sko blato
Sadržaj Poštovani čitatelji, Uvod 6 Neretva 9 O 11 Tehničke karakteristike 14 Dijelovi 18 Devastacija 1992.-1995. 35 Radovi na obnovi, održavanju i modernizaciji 37 Zaštita okoliša 45 Turistički i gospodarski milje 46 sko blato Uvod 52 O hercegovačkim kraškim poljima i vodnom potencijalu 54 O sko blato 56 Postrojenja 63 Tehničke karakteristike 78 S otvorenja 81 Zaštita okoliša 85 već dugi niz godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar priprema i objavljuje brošure o svojim proizvodnim objektima. Kao kratki, specijalizirani medij kojim se predstavljaju važni proizvodni objekti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do sada je objavljena: Brošura o CHE Čapljina (2009.); Brošura o HE Rama (2008. i dopunjeno izdanje 2012.); Publikacija o 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (2012.). I kroz ovu knjigu nastavljen je rad na predstavljanju Elektroprivrede HZ HB, posebice njezina vrlo važnoga organizacijskoga dijela Proizvodnje električne energije. O važnosti i sko blato možete pročitati u nastavku, a razlog zašto tiskamo podatke o objema hidoelektranama zajedno je područje na kojem se nalaze. Uz općinu Jajce, još jedino Grad Mostar na svojem području ima dvije hidroelektrane koje se nalaze u elektroenergetskome sustavu ovoga poduzeća. Svakako ćemo nastaviti s daljnjim predstavljanjem proizvodnih objekata tako da uskoro slijede brošure o hidroelektranama na slivu rijeke Vrbas i prve hidroelektrane koju je izgradila ova elektroprivreda. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Uvod obilježila je već 25 godina rada. Puštena je u pogon već sada davne 1987. godine kao jedna u nizu hidroelektrana koje pripadaju Sustavu hidroelektrana u slivnom području Neretve u tadašnjem sustavu Elektroprivrede BiH. Svoju posebnost u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, potvrdila je uz svoje karakteristike kao posljednja elektrana na najatraktivnijem vodotoku za iskorištenje vodene snage u regiji, rijeci Neretvi. U planiranome projektu Srednja Neretva iz 1953. godine je uz HE Grabovica i HE Salakovac dio kompleksnoga projekta tri elektrane pribranskoga tipa gdje svaka ima različitu energetsku ulogu. Važnu ulogu ima u navedenome Projektu za regulaciju ravnomjernijega rada i izravnavanja rada uzvodnih hidroelektrana. ima tri agregata instalirane snage 72 MW sa srednjom godišnjom proizvodnjom od 310 GWh. Od puštanja u pogon prvoga agregata daleke 1987. godine ta je hidroelektrana radila nepunih pet godina. U ratu od 1992. godine pretrpjela je ogromne gubitke. Uz hidroelektrane na slivu Vrbas, HE Jajce i i HE Jajce II, ta je hidroelektrana bila potpuno uništena. Sva postrojenja bila su izvan funkcije, strojarnica je bila potpuno potopljena, a ostala oprema uništena. Dakle, tri godine bila je potpuno pod vodom, a zahvaljujući prvenstvo radnicima Proizvodnje električne energije rekonstruirana je i sanirana u samo 7 mjeseci. Za obnovu i puštanje u ponovni rad uloženo je oko 26 milijuna KM vlastitih i kreditnih sredstava. Instalirana je kompletna nova oprema upravljanja, mjerenja, zaštite i signalizacije, naponske i turbinske regulacije, oprema pomoćnih pogona u elektrani i na brani, oprema izmjeničnoga i istosmjernoga razvoda, postrojenje 110 kv, 35 kv i 10 kv. Od ponovnoga puštanja u rad 1997. godine kontinuirao se ulaže u njezinu 6 7
modernizaciju i održavanje, a svoj doprinos elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar daje redovitom i kontinuiranom proizvodnjom električne energije. U svojih 14 godina rada u tome sustavu proizvela je 3.182 GWh električne energije, a vrhunac je postigla 2010. godine s proizvedenih 320 GWh. Danas ima visoku pogonsku spremnost. Međutim, njezina vrijednost nisu samo proizvedeni kilovatsati električne energije, nego i važnost koju ima na tok rijeke Neretve. Izdavanjem brošure o, želimo vas dragi čitatelji, informirati o njezinim tehničkim karakteristikama, njezinoj obnovi i važnosti u energetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, ali i cijele Bosne i Hercegovine. generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić, dipl. ing. el. Neretva Neretva je rijeka duga 225 km, koja svojim najvećim dijelom protječe kroz BiH (203 km) te manjim dijelom, prije utoka u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Izvire ispod planine Jabuke u BiH koja je u dinarskim Alpama, planinskome lancu na 1.300 m n.m. To je najvažnija hercegovačka rijeka, veoma hladna tijekom cijele godine, ekološki čista s prekrasnim nijansama i pravi je simbol cijeloga hercegovačkog kraja. Većim dijelom svoga toka, Neretva ima odlike planinske rijeke i veoma je bogata endemskim biosustavom. Zbog svojih karakteristika na rijeci Neretvi izgrađene su hidroelektrane: Jablanica, Grabovica, Salakovac i Mostar. Pritoke Neretve su: Ljuta, Rama, Drežanjka, Radobolja, Jasenica, Buna, Bregava, Trebižat, Krupa i Trebišnjica. Na svom putu k Jadranu Neretva protiče kroz gradove: Konjic, Jablanicu, Mostar, Počitelj i Čapljinu, a ulijeva se u more blizu hrvatskoga grada Ploče. Delta je Neretve jedan od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji. Određeni dijelovi toka Neretve pogodni su za rafting i ribolov, pa je u turističkome smislu jednako zanimljiva kao i u gospodarskome. 8 9
O Pogon nalazi se 6 km sjeverno od Mostara, pušten je prvi put u pogon 1987., a ponovno je pušten u rad 1997. godine, nakon potpune devastacije u ratu 1992. Pribransko je i akumulacijsko postrojenje, izgrađeno kao najnizvodnije u nizu postrojenja na srednjoj Neretvi, koje u hidroenergetske svrhe koristi vode rijeke Neretve. Nakon istražnih radova koji su počeli 1977. hidroelektrana je građena u razdoblju od 1983. do 1987. godine. 10 11
12 13
Tehničke karakteristike Osnovni podatci Generatori Broj agregata 3 Instalirana snaga 72 MW Instalirani protok 360 m 3 /sec Tehnički minimum 12 MW Srednja godišnja proizvodnja 310 GWh Stupanj korisnog djelovanja agregata (nt ng ntr) 91 % Energija od 1 m 3 vode 0,05 kwh Količina vode za 1kWh 20 m 3 Biološki minimum 50 m 3 /sec Srednji godišnji dotok 197,4 m 3 /sec Energetska vrijednost akumulacije 0,4 GWh Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 10,9 hm 3 Volumen korisne akumulacije 6,4 hm 3 Bruto pad - maksimalni 24 m Bruto pad - normalni 21,7 m Bruto pad - minimalni 15 m Kota donje vode 57 m.n.m Tip Trofazni sinkroni S-6546-40 Proizvođač Končar Godina stavljanja u pogon 1987./1988. Prividna snaga 30 MVA Faktor snage (cos φ) 0,8 Maksimalna reaktivna snaga 18 MVAr Nominalni stupanj iskorištenja 97,86 % Napon statora 10,5 kv Način hlađenja statora Zrak Način hlađenja rotora Zrak Broj polova 40 Turbine Brana i akumulacija Tip Kaplan K - 5 Proizvođač Litostroj Instalirana snaga 23,6 MW Tehnički minimum 12 MW Instalirani protok 120 m 3 /sec Minimalni protok 50 m 3 /sec Broj obrtaja - nominalni 150 obr/min Broj obrtaja - pobjega 405 obr/min Stupanj iskorištenja, nom. 93,5 % Promjer radnoga kola 4000 mm Materijal radnoga kola čelik Građevinska visina brane 44 m Geodetska visina (visina brane od temelja) 28 m Duljina u kruni brane 255,6 m Kota krune brane 81 m n.m Kota maksimalne razine akumulacije 78 m n.m Volumen akumulacije do kote maks. uspora 10,92 hm 3 Kota normalne razine akumulacije 78 m n.m Kota minimalne radne razine 72 m n.m Kota dna akumulacije 53 m n.m Volumen brane bet. 256; nas. 110 10 3 m 3 Površina jezera pri koti normalng uspora 1,908 km 2 Maksimalna propusna moć preljeva 3070 m 3 /sec Maksimalna propusna moć temeljnog ispusta 180 m 3 /sec Maksimalni protok svih evakuacijskih organa 3250 m 3 /sec Zona plavljenja u slučaju rušenja brane 75 km Širina nasipa u kruni 7 m 14 15
