Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

Σχετικά έγγραφα
Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Kaskadna kompenzacija SAU

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Treća vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Obrada signala

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

numeričkih deskriptivnih mera.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu

Digitalno regulisani pogoni jednosmerne struje. Primena mikroprocesora u energetici predavanje 7 (Novembar 2009)

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

5. Karakteristične funkcije

( , 2. kolokvij)

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

IZVODI ZADACI (I deo)

REGULISANI ELEKTROMOTORNI POGON SA DIREKTNOM KONTROLOM MOMENTA ASINHRONOG MOTORA

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Operacije s matricama

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

Peta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

10. STABILNOST KOSINA

18. listopada listopada / 13

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Peta vežba. Regulisani elektromotorni pogon sa direktnom kontrolom momenta asinhronog motora

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Reverzibilni procesi

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zaporedja. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 22. oktober Gregor Dolinar Matematika 1

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

IFOC_IREG. Matlab/Simulink model indirektne vektorske kontrole asinhronog motora u dq-koordinatnom sistemu sa diskretnom strujnom regulacijom

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Elementi spektralne teorije matrica

Upravljanje u mehatroničkim sustavima

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Transcript:

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje Osnovne karakteristike Načini realizacije (aktuatora) Rad u 2 ili 4 kvadranta Rad u proširenom opsegu brzina

Naponski izvor naponski upravljivi izvor u c u a M u c A u u a e 1 R i a a e / 1 pt a m m m 1 ptm f

Strujni izvor strujni upravljivi izvor u c M u c A i m e m m 1 ptm f

Poređenje statičkih mehaničkih karakteristika Naponski izvor (naponsko napajanje) m m2 m m1 Strujni izvor (strujno napajanje) m m2 m m1 m m

Ukoliko je mehanička karakteristika opterećenja nezavisna od brzine Naponski izvor (naponsko napajanje) m m3 Strujni izvor (strujno napajanje) m m3 Za m e2 nemamo ustaljeno stanje (nema radne tačke). m m m e2 m e3

Naponsko napajanje: sporiji odziv statička stabilnost radne tačke nema kontrole nad strujom (prevazilazi se regulatorom struje) Strujno napajanje: brži odziv (!) statička stabilnost radne tačke - prevazilazi se regulatorom brzine neposredna kontrola nad strujom (momentom)

Regulisani pogon sa regulatorom brzine sa jednosmernim motorom napajanim iz strujnog izvora m m Reg. uc A i m e 1 ptm f

Praktična realizacija strujnog izvora Naponski izvor + regulator struje m m Reg. u c A u Ke 1 pt u a e e 1 R i a a me / 1 pt a f 1 ptm realni strujni izvor T T T T T T e a e a a m

Brzina promene brzine je značajno manja od brzine promene struje indukta. Pri promeni i ~ važi 0 i e 0 a Ako uzmemo PI - regulator : K 1 pt i i pt i kompenzacija T i = T a Optimizacija po modulu 2 T e t t realni strujni izvor: 1 1 2 2 1 p 2Te p 2Te 1 p 2Te 0 0

Regulator brzine: Reg. 1 1 p2t e m e 1 pt m f F p K F p 1 pt pt K 1 p T K 1 p T f 0 2 2 p T Tm 1 p 2Te p T Tm 1 p 2Te K K f F w F ( p) 1 F ( p) 0 p 0

F w F w Funkcija spregnutog prenosa brzinske petlje p p Primenom optimizacije: gde je a=2+1 K 1 p T 1 2 1 2 p T Tm p Te K p T K 1 p T 3 2 m 2 e m p T T T p T T p T K K a 3 2 1 0 - željeni relativni faktor prigušenja zatvorene brzinske petlje. 1 Tm Sledi da je: K a2t f a T a T K a 2 1 2 e; e a a a a a a a a a a 2 2 1 0 2 2 1 3 Tm 2T e

Regulisani elektromotorni pogon sa motorom jednosmerne struje - osnovna struktura Prilagođenje reference (soft-start) Zadavanje željenog položaja + - Reg. pol. + - Reg. brzine + Reg. - struje Aktuator u a Reg. pob. M DB DP

Regulisani elektromotorni pogon sa motorom jednosmerne struje bez regulacije položaja Zadavanje željene brzine Prilagođenje reference (soft-start) + - Reg. brzine + Reg. - struje Aktuator u a Reg. pob. M DB

Realizacija bloka za prilagođenje reference Integrator u kontinualnom vremenskom domenu Limit = ±0,5 C f R 0 - u in + u out R M GND Invertuje signal

Realizacija bloka za prilagođenje reference Integrator u diskretnom vremenskom domenu

Realizacija bloka za prilagođenje reference Uticaj pojačanja

Realizacija bloka za prilagođenje reference Uticaj promene limita na ubrzanje Limit = ±0,75

Realizacija bloka za prilagođenje reference Soft-start + filter Limit = ±1,5

Simulacioni blok dijagram Ra = 0.075; PsiFn = 1-Ra; Ta = 30e-3; Tm = 1.92; ktg = 0.05; Kpw = ktg; Tpw = 52.8e-3; Kpi = 0.025; Tpi = 2.6e-3; Tt = 1.66e-3; Kt = 30; Ti = Ta; Ki = 0.3516; Tw = 245.33e-3; Kw = 8.46; mm = PsiFn/2; Vwref1 = 0.5 Kpw; Vwref2 = 0.25 Kpw; LIM_UC = 1; LIM_IA = 2 Kpi; LIM_SS = 0.5 Kpw; Regulator brzine Regulator struje ima isti blok dijagram, ali druge parametre: pojačanje (Ki), vremensku konstantu integralnog dejstva (Ti) i limite integralnog dejstva i izlaza (LIM_IA)

Početna zadata brzina je 0,5 nom. U trenutku t=3s zadaje se brzina 0,75 nom. Opterećenje pogona polovinom nominalnog momenta je u t = 6s

Uticaj limita momenta na odziv regulatora brzine Povećano je željeno ubrzanje u bloku soft starta. Zbog ograničenja struje, ne dostiže se zadata brzina u toku soft-starta.

