Pouke iz Biblije LISTOPAD STUDENI PROSINAC Knjiga proroka. Jeremije KR ANSKA ADVENTISTI»KA CRKVA 1

Transcript

1 Pouke iz Biblije LISTOPAD STUDENI PROSINAC Knjiga Knjiga proroka Jeremije KR ANSKA ADVENTISTI»KA CRKVA 1

2 Imre Tokics Knjiga proroka Jeremije Pouke iz Biblije Listopad, studeni i prosinac Sadræaj 1. Poziv u proroëku sluæbu 2. Teπke prilike (unutarnje i vanjske) 3. Posljednjih pet Judinih kraljeva 4. Ukor i kazna 5. Prorokove nevolje 6. SimboliËna djela 7. Nastavak nevolja 8. Joπijina obnova 9. Jeremijin jaram 10. Razorenje Jeruzalema 11. Savez 12. Povratak u Egipat 13. Jeremijine upute 2

3 UVOD Mi-yittan Hebrejski jezik, kojim je napisana Biblija, kao i veêina jezika, proæet je idiomima, rijeëima ili izrazima koji imaju drugaëije znaëenje od onog koje nam se u prvi mah Ëini. Jedan takav primjer je izraz miyittan, koji se sastoji od dvije hebrejske rijeëi: mi, upitne zamjenice tko, i yittan, koja znaëi dat Êe. Ovaj izraz znaëi: Tko Êe dati? Meappleutim, u Bibliji na hebrejskom jeziku ovaj izraz izraæava neëiju æelju ili teænju i odnosi se na nekoga tko neπto jako æeli. Na primjer, kada su djeca Izraelova napustila Egipat, suoëavajuêi se s izazovima u pustinji, uzviknula su: Oh, da smo pomrli od ruke Jahvine u zemlji egipatskoj! (Izlazak 16,3) Izraz oh da smo, potjeëe od izraza mi-yittan. U Psalmu 14,7 David izgovara: O, neka doapplee sa Siona spas Izraelu! U hebrejskom jeziku redak ne poëinje rijeëju oh ili o, veê izrazom miyittan. U Knjizi o Jobu 6,8, u retku u kojem Job podiæe glas i kaæe: O,»itajuÊi Knjigu da bi se molba moja usliπala, rijeë proroka Jeremije, o potjeëe od izraza mi-yittan. poêi Êemo na Joπ jedan primjer nalazimo u putovanje, duhovno Ponvljenom zakonu 5,29. PrisjeÊajuÊi se povijesti Boæje providnosti, putovanje koje Mojsije podsjeêa Izraelce na njihovu obuhvaêa najveêe molbu da on, Mojsije, razgovara s dubine ljudske Jahvom umjesto njih, da ne bi umrli. Prema Mojsijevim rijeëima, Jahve, zadovoljan njihovom molbom, tada visinu, sjaj i je rekao: O, kad bi im bilo srce uvi- veliëanstvo naπega jek takvo, da me se vazda boje i dræe Gospodina. sve zapovijedi moje! ( ariê) pokvarenosti i RijeË prevedena kao o zapravo je mi-yittan. Nevjerojatno! Ovdje je Jahve, Bog Stvoritelj, Onaj koji je stvorio prostor, vrijeme i materiju, Onaj koji je pozvao naπ svijet u postojanje, Onaj koji je udahnuo u Adama duh æivotni, upotrijebio izraz koji se obiëno povezuje sa slaboπêu i ograniëenjima karakteristiënim za ljudski rod. Razmiπljajte o slobodnoj volji. Razmiπljajte o granicama onoga πto Bog moæe uëiniti usred velike borbe. Ova upotreba izraza mi-yittan otkriva da Ëak ni Bog neêe pogaziti slobodnu volju (jer onog trenutka kada to uëini, to viπe neêe biti slobodna volja). 3

4 Starozavjetna knjiga koja u najveêoj mjeri otkriva Boæju æelju da Mu ljudi budu posluπni i ljudsku sklonost da ne budu posluπni, jest Knjiga proroka Jeremije, koja Êe biti predmet prouëavanja u ovom tromjeseëju. U vrijeme velikih geopolitiëkih promjena na starom Bliskom istoku, Knjiga proroka Jeremije biljeæi izvjeπtaj o prorokovoj sluæbi i poruci koja mu je povjerena, dok on vjerno i sa æarom propovijeda Boæju vijest narodu koji uglavnom ne æeli sluπati. PoËevπi od poziva upuêenog proroku, Knjiga proroka Jeremije vodi nas kroz nekoliko desetljeêa biblijske povijesti. Gospodin koristi ovog mladiêa (poslije starca) da objavi osnovne istine koje su temelj biblijske vijesti od samog poëetka. Od svih duhovnih istina iznijetih u knjizi, sljedeêe rijeëi izriëu bît onoga πto Gospodin traæi od svojeg naroda: Ovako govori Jahve: Mudri neka se ne hvale mudroπêu, ni junak neka se ne hvali hrabroπêu, ni bogati neka se ne hvali bogatstvom. A tko se hvaliti hoêe, neka se hvali time πto ima mudrost da mene spozna. Jer ja sam Jahve koji tvori dobrotu, pravo i pravdu na zemlji, jer to mi je milo rijeë je Jahvina. (Jeremija 9,22.23)»itajuÊi Knjigu proroka Jeremije, poêi Êemo na putovanje, duhovno putovanje koje obuhvaêa najveêe dubine ljudske pokvarenosti i visinu, sjaj i veliëanstvo naπega Gospodina, koji s tih visina podiæe svoj glas i obraêa se nama, palim ljudskim biêima: Mi-yittan, kad bi im srce bilo svagda takvo! Dr. Imre Tokics ravnatelj je katedre za Stari zavjet na AdventistiËkom teoloπkom fakultetu u Pecelu u Maapplearskoj. Profesor je Starog zavjeta i hebrejskih vjerskih znanosti, a takoappleer ima i titulu doktora prava. 4

5 POUKA rujna 3. listopada Poziv u proroëku sluæbu Prije nego πto te oblikovah u majëinoj utrobi, ja te znadoh; prije nego πto iz krila majëina izaapplee, ja te posvetih, za proroka svim narodima postavih te. (Jeremija 1,5) Biblijski tekstovi: Izaija 1,19; Jeremija 7,5-7; 1. o kraljevima 2,26; Jeremija 1,1-5; Izaija 6,5; Jeremija 1,6-19; Matej 28,20. O Jeremijinom æivotu znamo viπe nego o æivotu drugih starozavjetnih proroka. Biografske Ëinjenice u ovoj knjizi pomaæu nam da bolje shvatimo njegovu proroëku sluæbu. Jeremija je izvrπio takav utjecaj na povijest da su mu kao proroku i u Isusovo vrijeme ukazivali poπtovanje. Istodobno, njegov rad mjeren ljudskim mjerilima, postigao je slab uspjeh. Usprkos viπegodiπnjem vatrenom opominjanju i molbama, narod uglavnom nije sluπao vijest koju mu je Gospodin slao preko proroka. Ipak, usprkos protivljenju, Jeremija se nije mogao potkupiti; stajao je kao grad utvrappleeni i kao stup æeljezni, k o zidina bronëana (Jeremija 1,18), ne u svojoj snazi, veê u Gospodnjoj. Jeremijin æivot nije uvijek bio ispunjen radosnim trenucima. Poziv mu je donio patnju, tugu, odbacivanje, Ëak i tamnicu. Joπ teæe mu je bilo πto su mnoge ove nevolje bile pokrenute od strane onih kojima je æelio pomoêi i pokazati im pravi smjer. Tako je Jeremija na svoj naëin doæivio ono s Ëim Êe se Isus suoëiti stotinama godina poslije u istoj zemlji. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlja 11. i 12. 5

6 NEDJELJA 27. rujna PROROCI Proroci su u skladu sa svojim pozivom bili odluëni Ëuvari Boæjeg zakona.»vrsto su se dræali Saveza i Deset zapovijedi (Jeremija 11,2-6). U Miheju 3,8 iznesen je kratak pregled prorokovog rada da objavim Jakovu opaëinu njegovu, Izraelu njegov grijeh. Pojam grijeha je, naravno, besmislen izvan Zakona (vidi Rimljanima 7,7). Koju su poruku proroci uputili narodu? U kojoj se mjeri ta poruka odnosi na nas danas? Izaija 1,19; Jeremija 7,5-7; Ezekiel 18,23 (vidi Matej 3,7-11). 6 Boæji sud se mogao izbjeêi. Meappleutim, dolazio je kada se narod nije odvraêao od svojih zlih putova. Doæivjeti promjenu, meappleutim, nije lako, posebno kada se ljudi naviknu Ëiniti zlo. Cilj poruke koju su proroci upuêivali bio je da narod uvidi koliko su njegova zla djela loπa i kakve ga posljedice Ëekaju ako ih ne odbaci. Ova vijest, naravno, nije bila njihova, veê Gospodnja. Proroci obiëno ne govore o tome kako im je Boæja rijeë otkrivena ili kako su je Ëuli. Katkad im se Bog neposredno obraêao; katkad bi ih Duh Sveti dodirnuo u snovima ili viappleenjima ili, moæda, kao πapat laganog i blagog lahora (1. o kraljevima 19,12). Bez obzira na to kako su primili vijest, proroci su imali zadaêu ne samo prenijeti Boæju volju obiënom narodu, veê, ako je bilo potrebno, iznijeti je i pred kraljeve, knezove i vojskovoapplee. Ovaj zadatak nosio je sa sobom veliku odgovornost: ako kaæu istinu, ovi moêni ljudi mogu ih ubiti; ali ako ne ukaæu na istinu, na njih Êe doêi Boæji sud. ProroËka je zadaêa teπka, i prema onome πto moæemo zakljuëiti na osnovi Biblije, oni koji su primili taj poziv, shvatili su ga ozbiljno. Moæe nam biti drago πto jesu, jer je njihova vijest preko Biblije doπla do nas. U tom smislu njihove rijeëi joπ uvijek prenose vijest, Ëak i danas. Sada se postavlja isto pitanje kao i u Jeremijino vrijeme: HoÊemo li posluπati? to nam proroci nakon toliko mnogo vremena i dalje govore? Koja je njihova osnovna poruka upuêena Boæjem narodu?