Proizvodnja 17.11.1997. 31.12.2012. Godina AG1 [kwh] AG2 [kwh] AG3 [kwh] UKUPNO [kwh] 1997. 24.204.000 1998. 187.569.000 1999. 76.377.000 66.655.750 74.650.000 217.682.750 2000. 71.926.000 57.306.000 62.060.750 191.292.750 2001. 85.550.500 74.187.000 74.930.250 234.667.750 2002. 47.456.250 76.973.000 74.626.000 199.055.250 2003. 71.483.250 61.949.250 66.271.000 199.703.500 2004. 97.682.500 65.878.500 93.751.000 257.312.000 2005. 83.801.750 80.526.500 74.693.500 239.021.750 2006. 87.127.250 85.694.750 69.649.250 242.471.250 2007. 67.085.750 60.590.000 65.334.250 193.010.000 2008. 90.559.500 79.021.250 80.665.500 250.246.250 2009. 95.717.250 99.719.500 61.889.750 257.326.500 2010. 115.632.750 122.832.000 81.844.500 320.309.250 2011. 73.075.750 76.554.750 32.750.000 182.380.500 2012. 84.488.750 64.560.000 46.734.250 195.783.000 UKUPNO: 3.392.035.500 Broj zaposlenih prema stupnju obrazovanja za po godinama Godina 8 (VSS) 7 (VSS) 6 (VS) 5(VKV) 4(SSS) 3(KV) 2(PK) 1(NK) 0(NK) 1996. 0 3 1 4 11 7 1 0 2 1997. 0 3 4 6 19 8 1 1 4 1998. 0 3 4 6 23 15 1 1 5 1999. 0 5 4 8 23 17 1 1 3 2000. 0 5 4 9 22 16 1 1 3 2001. 0 5 2 9 23 16 1 1 3 2002. 0 3 2 9 22 13 1 0 5 2003. 0 3 2 8 16 12 0 0 4 2004. 0 3 1 7 16 12 0 0 2 2005. 0 3 1 8 16 10 0 0 2 2006. 0 2 0 9 14 9 0 0 1 2007. 1 2 1 8 10 9 0 0 2 2008. 1 3 1 8 10 9 0 0 2 2009. 1 3 1 8 11 9 0 0 2 2010. 1 3 1 8 12 9 0 0 2 2011. 1 3 1 8 14 6 0 0 2 2012. 1 3 1 8 13 6 0 0 2 16 17
Dijelovi Građevinski objekti Akumulacijski bazen je smješten uglavnom u samom koritu rijeke Neretve na zapadnom dijelu Bijeloga polja. Duljina je bazena oko 11,0 km, a proteže se od završetka reguliranoga korita rijeke Neretve nizvodno od HE Salakovac do brane. Korisni volumen akumulacije pri normalnoj koti uspora od 78,0 m n.m. iznosi 6,37 10 6 m 3, te u normalnim hidrološkim uvjetima služi za dnevno izravnanje uzvodno iskorištenih voda. Brana je kombiniranoga tipa s dvije konstruktivne i funkcionalne cjeline. Prva je cjelina betonska gravitacijska brana sa strojarnicom uz branu smještena u samom koritu rijeke Neretve i evakuacijskim blokom u desnome boku, a druga je cjelina na lijevom boku u duljini od 106 m i nasuta je s vodonepropusnom dijafragmom koja u lijevom boku kružno prelazi u obrambeni nasip. Nasuti dio brane s vodonepropusnom dijafragmom je trapeznoga oblika u ukupnoj duljini od 106 m u lijevom boku kružno prelazi u obrambeni nasip. Kao vodonepropusno jezgro izvedena je glineno-betonska dijafragma. Ukupna je duljina dijafragme 134 m. Injekcijska vodonepropusna zavjesa brane izvedena je u ukupnoj duljini od 310 m, različite dubine u bokovima, ispod brane i u manjem dijelu lijevoga boka. Ukupna je površina izvedene zavjese 13.200 m 2 s 183 bušotine izvedene od kote 39.00 m n.m. ispod brane do kote -1.00 m n.m. na najdubljem dijelu. Karakteristike brane Vodotok Neretva Naziv postrojenja Godina puštanja u pogon 1987. Vrsta postrojenja pribransko Srednji protok Q sr (m 3 /s) 197,4 Instalirani protok Q sr (m 3 /s) 360,0 Kota normalne radne razine (m n.m.) 78,0 Kota minimalne radne razine (m n.m.) 72,0 Kota donje vode (m n.m.) 56,3 Maksimalni bruto pad H br (maks. m) 21,7 Konstr. neto pad H kon (neto m) 21,0 Ukupni volumen akumulacije V uk (hm 3 ) 10,92 Korisni volumen akumulacije V kor (hm 3 ) 6,37 Instalirana snaga N i (MW) 76,5 Središnja godišnja proizvodnja E g (GWh) 310,5 Tip brane i visina H uk (m) P 44,0 Visina brane od tla (m) 28,0 Duljina brane u kruni L kr (m) 196,0 18 19
Obrambeni nasip duljine 2.065 m s drenažnim kolektorom duljine 2.460 m izveden je na lijevoj obali uzvodno od brane i vezan je za nasuti dio brane. Izgrađen je od terasna šljunkovita materijala, trapeznog je oblika i srednje visine 3 m. Evakuacijski organi za velike vode su tri preljevna polja smještena na desnoj strani objekta, maksimalnoga kapaciteta 3.070 m 3 /s i temeljni ispust kapaciteta 180 m 3 /s. Ukupna je propusna moć navedenih organa 3.250 m 3 /s za normalnu kotu uspora 78,00 m n.m. Kao pribransko postrojenje s betonskom branom formira akumulaciju volumena 10,92 milijuna m 3. Ispušta se biološki minimum od 50 m 3 /s u slučaju mirovanja agregata iz razloga što je elektrana zadnja na slivu rijeke Neretve. U strojarnici se nalaze sva razvodna postrojenja hidroelektrane kao i tri agregata s Kaplan-turbinama u armiranobetonskim Preljevi su izvedeni sa segmentnim zatvaračima. Srednje preljevno polje ima ugrađenu regulacijsku klapnu. Parametri preljevnih polja Kota praga zatvarača 64,11 m n.m. Kota krune preljeva 64,50 m n.m. Maksimalna otvorenost zatvarača 12,13 m Ukupni protok kroz preljeve 3.070 m 3 /s Otvorenost zatvarača 1 m 100 m 3 /s Dimenzije segmentnih zatvarača 10 14,08 m Dimenzije regulacijske klapne 7 3,2 m Temeljni ispust se sastoji iz tablastog zatvarača na ulazu, tunela duljine 35 m i segmentnog zatvarača na izlazu. Parametri temeljnoga ispusta Kota praga temeljnoga ispusta 53,50 m n.m. Dimenzije tablastog zatvarača na ulazu 2,75 3,5 m Dimenzije segmentnog zatvarača na izlazu 2,75 3,5 m Ukupni protok kroz temeljni ispust 180 m 3 /s 20 21
Poprečni presjek preljevnih polja Poprečni presjek strojarnice spiralama. Instalirani protok agregata je 120 m 3 /s za maksimalnu snagu jednog agregata, a 360 m 3 /s za maksimalnu snagu sva tri agregata. Ukupna instalirana snaga iznosi 72 MW. Srednja je moguća proizvodnja 310 GWh. Središnji dio gravitacijske betonske brane, koju čine blokovi 6, 7, 8 i 9 zajedno sa strojarnicom, smješteni u samom koritu rijeke Neretve te čine cjelinu za Dimenzije strojarnice Duljina strojarnice Visina strojarnice (montažni plato) Uzvodni zid strojarnice transformaciju energije. U okviru objekta brana-strojarnica izgrađena je komanda, 35 kv, 10 kv i 0,4 kv postrojenje, pomoćna postrojenja kao i razvodno SF6 postrojenje 110 kv Strojarnica je nadzemna pribranska smještena u centralnom bloku brane. 78 21 m 23 m 17 m 30 m 22 23
Turbine Litostroj - TK5-400 Tip Kaplan Broj turbina 3 kom Nominalna snaga 23,6 MW Maksimalna snaga 25,85 MW Minimalna snaga 10 MW Instalirani protok 120 m 3 /s Minimalni protok 50 m 3 /s Nominalni pad 21,5 m Maksimalni pad 24,7 m Minimalni pad 13,3 m Nominalni broj obrtaja 150 o/min Broj obrtaja kod pobjega 405 o/min Smjer vrtnje desni Stupanj iskorištenja 93,5 % Prečnik radnog kola 4 m Turbinski regulator - tip NOELL T2000 S4 Dizalice U strojarnici Mosna dizalica: nosivost raspon dizalice Na kruni brane Portalna dizalica: nosivost raspon dizalice Na difuzorima Portalna dizalica: nosivost raspon dizalice U RP 110 kv Mosna dizalica: nosivost raspon dizalice 125/25/5 t 18,3 m 2 10+2 t 4 m 2 16 t 2,5/5,6 m 5 t 6,7 m 24 25
Agregati Centralni blok smješten je u koritu rijeke Neretve, strojarnica zajedno s ulaznim građevinama i branom predstavlja konstruktivnu cjelinu. Instalirana su tri agregata snage 3 24 MW s instaliranim protokom 3 120 m 3 /s Preko unutarnjega metalom oklopljenoga 110 kv razvodnog postrojenja (SF 6 Siemens), elektrana je vezana na elektroenergetski sustav. Osnovno napajanje vlastite potrošnje elektrane osigurano je s odcjepa generatorskih sabirnica sva tri agregata preko TVP 10,5/0,4 kv sabirnicama vlastite potrošnje. Rezervno napajanje realizirano je preko DV 10 kv Raštani i dvostrano preko DV 35 kv Mostar 6 i DV 35 kv HE Salakovac. Sigurnosno napajanje realizirano je preko diesel-agregata 440 kva; 0,4 kv dok je napajanje upravljačkih i pomoćnih krugova izvedeno preko IR 220 VDC i 24 VDC Agregati se sastoje od Kaplan turbina (za veći protok, a manji pad; ima pokretno i privodno i radno kolo), trofaznih sinkronih generatora vertikalne izvedbe te blok-transformatora. Proizvođač je turbina Litostroj, a generatora i blok-transformatora Končar. Sve aksijalne i radijalne sile agregata preuzimaju tri ležaja: dva vodeća (radijalne) i jedan noseći (aksijalne). Turbinski regulator je proizvod tvrtke Andino Hydropower Engineering. Čine ga: Elektronički digitalni turbinski regulator tip NOELL T2000-s4 Hidraulički upravljački dio Uljno-tlačno postrojenje Elementi zaštite Osnovni je zadatak turbinskoga regulatora da održava konstantnu brzinu vrtnje u praznome hodu i kod rada u izoliranoj mreži