvarenost. Vi se moæete pokajati zbog zla koje ste uëinili, moæete svoje stope usmjeriti pravim putem, ali uobliëenost vaπeg uma i vaπa bliskost sa zlom oteæat Êe vam da sagledate razliku izmeappleu dobra i zla. Preko veê uëvrπêene zle navike Sotona Êe vas stalno iznova napadati. (Isusove usporedbe, 188) Duπevne vrline uëitelja. Navike i naëela uëitelja treba smatrati Ëak vaænijima od njegovih πkolskih kvalifikacija. Ako je iskren krπêanin, on Êe smatrati potrebnim da se podjednako zanima za tjelesni, moralni i duhovni odgoj svojih uëenika. Da bi njegov utjecaj bio ispravan, on treba savrπeno vladati sobom, dok njegovo srce treba biti bogato proæeto ljubavlju prema uëenicima. To Êe se oëitovati u njegovim pogledima, rijeëima i postupcima. On treba imati Ëvrst karakter i tada Êe moêi oblikovati umove svojih uëenika i poduëavati ih u nastavnim predmetima. Rani odgoj mladih uglavnom oblikuje njihov karakter za cijeli æivot. Oni koji rade s mladima trebali bi pomno otkrivati kvalitete uma kako bi bolje znali usmjeriti njegove sposobnosti da se primjenjuju na najbolji i najkorisniji moguêi naëin. (3T 135, 1872.)

KrπÊanin i psihologija 21»ovjek treba postati novo stvorenje. Ljudi trebaju postati podanici Kristovog kraljevstva. Boæanskom silom dobivenom od Krista oni se trebaju vratiti svojoj nekadaπnjoj odanosti. Bog je, koristeêi svoje zakone i svoje nesagledive moguênosti, uspostavio nebesku vezu s Ëovjekovim duhovnim æivotom tako da je ona u svojoj funkciji tajanstvena kao πto je tajanstveno disanje duha (Ivan 3,7.8). Krist je rekao: Moje kraljevstvo ne pripada ovomu svijetu. (Ivan 18,36) Utiskuju- Êi svoj utjecaj u vlasti na Zemlji, ovo kraljevstvo ne moæe primiti ni najmanji utjecaj od zemaljskih vlasti a da pritom ne umrlja svoju sliënost s nebeskim. Karakter Boæjeg djela u srcu koje ga prima tako je duhovan da Ëini da svaki primatelj postaje novo stvorenje ne uniπtavajuêi i ne slabeêi nijednu sposobnost koju mu je Bog dao. Ono Ëini da postane Ëista svaka sposobnost koja ima uvjete da se poveæe s boæanskom naravi. to je roappleeno od Duha, Duh je. Kad je Ëovjek roappleen odozgo, njegovu duπu u cjelini obuzima nebeski mir. (MS 1, 1897.; SpTBC, br. 3, 8,9) 15 Dobro iskljuëuje zlo. Roditelji, vi odluëujete o tome hoêe li umovi vaπe djece biti ispunjeni mislima koje uzdiæu ili zlim osjeêajima. Njihove aktivne umove vi ne moæete dræati u stanju besposlenosti, kao πto ni zlo ne moæete zaplaπiti i tako ga otjerati. Zle misli moæete udaljiti jedino usaappleivanjem pravih naëela. Ako roditelji ne siju sjeme istine u srce svoje djece, neprijatelj Êe sijati kukolj. Dobar i zdrav odgoj jedina je preventiva protiv zlih utjecaja koji kvare dobre obiëaje. Istina Êe zaπtititi duπu od nebrojenih kuπnji s kojima se moramo suoëiti. (CT 121, 1913.) Moj je samo jedan dan. Mi iz dana u dan moramo uëiti, vjeæbati i pripremati se za korisnu ulogu u ovom æivotu. Zamislimo da nam na raspolaganju stoji uvijek samo jedan dan! Moj je, dakle, samo jedan dan. U tom jednom danu æelim uëiniti najbolje πto mogu. Uporabit Êu svoj dar govora da budem na blagoslov nekome, da posluæim kao pomoênik, utjeπitelj, kao primjer kojim Êe se ponositi moj Gospodin i Spasitelj. Stalno Êu se vjeæbati u strpljenju, ljubaznosti i suzdræavanju kako bi se veê danas u meni razvile krπêanske vrline.