Statička karakteristika regulisanog pogona m max ω nom slabljenje polja m max 0 m e nom

KOMBINOVANO UPRAVLJANJE (PROMENOM NAPONA INDUKTA I PREKO POBUDE) N: u a f fnom u a e const.

Aktuatori Tiristorski ispravljači (mosne sprege, mrežna komutacija) Više-kvadratni rad Generator jednosmerne struje (Vard Leonard) Čoperi Uprošćeni blok dijagram aktuatora U U u c u a a p Uprošćena prenosna funkcija aktuatora c Ka 1 p T ak T ak =? zavisi od vrste aktuatora

Četvoro- kvadratni rad sa preklopnikom Regulacija brzine za male brzine reversa! Logičko kolo: - promena stanja prekidača samo kada je = 0 - položaj prekidača u funkciji od znaka L d Reg. brzine Reg. struje u c 6x L1 L2 L3 M DB i a i a 0 0 Logičko kolo

Četvoro-kvadratni rad sa dva anti-paralelna mosta (razdeljeno upravljanje) L d Reg. brzine Reg. struje u c 6x L1 L2 L3 M DB 6x i 0 i 0 a a i a 0 Logičko kolo

buffer Logičko kolo Logičko kolo deluje na blokiranje impulsa mosta koji ne treba da vodi. and & 1 and & 1=ON & 1 & 1=ON Pogoni sa razdeljenim upravljanjem mogu da ostvare bržu promenu znaka struje nego pogoni sa preklopnikom.

DCS 800 struktura

SIMOREG struktura (energetski deo)

SIMOREG blok dijagram

DCS 800 Blok dijagram regulacija struje

DCS 800 Blok dijagram upravljanje momentom

DCS 800 Blok dijagram regulacija brzine

Četvoro-kvadrantni rad sa kružnom strujom i 1 L c { 1L1 1L2 1L3 C1 L d M { 2L1 2L2 2L3 C2 DB L c i 2

Četvoro-kvadrantni rad sa kružnom strujom (saglasno upravljanje) Koristi se za ostvarivanje brzih reversa (promene znaka) momenta. C 1 ISP. C 1 ISP. C 2 INV. C 2 INV. 12 180 o m e C 1 INV. C 2 ISP. C 1 INV. C 2 ISP.

U u ( t) u ( t) C1( 1) UC2( 2) C1 C2 u () t C1 Dijagram trenutnih vrednosti napona o C1 45 samo za o C1 C2 90 kružna struja 90 u ( t) u ( t) C1 C2 C1 C2 o C2 45 u () t C2 o ts C2 135 o C1 135 u ( t) u ( t) C1 C2 ts

Kontrola kružne struje i 1 L c Reg. brzine Generator reference i 1 i 1 Reg. struje u c1 6x 1L1 1L2 1L3 C1 L d a M i 1 i i i 1 2 i 2 Reg. struje u c2 6x 2L1 2L2 2L3 C2 DB i 2 L c i 2 i 2

Generator referentnih struja i 1 i i 2 i c cirkulaciona (kružna) struja Po vrednosti, kružna struja bi trebalo da bude minimalna, ali da se tiristori odgovarajućeg mosta održavaju u provodnom stanju. i 2 i 2 i 1 i 1 i i i a 1 2 i c

Vard Leonardova grupa zamajac PM g G M DB Ref. Reg V c A i f

Vard Leonardova grupa (blok dijagram) Vc A u Kak 1 pt ak f 1 pt 1 f i f karakteristika magnećenja fg g eg e m 1/ Ra 1 pt a me fm m m 1 pt m i f pojačanje K O1 ia T a 2 La Tf Ta Tak 2 R a

Vard Leonardova grupa Regulator: PI + PID Regulator brzine PI + Regulator struje PID V c K 1 pt pt - K a 1 ptn1 ptd p T 1 p T n g REG : T T T T F( j) REG : n f d a F( j) trećeg reda. drugog reda.

K REG i f : Regulator brzine REG : REG : PI 1 pt pt Vard Leonardova grupa regulator (PI + PI + PI) Regulator struje K T T F( j) nf F( j) f T T F( j) na a a PI 1 pt na pt na - i f drugog reda. drugog reda. trećeg reda. i f K Regulator struje i f f PI 1 pt nf pt nf V c

Vard Leonardova grupa

Vard Leonardova grupa

Četvoro-kvadrantni čoper u dc 1 2 M DB 4 3

Struktura regulatora Reg. i a Δ komparator 1 3 2 4 Trenutne vrednosti napona struje motora i u dc u a -u dc t t

Upravljanje motorom kod regulacije brzine u proširenom opsegu brzina (sa slabljenjem polja) Reg. Reg. AKT u a e / Ra 1 pt a 1 e m m m 1 pt m f e f i f e nom Reg. e AKT u f 1 pt 1 f i f MOTOR

Merenje elektromotorne sile nije moguće. Izračunava se na osnovu merenja dostupnih veličina. Prvi način: merenjem struje i napona indukta u a ê R a d dt L a Drugi način: merenjem struje pobude i brzine i f f ê

Blok dijagram sistema pri brzini većoj od nominalne Reg. Reg. AKT u a 1/ Ra 1 pt a m e m m 1 pt m e nom const Nelinearno