regulacija brzine (frekvencije), odnosno da održava snagu ili otvor turbine kod rada paralelno na mreži regulacija snage. Pri tome regulator upravlja privodno i radno kolo koji određuju protok vode kroz turbinu. Poseban je način upravljanja izveden za režime kod pokretanja i zaustavljanja agregata. Spoj generatora s turbinom ostvaruje se izravnim dosjedanjem generatorske zvijezde rotora na turbinsku osovinu, a prijenos momenta ostvaren je pomoću osam koničnih klinova. Izvodi generatora su naponske razine 10,5 kv te su izravno spojeni na primar blok-transformatora 10,5/110 kv preko kojih daje energiju u elektroenergetski sustav. Sabirnice generatorskoga napona jednim dijelom vode do postrojenja generatorskoga napona preko kojeg je osigurana vlastita potrošnja elektrane. Agregatima se može upravljati lokalno-ručno i lokalno-automatski s ormara upravljanja te daljinski iz centralne komande. Moguća je regulacija snage i iz Centra upravljanja proizvodnjom (CUP-a). Razvodna postrojenja RP 110 kv Rasklopno postrojenje 110 kv je visokonaponsko metalom oklopljeno (GIS) postrojenje, koje kao izolacijski medij koristi plin SF6, odnosno sumporni heksafluorid. To je plin, koji ima izuzetno dobre izolacijske osobine, što tehnološki omogućuje proizvodnju električne opreme i aparata malih dimenzija. Zbog toga su takvi tipovi postrojenja predviđeni za unutarnju montažu, odnosno tamo gdje je ograničen prostor, kao što je slučaj na. Osnovna funkcija rasklopnog postrojenja 110 kv je da proizvedenu električnu energiju (tri agregata od po 24 MW) u svakom trenutku prihvati i proslijedi putem dva 110 kv dalekovoda 26 27
Trofazni uljni blok transformatori 1 TOP 30.000 123 s Broj transformatora 3 kom. Nominalna snaga 30 MVA Napon kratkog spoja 11±10 % Nazivni napon VN/NN 121/10,5 kv/kv Nazivna struja 143,1/1649,6 A/A Grupa spoja YNd5 Hlađenje ONAN/ONAF MOSTAR 1(1) i MOSTAR 1(2) u jedinstveni elektroenergetski sustav, a kada elektrana ne isporučuje električnu energiju, odnosno kada agregati miruju, rasklopno postrojenje služi kao spojna točka dva 110 kv dalekovoda, kako tokovi energije ne bi bili prekinuti. Sastoji se od dvostrukog sustava sabirnica (BB 1 i BB 2) što omogućuje vrlo fleksibilan rad postrojenja tijekom same eksploatacije te šest polja i to: tri transformatorska polja: =E 01, =E 04, =E 06; dva dalekovodna polja: =E 02, =E 05 i jednog spojnog i mjernog polja: =E 03. RP 35 kv Rasklopno postrojenje RP 35 kv je visokonaponsko postrojenje, čija je osnovna namjena napajanje rasklopnog postrojenja 10 kv i osiguravanje pomoćnog napajanja vlastite potrošnje elektrane 0,4 kv naponom preko transformatora opće potrošnje TOP 1 i TOP 2 10/0,4 kv u slučaju nestanka osnovnog napajanja preko transformatora vlastite potrošnje na odcjepima generatorskog napona (=1G+TVP, =2G+TVP, =3G+TVP), odnosno kada agregati nisu u pogonu. Postrojenje se napaja preko dalekovoda DV 35 kv TS Mostar 6, odnosno DV 35 kv Salakovac. Predviđeno je za unutarnju montažu, proizvod je tvrtke KONČAR, a sastoji se od jednostrukih sabirnica, podijeljenih u dvije sekcije: sekcija L ; sekcija D, te sedam polja: dva transformatorska polja: =H+H1, =H+H7; dva dalekovodna polja: =H+H2, =H+H6; dva mjerna polja: =H+H3 (sekcija L ), =H+H5 (sekcija D ); jednog spojnog polja: =H+H4. RP 10 kv Rasklopno postrojenje RP 10 kv kao funkcijska cjelina ima istu ulogu kao i RP 35 kv, odnosno služi za rezervno napajanje elektrane. U normalnim pogonskim uvjetima, 28 29
to se postrojenje napaja preko rasklopnoga postrojenja 35 kv i transformatora TR 1 ili TR 2 35/10 kv. Kada rasklopno postrojenje 35 kv nije u funkciji, tada se rasklopno postrojenje 10 kv napaja preko dalekovoda DV 10 kv Raštani. Predviđeno je za unutarnju montažu, proizvod je tvrtke Končar, a sastoji se od jednostrukih sabirnica i sedam polja: četiri transformatorska polja: =J+J1, =J+J2, =J+J6 i =J+J7; dva dalekovodna polja: =J+J3 i =J+J5; jednoga mjernog polja: =J+J4. GR 0,4 kv Postrojenje glavnog razvoda =GR 0,4 kv je niskonaponsko postrojenje čija je namjena napajanje postrojenja nužne potrošnje =PNP (služi za napajanje grupe potrošača koji ne smiju dulje vrijeme ostati bez napona), postrojenja opće potrošnje =POP (napaja grupu potrošača koji dulje vrijeme mogu ostati bez napajanja), postrojenje vlastite potrošnje agregata (=1G+VP1, =2G+VP1, =3G+VP1) i transformatora za električno kočenje agregata (=1G+TK, =2G+TK, =3G+TK). Osnovno napajanje glavnog razvoda izvedeno je preko transformatora vlastite potrošnje s odcjepa generatorskog napona (=1G+TVP, =2G+TVP, =3G+TVP). Pomoćno napajanje glavnog razvoda je izvedeno preko RP 35 kv i RP 10 kv preko transformatora opće potrošnje 10/0,4kV (+TOP 1, +TOP 2). Sigurnosno napajanje 0,4 kv naponom izvedeno je diesel-agregatom 440 kva i namijenjeno je napajanju postrojenja nužne potrošnje =PNP. Postrojenje je predviđeno za unutarnju montažu, proizvod je tvrtke Energocontrol Zagreb, a sastoji se od jednostrukih sabirnica, podijeljenih u dvije sekcije (sekcija 1 i sekcija 2 ) te deset polja (od =GR+N1 do =GR+N10). IR 220 VDC i IR 24 VDC Istosmjerni razvodi 220 VDC i 24 VDC su postrojenja čija je namjena osiguranje pomoćnog napona za upravljanje, mjerenje, zaštitu i signalizaciju u hidroelektrani. Osnovno je napajanje istosmjernih razvoda izvedeno preko ispravljača/punjača, koji istodobno i nadopunjavaju stacionarne VRLA aku-baterije (za IR 220 VDC dva puta po 106 komada, a za IR 24 VDC dva puta po 12 komada). U slučaju ispada ispravljače stacionarne aku-baterije nastavljaju i dalje izvjesno vrijeme napajati potrošače. Oba su istosmjerna razvoda proizvod tvrtke Energocontrol Zagreb i sastoje se od dvije sekcije i spojnoga polja. IR 220 VDC je od posebne važnosti za elektranu zbog svoje uloge u početnom uzbuđivanju generatora prilikom sinkronizacije agregata na elektroenergetsku mrežu. Zajednički pogoni Rashladni sustav Rashladni sustav služi za opskrbu hidroelektrane rashladnom vodom koja se koristi za: hlađenje generatora; hlađenje ulja u turbinskim ležajevima; turbinske brtve i rezervno napajanje rezervoara PPZ blok transformatora. Sastoji se od: filtarske stanice cjevovoda rashladne vode hladionika postrojenja za čistu vodu turbinskih brtvi Drenažni sustav Drenaži sustav strojarnice sastoji se od glavnoga drenažnog bunara, 2 pomoćna bunara i cjevovoda koji služe za skupljanje u bunar i odvođenje otpadnih i procjednih voda iz bunara. Drenaži bunari služe za skupljanje: svih procjednih voda u strojarnici i dilatacijskoj galeriji otpadnih voda pri čišćenju filtara rashladne vode voda difuzora i spirale pri njihovom pražnjenju procjednih voda turbinskog poklopca Kompresorsko postrojenje Kompresorsko postrojenje služi za pripremu tlačnoga zraka koji je potreban za: opskrbu visokotlačnih uljno-zračnih kotlova za regulacijski sustav agregata; servisni zrak (reducirani tlak za zračne alate); ferodno kočenje agregata i pogon rastavljača za električno kočenje agregata. Sastoji se od: dva visokotlačna kompresora kotla za akumulaciju tlačne energije cjevovoda tlačnog zraka 30 31
JEDNOPOLNA SHEMA HE MOSTAR 32 33
Devastacija 1992.-1995. ratu 1992. godine U bila je potpuno izvan funcije. Na samom početku rata nakon uništenja svih mostova na rijeci Neretvi, brana HE Mostar bila je i jedina putna veza između istočne i zapadne obale rijeke. Postojenja su tri godine bila potpuno potopljena, oprema je kompletno uništena. U nastavku je fotografski zapis iz toga vremena. 34 35
Radovi na obnovi, održavanju i modernizaciji 1992.-1995. Hidroelektrana Mostar je u zoni ratnih djelovanja Minirana, oštećena, devastirana, strojarnica potpuno potopljena 1995.-1996. Pripreme za obnovu i obnova građevinskih objekata hidroelektrane 36 37