7 PONEDJELJAK 28. rujna JEREMIJINO OBITELJSKO PODRIJETLO ProËitajte 1. o kraljevima 1; 2,26. to je prethodilo izgnanstvu Ebjatara u njegov dom u Anatotu? Kada je ojaëao na vlasti, Salomon je u vrijeme sukoba s Adonijom oko prijestolja, sklonio sveêenika Ebjatara s poloæaja i poslao ga u izgnanstvo u njegov rodni grad Anatot, za koji se vjeruje da se nalazio oko pet kilometara sjeveroistoëno od Jeruzalema. Hilkija, Jeremijin otac, bio je Ëlan sveêeniëke obitelji koja je æivjela u Anatotu. Neki smatraju da je Jeremijina obitelj moæda potekla od Ebjatara. Bez obzira na toënost ovog podatka, iz Jeremije 1,1 saznajemo da je prorok imao uzviπeno podrijetlo. Tako vidimo da je tijekom proroëke povijesti Gospodin pozivao razliëite ljude pastire, rabine, ribare, sveêenike u proroëku sluæbu. Kao pripadnik levitskog sveêenstva, Jeremija se od djetinjstva pripremao za sveti poziv. Tijekom tih sretnih godina pripreme nije ni shvaêao da je joπ od roappleenja odreappleen da bude prorok svim narodima, pa je, kad je stigao boæanski poziv, bio preplavljen svijeπêu o svojoj nedostojnosti. Ah, Gospode! Jahve uzviknuo je gle, ja ne umijem govoriti: dijete sam! (Jeremija 1,5.6) (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 258) SveÊenici su trebali biti moralni i duhovni voapplee naroda; dane su im vaæne uloge kojima su vrπili utjecaj na skoro sva podruëja duhovnog æivota naroda. Neki su bili vjerni tom zadatku; drugi su ga zloupotrijebili i prekrπili na naëine koje ne moæemo ni zamisliti. Prorok je, kao πto Êemo uskoro prouëavati u Knjizi proroka Jeremije, snaæno govorio protiv ovih nevjernih sveêenika koji su se pokazali nedostojnima odgovornosti i poziva koji im je bio povjeren. Koje su vaπe duhovne odgovornosti, bilo kod kuêe, u crkvi ili na nekom drugom mjestu? Ako bi neki prorok sada razgovarao s vama o tim odgovornostima, πto bi vam rekao? 7

8 UTORAK 29. rujna POZIV UPU EN JEREMIJI ZA PRORO»KU SLUÆBU ProËitajte Jeremija 1,1-5. to ovaj tekst govori o pozivu koji je bio upuêen Jeremiji? Poput drugih proroka u Starom zavjetu (i Pavla u Novom; vidi Gala- Êanima 1,1; Rimljanima 1,1), Jeremija nije govorio o tome tko ga je pozvao. U ovim redcima bio je vrlo jasan, kao i u ostalim tekstovima u Knjizi proroka Jeremije, da je ono πto je govorio bila rijeë Jahvina. Nema sumnje da ga je ovo njegovo gorljivo uvjerenje osposobilo da ide naprijed usprkos velikom protivljenju, patnji, i nevoljama. Jeremija je primio poziv u trinaestoj godini Joπijine vladavine, oko 627./626. g. pr. Kr. Ne znamo toëno koje je godine prorok bio roappleen, ili u kojem je uzrastu zapoëeo svoju sluæbu. On je sebe, kao πto Êemo vidjeti, smatrao djetetom, nekim tko je previπe mlad za zadatak koji mu je povjeren. ProËitajte Jeremija 1,4.5. Kakvu je sigurnost i snagu Jeremija primio iz ovih rijeëi? Bog je izabrao Jeremiju za proroka prije nego πto se rodio. Bog ga je od trenutka zaëeêa izdvojio za ovu proroëku ulogu. RijeËi prevedene kao posvetih te (5. redak) potjeëu od glagola koji, izmeappleu ostalog, znaëi biti posveêen, biti svet i posvetiti. Njegovo znaëenje je takoappleer povezano sa samom sluæbom u Svetiπtu, jer rijeë svetiπte potjeëe od istog korijena. Misao koju sadræi jest da se neπto ili netko izdvaja za svetu sluæbu. To je ono πto je Bog planirao za Jeremiju, Ëak i prije njegovog roappleenja. Ovi tekstovi ne uëe o pretpostojanju ili predestinaciji. Oni nauëavaju o Boæjem predznanju. Bog zna kraj od samog poëetka. Kakvu utjehu moæemo izvuêi iz ove Ëinjenice usred nevolja s kojima se neizbjeæno suoëavamo? 8

9 SRIJEDA 30. rujna PROROKOVO OKLIJEVANJE Usprkos Gospodnjem uvjeravanju da ga je izabrao za ovaj zadatak, mladiê se uplaπio smatrajuêi da nije dorastao tome. Moæda nije htio prihvatiti zadatak zato πto je poznavao tadaπnje duhovne prilike koje nisu bile nimalo dobre, i zato πto je znao πto mora biti uëinjeno. Usporedite Jeremija 1,6 s Izaijom 6,5 i Izlaskom 4, to je zajedniëko svim ovim dogaappleajima? Nitko od ovih ljudi, koji god razlozi bili u pitanju, nije smatrao da moæe ispuniti zadaêu. Moæda je upravo osjeêaj nedostojnosti i nedoraslosti za tako izuzetan i vaæan posao bio kljuëan preduvjet za proroëku sluæbu. Govoriti u Stvoriteljevo ime? Nije ni Ëudo πto su ustuknuli pred zadaêom, barem u poëetku. Zapazite kako je Jeremija odgovorio kada je primio poziv. Odmah je spomenuo svoju govorniëku nesposobnost, kao πto je uëinio i Mojsije. Izaija je takoappleer u odgovoru spomenuo svoja usta i usne. to god se pod njihovim pozivom podrazumijevalo, znali su da Êe biti obuhvaêeni govor i komunikacija. Primat Êe poruke od Boga i samim tim Êe biti odgovorni da te vijesti objave drugima. Za razliku od nas danas, oni se nisu mogli sluæiti internetom ili slati SMS-poruke. Stupali su u dodir s ljudima licem u lice. Morali su stati pred neprijateljski raspoloæene voapplee ili samovoljni narod i uputiti im oπtre rijeëi prijekora i opomene. Sustezanje ovih buduêih proroka je razumljivo. ProËitajte Jeremija 1,7-10. Koji je odgovor Bog dao Jeremiji? Zaπto nam taj odgovor treba pruæiti nadu i obeêanje u svemu na πto nas je Bog pozvao? 9

10 »ETVRTAK 1. listopada BADEMOVA GRANA Prorok je Boæji svjedok; njegov posao nije da govori u svoje ime, veê u Boæje. Jeremija nije bio pozvan da pronaapplee rjeπenja za probleme koji su vladali u narodu, da postane vaæna osoba ili karizmatiëni voapplea kojega Êe narod slijediti. Jeremijin je zadatak bio da prenese Boæje rijeëi narodu i voappleama. Ovdje nije naglaπena Ëovjekova uloga ili njegove moguênosti, veê Boæja vrhovna vlast i sila. Prorok je trebao uputiti narod Gospodinu, u kojem je jedino poëivalo rjeπenje svih njihovih problema. Ni danas ne bi trebalo biti drugaëije kada smo mi u pitanju. to je Jeremija vidio u svojem prvom viappleenju? (Vidi Jeremija 1,11-19) U veêini prijevoda Biblije hebrejski izraz u 11. retku prevodi se kao grana bademova. Ovaj prijevod, meappleutim, ne doëarava hebrejsku igru rijeëi. RijeË prevedena kao grana bademova ima isti korijen kao glagol bdjeti (uloæiti napore), koji se javlja u 12. retku, kada Gospodin kaæe da Êe On bdjeti nad rijeëima svojim da ih ispuni. Neki tvrde da se srediπnja poruka cijele Knjige proroka Jeremije nalazi u 11. i 12. retku. Boæja rijeë bit Êe ispunjena. Jednoga dana svi Êe vidjeti da se dogaappleaji odigravaju upravo onako kako je Bog rekao. Bog æeli da se Njegov narod okrene od svojih grijeha. On nudi milost i praπtanje, ali nikoga ne prisiljava da bude posluπan i da primi iscjeljenje. Ako Njegov narod ne æeli odgovoriti na Njegov poziv, Njegove rijeëi osude i kazne sigurno Êe se ispuniti kao πto su se ispunile u Knjizi proroka Jeremije nad izraelskim narodom. Kao πto vidimo, Boæje rijeëi ikoje su ovdje izgovorene nisu bile upuêene samo narodu. Gospodin se neposredno obraêao Jeremiji upozoravajuêi ga da se pripremi za protivljenja s kojima Êe se suoëiti. to god se dogaapplealo, Jeremija je primio obeêanje od Boga da je On s njim. Ono Êe mu, kao πto Êemo vidjeti, biti potrebno. Zar nije potrebno svima nama? ProËitajte Matej 28,20. Koje obeêanje moæemo pronaêi u ovom retku dok æivimo u vremenu kakvo je ovo naπe? 10

11 PETAK 2. listopada ZA DALJNJE PROU»AVANJE Martin Luther je u uvodu svojeg komentara Knjige proroka Jeremije zapisao sljedeêe o proroku Jeremiji: Jeremija je bio tuæan prorok, koji je æivio u straπnom i teπkom razdoblju. Njegova proroëka sluæba bila je izuzetno teπka jer se borio s razdraæljivim i tvrdoglavim narodom. On oëito nije postigao veliki uspjeh jer je na svojoj koæi osjetio kako su njegovi neprijatelji postajali sve opakiji. Pokuπali su ga ubiti nekoliko puta. Vrπili su pritisak na njega i πibali ga u viπe navrata. Ipak, doæivio je da vlastitim oëima vidi kako je njegova zemlja uniπtena, a njegov narod odveden u ropstvo. Jeremija je trebao stajati pred narodom Ëetrdeset godina kao svjedok za istinu i pravdu. U vrijeme neusporedivog otpada trebao je æivotom i karakterom posluæiti kao uzor sluæenja jedinome pravom Bogu. Tijekom straπnih opsada Jeruzalema trebao je da sluæiti kao Gospodnji vjesnik. Trebao je najaviti pad Davidove kuêe i uniπtenje prekrasnog Hrama koji je Salomon sagradio. I kad bude baëen u tamnicu zbog svojih neustraπivih izjava, i dalje je trebao otvoreno govoriti protiv grijeha ljudi na visokim poloæajima. Prezren, omrznut, odbaëen od ljudi, konaëno je trebao biti svjedok doslovnog ispunjavanja svojih proro- Ëanstava o propasti koja prijeti i sudjelovati u æalostima i nevoljama koje Êe pratiti uniπtenje osuappleenoga grada. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 258,259) PITANJA ZA RAZGOVOR Jedna od najtuænijih Ëinjenica, pa ipak neπto o Ëemu bismo kao adventistiëki krπêani trebali razmiπljati, jest da je Bog upozorio Jeremiju da Êe se suoëiti s velikim protivljenjem od strane svojeg naroda. ProËitajte ponovno Jeremija 1, Tko Êe mu se suprotstaviti? Koje straπne pouke trebamo nauëiti iz ovoga? Kakav je naπ stav prema proroëkoj rijeëi upuêenoj nama, posebno kada Ëujemo pojedinosti koje nam se ne sviappleaju? Kako nam navod iz knjige Ellen G. White pomaæe da izrazimo straπnu istinu da su se upravo oni koji su trebali objaviti pravog Boga svijetu borili protiv Njega, ruæeêi i napadajuêi Njegovog predstavnika (vidi Propovjednik 1,9)? 11

