Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Σχετικά έγγραφα
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Uvod. - linearne jednadžbe. - nelinearne jednadžbe

REAKTORI I BIOREAKTORI

Uvod. B. Zelić: Analiza i modeliranje ekoprocesa, Sustavni pristup modeliranju

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Upotreba tablica s termodinamičkim podacima

Operacije s matricama

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

Postupak rješavanja bilanci energije

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Iterativne metode - vježbe

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ. Lea Jocić ZAVRŠNI RAD. Zagreb, rujan 2015.

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Voda za piće. Otpadne vode. Procesno ekoinženjerstvo voda. Ø otpadne vode iz domaćinstva. Ø industrijske otpadne vode. Ø kanalizacijske otpadne vode

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

( , 2. kolokvij)

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

2.7 Primjene odredenih integrala

OSNOVE MEHANIKE FLUIDA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Analitička geometrija i linearna algebra

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Moguća i virtuelna pomjeranja

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

ZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKALNE KEMIJE

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

TEHNIČKA TERMODINAMIKA

1.4 Tangenta i normala

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

MEHANIKA FLUIDA dio 2

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

9. DIMENZIONIRANJE UREĐAJA ZA PRIJENOS TOPLINE

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE

PRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

konst. Električni otpor

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Reverzibilni procesi

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

Inženjerstvo I Termodinamika 3. dio

Impuls i količina gibanja

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Termodinamički zakoni

IZVODI ZADACI (I deo)

10. STABILNOST KOSINA

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

numeričkih deskriptivnih mera.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Utjecaj izgaranja biomase na okoliš

Termodinamika ne postavlja nikakve hipoteze o strukturi materije. To je eksperimentalna ili empirijska znanost.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

1. Uvod. 2. Procesne jadnadžbe. 3. Metoda Runge-Kutta 4. Reda

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;


Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

A B C D. v v k k. k k

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Danas ćemo raditi: (P. Kulišić: Mehanika i toplina, poglavlje 12)

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

PITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

KEMIJSKO RAČUNANJE. uvod DIMENZIJSKA ANALIZA. odnosi masa reaktanata i produkata zakon o održavanju masa različito zadana količina reaktanata

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Transcript:

Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari množina tvari unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog prostora - množina tvari iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog prostora ± množina tvari nastala (nestala) kemijskom reakijom u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog prostora akumulaija tvari u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava (-) reaktant; (+) produkt B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari početni volumen ULZ n,0 q,0 n q IZLZ KUMULCIJ REKCIJ ULZ IZLZ ± REKCIJ KUMULCIJ B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari početni volumen ULZ n,0 q,0 n q IZLZ KUMULCIJ REKCIJ q q d n n ( ),0 n ± r d dt,0 B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari r ur + + t ( ) u J r t ur J r ( ) u r - akumulaija tvari u proesnom prostoru - prijenos tvari kroz proesni prostor konvekijom - prijenos tvari kroz proesni prostor difuzijom - kemijska reakija B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Prijenos tvari kroz proesni prostor konvekijom r r r r ( ) u u u u + + x y z X y z u r - linearna brzina, vektorska suma brzina pojedinih molekula r u M j ρ S j r u j B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Gustoća toka tvari Gustoća toka tvari (fluks) ur J j ρs Dj ρs Fikov zakon difuzija u jednom smjeru J F DB S d d z B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana energije količina energije dovedena u dif. vremenu u dif. volumen proesnog prostora - količina energije odvedena u dif. vremenu iz dif. volumena proesnog prostora ± količina energije nastala (nestala) kemijskom reakijom u dif. vremenu u dif. volumenu proesnog prostora akumulaija energije u dif. vremenu u dif. volumenu proesnog prostora (-) nestajanje topline; (+) nastajanje topline B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana energije T r ur M j j pj + u T ( ΔHi) ri + ( λ T) J j Hj+ Q t R Q R T M j j p j t r M u T ( Δ H i) j j p j ( λ T ) ur J H j r i - akumulaija energije u proesnom prostoru - prijenos energije kroz proesni prostor konvekijom - energetski učinak svih reakija - prijenos energije kondukijom - prijenos energije molekularnom difuzijom - prijenos energije zračenjem (radijaijom) B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor početni volumen reaktora, KUMULCIJ REKCIJ množina tvari nastala (nestala) kemijskom reakijom u reaktorskom volumenu akumulaija tvari u reaktorskom volumenu B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor početni volumen reaktora, KUMULCIJ REKCIJ ( ± r ) d d n dt B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor idealno miješanje početni volumen reaktora, konst. n bilana množine tvari reaktant KUMULCIJ REKCIJ d d t r t,0 d r X,0,0 t X,0 0 d X r B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 1: Red reakije - kotlasti reaktor reakija 0. reda reakija 1. reda reakija 2. reda r k 0 r k1 r 2 k 2 2 1 t k 0 ( ),0 t 1 ln k,0 1 t 1 2 k ( ) 0,0 0 0 t 0 0 t 0 0 t B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 2: Red reakije - kotlasti reaktor Bilana tvari za reaktant : 0 0 + ( r ) d N dt /: d ( r ) dt Reakija I reda ( r ) k1 d dt k r r 1 Metoda Runge-Kutta t / h / mol L -1 / mol L -1 eksp. model 0,000 1,000 1,000 0,200 0,905 0,818 0,400 0,682 0,669 0,600 0,574 0,547 0,800 0,470 0,448 1,000 0,361 0,366 1,200 0,310 0,299 1,400 0,250 0,245 1,600 0,209 0,200 1,800 0,141 0,164 2,000 0,137 0,134 2,200 0,133 0,110 2,400 0,083 0,090 2,600 0,073 