1997.-1998. Ispumpavanje vode, raščišćavanje Obnova agregata Obnova građevinskih objekata hidroelektrane (obnova kompletnog krova elektrane, izrada nove aluminijsko-staklene fasade na dijelu uredskih prostora i komandne zgrade, obnavljanje kompletne fasade, izgradnja mosno-prometnog dijela iznad preljeva) Ugradnja rasklopnih postrojenja: RP 110 kv SF 6, RP 35 kv, RP 10 kv, RP 0,4 kv Ugradnja istosmjernih razvoda: IR 220 VDC, IR 24 VDC Zamjena ormara upravljanja i zaštita agregata i postrojenja Ugradnja uzbuda na svim agregatima Ugradnja SCADA sustava za nadzor i upravljanje (potpuna automatizacija) Sanacija svih energetskih transformatora Rekonstrukcija, obnova i modernizacija (potpuna automatizacija) turbinske regulacije Sanacija servomotora: ulazne građevine, zatvarača preljevnih polja i temeljnoga ispusta Izrada novoga i montaža segmentnoga zatvarača sa klapnom na preljevnom polju br. 2 Sanacija kranova Sanacija segmentnih zatvarača preljevnih polja br. 1 i 3 Sanacija opreme zajedničkih pogona 17.11.1997. puštanje agregata br. 3 u pogon Prosinac 1997. g. puštanje agregata br. 2 u pogon Početak 1998. g. puštanje agregata br. 1 u pogon ISPORUČITELJI I MONTAŽERI OPREME METALNA Maribor (Slovenija) LITOSTROJ Ljubljana (Slovenija) SIEMENS (Njemačka) RIVA CALZONI Bologna (Italija) RADE KONČAR Zagreb (Hrvatska) ENERGOINVEST Energomontaža Sarajevo 38 39
Otvaranje 1997. nakon obnove Modernizacija nakon obnove Nakon obnove ugrađena je najnovija i najmodernija oprema koja je u vrijeme obnove bila na tržištu. Ugrađena je kompletno nova oprema, osim turbina i generatora, na kojima su izvršeni generalni remonti prije završnoga ispitivanja i puštanja u pogon. Oprema za sustav nadzora i upravljanja elektrane je Siemensova iz serije Simatic. Sva postrojenja imaju instalirane programabilne logičke kontrolore (PLC) koji između ostalog prikupljaju sve potrebne informacije iz postrojenja i šalju naredbe na izvršne elemente. Daljinsko upravljanje i nadzor kompletnim postrojenjem realizirano je u komandnoj prostoriji i sastoji se iz: mozaik ploče za nadzor elektrane i računalskoga sustava za nadzor i upravljanje elektranom. Računalski sustav u komandnoj prostoriji realiziran je s dva nadzorna upravljačka mjesta realizirana na PC računalima sa SCADA programom (industrijska izvedba). Sam proces nadzora i upravljanja elektranom realiziran je pomoću softvera Siemens WinCC. Nadzor je realiziran kroz slike koje su podijeljene po funkcionalnim cjelinama, radi jasnijega uvida u cjelokupni proces i bržega pristupa pojedinim dijelovima procesa. Jedan od zadataka koje obavlja sustav za nadzor i upravljanje je automatsko kreiranje izvješća i njihovo tiskanje. Osim navedenoga upravljanja omogućeno je i daljinsko upravljanje iz centra za upravljanje proizvodnjom (CUP-a). 40 41
1999. Sanacija desne obale Neretve nizvodno od (potporni zaštitni obalni zid) Isporuka, montaža i puštanje u pogon novog diesel-agregata 440 kva 2000. Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od (1. faza) Sanacija tlačnog spremnika PPZ blok transformatora Uređenje obalnoga područja akumulacije 2001. Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od (2. faza) Instalacija sustava oskultacija 2002. Sanacija jednoga servomotora privodnog kola i dva servomotora brava agregata br. 1 Zamjena obloga kape radnoga kola na sva tri agregata 2003. Sanacija regulacijskoga zatvarača temeljnog ispusta Sanacija segmentnoga zatvarača preljevnog polja br. 3 2004. Sanacija krova strojarnice poslije elementarne nepogode (jako olujno nevrijeme, koje je uništilo krovne svjetlarnike i natopilo sva tri generatora) Sanacija sva tri agregata strojarnice poslije elementarne nepogode (jako olujno nevrijeme, koje je uništilo krovne svjetlarnike i natopilo sva tri generatora) Povezivanje s CUP-om Mostar u svrhu daljinskoga očitanja parametara i upravljanja snagom 2005. Sanacija lijeve obale Neretve nizvodno od Zaštita objekata u lijevom zaobalju pri koti akumulacije 78,00 m n.m. Ugradnja usmjerivača ulaza na preljevno polje br. 2 i sanacija revizione opreme Obrada kliznih koluta na sva tri agregata 2006. Obnova krana 2 10/2 t Pokus podizanja akumulacije na maksimalnu kotu 78,00 m.n.m. 2007. Sanacija štete na agregatu br. 1 poslije požara Izgradnja skladišta u krugu 2008. Zamjena baterijskih članaka u postrojenju IR 220 VDC i IR 24 VDC AKZ servomotora ulaznih građevina i kranova 2 16 t i 2 10/2 t 2009. Izrada i montaža plutajuće i pomoćne plutajuće brane Podizanje maksimalne kote akumulacija na 78,00 m.n.m. 2010. Sanacija kanalizacijske mreže i pristupnog platoa Sanacija obrambenoga nasipa Revizija servomotora regulacijskoga zatvarača temeljnog ispusta Revizija RP 35 kv Revizija RP 10 kv Ugradnja transformatora opće potrošnje 10/0,4 kv TOP2 2011. Dijagnostičko ispitivanje prekidača i kontrola kvalitete plina u RP 110 kv SF 6 Remont i sanacija kavitacijskih oštećenja na turbini br. 3 Revitalizacija i nadogradnja klimatizacije strojarnice AKZ dijela opreme sve tri turbine i rashladnog sustava Sanacija dijafragme na nasutom dijelu brane Rekonstrukcija svjetlosnih kupola na krovu strojarnice Sanacija oštećenja lijeve i desne obale nizvodno od, koja su nastala uslijed pojave velikih voda u zimu 2010. g. Modernizacija SCADA sustava za nadzor i upravljanje 42 43
2012. Dijagnostičko ispitivanje provodnih izolatora blok transformatora BT1, BT2 i BT3 Zamjena, programiranje i puštanje u rad operacijskih panela temperaturnoga nadzora agregata br. 1, 2 i 3 Zamjena provodnih izolatora s nezadovoljavajućim rezultatima na provedenom dijagnostičkom ispitivanju Zamjena rezervoara i plovka rezervoara rashladne vode turbinskih brtvi te montaža novoga ormara upravljanja Ugradnja ormara automatike pomoćne potopne crpke turbinskoga poklopca Unutarnji pregled i tlačna proba UZK agregata te posude komprimiranoga zraka Čišćenje drenažnoga bunara 2013. Izvršen je remont generatora agregata br. 3 uz prethodne pripreme transformatora TOP2 10/0,4 kv za dijagnostička ispitivanja generatora, reviziju i ispitivanje nosivosti mosnoga krana 120/25/5 t, reviziju krana difuzorskih zatvarača i ispitivanje opreme za rad s povećanom opasnošću (dizalo, lančana dizalica, viličar itd.) Sanacija kvara vodokaza na rezervoaru vode PPZ blok transformatora Sanacija kvara na upravljanju zatvarača ulazne građevine agregata br. 1. Osim navedenih radova poslovi preventivnoga i prediktivnoga održavanja (revizije agregata, mjesečni pregledi agregata, pregledi rasklopnih postrojenja, ispitivanja električnih zaštita, ispitivanja transformatorskih i turbinskih ulja, dubinsko pražnjenje akubaterija, ispitivanje izolacijskih svojstava generatora i blok transformatora, termovizijsko snimanje toplih mjesta, ispitivanje stabilnih sustava za gašenje požara, ispitivanje prijenosnih protupožarnih aparata, pregled i funkcionalna proba krajnjih kontakata ulaznih građevina, čišćenje rešetki ulaznih građevina i zahvata rashladne vode itd.) obavljaju se redovito na mjesečnoj, tromjesečnoj, polugodišnjoj, godišnjoj i višegodišnjoj bazi, a sve kako bi se održala visoka pogonska spremnost elektrane, posebno znajući kako je posljednja na slivu (mora konstantno puštati biološki minimum od 50 m 3 /s) i ima planirano godišnje stajanje od samo 6 sati. je od završetka obnove 1997. g. do lipnja 2013. g. proizvela 3.392.035 MWh, dok su agregati ostvarili 211.652 radna sata. Rekordna godišnja proizvodnja ostvarena je 2010. g. i iznosila je 320.000 MWh. Zaštita okoliša Sredinom 2009. godine Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo je okolišnu dozvolu koja se odnosi na sva postrojenja hidroelektrane. Donesen je i Plan sprječavanja nesreća opasnih za okoliš u Pogonu. S aspekta emisija štetnih materija, HE ima neznatan negativan utjecaj na okoliš. Utjecaj je na hidrološki režim rijeke Neretve, erozivne procese i mikroklimatske karakteristike i priobalnu floru i akvatične organizme minimalan, a redovito godišnje poribljavanje radi se u cilju ublažavanja laganoga poremećaja ekološke ravnoteže autentičnoga ekosustava. Zbog praćenja procjene stanja okoliša i utjecaja na živi svijet, te ukazivanja na potrebu smanjenja zagađivanja, lociranja i praćenja uzroka, u cilju poduzimanja korektivnih i preventivnih mjera, te mogućnosti vredovanja usuglašavanja s relevantnim zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša, uspostavljen je Godišnji plan monitoringa koji izrađuju odgovorne osobe u poduzeću i zadužene su za njegovo izvršenje. 44 45