12 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem.... Neka se vaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoê, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva. (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 328) 12

13 POUKA listopada Teπke prilike (unutarnje i vanjske) Izrael bijaπe Jahvi svetinja, prvina plodova njegovih; tko god od njih jeappleaπe, bijaπe kaænjen; zlo ga snaapplee rijeë je Jahvina. (Jeremija 2,3) Biblijski tekstovi: Suci 2,1-15; 1. o kraljevima 12,26-31; 2. Ljetopisa 33,9.10; Jeremija 2,1-28; 5,2.3. Ako bismo trebali izabrati rijeëi da opiπemo okolnosti u kojima su se ljudi naπli nakon pada u grijeh, bile bi to rijeëi teπke prilike, Ëije razmjere moæemo najbolje razumjeti na osnovi onoga πto je bilo potrebno uëiniti da bismo ih prevladali: Isusova smrt na kriæu. Prilike su bile priliëno teπke s obzirom na krajnje mjere koje su bile potrebne da se one rijeπe. U pozadini mnogih dogaappleaja u Bibliji nalazile su se razliëite teπke prilike. U vrijeme Jeremijine sluæbe nije bilo drugaëije. Boæji narod suoëavao se s mnogim izazovima, iznutra i izvana. Naæalost, usprkos straπnoj vojnoj prijetnji stranih sila, najveêe poteπkoêe su na mnogo naëina dolazile iznutra. Iznutra se nije odnosilo samo na pokvareno vodstvo i sveêenstvo, πto je samo po sebi bilo loπe, veê i na narod Ëije je srce toliko otvrdnulo i bilo pokvareno grijehom i otpadniπtvom da je odbacio opomene koje mu je Bog slao, opomene koje su ga mogle saëuvati od nesreêe. Grijeh je sâm po sebi dovoljno loπ, a kad ga ne æelimo ostaviti, stanje je joπ teæe! OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

14 NEDJELJA 4. listopada POVIJEST UKRATKO Kada su Izraelci konaëno uπli u ObeÊanu Zemlju, nakon mnogo godina lutanja u pustinji, ubrzo su poëele nevolje. Doπli su novi naraπtaji koji nisu marili za Jahvu (Suci 2,10). Tada je nastupila duhovna kriza koja je na mnogo naëina utjecala na narod tijekom povijesti. To je problem koji utjeëe i na krπêansku Crkvu. ProËitajte Suci 2,1-15. to je izazvalo krizu i kako se ona pokazala? 14 U 11. retku je zabiljeæeno: Tada su sinovi Izraelovi poëeli Ëiniti ono πto Jahvi nije po volji, i sluæili su baalima. Svaki naraπtaj je, jedan za drugim, iπao jedan korak dalje od Boga, sve dok Izraelci nisu poëeli Ëiniti upravo ono πto im je Gospodin rekao da ne Ëine. Zbog svojega grijeha suoëavali su se s teπkim prilikama koje su se nizale jedna za drugom. Meappleutim, Gospodin Ëak ni tada nije odustao od njih. Poslao im je suce (Suci 2,16), koji su ih izbavljali iz trenutaënih nevolja. Nakon razdoblja sudaca nastupilo je vrijeme razmjernog mira i napretka. Bilo je to vrijeme vladavine kraljeva aula, Davida i Salomona, vrijeme ujedinjenog kraljevstva, koje je trajalo stotinjak godina i koje je u vrijeme vladavine kralja Davida, i poslije Salomona, preraslo u regionalnu silu. Meappleutim, dobra vremena nisu potrajala. Nakon smrti kralja Salomona (oko 931. g. pr. Kr.), narod se podijelio na dva dijela, Izrael na sjeveru i Judu na jugu. Velik dio krivnje moæe se pripisati pogreπnoj vladavini kralja Salomona, koji je pokraj sve svoje mudrosti Ëinio brojne grijehe. Plemena su dugo trpjela teπke nepravde, izloæena nasilniëkim mjerama prethodnog vladara. Rasipnost Salomonove vladavine u vrijeme njegova otpadniπtva navela ga je da teπko optereti narod porezima i da zahtijeva od njega da obavlja duga i teπka nadniëenja. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 56) Okolnosti viπe nikada nisu bile iste za Boæji izabrani narod. Sve πto ih je Gospodin opominjao da ne Ëine, oni su Ëinili i zato su poæeli æalosne posljedice. Razmislite o problemu naraπtaja koji ne njeguje vrijednosti i vjerovanja naraπtaja koji mu prethodi. Kako se mi kao Crkva borimo s ovim pitanjem? Kako moæemo prenijeti svoje vrijednosti na buduêi naraπtaj?

15 PONEDJELJAK 5. listopada DVA KRALJEVSTVA Prilike su se nakon podjele naroda joπ viπe pogorπale. Jeroboam, kralj sjevernog kraljevstva, donio je straπne odluke u vezi s duhovnim æivotom koje su imale trajni utjecaj na zlo. ProËitajte 1. o kraljevima 12, to ovi redci govore o tome koliko trenutaëne okolnosti mogu pomutiti naπ sud? Uspostavljanje idolopokloniëkog bogosluæja od strane kralja odvelo je narod na put propasti. Otpad, uveden za vrijeme Jeroboamove vladavine, postajao je sve oëitiji, sve dok napokon nije doveo do konaëne propasti Izraelova kraljevstva. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 66) Godine 722. pr. Kr., Salmanasar, asirski kralj, okonëao je ovo kraljevstvo i odveo njegove stanovnike u razliëite dijelove svojega kraljevstva (vidi 2. o kraljevima 17,1-7). Nije bilo povratka iz ovog izgnanstva. Izrael je na neko vrijeme nestao s pozornice povijesti. Prilike u juænom kraljevstvu nisu bile toliko loπe, barem ne joπ. Meappleutim, nisu bile ni sjajne i, kao i u sluëaju sjevernog kraljevstva, Gospodin je nastojao poπtedjeti ove ljude od nesreêe s kojom se sjeverno kraljevstvo suoëilo, samo sada u obliku prijetnje od strane Babilonaca. Naæalost, s rijetkim izuzecima, Judom su vladali mnogi kraljevi koji su i dalje vodili narod u joπ dublji otpad. to sljedeêi redci govore o vladavini nekih Judinih kraljeva? 2. Ljetopisa 33, ; 2. o kraljevima 24, I pokraj svih straπnih postupaka vladara, mnoge proroëke biblijske knjige, meappleu kojima je i Knjiga proroka Jeremije, donose rijeëi proroka koje je Bog uputio svojem narodu u pokuπaju da ga odvrati od grijeha i otpada koji je izjedao srce naroda. Gospodin nije æelio dobaciti svoj narod a da mu prije toga ne pruæi dovoljno vremena i prilika da se okrene od svojih zlih putova i izbjegne nesreêu koju bi njegov grijeh neizbjeæno donio. Vrlo je teπko iskoraëiti iz vlastite kulture i okruæenja i sebe objektivno sagledati. To je zapravo nemoguêe. Zaπto onda moramo neprestano ispitivati svoj æivot prema biblijskim mjerilima? Kakva joπ mjerila imamo? 15

16 UTORAK 6. listopada DVA ZLA Mladi Jeremija zapoëeo je svoju sluæbu u ovakvim okolnostima. Doπla mu je rijeë Jahvina, i on ju je prenio nadajuêi se da Êe narod, ako obrati pozornost na ove rijeëi, biti poπteappleen propasti koja Êe u suprotnom sigurno doêi. ProËitajte Jeremija 2,1-28 i odgovorite na sljedeêa pitanja: Koja je obeêanja Bog dao narodu kada je bio vjeran? (Vidi Jeremija 2,2.3.) Kakav su grijeh Ëinili neki sveêenici i proroci? (Vidi Jeremija 2,8.) Na koje je sve straπne naëine narod bio u zabludi u vezi sa svojim pravim duhovnim stanjem? (Vidi Jeremija 2,23.24.) Iako je narod doæivio odreappleenu duhovnu obnovu pod vodstvom Ezekije i Joπije, vratio se svojim starim putovima i upao u joπ gori otpad. Kao πto je Ëinio tijekom cijele svoje sluæbe, Jeremija ovdje vrlo jasno govori o tome πto se dogaapplea. Posebno su zanimljive njegove rijeëi zabiljeæene u Jeremiji 2,13. Narod je uëinio dva zla: zaboravio je Gospodina, Izvor æive vode, a posljedica je bila da je sagradio ispucane zdence koji, naravno, nisu mogli zadræati vodu. Drugim rijeëima, time πto su napustili Gospodina, izgubili su sve. Ove rijeëi joπ su znaëajnije u svjetlu Isusovih rijeëi zabiljeæenih u Ivanu 4,10. U Jeremiji 2,5 Gospodin kaæe da je narod poπao za ispraznoπ- Êu i da su zato i sami postali isprazni. Hebrejska rijeë za oba izraza potjeëe od hebrejske rijeëi hbl koja se javlja u Propovjedniku i Ëesto se prevodi kao taπtina. Takoappleer znaëi i dah. Kako nas pristajanje za ispraznoπêu Ëini ispraznima? to to znaëi? Kako nam ovo naëelo pomaæe da shvatimo one koji katkad osjeêaju da im je æivot besmislen i bezvrijedan? Kakav biste im odgovor dali? 16

