MEHANIZMI DJELOVANJA LIJEKOVA

Σχετικά έγγραφα
Provođenje signala. Boris Mildner

PROVOĐENJE SIGNALA BORIS MILDNER. Tri primjera prijenosa signala

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1

Ćelijska signalizacija

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Transmembranski transport iona i malih molekula

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj:

3. Komunikacija između stanica i tkiva

Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Kemijska neurotransmisija

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Funkcije proteina. Boris Mildner Osnove biokemije. Vlaknati i globularni proteini

IMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE

18. listopada listopada / 13

LOKALNI ANESTETICI. Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ ΝΕΥΡΙΚΩΝ ΚΥΤΤΑΡΩΝ

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

1.4 Tangenta i normala

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

ΜΕΛΕΤΗ ΤΗΣ ΥΝΑΤΟΤΗΤΑΣ ΑΞΙΟΠΟΙΗΣΗΣ ΤΟΥ ΓΕΩΘΕΡΜΙΚΟΥ ΠΕ ΙΟΥ ΘΕΡΜΩΝ ΝΙΓΡΙΤΑΣ (Ν. ΣΕΡΡΩΝ)

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

( , 2. kolokvij)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

FARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA

SIGNALNE POTI, KI REGULIRAJO IZRAŽANJE GENOV

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

FARMAKOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

Kaskadna kompenzacija SAU

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Periodičke izmjenične veličine

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

KERAMIKA, BETON I DRVO

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Masa, Centar mase & Moment tromosti

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

SUPPLEMENTAL INFORMATION. Fully Automated Total Metals and Chromium Speciation Single Platform Introduction System for ICP-MS

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Državni izpitni center SPOMLADANSKI IZPITNI ROK *M * NAVODILA ZA OCENJEVANJE. Sreda, 3. junij 2015 SPLOŠNA MATURA

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Osnove biokemije Enzimska kinetika. Boris Mildner. Kinetika proučava brzine reakcija

2.7 Primjene odredenih integrala

SUPEROBITELJ ABC-PRENOSITELJA: STRUKTURA, FUNKCIJA I KLINIČKA VAŽNOST

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Osnove biokemije Seminar 2

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Bilirubin ukupni Brzina sedmentacije eritrocita(se)

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Το άτομο του Υδρογόνου

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Obrada signala

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Transkripcija u eukariota

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

PROTEINI POVEZANI S PRENOSOM SIGNALOV. Funkcije proteinov

Rang & Dale's Pharmacology (7th) IZBRANA POGLAVJA IZ SPLOŠNE FARMAKOLOGIJE (prevod)

Biološke membrane, struktura i dinamika

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Transcript:

MEHANIZMI DJELOVANJA LIJEKOVA -opća a načela- Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

1. Na stanicu Mjesto djelovanja lijeka lijek započinje lančani ani slijed biokemijskih zbivanja koja završavaju avaju konačnim nim učinkom. 2. Izvan stanice fizikalni učinciu kemijske reakcije fizikalno kemijski kemijski učinciu mijenjanje sastava tjelesnih tekućina

Stanično no djelovanje lijeka Djeluje li lijek intracelularo,, extracelularno ili na staničnu nu membranu? Djeluje li lijek na specifični tip stanica? Na koji tip receptora djeluje lijek? Mehanizam konačnog nog učinka lijeka? *Lijekovi uglavnom m i j e n j a j u funkciju enzima,, membrana a ili gena.

Receptor Makromolekulski kulski kompleks ks posredstvom kojega lijek polučuje uje biološke učinke. Odnos strukture ture i aktivnosti: odnos između kemijske strukture lijeka i njegova biološkog učinka.

Vezna mjesta lijeka Vezna mjesta lijeka su na proteinima, glikoproteinima i proteolipidima. ima. Proteini se nabiru i stvaraju jedinstvene 3-D strukture. ture. Izlažu mjesta na završecima određenih aminokiselina za selektivno vezanje molekula lijeka.