0,073 2,800 0,060 0,060 3,000 0,040 0,049 3,200 0,042 0,040 3,400 0,030 0,033 3,600 0,018 0,027 3,800 0,015 0,022 4,000 0,014 0,018 B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 2: Red reakije - kotlasti reaktor 1.0 0.8 [mol L -1 ] 0.6 0.4 0.2 Parametar rijednost o [mol L -1 ] 1 k [ s -1 ] 2,78 10-4 (k [ h -1 ]) 1 0.0 0 1 2 3 4 t [h] B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 2: Red reakije - kotlasti reaktor Reakijsko vrijeme: t r,0 d ( r ) [mol L -1 ] 1.0 0.8 0.6 0.4 0.2 t r t r,0 X 0 d X ( r ) Simpsonova metoda integraije (-1/r ) [mol -1 L h] 0.0 0 1 2 3 4 60 50 40 30 20 10 C t [h] t r površina ispod krivulje C,0 0 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 [mol L -1 ] B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 3: Red reakije i volumen reaktora - kotlasti reaktor Reakije I reda: k1 d dt P k ( r ) k 2 + 1 Reakije II reda: d dt P k ( r ) 2 2 t [ h ] C [ mol L -1 ] (-r ) [ mol L -1 h -1 ] R [ L ] Konverzij a X [ - ] 0 1,000 1,000 0,2 0,818 0,818 1,221 0,181 0,4 0,670 0,670 1,491 0,329 0,6 0,548 0,548 1,822 0,451 0,8 0,449 0,449 2,225 0,550 1 0,367 0,367 2,718 0,632 2 0,135 0,135 7,389 0,864 3 0,049 0,049 20,085 0,950 4 0,018 0,018 54,598 0,981 5 0,006 0,006 148,413 0,993 6 0,002 0,002 403,428 0,997 7 0,0009 0,0009 1096,633 0,999 8 0,0003 0,0003 2980,959 0,999 9 0,0001 0,0001 8103,089 0,999 t [ h ] C [ mol L -1 ] (-r ) [ mol L -1 h -1 ] R [ L ] Konverzij a, X [ - ] 0 1,000 1,000 0,2 0,833 0,694 1,439 0,166 0,4 0,714 0,510 1,959 0,285 0,6 0,625 0,390 2,559 0,374 0,8 0,555 0,308 3,239 0,444 1 0,500 0,250 3,999 0,499 2 0,333 0,111 8,999 0,666 3 0,250 0,062 15,999 0,749 4 0,200 0,040 24,999 0,799 5 0,166 0,027 35,999 0,833 6 0,142 0,020 48,999 0,857 7 0,125 0,015 63,999 0,874 8 0,111 0,012 80,999 0,888 9 0,100 0,010 99,999 0,899 B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 3: Red reakije i volumen reaktora - kotlasti reaktor 4 40 3 30 n 1 R / L 2 20 1 n 2 10 0 0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 Konverzija, X / - B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana energije kotlasti reaktor količina nastale (nestale) energije kemijskom reakijom u reaktorskom volumenu i iediničnom vremenu količina energije koja se prenese u okolinu u jediničnom vremenu ( ΔH ) r U ( T T ) r p 0 ( ΔH r ) U - standardna reakijska entalpija - ukupni koefiijent prijenosa topline p - ukupna površina kroz koju se izmjenjuje toplina B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari PKR početni volumen reaktora, ULZ n,0 q,0 n q IZLZ REKCIJ množina tvari unijeta u reaktorski volumen u jediničnom vremenu množina tvari iznijeta iz reaktorskog volumena u jediničnom vremenu - množina tvari nestala kemijskom reakijom u reaktorskom volumenu i jediničnom vremenu B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari PKR početni volumen reaktora, ULZ n,0 q,0 n q IZLZ REKCIJ q,0 q n ( ),0 n ± r d B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari PKR idealno miješanje početni volumen reaktora, konst. ULZ n,0 q,0 n q IZLZ n REKCIJ staionarni rad, q,0 q bilana množine tvari - reaktant ( ) q r,0 τ τ - prostorno vrijeme (vrijeme zadržavanja, residene time) q τ τ ( ),0 r,0 r X B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 4: Utjeaj τ na i X u PKR τ ULZ n,0 n početni volumen reaktora, IZLZ 0 0 t q,0 q REKCIJ X τ τ - vrijeme potrebno da kroz reaktor prođe jedan reaktorski volumen B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije 0.0 0 t