17 SRIJEDA 7. listopada PRIJETNJA OD STRANE BABILONSKOG KRALJEVSTVA Pozadina politiëkih dogaappleaja koji su oblikovali Jeremijinu sluæbu, do odreappleene mjere je nepoznata u povijesti. Mnoge pojedinosti nisu nam dostupne. Meappleutim, u Bibliji (i uz pomoê arheoloπkih iskopina) imamo viπe nego dovoljno podataka koji nam omoguêuju da stvorimo opêu sliku tadaπnjih dogaappleaja. Iako se s ljudskog glediπta vjerojatno Ëinilo da nikakvog nadzora nije bilo u vrijeme kada su se ovi narodi borili zbog zemlje, moêi i vlasti, Biblija nas uëi drugaëije. ProËitajte Jeremija 27,6. to moæemo zakljuëiti na osnovi ovog teksta? Malo Judino kraljevstvo naπlo se u ranim godinama Jeremijine sluæbe usred borbi izmeappleu Babilona, Egipta i sve slabije Asirije. Sa slabljenjem asirskog kraljevstva krajem sedmog stoljeêa pr. Kr., Egipat je pokuπavao vratiti moê i prevlast na tom podruëju. Meappleutim, u bitci kod Karkemiπa 605. g. pr. Kr., Egipat je doæivio poraz, a Babilon je postao nova svjetska sila. Ova nova sila uëinila je Judu svojim vazalom. Jojakim, judejski kralj, mogao je uëvrstiti svoju zemlju pod uvjetom da prisegne na vjernost babilonskom kralju. Meappleutim, mnogi u zemlji nisu pristali na to; htjeli su se borbom osloboditi od Babilonaca, iako to nije bilo u skladu s Boæjim namjerama. Bog je koristio Babilon kao oruapplee da kazni narod zbog otpadniπtva. ProËitajte Jeremija 25,8-12. Koju je poruku Jeremija uputio narodu u Judinom kraljevstvu? Jeremija je neprestano opominjao narod πto Êe se dogoditi zbog njegovih grijeha. Meappleutim, mnogi politiëki i vjerski voapplee odbacili su opomene vjerujuêi u ono u πto su æeljeli vjerovati, a to je da Êe ih Gospodin poπtedjeti. Na kraju krajeva, zar oni nisu bili Boæji izabrani narod? Kada ste posljednji put vjerovali u ono u πto ste æeljeli vjerovati, koliko god je bilo jasno da je to vjerovanje pogreπno? Koje ste pouke iz toga nauëili kako ne biste ponovili istu pogreπku? 17

18 »ETVRTAK 8. listopada LAÆNO SE KLETI U Jeremiji 5,1 Gospodin poziva stanovnike da proappleu ulicama i raspitaju se, pa ako naappleete ijednoga Ëovjeka koji Ëini pravo i traæi istinu, oprostit Êu ovom gradu. Ovo nas podsjeêa na dvije priëe. Jedna govori do grëkom filozofu iz 4. st. pr. Kr., Diogenu koji je, prema predaji, imao obiëaj odlaziti na trg i traæiti poπtenog Ëovjeka. U drugoj, za koju znamo da je istinita, Bog se obraêa Abrahamu i kaæe mu da neêe uniπtiti grad ako u njemu naapplee pedeset poπtenih ljudi (broj je uskoro bio smanjen na deset). Bit Gospodnjih rijeëi koje je uputio preko Jeremije bila je da otkrije koliko su otpadniπtvo i grijeh postali raπireni meappleu Njegovim narodom. Zar nije bilo nikoga tko Ëini pravdu i traæi istinu? ProËitajte Jeremija 5,2.3. to u ovom tekstu ukazuje na to koliko su prilike postale zabrinjavajuêe? (Vidi Levitski zakonik 19,12.) Ovi redci uvode u temu koja proæima cijelu Knjigu proroka Jeremije. Bez obzira na to koliko je narod duboko pao, mnogi su vjerovali da i dalje vjerno slijede Gospodina! Izgovarali su Njegovo ime, ali su to Ëinili laæno umjesto istinito, pravo i pravedno (Jeremija 4,2), kao πto im je Gospodin naredio. Nisu sluπali opomene koje su dolazile od Boga, veê su nastavili sa svojim naëinom æivota i vjerskom praksom kao da su imali dobru zajednicu s Bogom, a zapravo skoro niπta nije bilo u redu. Dubinu njihove zablude moæemo vidjeti u Jeremiji 7,4 gdje narod pronalazi laænu utjehu u sljedeêim rijeëima: Hekhal yhwh hekhal yhwh hekhal yhwh hemma! ( Svetiπte Jahvino! Svetiπte Jahvino! Svetiπte Jahvino! ), kao da je Hram bio sve πto je bilo potrebno da im ulije sigurnost da Êe sve biti dobro. Jedno je znati da smo u krizi, ali kada smo u krizi a to ne znamo, onda smo u joπ teæem poloæaju. Sa svim divnim istinama koje su nam dane kao adventistiëkim krπêanima, kako moæemo biti sigurni da neêemo podleêi istoj zabludi da povjerujemo da je naπ jedinstveni poziv sam po sebi dovoljan da budemo spaπeni? 18

19 PETAK 9. listopada ZA DALJNJE PROU»AVANJE Nemojte raditi Ëak ni kako radimo ovdje danas svatko πto se njemu Ëini dobro. (Ponovljeni zakon 12,8) Ako ti budeπ sluπao glas Jahve, Boga svoga, dræeêi sve njegove zapovijedi koje ti danas nareappleujem, i vrπeêi πto je pravo u oëima Jahve, Boga tvoga... (Ponovljeni zakon 13,19) U to vrijeme u Izraelu nije bilo kralja, i svatko je radio po miloj volji. (Suci 17,6; 21,25) U ovim redcima prikazana su dva suprotna stava, πto je vrlo vaæno, posebno u danaπnje vrijeme kada ljudi ne æele da im neki autoritet govori πto trebaju Ëiniti ili πto je dobro, a πto nije. Ovdje jasno vidimo razliku izmeappleu ova dva pogleda na svijet. U okviru jednog ljudi Ëine πto je njima drago; u okviru drugog, Ëine ono πto je pravo u oëima Jahve, Boga tvoga. Nedostatak prvog stava ogleda se u tome πto u povijesti toliko Ëesto ono πto je pravo u neëijim oëima nije pravo u Boæjim. Zato sve trebamo pokoriti, Ëak i svoju savjest, Boæjoj rijeëi. PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Kojih se primjera moæete sjetiti u kojima su dobri ljudi loπe postupali, iako su svojevremeno smatrali da postupaju ispravno? Mnoge kulture danas s uæasom promatraju nekadaπnje obiëaje. Koje pouke iz ovoga moæemo izvuêi za nas danas o tome zaπto se ne trebamo samo pokoravati biblijskom nauku, veê moramo dobro paziti kako ih tumaëimo? Ovo je posebno vaæno kada shvatimo da su u nekim sluëajevima bile uëinjene neke loπe stvari od strane onih koji su vjerovali da mogu opravdati svoje postupke Biblijom. to to govori o potrebi da Deset zapovijedi budu osnova i temelj naπeg vjerovanja? 2. Dok tijekom ovog tromjeseëja budemo prouëavali Knjigu proroka Jeremije, ne zaboravite Ëinjenicu da je narod usprkos neprekidnim opomenama vjerovao da je prav pred Bogom. to ih je dræalo u zabludi u vezi sa stanjem u kojem su se nalazili? Koju pouku za nas u tome nalazimo? 19

20 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Molbe ponizna srca i skruπena duha On neêe prezreti. Otvaranje srca naπem nebeskom Ocu, priznavanje naπe potpune ovisnosti, izraæavanje naπih æelja i iskazivanje zahvalne ljubavi to je prava molitva. (Ellen G. White, Signs, 1. srpnja 1886.) 20

21 POUKA listopada Posljednjih pet Judinih kraljeva Branio je pravo siromaha i jadnika, i zato mu bjeπe dobro. Zar ne znaëi to mene poznavati? rijeë je Jahvina. (Jeremija 22,16) Biblijski tekstovi: 2. Ljetopisa 34; Jeremija 22,1-19; 29,1-14; 2. Ljetopisa 36,11-14; Jeremija 23,2-8.»uveni ruski pisac Fjodor MihajloviË Dostojevski proveo je zbog odreappleenih politiëkih aktivnosti Ëetiri godine u zatvoru u Sibiru u devetnaestom stoljeêu. Poslije, piπuêi o svojem iskustvu, rekao je da se neki zatvorenici uopêe nisu kajali zbog straπnih djela koja su poëinili. U tih nekoliko godina nisam vidio ni najmanji znak pokajanja meappleu tim ljudima; ni trag sumornog razmiπljanja o svojim zlodjelima, a veêina je sebe smatrala potpuno ispravnima. (Joseph Frank, Dostoevsky, The Years of Ordeal, , str. 95) Dostojevski kao da je govorio o pet kraljeva, izuzev Joπije, koji su vladali Judom u vrijeme Jeremijine sluæbe. Jedan za drugim, ovi ljudi nisu se nimalo kajali zbog svojih djela, Ëak i kada je postajalo sve oëitije da su njihova djela dovela do nesreêa na koje ih je Gospodin upozorio preko Jeremije. Boæja namjera nikada nije bila da Izraelu da kralja; do kraja pouke za ovaj tjedan bolje Êemo shvatiti zaπto. Shvatit Êemo takoappleer s kakvim se velikim pritiskom Jeremija suoëio u vrijeme svoje sluæbe koja nije bila cijenjena. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

22 NEDJELJA 11. listopada POD JO IJINOM VLADAVINOM Joπija je bio πesnaesti kralj koji je vladao juænim kraljevstvom od 640. do 609. g. pr. Kr. Postao je kralj u osmoj godini, nakon viπe od pola stoljeêa moralnog i duhovnog propadanja pod vladavinom njegovog oca (Amona) i djeda (Manaπea), dva najopakija kralja u Judi. Joπija je vladao trideset jednu godinu. Meappleutim, za razliku od svojih prethodnika, Joπija je Ëinio πto je pravo u Jahvinim oëima (2. o kraljevima 22,2), usprkos okruæenju koje nije bilo tome naklonjeno. Iako sin bezboænog kralja, izloæen kuπnji da krene stopama svoga oca, iako ga je samo nekoliko savjetnika hrabrilo da ustraje na pravome putu, Joπija je ostao vjeran Bogu Izraelovu. Upozoren zabludama proπlih naraπtaja, odluëio je Ëiniti dobro umjesto da padne u provaliju grijeha i pokvarenosti u koju su dospjeli njegov otac i djed. On nije skretao ni desno ni lijevo. BuduÊi da je zauzimao odgovoran poloæaj, odluëio je prihvatiti smjernice dane izraelskim kraljevima, a njegova je posluπnost omoguêila Bogu da ga upotrijebi sebi na Ëast. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 245) ProËitajte 2. Ljetopisa 34. U Ëemu se sastojala obnova koju je Joπija proveo, i zaπto Ëimbenici te obnove trebaju biti kljuëni u svakom pokuπaju duhovne obnove, bilo zajedniëke ili osobne? Joπijina obnova sastojala se iz dva glavna Ëimbenika. Prvo, odbacivalo se sve πto je podsjeêalo na idolopoklonstvo koliko god je to bilo moguêe. Kralj je nastojao ukloniti loπe obiëaje koji su se pojavili u narodu. Meappleutim, to je bio samo prvi korak. Odsutnost loπih i pogreπnih obiëaja nije znaëila odmah da Êe uslijediti ono πto je dobro. Drugo, nakon πto mu je proëitana knjiga Zakona, kralj je obnovio Savez pred Gospodinom da Êe slijediti Jahvu, dræati se njegovih zapovijedi, pouka i uredaba svim srcem i svom duπom, da bi izvrπio sve stavke toga Saveza πto su napisane u knjizi (2. Ljetopisa 34,31). ProËitajte 2. Ljetopisa 34, to ovi redci govore o sili koju ima dobar primjer, posebno meappleu utjecajnim ljudima na poloæaju? Dobro razmislite o tome kakav utjecaj na druge vrπe vaπe rijeëi i djela. 22