Tipovi veza i privlačnih sila koje osiguravaju vezu lijek-receptor eceptor Razvrstavanje od jače e prema slabijoj: Kovalentna na (ireverzibilna; najmanje učestala) Ionska (+/-) Vodikova (H - O) Hidrofobna interakcija Van der Waalsove (dipolna interakcija)

Klasični receptori Smješteni na membrani. Amfipatski (polarne i nepolarne regije). Alfa-heliks tvori nepolarne transmembranske regije.

Polarni Nepolarni Polarni

Karakterizacija receptora Ovisi o specifičnosti vezanja l i g a n d a. Radioligandi (*označeni lijek) koriste se za mjerenje lijeka vezanog na receptor i slobodnoga lijeka. Nakon postignute ravnoteže, vezani i slobodni lijek se razdvoje. Odrede se koncentracije vezanog i slobodnog *liganda.

slobodni Jednadžba: *L + R *LR k 1 vezani [*L] [R] / [*LR] = k 2 / k 1 = K d k 2 [*L] i [*LR] se mogu izmjeriti, ali [R] ne može: [R] = [R T ] - [*LR], i kad se uvrsti: [*LR] / [*L] = [R T ] / K d -[*LR] / K d ili [*V] / [*S] = [V m ] / K d - [*V] / K d y = b + mx Krivulja [V] / [S] vs. [V]... SCATCHARD-ova krivulja kosina = -1/K d ; x-intercept = V max

Primjer: Određivanje V max ikk d iz Scatchard-ove krivulje.

Scatchard-ova krivulja (V/S vs. V) Slope = -1/K d [V/S] ekstrapolacija V max [V] V = vezani lijek S = slobodni lijek

Određivanje specifičnoga vezanja [specifično vezanje za receptor] = [ukupno vezanje nespecifično no vezanje]

Koji dio ukupnog vezanja pretstavlja specifično vezanje? Specifično no: zasićeno eno, visokoafinitetno Nespecifično: nezasićeno eno, niskoafinitetno [ 125 I]-vezani protein Total Nonspecific Specific Slobodni lijek [ 125 I]

Opće e značajke ajke mehanizma djelovanja lijekova posredstvom receptora Agonisti efedrin (β-agonist) Antagonisti difenhidramin (antihistaminik) Parcijalni agonisti sukcinilkolin (miorelaksans)

Proteinski receptor

Transmembransko sko djelovanje Lijekovi koji djeluju na staničnu membranu proizvode transmembranske signale regulirajući:» Ionske kanale.» G proteine i sekundarne glasnike.» Transmembranske enzime.

Transmembranski ski signalni mehanizmi = lijek Extracelularno Intracelularno G gen P X Y

1: Ionski kanali Neurotransmitori: i: GABA, ACh, 5-HT, 5 i ekscitacijske a.k. (pr. glutaminska kis.) Otvaranjem kanala za specifične ione (Na +, K +, Ca 2+ )pojačava ava se provodljivost membrane; ; ioni slijede elektrokemijski kemijski gradient.

Otvor ionskog kanala

GABA A receptor: kloridni kanali

NMDA receptor: kationski kanali

2: Membranski receptori vezani na G proteine

Shema: : receptorr vezan na G protein ekstracelularno NH 2 Vezno mjesto liganda 7 transmembranskih segmenata (domena) Membrana stanice intracelularno G s Vezno mjesto: treća intracelularna petlja COOH

Značajke ajke G proteina G proteini su inaktivni kada je vezan GDP i aktivni kada je vezan GTP. G proteini se sastoje od α, β i γ podjedinica. α podjedinica vezana je s aktiviranim receptorom, om, GDP/GTP-om i izvršnim enzimima (ili ionskim kanalima). Tipovi G proteina: : G s, G i, G o, G q

Kemijska poruka prenosi se preko stanične membrane u 4 faze: 1) Vezanje lijeka (liganda) na receptor. 2) Aktivacija G proteina a receptorom. 3) Regulacija enzima ili ionskog kanala G proteinom. 4) Promjena koncentracije sekundarnog glasnika.