22 Um, karakter i osobnost Posveti Bogu svakoga jutra sebe, svoju duπu, tijelo i duh. Oblikuj navike sve veêe predaje i povjerenja u svojeg Spasitelja. S punim povjerenjem moæeπ znati da te Gospodin Isus voli i da æeli da uzrasteπ do visine Njegovog rasta i karaktera. On æeli da rasteπ u Njegovoj ljubavi, da napredujeπ i jaëaπ u svoj punini boæanske ljubavi. Tada Êeπ steêi znanje o najve- Êoj vrijednosti za vrijeme i za vjeënost. (Lt 36, 1901.; HP 227) 16 Kako se razvija uravnoteæeni um. Rad je blagoslov. NemoguÊe je uæivati zdravlje bez rada. Neka muπkarci i æene uporabe sve svoje sposobnosti kako bi se razvijali skladno i stekli uravnoteæen um. (3T 154,155, 1872.) Znanje i znanost trebaju biti oæivljeni Svetim Duhom. Tek kada se dovedu pod potpunu kontrolu Boæjega Duha, sposobnosti pojedinca mogu se smatrati korisnim do najveêe mjere. Zapovijedi i pravila religije prvi su koraci u stjecanju znanja i nalaze se u samom temelju istinskog odgoja. Znanje i znanost trebaju biti oæivljeni Boæjim duhom kako bi mogli sluæiti za najplemenitije svrhe. KrπÊanin moæe sam pravilno uporabiti znanje. Da bi znanost mogla uæivati puno poπtovanje, nju se mora promatrati s glediπta religije. Tada Êe svi poπtovati Boga znanosti. Srce koje je oplemenjeno Boæjom miloπêu, moæe najbolje shvatiti pravu vrijednost obrazovanja. Boæje osobine, onako kako se oëituju u Njegovim stvorenim djelima, mi moæemo cijeniti i diviti im se jedino ako poznajemo Stvoritelja. UËitelji ne bi smjeli vladati samo teorijom istine, nego moraju raspolagati i iskustvenim spoznajama o putu svetosti kako bi mlade mogli voditi na izvore istine, k Boæjem Janjetu koje uzima na sebe grijehe svijeta. Znanje je sila na dobro samo kada je sjedinjeno s istinskom poboænoπêu. Duπa koja je ispraænjena od sebe, bit Êe plemenita. Kada Krist vjerom prebiva u srcu, On nas Ëini mudrima u Bogu. (MS 44, 1894.) Cijelo biêe treba se otvoriti nebeskim silama iscjeljenja. Krist je izvor æivota. Ono πto mnogima treba jest jasnija spoznaja o Njemu; njih treba poduëavati strpljivo i blago, pa ipak usrdno, da se cijelo biêe moæe otvoriti iscjeliteljskim

KrπÊanin i psihologija 23 silama Neba. Kad svjetlost Boæje ljubavi obasja zamraëene odaje duπe, prestaje nemirna zabrinutost i nezadovoljstvo a blaæena radost krijepi um, i tijelu poklanja zdravlje i snagu. (Put u bolji æivot, 153,154) 17 Vrline se ne razvijaju u trenutku. Dragocjene vrline Svetoga Duha ne stjeëu se u jednom trenutku. Hrabrost, ËvrstoÊu, blagost, vjeru, nepokolebljivo pouzdanje u Boæju moê da spaπava, stjeëemo iskustvom koje se gradi godinama. Boæja djeca trebaju zapeëatiti svoju buduênost æivotom koji Êe biti ispunjen poveêanim trudom i Ëvrstom privræenoπêu onome πto je pravo. (Put u bolji æivot, 287)