23 PONEDJELJAK 12. listopada JOAHAZ I JOJAKIM Joahaz (poznat i kao Salum) imao je 23 godine kada je naslijedio oëevo prijestolje. Njegova vladavina trajala je samo tri mjeseca. Faraon je postavio na vlast njegovog brata, jer Joahaz nije bio naklonjen egipatskoj vlasti. Odveden je u Egipat gdje je i preminuo (vidi 2. Ljetopisa 36,4; 2. o kraljevima 23,31-34). Kralj koji je doπao na prijestolje nakon Joahaza bio je Jojakim, koji je vladao od 609. do 598. g. pr. Kr. On je bio Joπijin sin. Kada je Nabukodonozor osvojio Jeruzalem, Jojakim je odveden u Babilon zajedno s posuappleem iz Hrama. Jeremija je ponovno opomenuo narod da njihov novi kralj vodi narod pogreπnim putem. ProËitajte Jeremija 22,1-19. Zaπto je Jojakim primio tako oπtar ukor od Gospodina? Gospodin, koji se obraêao preko Jeremije, uputio je vrlo oπtre rijeëi ovom pokvarenom i pohlepnom vladaru. Jojakim je bio okrutan i lakom kralj koji je nametnuo teπke poreze u Judinom kraljevstvu (vidi 2. o kraljevima 23,35) da bi mogao plaêati namete EgipÊanima. to je joπ gore, uz pomoê prisilne radne snage vrπio je radove na svojoj palaëi, postupajuêi u suprotnosti s Petoknjiæjem, koje je dalo jasne upute u vezi s plaêanjem radnika za obavljeni posao: Ne iskoriπêuj svoga bliænjega niti ga pljaëkaj! Radnikova zarada neka ne ostane pri tebi do jutra. (Levitski zakonik 19,13) Takoappleer, za razliku od Joπije, svojeg oca, Jojakim je dopustio da se neznaboæaëki obiëaji ponovno raπire u Judi. Tekst u Jeremiji 22,16 je silan. UsporeappleujuÊi pokvarenog Jojakima s njegovim ocem Joπijom, Gospodin mu je rekao: Branio je pravo siromaha i jadnika, i zato mu bjeπe dobro. Zar ne znaëi to mene poznavati? Drugim rijeëima, pravo poznavanje Boga ogleda se u tome kako se Ëovjek ophodi prema onima koji su u potrebi; vidi se kada radimo u korist onih koji nam ne mogu niπta uëiniti zauzvrat. U ovom tekstu ponovno vidimo, a to moæemo zapaziti u cijeloj Bibliji, Gospodnju brigu za siromaπne i bespomoêne, kao i obvezu da trebamo pomagati onima kojima je pomoê potrebna. Razmislite o ideji da pomaganje siromahu i ubogome znaëi poznavanje Boga. to to znaëi? 23

24 UTORAK 13. listopada KRATKA VLADAVINA JUDEJSKOG KRALJA JOJAKINA Devetnaesti judejski kralj bio je Jojakin, Jojakimov sin. Vladao je na Davidovom prijestolju jedva tri i pol mjeseca. Godine 598. pr. Kr. Nabukodonozor je s vojskom uπao u Jeruzalem i zarobio osamnaestogodiπnjeg kralja, njegovu majku, æene i druge pripadnike kraljevske obitelji. Godine 561. pr. Kr., u 37. godini zarobljeniπtva, Jojakinu je ukazana milost od strane Evil Merodaka, Nabukodonozorovog nasljednika. Dano mu je pravo da sjedi za stolom babilonskog kralja i nosi svoju kraljevsku odjeêu (vidi 2. o kraljevima 25,27-30; Jeremija 52,31-34). Njegovi sinovi takoappleer su bili s njim u Babilonu, mada su se prema Jeremijinom proroëanstvu trebali odreêi Davidovog prijestolja. ProËitajte Jeremija 29,1-14 gdje su zabiljeæene Gospodnje rijeëi izgovorene preko Jeremije nakon πto su kralj Jojakin, njegova obitelj i svi dvorani kao zarobljenici odvedeni iz Jeruzalema. Kako je Ëak i usred ove nesreêe otkrivena Boæja ljubav i milost? Jedan od najpoznatijih redaka u Bibliji glasi: Jer ja znam svoje naume koje s vama namjeravam rijeë je Jahvina naume mira, a ne nesreêe: da vam dadnem buduênost i nadu. (Jeremija 29,11) Ove rijeëi se, naravno, odnose na tadaπnje prilike: Gospodin se preko Jeremije obratio zarobljenicima Judinog kraljevstva koji su smatrali da je njihov æivot potpuno uniπten od strane babilonskih osvajaëa. Ipak, Ëak i tada, ma koliko se njihove prilike Ëinile nepovoljnima, Gospodin im poruëuje da ih i dalje voli i da im æeli samo dobro. Nema sumnje da su, uzimajuêi u obzir straπne okolnosti, sigurno rado prihvatili ove rijeëi obeêanja i nade. Tako je, Ëak i usred svih uæasnih opomena i prijetnji, narodu dano obeêanje o buduênosti i nadi. Za njih je bilo vrlo vaæno, posebno u tom trenutku, da prime takvo obeêanje! BuduÊnost i nada? Koja obeêanja moæete traæiti od Gospodina o buduênosti i nadi Ëak i sada, bez obzira na okolnosti? 24

25 SRIJEDA 14. listopada POSLJEDNJI KRALJ ProËitajte 2. Ljetopisa 36, to ovi redci govore o posljednjem judejskom kralju prije konaënog uniπtenja nacije? Koja su duhovna naëela otpadniπtva otkrivena u ovom tekstu? Sidkija (poznat i kao Matanija) doπao je na prijestolje u 21. godini æivota. Nabukodonozor ga je postavio na to mjesto kao kralja marionetu. Naæalost, kako saznajemo iz teksta, nije mnogo nauëio iz iskustava prethodnih kraljeva. Narodu je donio joπ veêu propast. U 2. Ljetopisa 36,14 iznesena je duboka misao koja na mnogo naëina prodire u bit njihovog otpadniπtva. Meappleu svim navedenim zlim djelima uëinjenim pod vladavinom kralja Sidkije, reëeno je da je Juda grijeπio slijedeêi gnusna djela krivoboæaëkih naroda. Stotinama godina nakon izlaska iz Egipta, stotinama godina otkako su postali narod Saveza koji je trebao biti svjetlo drugim narodima (Ponovljeni zakon 4,5-8), i dalje su bili pod takvim utjecajem tadaπnjih kultura, kulturoloπkog i vjerskog okruæenja susjednih naroda, da su slijedili gnusna djela krivoboæaëkih naroda. Krije li se u ovome poruka za nas? ProËitajte Jeremija 38, to je kralj pitao Jeremiju i zaπto? Gospodin je u brojnim prigodama jasno rekao da se narod treba pokoriti babilonskoj vlasti, da je ovo osvajanje kazna za njihovu neposluπnost. Sidkija, meappleutim, nije posluπao. Uπao je u vojni savez protiv Nabukodonozora. Izrael se u velikoj mjeri oslonio na pobjedu egipatske vojske. Meappleutim, Nabukodonozor je potukao faraonovu vojsku 597. g. pr. Kr. Ovaj poraz trajno je zapeëatio sudbinu Jeruzalema i naroda. Usprkos mnogim prilikama, Juda se nije pokajao ni izvrπio obnovu. Mi smo kao Crkva podignuti da objavimo poruku svijetu koju nitko drugi ne objavljuje. To je umnogome sliëno onome πto je Juda trebao uëiniti. Koje pouke moæemo i trebamo nauëiti iz njihovih pogreπaka? 25

26 »ETVRTAK 15. listopada MRA»NE GODINE to se dogodilo s Izraelom i Jeruzalemom nakon πto su odbacili Boæju poruku? Jeremija 39,8.9. Sve na πto ih je Gospodin upozorio, upravo im se to dogodilo. Koliko god su odbijali povjerovati u te opomene, sigurno su povjerovali u njih kada su se obistinile. Zar nismo svi doæivjeli neπto sliëno? Gospodin nas opominje da ne Ëinimo odreappleene stvari jer Êe nam se u tom sluëaju neπto dogoditi. Meappleutim, mi to ipak Ëinimo i tada se sasvim sigurno dogaapplea ono πto nam je reëeno da Êe se dogoditi. Koju poruku pronalazimo u Jeremiji 23,2-8? Koja je nada u ovim redcima pruæena narodu? S ljudskog glediπta sve se Ëinilo izgubljenim: narod se naπao meappleu ruπevinama, Hram je bio uniπten, kralj u izgnanstvu zarobljen, a Jeruzalem je bio samo hrpa kamenja. Æidovski narod tada je trebao nestati s pozornice povijesti, kao πto se dogodilo s mnogim drugim narodima koji su doæivjeli neπto sliëno. Gospodin je ipak imao druge planove, i u prethodnim redcima (kao i u mnogim drugim) pruæio im je nadu da nije sve izgubljeno, veê da Êe ostatak biti saëuvan, da Êe se vratiti i da Êe preko njega biti ispunjena obeêanja. Usred svih opomena o uniπtenju i propasti, proroci su pruæali narodu jedinu nadu. MraËne godine razaranja i smrti, kojima su bile obiljeæene posljednje godine judejskoga kraljevstva, bacile bi u oëaj i najizdræljivija srca da nisu dolazila ohrabrenja preko proroëkih poruka Boæjih vjesnika. Preko Jeremije u Jeruzalemu, preko Daniela na babilonskom dvoru, preko Ezekiela na obalama rijeke Kebar, Gospodin je u svojoj milosti objavljivao svoje vjeëne namjere i pruæao dokaze svoje spremnosti da svome izabranom narodu ispuni obeêanja, zapisana u Mojsijevim spisima. Ono πto je rekao da Êe uëiniti za one koji Mu budu vjerni, On Êe sigurno i izvrπiti rijeëju æivoga i vjeënoga Boga (1. Petrova 1,23). (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 293) 26