Turistički i gospodarski milje nalazi se u blizini kulturnoga i gospodarskoga sjedišta Hercegovine, Mostara. Šire područje grada bilo je naseljeno još u predhistorijsko doba, a osnivanje samoga grada vezano je za izgradnju dviju kula utvrda, sredinom 15. stoljeća u doba hercega Stjepana. Rastom i razvojem kroz osmansko, a naročito austrougarsko doba, Mostar je poprimio obrise modernoga europskog grada, a u novijoj povijesti na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće definitivno je i peti grad po veličini u BiH, grad izmiješanih kultura, naroda, vjera i civilizacija. Posljednjih 20 i nešto godina predstavljaju najturbulentnije i najtragičnije godine za Mostar, kada je pretrpio velika razaranja, a gospodarstvo je uništeno. Polako uz pomoć međunarodne zajednice, ali i domaćih tvrtki, Mostar se oporavlja, a pri tome je i uloga JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar važna i to iz više aspekata. kao i cijela JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar električnom energijom opskrbljuje sve tvrtke u Mostaru i šire, imajući udjela u formiranju razvojnih projekata, kulturnih manifestacija i svekolikoga javnog života Mostar i okolice. Uz novoizgrađena, u pogon puštena 2010. godine sko blato nova je injekcija teškom i mukotrpnom podizanju gospodarstva na tom području. Znamenitosti Mostara, blizina Međugorja, Čapljina, Širokoga Brijega kao i ostalih naselja i kulturno-povijesnih spomenika daju upečatljivu prepoznatljivost Mostara u turističkoj ponudi. Više nego ugodna, umjereno sredozemna klima, umjetničke galerije i niz kulturnih i gospodarskih manifestacija neotuđivi su dio Mostara, ljepota koja ne prolazi, a koja je uvijek dovoljno zanimljiva i komercijalno uporabljiva. 46 47
sko blato
Uvod Prvi idejni projekt za Hidroelektranu Mostarsko blato izrađen je davnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća, a zbog svoga višenamjenskoga karaktera Vlada Federacije 2010. godine uvrstila ga je u svoj Strateški plan i program razvoja energetskoga sektora Federacije BiH kao prioritetan, jedinstven energetsko-vodoprivredni kompleks. Hidroelektrana je projektirana kao sastavnica ukupnoga korištenja prostora i resursa kraškoga kompleksa Mostarsko blato. Tehničko rješenje zaštite od poplava, kombinirano je i usklađeno s rješenjem hidroenergetskoga iskorištenja tako da elektrana ima zajedničku funkciju zaštite od poplava i energetskoga korištenja vodnih resursa. sko blato projektirane snage 2 30 MW i procijenjene vrijednosti od 140 milijuna maraka nije vrijedna samo s aspekta osiguranja novih 172 GWh, nego kao što sam naglasio, i od širega društvenog interesa posebice poljoprivrednoga i vodoprivrednoga. Izgradnja je počela u rujnu 2006. godine, a 13. svibnja 2010. godine hidroelektrana je puštena u pogon. Po broju svojih objekata i složenosti njihove izgradnje sko blato bila je jako ozbiljan i zahtjevan višenamjenski projekt. Izgradnjom i puštanjem u rad HE Mostarsko blato povećala je se ukupna proizvodnja električne energije u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za 10 % što je omogućilo uravnoteženje energetske bilance poduzeća kao i smanjenje uvoza električne energije s međunarodnoga tržišta. Tim projektom i nizom planiranih proizvodnih objekata za izgradnju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar potvrđuje svoju vodeću ulogu u regiji kad je u pitanju realizacija kompleksnih višenamjenskih i proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora energije. O idejnome projektu, njegovoj realizaciji, konačnoj izgradnji i općenito o karakteristikama sko blato pročitajte u ovoj publikaciji. generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić, dipl. ing. el. sko blato 52
O hercegovačkim kraškim poljima i vodnom potencijalu Planovi izgradnje sko blato stari su gotovo jedno stoljeće. Veliki hidropotencijal koji se nalazi na polju Mostarsko blato htio se oduvijek i energetski iskoristiti. Do izgradnje HE Mostarsko blato područje se polja Mostarskoga blata koristilo samo u poljoprivredne i vodoprivredne svrhe. Mostarsko blato kraško je polje koje se prostire na 3.800 hektara. Oko 1.500 ha poplavljeno je svake godine, a razina vode na kraju polja u zimskome razdoblju dostiže i 10 m. Hidroelektrana s visokim padom smještena je u kraškoj regiji koja je karakteristična po kraškim pojavama: ponori i vrela. Prosječna godišnja količina oborina je 1.820 mm. Dotok vode u polje dolazi kroz rijeke Lišticu i Ugrovaču. Mali greben dijeli polje Mostarsko blato od Mostarskoga polja, tj. doline rijeke Neretve. U istočnome dijelu polja, najniža točka voda teče kroz kraški greben i otječe u rijeku Jasenicu, a potom u Neretvu. Hidroelektrana Mostarsko blato koristi vode reljefno zatvorenoga istoimenog krškog polja Mostarsko blato, koje je u prirodnim uvjetima plavljeno svake godine i polako se praznilo preko niza prirodnih ponora. Po probijanju vodoprivrednoga tunela, neposredno iza Drugoga svjetskog rata, ta su plavljenja znatno smanjena, prvenstveno u trajanju, ali ne i eliminirana. Izgradnjom akumulacijskog bazena i probijanjem još jednog (dovodnog) tunela hidroelektrane, ta plavljenja su se smanjila, ali opet ne i eliminirana, jer je korito rijeke Jasenice veoma ograničena kapaciteta, a i nizvodni dio sliva Neretve nije uvijek u mogućnosti propustiti velike vode bez znatnih šteta u tom dijelu. Najveći je opskrbljivač polja vodom rijeka Lištica, slijede je vode povremenih vodotoka Ugrovače i Mokašnice, te vrela Crnašnice, Mokašnica i Žvatića. Te se vode skupljaju u akumulacijskom bazenu HE Mostarsko blato ukupnoga volumena oko 1,6 hm 3. Izgradnjom se sko blato nije uspjelo u potpunosti eliminirati plavljenje polja Mostarskog blata, ali je došlo do: smanjenja perioda plavljenja područja toga polja i iskorištenja potencijala vode u vidu proizvodnje električne energije u sko blato. 54 55
O sko blato sko blato smještena je jugozapadno od grada Mostara i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve. Izgradnja Projekt je Mostarsko blato desetljećima razmatran na različite načine i s različitim ciljevima. Urađeni su mnogobrojni dokumenti, sporazumi, idejna rješenja, predstudije, studije. Početkom 1941. počinju radovi na vodoprivrednome tunelu, a kako su tvrdili kroničari iznimno su dobro napredovali. Tunel je pušten u funkciju 1947. godine. Od prvotne nakane projekta, zaštita od velikih voda, postupno se razmišljalo o višenamjenskome projektu. Tako je 1978. projekt višenamjenskoga korištenja područja kraškoga polja Mostarsko blato stavljen na listu prioriteta za korištenje tehničke pomoći Ujedinjenih naroda, te je u siječnju 1979. potpisan i ugovor. Projekt Mostarsko blato inicirao je formiranje poslovne zajednice od jedinica lokalne samouprave Lištice, Mostara i Čitluka, te poduzeća elektroprivrede, vodoprivrede i poljoprivrede. I ako je uz iznimne napore urađeno Idejno rješenje, završen Elaborat istražnih radova, ipak, od realizacije projekta desetljećima nije bilo ništa. Unatoč svim poteškoćama JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar tražila je rješenje za nastavak projekta, vezanom za njezinu djelatnost, pri tomu ostajući otvorena i za druge kako bi se dosegnuli ciljevi projekta. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u lipnju 1997. projekt Mostarsko blato odlučila je voditi kao razvojni projekt najvišega prioriteta. Još je u listopadu 1997. potpisan ugovor o suradnji sa Siemens- Starbag na izradi predstudije Mostarsko blato, kao prve faze toga ugovora. Nakon toga u studenome 2001. godine ugovorena je izrada fizibiliti studije koju je izradio Werbundplan Salzburg, a 2005. godine s Elektroprojektom iz Zagreba ugovorena je izrada glavnoga projekta. Konačno, u studenome 2003. Upravni odbor donosi Odluku o pripremama za izgradnju, a tri godine kasnije na prijedlog Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Nadzorni odbor donosi i odluku o realizaciji te velike investicije. Tehničko rješenje zaštite od poplava, kombinirano je i usklađeno s rješenjem hidroenergetskoga korištenja tako da većina objekata ima zajedničku funkciju: zaštitu od poplava i energetsko korištenja vodnih sko blato 56 57 sko blato