24 Um, karakter i osobnost 3 OPASNOSTI PSIHOLOGIJE 18 Sotona prouëava um. Sotona je tisuêama godina vrπio pokuse sa svojstvima i osobinama ljudskoga uma dobro ga upoznavπi. Svojim lukavim djelovanjem u ovim posljednjim danima on ljudski um povezuje sa svojim proæimajuêi ga svojim mislima. On to Ëini na tako zavodljiv naëin da oni koji prihvaêaju njegovo vodstvo i ne znaju da ih on vodi kako hoêe. Veliki varalica æeli tako pomutiti umove muπkaraca i æena da ne Ëuju nijedan drugi glas osim njegovog. (Lt 244, 1907.; MM 111) Sotona majstor za lukavstva. Sotona stalno nastoji svojim lukavstvima proæeti ljudske umove. On je genijalni um, iziπao iz Boæjih ruku, koji se, zajedno sa svojim sposobnostima, sramno prodao da se suprotstavi naredbama Sveviπnjega i da potpuno ukloni njihov utjecaj. (ST, 18. rujna 1893.; HC 210) 19 Dolazi preruπen. Sotonini planovi i zamke presreêu nas na svakom koraku. Uvijek trebamo imati na umu da nam on prilazi preruπen prikrivajuêi svoje pobude i narav svojih kuπnji. On dolazi u odjeêi svjetlosti, izvana odjeven u Ëistu anappleeosku odjeêu kako ne bismo otkrili da je to on. Moramo biti vrlo oprezni kako bismo podrobno ispitali njegove zamke i tako sprijeëili da sami budemo prevareni. (MS 34, 1897.; HC 88) Zlouporaba znanstvenih grana koje se bave umom. U ovo vrijeme, kada se skepticizam i nevjerovanje vrlo Ëesto

Opasnosti psihologije 25 pojavljuju u znanstvenom ruhu, mi se moramo Ëuvati sa svih strana. Na ovaj naëin naπ veliki neprijatelj vara tisuêe ljudi i zarobljava ih onako kako njemu odgovara. On stjeëe nevjerojatno veliku korist od znanstvenih grana koje se bave umom. On se poput zmije neprimjetno prikrada puzeêi, s namjerom da pokvari Boæje djelo. Ovakav Sotonin pristup preko znanosti izvanredno je pripremljen. Putem frenologije, psihologije i mesmerizma 2 on nepo- 2 U ovom tekstu, koji je u Ëasopisu Signs of the Times bio objavljen 6. studenoga 1884., Ellen G. White je u velikoj mjeri preuzela graappleu i donekle i pojasnila tekst koji je prvotno objavljen u istom listu, 18. veljaëe 1862., sada u knjizi T1, str. 290 302. Spominjanje frenologije, psihologije i mesmerizma u ovakvom kontekstu, gdje se opisuje naëin kako Sotona iskoriπtava ljudski um, izgledat Êe moæda nerazumljivo nekome tko ne poznaje literaturu onoga vremena i njezina teæiπta. Znanstveni radovi iz podruëja fiziologije i njege bolesnika na poleappleini su imali reklame preko kojih je Ëitateljstvo bilo informirano o literaturi koja se mogla dobiti. Jedan takav rad, pod naslovom Water Cure Manuar (Uputa za lijeëenje vodom) (284 stranice), objavljen je 1850. u nakladniëkoj kuci Fowler and Wells i sadræi popis od 65 razliëitih radova o tjelesnom i umnom zdravlju. Od tih 65 radova, 23 su posveêena frenologiji, psihologiji, mesmerizmu i vidovitosti. Navest Êemo neke od njih: Elementi æivotinjskog magnetizma ili postupak i praktiëna primjena uklanjanja ljudskih bolova Poznate lekcije iz frenologije i fiziologije. Muslin. Izvanredne ilustracije Hipnoza ili filozofija opëinjavanja (magnetizam). Ilustriranje naëela æivota Predavanja iz filozofije mesmerizma i vidovitosti. S uputama o njihovom djelovanju i praktiënoj primjeni Psihologija ili znanost o duπi. S