27 PETAK 16. listopada ZA DALJNJE PROU»AVANJE U zavrπnim godinama otpada Judejaca opomene proroka naizgled su imale malo utjecaja; i kad su kaldejske vojske treêi i posljednji put doπle opkoliti Jeruzalem, nada je napustila svako srce. Jeremija je prorekao potpunu propast, pa je zato πto je predlagao predaju, na kraju bio baëen u tamnicu. Meappleutim, Bog svoj vjerni ostatak, koji se joπ nalazio u gradu, nije prepustio krajnjem oëaju. Baπ u vrijeme dok se nalazio pod strogim nadzorom onih koji su odbacivali njegovu vijest, prorok je dobio nova otkrivenja Boæje spremnosti da oprosti i izbavi, koja su postala neiscrpni izvor utjehe Boæjoj Crkvi sve do danaπnjega dana. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 294) Obratite pozornost na dio navedenog teksta:... otkrivenja Boæje spremnosti da oprosti i izbavi. Razmislite o svim naëinima na koje nam je pokazana Boæja spremnost da oprosti i izbavi. Uostalom, kriæ govori o toj spremnosti. Imamo Boæju rijeë koja nam otkriva plan spasenja. Dan nam je Duh proroπtva, divan dar. Na koje nam je joπ naëine pokazana Boæja spremnost da oprosti i izbavi? PITANJA ZA RAZGOVOR 1. I rekoπe [narod] proroku Jeremiji: Pomno poëuj molbu naπu! Zagovaraj nas pred Jahvom, Bogom svojim, za sav ovaj ostatak, jer nas, kako i sam vidiπ, ostade joπ samo malo od velikoga broja koliko nas je nekoê bilo. (Jeremija 42,2) to ovaj redak i Jeremija 23,3 govore o temi ostatka? 2. S naπega glediπta lako je osvrnuti se na svetu povijest i uvidjeti sve pogreπke, nedostatke i duhovne slabosti starog Boæjeg naroda. I trebali bismo, buduêi da nam je reëeno da su ovi izvjeπtaji zapisani nama za primjer (1. KorinÊanima 10,11). Æalosno je πto su mnogi ljudi onoga vremena, u okviru svoje kulture, smatrali da postupaju ispravno i da su u uskoj zajednici s Bogom. Kakva je to opomena za nas da ne budemo slijepi kada je u pitanju naπe duhovno stanje? Kako se moæemo suoëiti sa svojim duhovnim stanjem? Zaπto kriæ treba biti u srediπtu tog procesa? to bi se dogodilo kad ga ne bismo dræali u srediπtu svojeg duhovnog æivota? 27

28 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Moramo provoditi puno vremena na molitvi ako æelimo napredovati u poboænom æivotu. Koliko smo se viπe molili kad je vijest istine prvi put doprla do nas. Kako se Ëesto Ëuo glas posredniëke molitve u sobi, u sjeniku, u voênjaku ili u nekom πumarku.»esto smo provodili sate u usrdnoj molitvi, dvoje ili troje zajedno, pozivajuêi se na obeêanja; Ëesto se Ëuo glas plaëa, kao i glas zahvalnosti u pjesmi hvale. (Ellen G. White, Testimonies, sv. 5, str. 161,162) 28

29 POUKA listopada Ukor i kazna Iscijeli me, Jahve, i bit Êu zdrav, spasi me, i bit Êu spaπen, jer ti si pjesma moja. (Jeremija 17,14) Biblijski tekstovi: Jeremija 17,5-10; Jeremija 17,1-4; Jeremija 11,18-23; Ivan 3,19; Jeremija 12,1-6; 14,1-16. to je bilo, opet Êe biti, i πto se Ëinilo opet Êe se Ëiniti, i nema niπta novo pod suncem. (Propovjednik 1,9) Niπta novo pod suncem? Ove rijeëi su istinite posebno kada govorimo o æivotu i radu Boæjih proroka, koji su bili pozvani da upute rijeëi opomene i ukora onima koji su trebali mudrije postupati. Iako su nastojali biti vjerni svojem pozivu, proroci su se uglavnom suoëavali sa æestokim protivljenjem, Ëak i kaznom, Ëesto od strane duhovnih voapplea, onih koji su trebali prvi obratiti pozornost na njihove rijeëi. Nije neobi- Ëno πto je Isus rekao: Jao vama, knjiæevnici i farizeji, licemjeri jedni, koji gradite prorocima grobove i pravednicima ukraπujete spomenike, i govorite: Da smo æivjeli u vrijeme otaca naπih, ne bismo s njima sudjelovali u ubijanju proroka. (Matej 23,29.30) Ovaj Êemo tjedan prouëavati o kuπnjama koje je Jeremija doæivio. Njegova sluæba kao da se sastojala samo od ukora i kazni: on je ukoravao, a voapplee su uzvraêali kaznom. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

30 NEDJELJA 18. listopada DVA PUTA Od prvih poglavlja Postanka do posljednjih poglavlja Otkrivenja, Biblija ukazuje samo na dva naëina æivota: ili slijedimo Gospodina cijelim srcem i duπom, ili ne. Zbog Isusove izjave: Tko nije sa mnom, taj je protiv mene! Tko sa mnom ne sabire, prosipa (Luka 11,23), mnogi se osjeêaju neugodno. Ovo je vrlo jasna izjava o duhovnoj stvarnosti, znaëajnija nego πto se na prvi pogled Ëini ili πto bismo zakljuëili na osnovi zdravog razuma. U pitanju je velika borba na osnovnoj razini. Pa ipak, u nekom smislu, Isus ne govori niπta novo ili radikalno. Uvijek je bilo tako. ProËitajte Jeremija 17,5-10. Koja vaæna duhovna naëela nalazimo ovdje, posebno u svjetlu velike borbe izmeappleu Krista i Sotone? Neposredan okvir ovih rijeëi vjerojatno se odnosi na Judine politiëke stavove, a Gospodin je æelio da ljudi shvate da pomoê poëiva samo u Bogu, a ne u politiëkoj ili vojnoj sili. Tu pouku su nauëili tek poslije, kada je bilo prekasno. Iako Gospodin moæe upotrijebiti i upotrebljava druge ljude da nam pomogne, na kraju se moramo uzdati samo u Njega. Nikada ne moæemo biti sigurni u pobude drugih ljudi, ali uvijek znamo kakve su Boæje namjere za nas. Tekst u Jeremiji 17,9 s dobrim razlogom upozorava da je Ëovjekovo srce podmuklo. U hebrejskom tekstu stoji da je srce podmuklije od svega. Straπne tjelesne posljedice grijeha, koje su vrlo πtetne, nisu toliko pogubne kao moralne ili duhovne posljedice. Problem je u tome πto, buduêi da je naπe srce podmuklo, ne moæemo u potpunosti sagledati koliko su zapravo πtetne. Jeremija je uskoro trebao uvidjeti koliko Ëovjekove namjere mogu biti zle. Kako moæete steêi joπ veêe povjerenje u Gospodina nego prije? Na koje naëine moæete iskoraëiti u vjeri upravo sada, i uëiniti ono πto je ispravno u Gospodnjim oëima? 30

31 PONEDJELJAK 19. listopada JUDIN GRIJEH Jeremijina zadaêa nije bila laka. Moæda neki ljudi nalaze izopaëeno zadovoljstvo u ukazivanju na grijehe drugih, ali veêina to ne bi smatrala nimalo privlaënim zadatkom, posebno zbog reakcija koje bi mogle izazvati njihove rijeëi. Mada se neki ljudi, kada Ëuju rijeëi ukora pokaju i promijene æivot, to obiëno nije sluëaj, posebno kada je ukor vrlo snaæan i oπtar. I doista, poput rijeëi ostalih proroka, Jeremijine rijeëi su bile upravo takve: oπtre i snaæne! ProËitajte Jeremija 17,1-4. Koje je opomene Jeremija uputio narodu? Slika grijeha urezanog u srce posebno je snaæna. Pokazuje dubinu pokvarenosti. Grijeh nije samo napisan na njemu, kao kada bismo neπto napisali olovkom, veê je urezan, kao kada neπto urezujemo odreappleenim alatom. Ova slika postaje joπ snaænija kada se sjetimo rijeëi koje je Gospodin uputio Judinim precima: Kad posluπaπ glas Jahve, Boga svoga, dræeêi njegove zapovijedi i njegove naredbe zapisane u knjizi ovoga Zakona, to jest kada se obratiπ Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svom duπom svojom. (Ponovljeni zakon 30,10; usporedi Psalam 40,9; Jeremija 31,33) U srcu viπe nisu njegovali ljubav prema Bogu niti su poπtovali Njegov Zakon; umjesto toga, njihov grijeh krπenje Zakona (1. Ivanova 3,4) bio je urezan u njihovom srcu. Neka se nijedan od onih, koji sebe smatraju Ëuvarima Boæjeg zakona ne vara da Êe ga poπtovanje koje formalno ukazuje Boæjim zapovijedima staviti izvan domaπaja boæanske pravednosti! Neka nitko ne odbija ukor zbog zla, neka nitko ne ukorava Boæje sluge da su previπe revni u pokuπajima da oëiste Crkvu od onih koji Ëine zlo! Bog koji mrzi grijeh poziva sve one koji tvrde da vrπe Njegov Zakon da odbace svako bezakonje! (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 264) Grijeh urezan u srcu? To je zastraπujuêa misao, zar ne? to ova slika govori o tome koliko je dubok i snaæan posao ËiπÊenja naπeg srca? Na koji se naëin to jedino moæe postiêi? 31

32 UTORAK 20. listopada UPOZORENJE UPU ENO JEREMIJI U ovome se sastoji sud: Svjetlo je doπlo na svijet, a ljudi su viπe voljeli tamu nego Svjetlo, jer su im djela bila zla. (Ivan 3,19) Æalosno je πto se Jeremija suoëio s protivljenjem upravo onih ljudi koje je Gospodin preko njega pokuπavao izbaviti. Gospodin ih je æelio poπtedjeti nesreêe koja Êe sigurno doêi. Problem je u tome πto ljudi Ëesto ne æele Ëuti ono πto bi trebali Ëuti, zato πto se to protivi njihovim greπnim i iskvarenim æeljama. ProËitajte Jeremija 11, O Ëemu se radi u ovim redcima? Na πto nas podsjeêaju ove slike? Iako su se u starom Izraelu oni koji su laæno proricali u ime Gospodnje suoëavali sa smrêu, u ovom sluëaju nije bilo nagovjeπtaja da su ljudi iz Anatota smatrali da Jeremija govori neistinu.»inilo se da su ga samo htjeli uπutkati. Nisu æeljeli sluπati ono πto im je htio reêi. Iako iz teksta ne saznajemo kako su ga namjeravali ubiti, neki smatraju da su razmiπljali o tome da ga otruju. Kao πto smo vidjeli, Anatot je bio Jeremijin rodni grad, Ëiji su stanovnici odbacivali njegovu vijest do te mjere da su ga bili spremni ubiti. Ovo je, meappleutim, bio samo poëetak. Odbacivanje mnogo veêih razmjera doæivio je od strane svih ostalih pripadnika svojega naroda, osim od strane ostatka. Naravno, svi ovi dogaappleaji, kao i slika janjeta koje ide na klanje, ukazuju na Isusovu ærtvu. U odreappleenom smislu, Jeremija je bio predslika Krista, ne poput æivotinjskih ærtava, veê po tome πto se kao i Isus suoëio s velikim protivljenjem upravo onih kojima je pokuπavao pomoêi. Ovo Jeremijino iskustvo sigurno nas podsjeêa na Isusov poëetak sluæbe (Luka 4,14-30). Kada ste posljednji put Ëuli neπto za πto ste bili sigurni da je toëno, ali niste æeljeli sluπati? Kakva je bila vaπa poëetna reakcija? Zaπto u ovakvim sluëajevima moramo uzeti svoj kriæ? 32