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 5: rijeme zadržavanja protočni kotlasti reaktor Bilana tvari za reaktant :,0 τ ( r ) Reakija I reda ( r ) k1 [mol L -1 ] 1,0 0,8 0,6 0,4 0,2,e 0,0 0 1 2 3 4 1.0 t [h] 0.8 Parametar rijednost o [mol L -1 ] 1 k [ s -1 ] 2,78*10-4 (k [ h -1 ]) 1 [mol L -1 ] 0.6 0.4 0.2 0.0 0 2 4 6 8 10 τ [h] B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kotlasti reaktor Primjer 5: rijeme zadržavanja protočni kotlasti reaktor rijeme zadržavanja: τ,0 ( r ) 40 1/(-r ) [mol -1 L h] 30 20 10 τ B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije 0 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 C C,0 [mol L -1 ]

Bilana množine tvari kaskada PKR Bilana tvari za reaktant za n-ti reaktor: Ulaz Izlaz + Nestajanje kumulaija; Staionaran proes: akumulaija 0,0, q,ul, F ul n-1 n-1 n n n+1 n+1, q,izl q,ul B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kaskada PKR Fn-1 F n + ( r n ) n 0 (1) Fn-1 n-1 q,ul (2) ( r ) q n n-1 n + n 0 (3),ul τ q ( r ) n n-1 n,ul n (4) B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kaskada PKR k1 P 1,00 k 1 n τ n n-1 k ( r ) 1 n-1 C / mol L -1 0,75 0,50 P τ n konstantno 0,25 Parametar rijednost C o [mol L -1 ] 1 k 1 [ s -1 ] 2,78*10-4 (k 1 [ h -1 ]) 1 n [ h ] 1 n C [ mol L -1 ] 1 0,500 2 0,250 3 0,125 4 0,063 5 0,031 0,00 n 1 n 2 n 3 n 4 Broj reaktora, n n 5 B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari kaskada PKR 0,6 1 k P 0,5 k 1 P τ n n τ n τ n n-1 uk Parametar k ( r ) 1 n-1 rijednost C o [mol L -1 ] 1 k 1 [ s -1 ] 2,78*10-4 (k 1 [ h -1 ]) 1 τ uk. 1 Broj reaktora n C [ mol L -1 ] 1 0,500 2 0,444 3 0,422 4 0,410 5 0,402 10 0,386 20 0,377 50 0,372 100 0,369 0,368 C / mol L -1 0,4 0,3 0,2 0,1 n τ uk konstantno 0,0 1 10 100 Broj reaktora, n n 1 n 2 n 3 n 4 n B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari PKR u nestaionarnom radu početni volumen reaktora, ULZ n,0 q,0 KUMULCIJ množina tvari unijeta u reaktorski volumen u jediničnom vremenu množina tvari nestala kemijskom reakijom u reaktorskom volumenu i jediničnom vremenu - REKCIJ množina tvari akumulirana u reaktorskom volumenu i jediničnom vremenu B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari PKR u nestaionarnom radu početni volumen reaktora, ULZ n,0 q,0 KUMULCIJ REKCIJ q n ( ),0 ± r d d n dt,0 B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari PKR u nestaionarnom radu idealno miješanje početni volumen reaktora, konst. ULZ n,0 q,0 n nestaionarni rad bilana množine tvari - reaktant KUMULCIJ REKCIJ d d t q,0 d,0 r q,0 dt B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari PKR u nestaionarnom radu Primjer 6: Usporedba kotlastog, PKR i PKRn reaktora kotlasti PKRn PKR X kotlasti PKRn PKR 0 0 idealno miješanje t 0 0 t nestaionarni rad bilana množine tvari reaktant reakija prvog reda B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari ijevni reaktor površina plašta reaktora, Δz diferenijalni volumen reaktora, n,0 n q,0 n (z) n (z + Δz) q,0 q q ( ) n ( ) ( ) z n z+δ z ± r Δ z z+δz ( ) B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari ijevni reaktor idealno strujanje (aksijalni smjer) Δz 0, n površina plašta reaktora, Δz diferenijalni volumen reaktora, staionarni rad n,0 q,0 n (z) n (z + Δz) n q,0 bilana množine tvari - reaktant ( r ) d d z q d d ( r ) q B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari ijevni reaktor Primjer 7: Računanje volumena ijevnog reaktora reakija prvog reda: (-r ) k X 50 %,0 2 površina plašta reaktora, Δz diferenijalni volumen reaktora, t 0;,0 q,0 n (z) n (z + Δz) q,0 n,0 n bilana množine tvari - reaktant q d k d q d k 0,0 d q k,0 ln 0.693 q k B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana množine tvari ijevni reaktor Primjer 8: Usporedba volumena PKR i ijevnog reaktora (CR) reakija prvog reda: (-r ) k X 60 %,0 2,5 PKR q X k,0 CR q ln k,0 PKR CR X,0,0 ln 1,64 B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana tvari Primjer 9: Otvoreno odlagalište otpadne vode,0 ; q,0 PKR Cijevni reaktor isparavanje -k DOTOK reakija * -k ; q ODTOK sedimentaija -k S * kemijska reakija i/ili biodegradaija B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana tvari Primjer 9: Otvoreno odlagalište otpadne vode Mehanizmi gubitka (potrošnje) tvari: Ø isparavanje r k Ø sedimentaija r k S S Ø kemijska reakija i/ili biodegradaija r k B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana tvari Primjer 9: Otvoreno odlagalište otpadne vode Ukupna brzina potrošnje tvari : d dt,0 r + r + r k + k + k k ( ) ( ) * S S Kotlasti reaktor (q,0 q 0): * ( ) exp k t PKR (q,0 q ), staionarni rad: 1 * 1 + k τ,0 Kotlasti reaktor (q,0 q ), staionarni rad:,0 * ( ) exp k τ B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije

Bilana tvari Primjer 9: Otvoreno odlagalište otpadne vode Usporedba PKR i ijevnog reaktora - obrada otpadne vode zasićene 2,4-diklorfenolom (DCP) * - ukupna brzina reakije k * 0.05 h -1 1.0 /,0 [-] 0.8 0.6 0.4 PKR ijevni reaktor 0.2 B. Zelić: naliza i modeliranje ekoproesa, Bilane tvari i energije 0.0 0 20 40 60 80 100 τ [h]