gravurama o æivëanom sustavu. Autor: dr. Joseph Haddock Frenologija i Sveto pismo (prikaz njihovog sklada). Autor: vlë. John Pierpont Filozofija elektriëne psihologije. Autor: John Bovee Dods Mnoπtvo sliënih djela na popisu je u knjizi od 650 stranica dr. Silvestera Grahama Predavanja iz znanosti o ljudskom æivotu (1865.), s Biografskim prikazima autora. Ovako publicirana djela ovdje su grupirana i podvedena pod odrednice kao πto su Radovi iz frenologije, Hidropatija ili lijeëenje vodom, Mesmerizam psihologija itd. U sklopu osam stranica teksta o æivotu Silvestera Grahama, gotovo cijela jedna stranica posveêena je frenoloπkom opisu. Ellen White je tako pisala o predmetima koji su u ono vrijeme snaæno zaokupljali Ëitateljstvo. (Urednici)

26 Um, karakter i osobnost 20 21 srednije pristupa ljudima ove generacije, radeêi silom koja Êe obiljeæavati njegovo djelovanje pred kraj vremena kuπnje. Misli tisuêa ljudi na taj naëin se truju i vode u nevjerovanje. BuduÊi da se smatra da jedan ljudski um na tako divan naëin utjeëe na drugi ljudski um, Sotona, koji je viπe nego spreman iskoristiti svaku priliku, infiltrira sebe radeêi istodobno na mnogo strana. Tako, dok te znanosti diæu u nebesa oni koji se njima bave, govoreêi o svojim velikim i sjajnim djelima koja, navodno, Ëine, oni praktiëno i ne znaju kakvu silu zla njeguju u sebi, silu koja Êe tek djelovati sa svim znacima i laænim Ëudesima sa svakom prijevarom nepravde. Dragi Ëitatelju, uoëi utjecaj tih znanosti buduêi da sukob izmeappleu Krista i Sotone joπ uvijek nije zavrπen. Zanemarivanje molitve Ëini da se ljudi oslanjaju na vlastitu snagu, a to otvara vrata kuπnjama. U mnogim sluëajevima znanstvena istraæivanja zarobljavaju maπtu; svijest o vlastitim sposobnostima i znanju laska ljudskom srcu. Znanstvene discipline koje se bave ljudskim umom, ljudi uzdiæu vrlo visoko. One su dobre same po sebi, meappleutim, Sotona ih koristi kao svoje moêne suradnike, da uz njihovu pomoê zavodi i uniπtava duπe. Njegove vjeπtine prihvaêaju se kao neπto s Neba pa on prima izraze oboæavanja koji mu vrlo gode. Svijet za koji se vjeruje da je u velikoj mjeri oplemenjen frenologijom i æivotinjskim magnetizmom, nikada nije bio ovako pokvaren kao danas. Uz pomoê ovih znanosti uniπtava se ustanova vrline i polaæu temelji spiritizma. (ST, 6. studenoga 1884.; 2SM 351, 352) Njegov je posao odvraêanje ljudskog uma. Sotona je neometano uπao i postavio se izmeappleu Boga i Ëovjeka. Njegov je posao odvraêanje ljudskog uma. On svoju mraënu sjenku baca na naπu stazu onemoguêavajuêi nam da naëinimo razliku izmeappleu Boga i moralne tame i pokvarenosti, i preobilja zla u naπem svijetu. to Êemo uëiniti u vezi s tim? HoÊemo li dopustiti da ta tama ostane? NeÊemo, naravno. Postoji jedna sila, nama na raspolaganju, koja Êe u ovaj naπ mraëni svijet unijeti nebesko svjetlo. Krist je bio na Nebu i On je taj koji Êe donijeti svjetlo s Neba, odagnati tamu i pustiti sunce svoje slave. Tada Êemo, okruæeni pokvareno-