33 SRIJEDA 21. listopada JADIKOVANJE U prvim poglavljima Knjige proroka Jeremije Gospodin je upozorio svojega slugu da njegova proroëka sluæba neêe biti laka. U vrijeme kada je primio poziv, Jeremiji je reëeno da Êe se Judini knezovi, kraljevi, sveêenici i narod boriti... s tobom (Jeremija 1,19). Iako mu je objavljeno da Êe ga Gospodin poduprijeti i da ga njegovi neprijatelji neêe nadvladati (Jeremija 1,19), vijest da Êe naiêi na protivljenje kod velikog dijela vlastitog naroda nije bila ugodna. Jeremija u poëetku nije znao πto Êe sve doæivjeti, ali kada su nevolje nastupile, razumljivo da je bio ljut i povrijeappleen. Iako govori o svojem osobnom iskustvu, s kojim se sveopêim pitanjem Jeremija bori u Jeremiji 12,1-4? Kakav je stav prorok zauzeo prema onima koji su ga povrijedili? to nam to govori o ljudskoj naravi Ëak i Boæjih najvjernijih slugu? Knjiga proroka Jeremije puna je starozavjetnih pravnih izraza kao πto su pravedan, pravdati, sud. Prorok, toliko uznemiren zbog onoga s Ëim se suoëavao, iznosi optuæbu (vidi Ponovljeni zakon 25,1) protiv Boga. Njegova æalba je, naravno, uobiëajena: zaπto zli napreduju dok se on, koji æeli ispuniti Boæju volju, suoëava s takvim kuπnjama? Ovdje takoappleer moæemo vidjeti kako je Jeremijina ljudska narav doπla do izraæaja. On æeli da oni koji su mu uëinili zlo budu kaænjeni. On ovdje ne govori kao teolog, veê kao palo ljudsko biêe kojem je potrebna milost i koje, poput Joba i mnogih drugih vjernih Boæjih ljudi, ne shvaêa zaπto mu se sve to dogaapplea. Zaπto Jeremija, Boæji sluga, pozvan da objavi Boæju istinu pobunjenom narodu, mora biti izloæen podmuklim urotama svojeg rodnog sela? Jeremija je imao povjerenje u Gospodina, ali nije shvaêao okolnosti u kojima se naπao. Kako moæemo imati povjerenje u Gospodina usprkos svemu πto se dogaapplea, usprkos tome πto prema naπem miπljenju ti dogaappleaji nemaju nimalo smisla? 33

34 »ETVRTAK 22. listopada BEZNADNE PRILIKE ProËitajte Jeremija 14,1-10. O Ëemu govore ovi redci? Suπa je pogodila cijelu zemlju; stradao je svaki grad, mjesto i selo. Siromaπni i bogati patili su zajedno. Ni divlje zvijeri nisu mogle podnijeti nestaπicu vode. PlemiÊi su Ëekali svoje sluge na gradskim vratima nadajuêi se da su uspjeli pronaêi vodu, ali izvori su presuπili. Nije bilo vode, a bez nje æivot nije bio moguê. Njihov jad je rastao iz dana u dan. Obukli su se u kostrijet i hodali oborenog pogleda. Zatim bi odjednom kleknuli i u oëaju izgovarali molitvu. Bio je obiëaj da u vrijeme takve elementarne katastrofe narod hodoëasti u Hram u Jeruzalemu (Joel 1,13.14; 2,15-17), da posti i prinese posebne darove Bogu. Jeremija je vidio æelju naroda, ali je dobro znao da ne traæe Gospodina, veê samo vodu. To je joπ viπe rastuæilo proroka. On se takoappleer molio, ali ne za vodu, veê za Boæju milost i prisutnost. Jeremija je shvatio da je ovo samo poëetak nevolja. Bog je vidio srce svojeg naroda i znao je da Êe, ako ukloni suπu, i pokajanje prestati. Narod je Ëinio sve pokuπavajuêi promijeniti prilike. Iπli su u Jeruzalem, molili se, postili, oblaëili kostrijet, prinosili darove, ali su zaboravili jedno: na pravo obraêenje, pravo pokajanje. Oni su samo nastojali ukloniti posljedice problema, ali ne i sam problem, grijeh i neposluπnost. ProËitajte Jeremija 14, Kako moæemo razumjeti ove retke? 34 Ne traæi milosti za ovaj narod, rekao je Bog Jeremiji, iako je prorok prije ostavio dobar primjer u posredniëkoj molitvi. Kad bezakonja naπa protiv nas svjedoëe, smiluj se, o Jahve, radi imena svoga! (Jeremija 14,7) Iako nam je reëeno da se molimo bez prestanka (1. Solunjanima 5,17), u ovom sluëaju Gospodin, koji zna sve od poëetka do kraja, otkriva Jeremiji koliko je pokvaren i pao izraelski narod. Naravno, Bog poznaje ljudska srca i buduênost; mi ne. Zato poziv na molitvu u Novom zavjetu, Ëak i za naπe neprijatelje, ne gubi nimalo na svojoj snazi.

35 PETAK 23. listopada ZA DALJNJE PROU»AVANJE Jeremija se borio s pitanjem s kojim se svi mi borimo: Kako zlo moæe imati smisla? Meappleutim, moæda je problem u tome πto pokuπavamo dati smisao neëemu πto nema smisla, neëemu πto bismo mogli smatrati besmislom. U vezi s ovim Ellen G. White je zapisala: NemoguÊe je objasniti podrijetlo grijeha kako bi se naπao razlog za njegovo postojanje.... Grijeh je uljez za Ëije se postojanje ne moæe navesti razlog. On je tajanstven, neobjaπnjiv i opravdati ga znaëilo bi braniti ga. Kad bi ga se moglo opravdati ili pokazati razlog za njegovo postojanje, on bi prestao biti grijehom. (Ellen G. White, Velika borba, str. 389) Zamijenite rijeë grijeh rijeëju zlo i ova izjava Êe glasiti ovako: NemoguÊe je objasniti podrijetlo zla kako bi se naπao razlog za njegovo postojanje.... Zlo je uljez za Ëije se postojanje ne moæe navesti razlog. Ono je tajanstveno, neobjaπnjivo i opravdati ga znaëilo bi braniti ga. Kad bi ga se moglo opravdati ili pokazati razlog za njegovo postojanje, ono bi prestalo biti zlo. Kada doapplee do neke nesreêe, moæemo Ëuti ljude kako kaæu ili i mi sami pomislimo: Ne razumijem. To nema smisla. Postoji dobar razlog zaπto ne razumijemo: ne moæe se razumjeti. Da moæemo razumjeti, da ima smisla, da se moæe uklopiti u neki logiëki ili racionalni plan, onda to ne bi bilo toliko zlo; ne bi bilo toliko straπno zato πto sluæi racionalnoj svrsi. Koliko je vaæno zapamtiti da se zlo, poput grijeha, ne moæe objasniti. Mi, meappleutim, imamo stvarnost kriæa koji nam pokazuje Boæju ljubav i dobrotu usprkos neobjaπnjivom zlu nastalom pod utjecajem grijeha. PITANJA ZA RAZGOVOR Razmiπljajte viπe o ideji da zlo i patnja nemaju smisla, da nemaju racionalno i prihvatljivo objaπnjenje. Zaπto je tako bolje? Razmislite o tome. Dogodi se straπna nesreêa: moæda malo dijete umre od teπke bolesti nakon nekoliko godina patnje. Moæemo li vjerovati da za to postoji dobar i racionalan razlog? Zar nije bolje da to pripiπemo straπnim i zlim posljedicama æivota u palom svijetu? Razgovarajte o tome u razredu. 35

36 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Molitva dopire do SvemoguÊega i donosi nam pobjedu. (Ellen G. White, The Bible Echo, 1. listopada 1889.) 36

37 POUKA listopada Prorokove nevolje Ti me zavede, o Jahve, i dadoh se zavesti, nadjaëao si me i svladao me. A sada sam svima na podsmijeh iz dana u dan, svatko me ismijava. (Jeremija 20,7) Biblijski tekstovi: Jeremija 23,14.15; Jeremija 20; Djela 2,37; Job 3; Jeremija 18, Svatko tko slijedi Gospodina odreappleeno vrijeme nauëit Êe da vjerovati u Isusa i Ëiniti Njegovu volju ne osigurava lak put kroz æivot. Uostalom, kao πto nam je reëeno: A i svi koji hoêe poboæno æivjeti u Kristu Isusu bit Êe progonjeni. (2. Timoteju 3,12) Ovo je Ëinjenica koju je Jeremija spoznao u svojem æivotu. Meappleutim, naπa vjera u vrijeme kuπnji istodobno nam moæe pruæiti πire razumijevanje na kojem se moæemo utvrditi usred razliëitih borbi. Kada se na nas obruπe teπke i okrutne patnje i kuπnje (bez sumnje, mnoge od njih su teπke i okrutne), neêe nas proæeti osjeêaj besmisla i besciljnosti koji obuzme ljude koji ne poznaju Gospodina. Moæemo sagledati πiru sliku i krajnju nadu koju nam Bog nudi, bez obzira na to koliko je sadaπnjost sumorna, a iz nade i onoga πto znamo moæemo crpsti snagu. Jeremija je ovo znao, mada se katkad Ëinilo da to zaboravlja i da se usredotoëuje samo na svoje nevolje. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlja 16. i