1) Mirujući (neaktivan): 4) Inaktiviran: Vezanje transmitora ili lijeka na 2) Aktivacija: 3) Aktivno stanje:

Glavni izvršitelji itelji i unutarstanični ni sekundarni posrednici Izvršitelji: adenilat-ciklaza Sekundarni glasnici: 1. ciklični AMP (camp) fosfolipaza C 2. Ca ++, DAG, i fosfoinozitid

1. AC / camp sustav Receptor

Proteinske kinaze ovisne o camp-u (Proteinske kinaze A) Podjedinice: Regulacijska (GTP) Katalitična (pr. adenilat-ciklaza) Katalitična podjedinica biva zakočena kada se udruži s regulacijskom podjedinicom. camp se natječe s regulacijskom podjedinicom i uzrokuje disocijaciju katalitične podjedinice a k t i v a c i j a e n z i m a

Inaktivacijski mehanizmi prijenosa signala camp-om Inaktivacija G proteina (GTPaze). Inaktivacija sekundarnih glasnika (fosfodiesteraza za camp). Inaktivacija proteinskih kinaza fosfatazama.

2. Kalcij-fosfoinozitidni sustav Vezan na G proteine. Aktivacija fosfolipaze C (PLC) ima za posljedicu hidrolizu fosfatidilinozitol-4,5-bifosfata (PIP 2 ) u 2 sekundarna glasnika: 1. diacilglicerol (DAG) 2. inozitol-1,4,5-trifosfat (IP 3 ). DAG aktivira protein kinazu C (PKC). IP 3 mobilizira Ca 2+ iz unutarstaničnih spremišta.

Signalni put sustava Ca 2+ -fosfoinozitid RECEPTOR G PLC PIP 2 citoplazma IP 3 Ca 2+ CaM Supstrat DAG ATP + PKC ADP Sub-P membrana E CaM-E* odgovor

3: Transmembranski enzimi regulirani ligandom (tyr kinaze) 1. Ligand (lijek, hormon) veže e se na ekstracelularnu domenu. 2. Alosterični učinak autofosforilacija osforila intracelularne domene. 3. Fosforilirani orilirani irani oblik fosforilira substratne proteine. 4. Agonisti: : inzulin, EGF, ostali o činitelji rasta.

EGF receptor Aktivni dimer Inaktivni monomerni oblik

Intracelularni ni receptori: regulacija transkripcije gena Citosolni receptori: steroidi prolaze kroz staničnu membranu i vežu se na receptore u citosolu. Kompleks lijek-receptor transportira se u jezgru, gdje se veže na DNK sekvence u blizini gena čiju ekspresiju reguliraju. Jezgreni receptori: tiroidni hormoni ulaze u stanicu, a nakon toga pasivno ulaze u jezgru, gdje je smješten specifični receptor (dio kromatina).

Mehanizam djelovanja steroida učinak jezgra XXXXXXXXXXXXX RNA R protein mrna R lijek plazma

Ekstracelularno djelovanje lijeka Fizikalni učinciu Adsorbensi medicinski ugljen kaolin Protektivi Lubrikanti parafinsko ulje

Kemijske reakcije Antikoagulansi heparin protamin (antagonist heparina). Kelirajući i spojevi EDTA penicilamin vežu Pb, Cu, Hg dimerkaptol

Antacidi (neutraliziraju HCl u želucu) aluminijev hidroksid natrijev bikarbonat Adstrigensi (precipitiraju bjelančevine, evine, pr. u koži) Antiseptici i dezinficijensi (potiču u oksidativne reakcije u mikroorganizmima)

Fizikalno-kemijski kemijski učinciu Surfaktanti (mijenjaju napetost dviju faza) deterdženti emulgatori anticimotici (sredstva protiv stvaranja pjene) neki antiseptici i dezinficijensi

Mijenjanje sastava tjelesnih tekućina Osmotski aktivni lijekovi koloidno-osmotski laksansi (gorke soli); magnezijev i natrijev sulfat osmotski diuretici (manitol) hipertonski oblozi plazmaekspanderi (dekstran 40 i 70)