Opasnosti psihologije 27 πêu, zagaappleenoπêu i oskvrnjivanjem, ugledati nebesko svjetlo. Kao svjedoci svih oskvrnuêa u ljudskom rodu, mi ne smijemo diêi ruke i imati to uvijek pred oëima svojega uma. Mi ne smijemo u to gledati.... to, prema tome, treba Ëiniti? Koja je naπa zadaêa? Uvidjeti koliku nam je ljubav Otac iskazao (1. Ivanova 3,1). (MS 7, 1888.) Vjeπto podilaæenje nasuprot otvorenom, drskom napadu. Kad bi Sotona kojim sluëajem krenuo u otvoren, smjeli napad na krπêanstvo, krπêanina bi to odmah dovelo do nogu moênog Izbavitelja, jedinog koji je u stanju otjerati neprijatelja. On to, uglavnom, ne Ëini. On je lukav i zna da je, ako æeli ostvariti svoje planove, za njega najbolje i najuspjeπnije da jadnom, palom Ëovjeku pristupi kao anappleeo svjetla. On djeluje na ljudski um upravo pod takvom maskom odvodeêi ljude sa sigurnog i pravog puta. Oduvijek je æelio oponaπati Kristovo djelo i uëvrstiti svoju silu i svoje planove. On zavedene smrtnike navodi da Kristova djela i Ëuda pripiπu nekim znanstvenim zakonitostima. Prikazuje ih kao da su rezultat ljudske vjeπtine i snage. On Êe, tako, u mnogim srcima konaëno uniπtiti svu istinsku vjeru u Krista kao Mesiju, Boæjega sina. (ST, 6. studenoga 1884.) Mladi umovi njegov poseban cilj. Poseban Sotonin posao u ovim posljednjim danima jest da umove mladih uzme pod svoje, da im izopaëi misli i raspali strasti. Svi su oni slobodne moralne osobe, pa kao takvi moraju dovesti svoje misli u prave kanale razmiπljanja. (Und MS 93; HC 337) 22 Sotona ovladava umovima kojima ne upravlja Sveti Duh. Malo ljudi prihvaêa Ëinjenicu da je ËovjeËanstvo palo tako nisko, da je izopaëenost tako velika da se ljudi u nevjerojatnoj mjeri suprotstavljaju Bogu. Zato je teænja tijela neprijateljstvo prema Bogu, jer se ne pokorava Boæjem zakonu niti to moæe. (Rimljanima 8,7) Kada um ne stoji pod izravnim utjecajem Boæjega Duha, Sotona ga moæe oblikovati po svojoj æelji. On Êe posvjetoviti sve snage uma kojima upravlja. On se Bogu izravno protivi

28 Um, karakter i osobnost svojim ukusom, pogledima, opredjeljenjima, izborom stvari i namjerama. Kod njega nema uæivanja u onome πto Bog voli ili odobrava, veê, naprotiv, uæiva u onome πto Bog prezire. Stoga radi upravo ono πto je Bogu odbojno. Ovo vodi u sukob s onima koji nastoje iêi Gospodnjim putem. Oni (koji se protive istini) nazvat Êe svjetlo tamom, a tamu svjetlom; dobro zlom, a zlo dobrom. (Lt 8, 1891.) Od Adamovog vremena do danas. Sotona je bio za kormilom okreêuêi ga, sve dok nije stekao vlast nad svim ljudskim umovima koji su prihvatili laæi kojima je on prevario Evu, da bi je potom uporabio kao svoje oruapplee da u grijeh namami Adama. Sotona je to svoje prijevarno djelovanje na ljudski um zadræao sve do danas. (MS 19, 1894.) 