resursa. Tako je projekt promatrao ta dva sustava kao jedinstveni energetsko-vodoprivredni kompleks. Pripremni radovi i izgradnja počela je 2006. godine, investicija je iznosila oko 140 milijuna KM. Izgradnja hidroelektrane trajala je četiri godine i u njoj je sudjelovalo 45 različitih tvrtki i institucija iz BiH i inozemstva. Elektroprojekt d.d, Zagreb - glavni projekti za sko blato Putovi d.o.o., Grude - izgradnja prilaznih putova Konstruktor inženjering d.d., Split izgradnja: akumulacije, ulazne građevine, dovodnoga tlačnog tunela, vodne i zasunske komore, tlačnog cjevovoda, strojarnice, donjega kompenzacijskog bazena i odvodnoga zatvorenog kanala Konzorcij Mostar (Končar, EnergoControl, Litostroj) i Montavar iz Slovenije isporuka, montaža i puštanje u rad elektrostrojarske opreme Ostale su tvrtke koje su sudjelovale u planiranju, projektiranju, pripremi i izgradnji sko blato: Ugovaratelji: Elektroprojekt d.d, Zagreb, Konstruktor inženjering d.d., Split, Putovi d.o.o., Grude, Promark d.o.o., Mostar, Građevinski fakultet, Mostar, Montavar metalna nova, d.o.o. Maribor, Končar KET d.d., Zagreb, EnergoControl Zagreb d.o.o., Zagreb, Alfa therm d.o.o., Mostar, Dalekovod d.d., Zagreb, Institut za elektroprivredu i energetiku d.d., Zagreb, Strojarski fakultet, Mostar, Unis telekom d.d., Mostar, Kamir d.o.o., Široki brijeg, Energetic electronic d.o.o., Čitluk Njihovi kooperanti: Končar GIM d.d., Zagreb, Končar INEM d.d., Zagreb, Končar sklopna postrojenja d.d., Zagreb, Končar METALNE KON- STRUKCIJE d.d., Zagreb, Končar DIST d.d., Zagreb, Končar - Mjerni transformatori d.d., Zagreb, Končar Institut za elektrotehniku d.d., Zagreb, Litostroj power, Ljubljana, IGH d.o.o., Mostar, Geotehnika 94 d.o.o., Mostar, SZR Pušina - company, Drinovci, Konstruktor Neretva d.o.o., Čapljina, Velbos d.o.o., Sarajavo, OB produkt d.o.o., Čapljina, GO S gradnja, Mostar, Mosor, Široki brijeg, T.A.J.M., Široki Brijeg, Turboinštitut d.d., Ljubljana, Brinell d.o.o., Sinj, Spin d.o.o., Posušje, Siemens AG, Erlangen, Njemačka, Montavar metalac d.o.o., Nikšić, Montavar projekt d.o.o., Ljubljana, LA&CO d.o.o., Maribor, Indenna dvigala d.o.o., Ljubljana, Frili d.o.o., Ljubljana, Telem d.o.o., Maribor, Soko group d.o.o., Mostar, Andino d.o.o., Ljubljana, Trišnik d.o.o., Jajce sko blato 58 59 sko blato
Hidroelektrana Mostarsko blato je svečano puštena u rad 13. svibnja 2010. godine kao druga hidroelektrana (nakon HE Peć Mlini) koju je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar izgradila od 1995. godine. Zbog stalnoga rasta potreba za električnom energijom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je u nizu dogovora s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore i Siemens Strabag skupine 1997. godine održala sastanak na kojemu je za razvojni projekt s najvećim prioritetom odabran Hidroenergetski projekt Mostarsko blato. Iz raspoložive dokumentacije razvidno je da je Energoinvest 1977. godine izradio studiju PAsko blato- približni srednji poticaj za razdoblje 1928.-1965. godina. Ista tvrtka 1982. godine izradila je još nekoliko projekta, a 1985. godine Konzorcij Mostarko blato izradio je projekt Predizvedbene studije sveobuhvatnosti resursa- razvoj kraškog regiona Mostarsko blato. Konačno, 1998. godine izrađena je Predizvedbena studija u suradnji s Mannesmann Anlagengan Austrija, Simens Aktienges i Strabag Östereich iz Austrije. sko blato 60 61 sko blato
Postrojenja sko blato je derivacijska elektrana koja se sastoji od 9 građevinsko energetskih objekata: akumulacijski bazen, ulazna građevina, dovodni tlačni tunel, vodna i zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, donji kompenzacijski bazen, odvodni zatvoreni kanal i priključni dalekovod. Svi su objekti hidroelektrane smješteni na području općine Mostar, tj. u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Akumulacijski bazen Akumulacija sko blato sastoji se od nizvodne i uzvodne akumulacije spojene spojnim kanalom ukupnoga volumena oko 1.600.000 m 3 i služi za jednodnevno izravnanje voda s kotom normalnoga uspora 223,50 m n.m. Minimalna je radna razina u bazenu 221,50 m n.m. (radna oscilacija razine bazena je 2 m). Bazen je u najnižem dijelu polja gdje se voda skuplja i odakle su počinjala plavljenja, kao i evakuacija vode kroz prirodne ponore i vodoprivredni tunel prokopan neposredno iza Drugoga svjetskog rata. Iz toga tunela voda je uređenim brzotokom na padu od ~180 metara neiskorištena, preko 50 godina otjecala u rijeku Jasenicu. Ulazna građevina Ulazna građevina dovodnoga tunela kao i trasa tunela smještena je 50 m južno od postojeće ulazne građevine za velike vode (optočni tunel Varda). Objekt je ulazne građevine konstruktivno podijeljen u dva dijela koji su međusobno dilatirani u dva dijela i to: dio uzvodno od rešetke (uzvodni krilni zidovi, taložnica) i dio nizvodno od rešetke (prijelaznog dijela kojima se voda dovodi od pravokutnoga dijela rešetke 7,50 8,00 m (v š) do profila zatvarača 4,00 4,20 m (v š), pogonskoga objekta za smještaj zatvarača i pripadne opreme veličine 6,70 4,20 m, odzračnog okna dimenzija 1,0 1,20 m), prijelaznoga dijela kojim se voda dovodi iz pravokutnoga oblika zatvarača na potkovasti profil tunela. Dno ulazne građevine smješteno je na razini dovodnoga tunela, tj. na koti 214,00 m n.m. Taložnica je pravokutnoga oblika dimenzija 8,0 17,40 m i dubine 2,0 m ispod sko blato 62 63 sko blato
razine dna dovodnoga kanala akumulacije. Dno je taložnice na visini 217,00 m n.m. Zatvaračnica se sastoji od prostora za remont zatvarača i prostora za smještaj servo-motora koji je na koti iznad razine maksimalnoga vodostaja 230,60 m n.m. Ulazna građevina vodoprivrednog tunela Varda Ta je građevina smještena uz ulaznu građevinu dovodnoga tunela, a služi za evakuaciju preljevnih voda s platoa Mostarskoga blata ukoliko hidroelektrana nije u mogućnosti ispuštati dovoljnu količinu vode prema važećim dozvolama. Upravljanje je tim objektom u nadležnosti vodoprivrednog poduzeća AVP Jadranski sliv Mostar koji je ujedno i vlasnik objekta, a manipulacije se vrše u koordinaciji predstavnika AVP Jadransko more Mostar i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Dovodni tunel Dovodni tunel za sko blato prokopan je kroz brdo Nesradin, a ulazna građevina smještena je 50 m južno od postojeće ulazne građevine. Početak dovodnoga tunela, tj. stacionaža 0.000 km je na kraju prelaznoga dijela ulazne građevine, a kraj je na spoju tunela i zasunske komore. Duljina je dovodnoga tunela 2.207 m s kotom dna ulaza na 214,00 m n.m. i kotom izlaza na 196,34 m n.m., s konstantnim padom od 0,080%. Dovodni tunel projektiran je kao potkovičasti profil s kalotom radijusa 2,1 m, bočne stranice kao dio kružnoga luka radijusa 2,90 m i dno kao ravna ploča širine 2,80 m. Na stacionaži tunela 2+181.00 novi tunel prelazi preko postojećega tunela. Dno novoga tunela nalazi se oko 10 m iznad tjemena postojećega tunela. Tunelska obloga izvedena je kao betonska i armiranobetonska u ovisnosti od kategorije tunelskoga iskopa. Debljina obloge iznosi 30 cm, s tim da je i prekoprofilski iskop zapunjen betonom iste marke. Nakon betoniranja obloge tunela, izvršeno je kontaktno injektiranje duž cijeloga tunela. Na nizvodnoj strani tunela izveden je pristupni tunel duljine oko 140 m s tlačnim vratima za pristup u tlačni tunel. Vodna komora Na kraju dovodnoga tunela smještena je vodna komora za kompenziranje vodnih oscilacija u tunelu koje nastaju zbog promjene opterećenja turbina kao i zbog sko blato 64 65 sko blato