23 Posebna meta su oni koji poznaju istinu. Sotona potajno radi na tome da dovede u zabunu umove onih koji poznaju istinu donoseêi im zavodljive osjeêaje i zbunjujuêe uzore. Ako se ne pokaju i ne obrate oni koji æive podijeljenim æivotom, koji ustima sluæe Gospodinu istodobno prikriveno ostvarujuêi vlastite planove planove koji unazaappleuju upravo ono djelo za Ëije je ostvarenje Krist dao svoj æivot postat Êe ærtve obmane neprijatelja ljudskih duπa. (Lt 248, 1907.) Sotona preusmjerava umove ka kontroverznim temama. On (neprijatelj) bi bio oduπevljen da moæe skrenuti ljudske umove na teme koje bi u njima stvorile podijeljene osjeêaje i odvelo u prepirku. (MS 167, 1897.) Um koji vlada drugim umom. U utjecaju koji jedan ljudski um moæe izvrπiti na drugi um, Sotona Ëesto nalazi moênu silu zla. Taj utjecaj je tako zavodljiv da je osoba koja mu je izloæena Ëesto nesvjesna njegove moêi. Bog me je pozvao da upozorim na to zlo. (Lt 244, 1907.; 2SM 352) Sila na dobro, sila na zlo. Utjecaj uma na um, tako snaæna sila na dobro ako je posveêen, podjednako je snaæan na zlo u rukama Boæjih protivnika. Sotona je tu silu uporabio

Opasnosti psihologije 29 za usaappleivanje zla u misli anappleela, prikazavπi to tako kao da mu je stalo do dobra svemira. Lucifer je, kao pomazani kerubin, bio veoma uzviπen; uæivao je veliku ljubav nebeskih biêa pa je zato i njegov utjecaj na njih bio snaæan. Mnogi od njih sluπali su njegove priëe vjerujuêi njegovim rijeëima. Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim anappleelima morao voditi protiv Zmaja. Zmaj i njegovi anappleeli prihvatiπe borbu, ali je ne mogoπe izdræati. I mjesta za njih viπe nije bilo u nebu. (Otkrivenje 12,7.8) (Lt 114, 1903.; 7BC 973) Ne treba vjerovati Ëovjekovom umu. Umu i prosuappleivanju jednog Ëovjeka nije trebalo vjerovati jer su bili u pitanju preveliki interesi, a on nije bio imun na ljudske slabosti i ljudske zablude.... Um nijednog Ëovjeka nije tako savrπen da za njega nema opasnosti da radi iz pogreπnih pobuda, da promatra stvari iz pogreπnog kuta. (Lt 41, 1891.) 24 Sotona vreba neoprezne umove. Sotona vreba i traæi um u trenutku neopreznosti s namjerom da ga stavi pod svoju vlast. Mi se ne æelimo naêi u situaciji da ne prepoznamo njegove spletke, da nas svladaju njegova lukavstva. On je zadovoljan kada ga ljudi prikazuju kao biêe s rogovima i kopitima jer je on razumno biêe, biêe koje je nekada bilo anappleeo svjetlonoπa. (MS 11, 1893.) Zli anappleeli pokuπavaju uniπtiti Ëovjekovu volju. Ako im se dopusti, zli anappleeli Êe obraditi (zarobiti i staviti pod svoju vlast) umove ljudi, sve dok ne doapplee do toga da viπe neêe imati ni svoj um ni svoju volju. (MS 64, 1904.) Jedina sigurnost u otporu. Naπa je jedina sigurnost u tome da nimalo ne popuπtamo appleavlu jer su njegove priëe i namjere uvijek usmjerene k tome da nas povrijedi i sprijeëi da se oslonimo na Boga. On se preobraæava u anappleela neporo- Ënosti kako bi nam svojim varljivim kuπnjama iznio svoje planove tako da ne prepoznamo njegove podlosti. to mu viπe popuπtamo, to Êe njegova prijevara nad nama biti moênija. Opasno je raspravljati i pregovarati s njim. Za svaku malu prednost koju ustupimo neprijatelju, on Êe traæiti joπ.

30 Um, karakter i osobnost Naπa je jedina sigurnost da Ëvrsto odbacimo njegov prvi nagovor na neposluπnost. Bog nam je preko Kristovih zasluga podario vrline kojima se moæemo suprotstaviti Sotoni i biti viπe nego pobjednici. Pruæanje otpora je uspjeh. Oduprite se appleavolu, pa Êe pobjeêi Êe od vas! Otpor mora biti Ëvrst i postojan. Sve πto smo zadobili, izgubit Êemo ako se danas protivimo da bismo veê sutra popustili. (RH, 8. travnja 1880.; HC 95) 25 Izbjegavajmo drske postupke. Neki nesmotreno upadaju u krug opasnosti i pogibije izlaæuêi se kuπnjama iz kojih bi ih, neozlijeappleene i bez mrlje, moglo saëuvati samo Boæje Ëudo. To su drski postupci koji æaloste Boga. Sotoninu kuπnju, u kojoj je on od Krista traæio da se baci s vrha Hrama, Spasitelj svijeta je Ëvrsto doëekao i odbacio. Veliki neprijatelj citirao je Boæje obeêanje navodeêi kako Êe to Krist moêi uëiniti bez opasnosti ako se osloni na to obeêanje. Na tu kuπnju Isus je odgovorio tekstom iz Pisma: Pisano je... Ne kuπaj Gospodina Boga svojega. Sotona na isti naëin vodi ljude na mjesta na koja ih Bog ne πalje iznoseêi im biblijske tekstove da bi opravdao svoje ideje. (RH, 8. travnja 1880.; HC 95) Istinska vjera i drskost. Boæja obeêanja ne sluæe da ih koristimo brzopleto radi zaπtite dok nesmotreno srljamo u opasnost gazeêi prirodne zakone ili ne obaziruêi se na razboritost i sposobnost prosuappleivanja koje nam je Bog dao. To ne bi bila istinska vjera, veê drskost.... Sotona nam pristupa nudeêi nam svjetovne Ëasti, bogatstvo i zadovoljstva æivota. Ove kuπnje prilagoappleava da zadovolji potrebe i æelje ljudi svih staleæa i stupnjeva obrazovanja kuπajuêi ih da se udalje od Boga i da sluæe sebi umjesto svojem Stvoritelju. Sve to Êu ti dati, kaæe Ëovjeku Sotona. Dat Êu ti sav taj novac, tu zemlju, svu tu moê, Ëast i bogatstva.»ovjek je oduπevljen, prevaren i na izdajniëki naëin zaveden u vlastitu propast. Ako se predamo svjetovnosti srca i æivota, Sotona je zadovoljan. (Lt 1a, 1872.; HC 93) Ljudskim umovima vladaju ili zli ili Boæji anappleeli. Ljudskim umovima vladaju ili zli ili Boæji anappleeli. Naπ um po-

Opasnosti psihologije 31 vjeren je na upravljanje ili Bogu ili silama tame. Bilo bi dobro kada bismo shvatili gdje stojimo danas stojimo li pod krvlju natopljenom zastavom Kneza Emanuela ili pod crnom zastavom sila tame. (MS 1, 1890.; 6BC 1120) 26 Samo ako popustimo. Sotona ne moæe dotaknuti naπ um ili intelekt ako mu ne dopustimo. (MS 17, 1893.; 6BC 1105) Potreba za jasnim pogledom. Da bismo razlikovali korov od pπenice i Sotonine teorije od nauka RijeËi istine, potreban nam je jasan duhovni vid. Krist, veliki LijeËnik, doπao je na naπ svijet da svima koji Ga prihvate donese zdravlje, mir i savrπenstvo karaktera. Njegovo Evanappleelje ne sastoji se od vanjskih metoda i efekata kojima se vjeπtina zla moæe prikazati kao blagoslov, da bi se potom pokazala kao teπko prokletstvo. (Lt 130, 1901.; HC 109) Molitva Êe nadvladati Sotonu. Molitva vjere velika je snaga krπêanina i ona Êe sigurno nadvladati Sotonu. To je razlog πto on govori da nam molitva nije potrebna. On mrzi ime Isusa, naπeg Branitelja; pa kada Mu se mi ozbiljno obratimo za pomoê, Sotonina vojska je u panici. Njemu ide u prilog ako zanemarimo molitvu jer tada lakπe prihvaêamo njegova laæna Ëuda. Ono πto nije uspio ostvariti kuπajuêi Krista, on ostvaruje navodeêi Ëovjeka na svoje varljive kuπnje. (1T 296, 1862.)