racionalizacije dimenzija tlačnog cjevovoda. Odabrani je tip raščlanjena vodna komora s prigušivačem, donjom komorom, vertikalnim šahtom i gornjim bazenom. Prijelaz iz dovodnoga tunela u vodnu komoru radi na načelu grla-prigušnice kojim se ublažava oscilacija sustava. Prigušnica je kružnoga poprečnog presjeka promjera 3,2 m, počinje iznad tjemena tunela na koti 201,00 m n.m. i završava na koti 206,00 m n.m. Donja komora sprječava prodor zraka u tlačni cjevovod do turbine, koso je položena s početkom na koti 204,50 m n.m. i završetkom na dnu vertikalnoga šahta na koti 207,00 m n.m., horizontalne duljine 47,0 m, potkovičastoga oblika svijetloga promjera 6,5 m debljine betonskih zidova od 0,6 do 0,8 m. Vertikalni je betonski šaht kružnoga poprečnog presjeka promjera svijetloga otvora od 7,0 m, visine 30,5 m (od 205,50 do 236,00 m n.m.) i debljine zidova 0,5 m. Gornji bazen vodne komore je kružnoga poprečnog presjeka s kotom dna 231,20 m n.m. i vrha bazena na koti 236,00 m n.m., promjera 25 m, volumena oko 2.300 m 3. Zasunska komora Zasunska komora smještena je 26,40 m nizvodno od priključka vodne komore, tlocrtnih je dimenzija 10,70 9,70 m. Temeljna ploča nalazi se na koti 192,85 m n.m., a os cjevovoda je na koti 197,84 m n.m. Objekt zasunske komore u kojem je smještena upravljačka oprema lociran je na platou ispred izlaznoga portala dovodnoga tunela. U prostor zasunske komore tlocrtnih dimenzija 8,50 9,50 m smještena je oprema: servomotor i uljno-tlačna naprava leptirastoga zatvarača, mosna dizalica, oprema za napajanje električnom energijom i telekomunikacijsko-informatička oprema. Tlačni cjevovod Tlačni cjevovod unutarnjega promjera 3 m povezuje zasunsku komoru i strojarnicu. Tlačni cjevovod nastavlja se na zasunsku komoru gornjim koljenom, a potom nastavlja ka donjem koljenu i račvi ispred strojarnice. Tlačni čelični cjevovod sastoji se od podzemnoga i nadzemnoga dijela. Spoj na proizvodne grupe izveden je dvokrakom sko blato 66 67 sko blato
simetričnom račvom u kojoj se promjer cijevi smanjuje s 3 m na 2 1,6 m. Os cjevovoda na izlazu iz zasunske komore nalazi se na koti 197,84 m n.m., dok je os cjevovoda na ulazu u strojarnicu na koti 45,00 m n.m. Ukupna duljina cjevovoda od leptirastoga zatvarača u zasunskoj komori do početka račve je 355,225 m i to nadzemni dio duljine 240,152 m te ukupni dio od srednje čvrste točke do početka račve 115,073 m. Cjevovod se temelji na ukupno 16 oslonaca. Račva je izvedena kao dvokraka s kutom između krakova od 60 stupnjeva. Ukupna duljina račve od kraja donjega koljena do spoja s predturbinskim zatvaračem je 15,25 m. Unutarnji promjer račve na početku je 3,0 m, a izlazni promjer prema krakovima je 1,60 m. Na izlazu iz zasunske komore i neposredno prije račve izvedeno je temeljenje cjevovoda na čvrstim masivnim armiranobetonskim blokovima. Pristup u cjevovod osiguran je iz zasunske komore kroz reviziona vratašca koja su ugrađena nizvodno od zatvarača, te rezervni pristup s platoa 87,60 m n.m. na mjestu prijelaza cjevovoda iz nadzemnog u podzemni dio. Strojarnica Strojarnica je vanjski objekt tlocrtnih dimenzija 24,23 21,90 m, dijelom ukopan u zemlju, a dijelom nadzemni. Smještena je na desnoj obali rijeke Jasenice, uzvodno od slapišta postojećega brzotoka, a postavljena je gotovo paralelno toku Jasenice u podnožju brda Dobraljina. Pod zemljom je blok strojarnice koji je masivna armirano-betonska višeetažna konstrukcija u kojoj su dijelovi račve tlačnoga cjevovoda, predturbinski leptirasti zatvarači, 2 turbinske spirale, 2 turbine tipa Francis, 2 trofazna sinkrona generatora i difuzorski pločasti zatvarači. Visina je toga dijela strojarnice 12,95 m i završava montažnim platoom na koti 55,30 m n.m. sko blato čine zgrada strojarnice u kojoj je prostor za smještaj proizvodne grupe pojedinačne instalacije 30 MW, prostor za ljude i opremu i zračnog voda naponske razine 110 kv kojim se elektrana spaja na sustav. Smještena je na desnoj obali rijeke Jasenice, uzvodno od slapišta postojećega brzotoka, a postavljena je gotovo paralelno toku Jasenice. Strojarnica je funkcionalno podijeljena u dva dijela: Blok strojarnice je masivna armiranobetonska više etažna građevina smještena nastavno na račvu tlačnoga cjevovoda kojim se voda dovodi na turbine. S nizvodne se strane voda iz turbina odvodi preko donjega kompenzacijskog bazena i dvije preljevne klapne odvodnim kanalom u rijeku Neretvu i preko treće preljevne klapne u korito Jasenice. Blok je strojarnice dimenzija 29,20 16,90 17,20 m, s najnižom kotom 38,30 m n.m. (drenažni bunar). U bloku su ugrađene dvije proizvodne grupe instalirane snage 30 MW s priključkom tlačnoga cjevovoda na turbine tipa Francis, s horizontalnom osi na koti 45,00 m n.m., te na osnom razmaku 8,0 m. Na najnižoj sko blato 68 69 sko blato
koti s nizvodne strane bloka smješteni su turbinski odvodi difuzori s utorima za nizvodne pločaste zatvarače. Hala je strojarnice nadzemni objekt smješten na podzemnom bloku strojarnice i dijelom na podrumskoj etaži prigradnje. Tlocrtni gabarit hale zajedno s prigradnjom iznosi 40,45 16,90 m, visina je prigradnje 10,50 m, a visina je 12,20 m od uređenoga terena do vijenca kosoga krova. Hala natkriva pogonski prostor oba generatora koji se nalaze na koti 55,30 m n.m. Tu su smješteni montažni otvori u podu za spuštanje i izvlačenje opreme s najnižih etaža te stubište koje povezuje sve podzemne etaže. Iznad platoa instalirana je mosna dizalica nosivosti 100 tona. Donji kompenzacijski bazen Objekt donjega bazena obuhvaća prostor površine od 10.600 m 2 nizvodno od strojarnice u koji dolaze vode rijeke Jasenice, elektrane sko blato i postojećega brzotoka vodoprivrednoga tunela. Funkcija je toga objekta reguliranje protoka rijeke Jasenice i protoka prema odvodnome kanalu, tj. rijeci Neretvi. Na kraju donjega bazena ugrađene su 3 klapne za regulaciju protoka voda. sko blato 70 71 sko blato
Objekt sačinjavaju: bazen, preljevna ustava na izlazu ka rijeci Jasenici i mostovna ustava na ulazu u odvodni kanal ka rijeci Neretvi. Odvodni kanal Odvodni kanal izvodi se za mogućnost evakuacije ukupnoga instaliranog protoka od 40 m 3 /s, čime je osiguran potpuno neovisan rad elektrane od kapaciteta nizvodnoga korita rijeke Jasenice. Odvodni kanal sastoji se od: ulazne građevine, slapišta, odvodnoga kanala-tunela, izlaznog portala kanala-tunela, odvodnoga trapeznoga kanala i uređenoga ušća u Neretvu. Ulazna građevina izvedena je s dva preljevna polja širine 5 m koja su opremljena preljevnim klapnama. Kapacitet je preljevnih polja sa spuštenim zatvaračima 40 m 3 /s. Slapište je formirano između kraja preljeva i početka tunela da bi se u potpunosti umirile vode prije ulaska u tunel. Slapište je betonska građevina pravokutnoga profila i širine dna od 12,3 m. Odvodni kanal tunel je izveden kao zatvoreni od st 0+225 do st 2+315,6 km kao približno pravokutni profil dimenzija 4,0 2,0 m koji je s gornje strane zatvoren pločom u obliku polukružne kalote. U kanalu je osiguran protok sa slobodnim vodnim licem od 40 m 3 /s, a izveden je s padom od Ulazna građevina odvodnoga kanala Poprečni presjek sko blato 72 73 sko blato