32 Um, karakter i osobnost 4 DUHOVNI UTJECAJI I UM 27 28 Vjera i zdravlje. Osobna vjera ima najveêe znaëenje. Ivan je pisao Gaju: Ljubljeni, æelim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao πto je tvoja duπa dobro. (3. Ivanova 2) Zdravlje tijela velikim dijelom zavisi od zdravlja duπe; prema tome, bilo da jedemo ili pijemo ili bilo πto drugo Ëinimo, sve treba Ëiniti na slavu Boæju. Osobna vjera pokazuje se u ponaπanju, rijeëima i postupcima. Ona donosi rast sve dok savrπenstvo ne zatraæi ispunjenje Boæje preporuke, Boæjeg obeêanja: Da budete ispunjeni u Njemu. (Koloπanima 2,10) (Lt 117, 1901.)»ista vjera donosi smirenost, pribranost i snagu.»ista i neokaljana vjera nije osjeêaj, veê vrπenje djela milosti i ljubavi. Takva vjera potrebna je za zdravlje i sreêu. Ona ulazi u zagaappleeni hram duπe i biëem istjeruje greπne uljeze. SjedajuÊi na prijestolje, ona svojom prisutnoπêu posveêuje sve osvjetljavajuêi srce sjajnim zrakama Sunca Pravde. Ona otvara prozore duπe k Nebu puπtajuêi unutra sunce Boæje ljubavi. S njom dolazi smirenost i pribranost. PojaËava se tjelesna, umna i moralna snaga jer duπu ispunjava ozraëje Neba, kao neπto æivo i aktivno. Unutra se oblikuje Krist, nada slave. (RH, 15. listopada 1901.; WM 38) Bog je izvor æivota i radosti. Bog je izvor æivota, svjetlosti i radosti cijelom svemiru. Kao svjetlosne zrake Sunca, kao vodena struja koja izbija iz æivog izvora, od Njega se izlijevaju blagoslovi na sva Njegova stvorenja. I gdje god je u srcima ljudi æivot od Boga, izlijeva se na druge u obliku ljubavi i blagoslova. (Put Kristu, 77)

Duhovni utjecaji i um 33 Svi od Boga dobivaju æivot. Sve πto je stvoreno æivi zahvaljujuêi Boæjoj volji i sili. Sva su stvorenja primatelji æivota od Boæjega Sina. Koliko god bili sposobni i nadareni, koliko god bile velike njihove sposobnosti, oni se krijepe æivotom iz Izvora sveg æivota. On je izvor, vrelo æivota. Samo Onaj koji sam ima besmrtnost, koji prebiva u svjetlosti i æivotu, mogao je reêi: Imam vlast da poloæim svoj æivot, vlast imam da ga opet uzmem. (MS 131, 1897.; 5BC 1113) Sotona koristi utjecaj uma na um. Poπto je bio zbaëen s Neba, Sotona je uspostavio svoje kraljevstvo na Zemlji i otada se neumorno bori za naklonost ljudskih biêa zavodeêi ih i odvraêajuêi od njihove odanosti Bogu. On koristi onu istu moê koju je svojevremeno koristio na Nebu utjecaj uma na um. Ima ljudi koji postaju kuπaëi svojim bliænjima. Oni gaje snaæne, zle sotonske osjeêaje; zraëe velikom silom kojoj se ljudi sami ne mogu oduprijeti. Pod utjecajem tih osjeêaja takvi ljudi se povezuju u konfederacije, sindikate i tajna druπtva. Tako djeluju sile koje Bog neêe joπ dugo moêi trpjeti. (Lt 114, 1903.) Dugo pripremana Sotonina namjera koristiti sposobnosti za sebiëne ciljeve. Sotona ima mreæe i zamke, poput zamki ptiëara, pripremljene da uhvate duπe. Njegov dugo pripremani plan jest navesti ljude da svoje od Boga dane sposobnosti uporabe za sebiëne ciljeve, umjesto da ih posvete slavljenju Boga. Bog sa svoje strane æeli da se ljudi ukljuëe u posao koji Êe im donijeti mir i radost i pruæiti vjeënu dobrobit; meappleutim, Sotona hoêe da mi svoje napore usmjerimo na ono πto nije dobitak, na stvari koje propadaju uporabom. (RH, 1. rujna 1910.; HC 200) 29 Prijestup nije donio nikakav novi poredak energije i strasti. Mi se trebamo Ëuvati teorije po kojoj je nakon Adamovog prijestupa Bog ljudima dao neki novi sustav energije i strasti, jer bi to znaëilo da je Bog nakon Ëovjekovog pada intervenirao i usadio u ljude greπna svojstva. Krist je svoje djelo obraêenja otpoëeo veê u trenutku kad je Ëovjek sagrijeπio otvarajuêi mu moguênost da posluπnoπêu Boæjem zakonu