0.002 m/m, odnosno kota dna na početku je 44,20 m.n.m. a na kraju 39,59 m.n.m. Izlazni portal na st.0+225 km izveden je kao armirano-betonski ravni potporni zid visine 6,5 m i duljine 36,70 m. Od izlaznoga portala do ušća u Neretvu nalazi se otvoreni trapezni betonski kanal. Zaštite od erozije na ušću s Neretvom spriječena je slaganjem većih kamenih blokova uz sukcesivno zasipanje spojeva kamenih blokova betonom. Ušće je odvodnog kanala na koti 39,60 m n.m. desne obale rijeke Neretve. Priključni dalekovod Hidroelektrana Mostarsko blato uključena je u elektroenergetski sustav preko dva dalekovoda DV 110 kv MOSTAR 4 (TS Čule) i DV 110 kv MOSTAR 5 (TS Rodoč). Rasklopno postrojenje 110 kv - HIS Rasklopno postrojenje 110 kv je visokonaponsko metalom oklopljeno postrojenje, koje kao izolacijski medij koristi plin SF 6, odnosno sumporni heksafluorid. To je rasklopno postrojenje tip 8DN8 marke Siemens, sastoji se od jednostrukoga sustava sabirnica i pet polja: dva transformatorska polja (polje =E1 i =E5), dva dalekovodna polja (polje =E2 i =E4) i jednoga spojnog i mjernog polja (polje =E3). Prekidači su s motorno-opružnim pogonom i sa SF6 plinom za gašenje električnoga luka. Svi su rastavljači s elektromotornim pogonima. sko blato 74 75 sko blato
Upravljanje agregatima Agregatima sko blato može se upravljati lokalno/ručno, lokalno/automatski s ormara upravljanja agregatima i daljinski iz centralne komande preko SCADA sustava. Vlastita potrošnja elektrane Osnovno napajanje vlastite potrošnje elektrane realizirano je s odcjepa generatorskih sabirnica s oba agregata preko =TVP1 10,5/0,4 kv i =TVP2 10,5/0,4 kv. Rezervno napajanje elektrane realizirano je preko rasklopnoga postrojenja 10(20) kv koje se napaja s dalekovoda RP 10(20) kv DV1 Jasenica, odakle se preko kućnoga transformatora =TVP3 10/0,4 kv vrši rezervno napajanje vlastite potrošnje elektrane. Sigurnosno napajanje elektrane realizirano je preko diesel-agregata 440 kv i to samo za potrošače nužne potrošnje u glavnom razvodu elektrane. sko blato 76 77 sko blato
Tehničke karakteristike Osnovni podaci Broj agregata 2 kom Instalirana snaga 60 MW Instalirani protok 40 m 3 /s Tehnički minimum 10 MW Srednja godišnja proizvodnja 167 GWh Hidrološki podaci Volumen ukupnih poplavnih voda (povratno razdoblje 100 g.) 163 mil.m 3 Površina plavljenja (povratni period 100 g.) 25,20 km 2 Srednji godišnji dotok 15,3 m 3 /s Energetski podaci Ukupna zapremina akumulacije 1,6 mil.m 3 Korisna zapremina akumulacije 1,25 mil.m 3 Kota maksimalne razine akumulacije 224,50 m n.m. Maksimalna radna kota 229,00 m n.m. Normalna radna kota 223,50 m n.m. Minimalna radna kota 221,50 m n.m. Maksimalni bruto pad 181,0 m Maksimalni neto pad 177,7 m Energija od 1 m 3 vode 0,416 kwh Količina vode za proizvodnju 1 kwh 2,4 m 3 Turbine Proizvođač Litostroj - Ljubljana Tip turbine FvT 1,43/160-15 Izvedba Vertikalna Francis Broj turbina 2 kom Nazivna snaga za Q=18m 3 /s i H n =178,2 m 29,960 MW Maksimalna snaga za Q=20m 3 /s i H n =177,4 m 32,65 MW Optimum turbine za Q=16,5m 3 /s i H n =170 m 26,5 MW Nazivni neto pad 172,0 m Maksimalni neto pad 177,7 m Nazivni protok 18 m 3 /s Maksimalni protok 20 m 3 /s Nominalni broj okretaja 500 min-1 Broj okretaja kod pobjega 850 min-1 Smjer vrtnje desni Stupanj korisnosti u optimumu turbine 95,64% Promjer radnog kola 1,43 m Turbinski regulator - tip DTR-02 Trofazni sinkroni generatori S 3755-12 Proizvođač Končar Zagreb Broj generatora 2 kom Nazivna prividna snaga 35,3 MVA Nazivni napon 10,5 ±5% kv Nazivna struja 1941 ±5% A Nazivna frekvencija 50 Hz Faktor snage cos φ 0,85 Broj faza 3 Spoj faza zvijezda Broj polova 12 Masa rotora 84.998 t Masa statora 64.143 t Sustav uzbude statička samouzbuda Uzbudna struja, nazivna 702,16 A Uzbudni napon, nazivni 66,00 V sko blato 78 79 sko blato
Blok transformatori - trofazni uljni TBP 35300-123/A Proizvođač Broj transformatora Grupa spoja Nazivna snaga Nazivni napon VN/NN Nazivna struja VN/NN Način hlađenja Dizalice Mosna dizalica u strojarnici Mosna dizalica u zasunskoj komori Viseća mosna dizalica u strojarnici Vitlo na difuzorskim zatvaračima Končar Zagreb 2 kom YNd5 35 300 kva 115 ± 2 2,5 % / 10,5 kv/kv 177,2 / 1940 A/A ONAN/ONAF 100/10 t 14 m 20 t 7,8 m 5 t 3,7 m 8 t S otvorenja Nakon otvorenja HE Peć Mlini (2004.) sko blato druga je hidroelektrana u sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koju je to poduzeće izgradilo i pustilo u pogon 13. svibnja 2010. Agregat br. 2 sinkroniziran je na mrežu u 12:42, a agregat br. 1. u 12:45. sko blato 80 81 sko blato
JEDNOPOLNA SHEMA HE MOSTARSKO BLATO sko blato 82 83 sko blato
Zaštita okoliša Studijom zaštite okoliša (Verbundplan & Elektrorpivrede HZ HB, HPP Mostarsko blato) iz 2001. godine došlo se do uglavnom pozitivnih rezultata istraživanja o utjecaju na okoliš sko blato. Imajući u vidu gubitak površine u području akumulacije i elektrane, te smanjivanja poplavljenih područja kao i povećanja poljoprivrednoga zemljišta, vrsta i broj postojećega bilja-nasada je promijenjen. Utjecaja na mikro klimu gotovo da i nema, tj. mogu se očekivati relativno umjerene. Izgradnja elektrane omogućila je brojne privremene poslove i daje dodatnih poticaj regiji, posebice u sociološkome i psihološkome smislu. sko blato planirana je kao elektrana koja se na najbolji mogući način uklapa u dani okoliš. Prednost je projekta elektrana s prioritetom proizvodnje el. energije u zimskoj sezoni. Voda se iz polja evakuira na isti način kao i dosada, ali se to sad radi u svrhu proizvodnje električne energije koja je potrebna regiji. Propusni kapacitet rijeke Jasenice nije bitno promijenjen, a potrebne su regulacijske mjere poduzete. Realizacijom projekta stvorili su uvjeti za povećavanje površine Protočni trakt elektrane Na temelju članka 12. Pravilnika o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenta na vodama i obalnom vodnom zemljištu (Sl. Novine F BiH br. 71/09) izrađen je Operativni plan HE Mostarsko blato za slučaju incidentnog zagađenje voda. Tim se planom utvrđuju postupci i mjere koje se poduzimaju u slučajevima akcidenata na vodama i obalnom vodnom zemljištu, s ciljem provođenja zaštite voda i voda mora u slučajevima incidentnoga zagađenja voda. Na temelju zahtjeva definiranih člankom 2. i 4. Pravilnika o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i vanjskih planova intervencije (Sl. novine FBiH broj 68/05), urađen je Plan sprječavanja nesreća / incidenata opasnih za okoliš. Planom je propisan postupak reagiranja u cilju sprječavanja nastanka i širenja nesreća / incidenata opasnih za okoliš. sko blato 84 85 sko blato
koja se može koristi u poljoprivredne svrhe, i to je osim električne energije jednako važan čimbenik. Sprječavanje od poplava Prije izgradnje elektrane krško polje Mostarko blato bilo je pod vodom. Oko 1500 ha je svake godine plavilo s razinom vode 2,90 m na kraju polja. U tijeku Drugoga svjetskoga rata izgrađen je tunel Varda za evakuaciju voda, ali je kapacitet tunela, a posebice rijeke Jasenice bio nedovoljan za spriječavanje poplave u tijeku vegetativnoga razdoblja s toga je to polje bilo uglavnom neiskorišteno. Od izgradnje sko blato 2010. godine naselja uz rub Mostarskoga blata niti jednom ni plavila. Smanjenje emisije štetnih plinova Hidroelektrana Mostarsko blato pri proizvodnji električne energije pridonosi smanjenju emisije štetnih plinova u iznosu od 150.000 tona CO 2. /god. čime na najbolji mogući način čuvamo okruženje za buduće generacije i proizvodimo konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom uz smanjenje stakleničkih plinova i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji. Izdaje JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar Ulica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar, BiH Tel.: +387 36 33 57 00 Faks: +387 36 33 57 77 ephzhb@ephzhb.ba Naklada 500 primjeraka Priprema Sektor za odnose s javnošću Fotografije Arhiv EPHZHB Grafičko oblikovanje i tisak Fram Ziral, Mostar Mostar, studeni 2013. godine Proizvodnja električne energije Raštani b.b., 88000 Mostar, BiH Tel.: +387 36 34 63 82 Faks: +387 36 34 61 32 Elektronička pošta: he.mostar@ephzhb.ba sko blato Ulica Jasenica b.b., 88000 Mostar, BiH Tel.: +387 36 48 62 34 Faks: +387 36 48 62 41 Elektronička pošta: he.mostarsko.blato@ephzhb.ba sko blato 86
www.ephzhb.ba