38 NEDJELJA 25. listopada BEZBOÆNI SVE ENICI I PROROCI S obzirom na to da smo viπe od dvije tisuêe godina udaljeni od vremena Judinog kraljevstva, a moæda Ëak i udaljeniji u kulturoloπkom i druπtvenom smislu, teπko moæemo shvatiti sve πto se dogaapplealo u Jeremijino vrijeme. Kada Ëitamo Bibliju, posebno oπtre opomene i prijetnje koje je Bog upuêivao svojem narodu, mnogi ljudi misle da je Gospodin ovdje prikazan kao okrutan, zao i osvetoljubiv. Ovo je, meappleutim, pogreπno razumijevanje, utemeljeno samo na povrπnom Ëitanju tekstova. Stari zavjet otkriva isto πto i Novi: Bog voli Ëovjeka i æeli ga spasiti, ali ga ne prisiljava da donese odreappleene odluke. Ako æelimo Ëiniti ono πto je pogreπno usprkos Njegovim molbama, slobodni smo tako Ëiniti. Samo se moramo sjetiti ne samo posljedica, veê i onoga na πto smo unaprijed upozoreni u vezi s njima. S kakvim se zlim djelima Bog suoëavao u Judi? Protiv kojih je zlih djela Jeremija prorokovao? Jeremija 23,14.15; 5, Navedena zla u ovim tekstovima samo su mali dio onoga πto je Boæji narod Ëinio. I sveêenici i proroci bili su bezboæni, πto je nevjerojatna ironija s obzirom na to da su sveêenici trebali biti Boæji predstavnici, a proroci govoriti u Njegovo ime. Ovo je samo poëetak problema s kojima se Jeremija suoëio. Zla prikazana u ovim tekstovima bila su razliëita. Vladalo je otpadniπtvo duhovnih voapplea; i druge su navodili na zlo te se nitko od zloëina svojih ne obraêa (Jeremija 23,14).»ak i kada je Gospodin upozoravao da se sud bliæi, proroci su govorili da neêe doêi. Kada su odbacili Boga, zaboravili su na Njegove savjete i nisu se brinuli o siroëadi niti su πtitili siromahe (Jeremija 5,28). Svakoga dana narod se sve viπe udaljavao od Gospodina. U velikom dijelu Biblije, barem u proroëkim knjigama Staroga zavjeta, zabiljeæeno je da Gospodin poziva svoj zalutali narod da se vrati. Usprkos svim zlim djelima koja su Ëinili, bio im je spreman oprostiti, iscijeliti ih i obnoviti. Ali ako odbiju, πto joπ moæe biti uëinjeno?

39 PONEDJELJAK 26. listopada JEREMIJA U TAMNICI Zadatak proroka uvijek je bio da prenesu Boæju poruku, ne da broje koliko ljudi ju je prihvatilo, a koliko odbacilo. Mali je broj onih koji prihvate vijest proroka u vrijeme kada je propovijedaju. Na primjer, iako ne znamo koliko ljudi je æivjelo u Noino vrijeme, moæemo pretpostaviti da veêina nije bila spremna posluπati s obzirom na mali broj koji je uπao u korablju.»ini se da je tako bilo tijekom cijele svete povijesti. ProËitajte Jeremija 20,1-6. Kako je Jeremijina vijest bila primljena? Da bismo bolje shvatili ove tekstove, trebamo proëitati πto je Jeremija prorokovao, zbog kojih izgovorenih rijeëi je doπao u sukob s osobom na poloæaju. U Jeremiji 19 nalazi se dio tog proroëanstva: Bog Êe dovesti nesreêu na ovo mjesto (Jeremija 19,3), uëinit Êe da narod padne od maëa i da im tijela pojedu ptice i æivotinje (Jeremija 19,7), a Judejci Êe jesti meso svojih sinova (Jeremija 19,9). Iako nikom ne bi bilo drago da bude u srediπtu takvog proroëanstva, Paπhur je kao voapplea bio posebno uvrijeappleen. Njegova prva reakcija, kao i veêine naroda, bila je odbacivanje poruke; uostalom, tko bi mogao povjerovati u neπto tako straπno? toviπe, Paπhur je koristeêi se svojim poloæajem kaznio vjesnika i tako naëinio pogreπku. Naredio je da Jeremiju istuku prema zakonu (Ponovljeni zakon 25,1-3) i da ga zatvore u tamnicu. Oslobodio ga je sljedeêeg dana, ali ovo bolno i poniæavajuêe iskustvo nije sprijeëilo Jeremiju da nastavi prorokovati, ovog puta ne samo protiv Jude, veê posebno protiv Paπhura i njegove obitelji. Nije proπlo mnogo, a sudbina Paπhura i njegove obitelji postala je zastraπujuêi primjer svima onima koji su promatrali kako ih odvode u ropstvo. Ovo je prvi put da se u Knjizi proroka Jeremije Babilon spominje kao mjesto izgnanstva. (Poglavlja, Ëak ni dijelovi poglavlja, nisu napisani kronoloπkim redom.) Zamislite da je neπto sliëno prorokovano protiv vas. Kakva bi bila vaπa prva reakcija, a kakva bi trebala biti? (Vidi Djela 2,37.) 39

40 UTORAK 27. listopada OGANJ U NJEGOVIM KOSTIMA Oπtre rijeëi koje je Jeremija uputio Paπhuru i narodu nisu bile njegove; one nisu bile izgovorene u gnjevu zato πto je jedan dan bio zatvoren u tamnici. Bile su to Gospodnje rijeëi koje je trebao prenijeti narodu. Meappleutim, ono πto slijedi, dolazi neposredno iz Jeremijinog srca, a zabiljeæeno je pod nadahnuêem Duha Svetoga. To je iskreni vapaj ljudskog biêa kojem se nimalo ne sviappleaju prilike u kojima se naπlo i jadikuje zbog toga. ProËitajte Jeremija 20,7-14. O Ëemu ovaj tekst govori?»emu nas uëi o Jeremijinoj ljudskoj naravi, kao i naπoj? Njegove rijeëi u prvi trenutak djeluju bogohulno. Neki se pitaju zaπto je rekao da ga je Jahve zaveo, kada ga je od samog poëetka upozoravao da Êe se suoëiti sa æestokim protivljenjem. Ipak, on se æali: Otkad govorim, samo govorim o nasilju i propasti. Nije nimalo Ëudno πto je narod protiv mene. Koje je kljuëno znaëenje njegovih rijeëi u 9. retku 20. poglavlja? 40 Prorok bi volio da je mogao odustati i prestati propovijedati, ali Boæja rijeë je bila poput ognja u njegovom srcu i njegovim kostima. Ovo je silna metafora koja se odnosi na nekoga tko dobro poznaje svoj poziv i tko Êe, usprkos osobnoj boli, slijediti taj poziv bez obzira na sve. (SliËne misli su zapisane u Amosu 3,8 i 1. KorinÊanima 9,16.) U prethodno spomenutom tekstu u Knjizi proroka Jeremije uoëavamo borbu s kojom se Jeremija suoëava; vidimo veliku borbu koja bjesni u njemu i izvan njega. U jednom trenutku slavi Boga πto izbavlja siromahe iz ruke zlikovaëke; u sljedeêem (kao πto Êemo vidjeti sutra), proklinje dan kada je roappleen. Zaπto je toliko vaæno da slavimo Gospodina, posebno u straπnim okolnostima, i da razmiπljamo na koje je sve naëine otkrio svoju ljubav prema nama?

41 SRIJEDA 28. listopada PROKLET BIO DAN»ak i najoπtriji kritiëari Biblije moraju priznati vaænu Ëinjenicu da Biblija ne prikriva Ëovjekove slabosti i nedostatke. S izuzetkom Ëistog i bezgreπnog Boæjeg Sina, samo u izvjeπtaju o nekoliko biblijskih osoba, Ëiji je æivot u odreappleenoj mjeri prikazan u Bibliji, nisu otkrivene njihove slabosti i mane. Ova Ëinjenica odnosi se Ëak i na proroke. Kao πto je reëeno prije, Bog kojem su sluæili ovi proroci je savrπen; proroci koji su Mu sluæili nisu bili savrπeni. Oni su, poput svih nas, bili greπnici kojima je bila potrebna Kristova pravednost koja im je pripisivana vjerom (Rimljanima 3,22). Od Noe do apostola Petra svi su bili grijehom uprljana biêa Ëija je jedina nada bila, kako kaæe Ellen G. White, da doappleu pred Gospodina i kaæu: Spasenje ne mogu primiti zahvaljujuêi svojim zaslugama ili dobroti, veê pred Boga iznosim pomiriteljsku krv bezgreπnog Boæjeg Janjeta koje je uzelo na se grijehe svijeta. Ovo je moja jedina zaπtita. Isusovo ime omoguêuje mi pristup Ocu. Njegovo uho, Njegovo srce otvoreno je za moju najslabiju molbu, On ispunjava moje najdublje potrebe. (Ellen G. White, Faith and Works, str. 106) ProËitajte Jeremija 20, to ovaj tekst govori o prorokovom stanju uma zbog odreappleenih okolnosti u kojima se naπao? Njegove rijeëi u ovom tekstu, naravno, podsjeêaju na Jobove, koji se naπao u mnogo teæem poloæaju od Jeremije (vidi Job 3). Iako je Jeremija bio uvjeren da Ëini Boæju volju i da je Bog s njim, u ovom trenutku obuzela ga je bol zbog njegove trenutaëne situacije. Ma koliko da je u intelektualnom smislu shvaêao istinu, ona je sada bila zaklonjena njegovom osobnom tugom. Mnogi ljudi se u odreappleenim trenucima mogu naêi u sliënim okolnostima: u intelektualnom smislu mogu poznavati sva Boæja obeêanja, ali pritisnuti tugom i boli potiskuju ova obeêanja, i sve na πto se mogu usredotoëiti jesu njihove trenutaëne patnje. Ovo je razumljiva reakcija; ne znaëi da je ispravna, ali je razumljiva. Ovdje ponovno uoëavamo Jeremijinu ljudsku narav, koja je sliëna naπoj. Jeste li se ikada osjeêali kao Jeremija? Ako jeste, πto ste nau- Ëili iz tog iskustva πto vam moæe pomoêi kada se sljedeêi put budete tako osjeêali? 41

42 »ETVRTAK 29. listopada UROTA PROTIV PROROKA ProËitajte Jeremija 18,1-10. Koja vaæna naëela u vezi s tuma- Ëenjem proroëanstava ovdje nalazimo? Koja kljuëna duhovna naëela takoappleer nalazimo u ovim istim redcima? Usprkos svemu zlu Gospodin je i dalje narodu pruæao priliku da se pokaje. Ovdje vidimo Boæju milost koja se nudi onima koji je æele primiti.»ak i sada, joπ uvijek su se imali vremena vratiti, usprkos svemu πto su uëinili. U ovim redcima moæemo takoappleer zapaziti da su mnoga proroëanstva uvjetna: Bog kaæe da Êe uëiniti neπto, Ëesto se misli na izvrπenje kazne. Ali ako se ljudi pokaju, On neêe uëiniti ono πto je rekao. Boæja djela su uvjetna i ovise o naëinu na koji ljudi odgovore. On ne bi opominjao narod da se odvrati od svojih zlih putova, a onda ga ipak kaznio kada se pokaje i vrati na pravi put. On u tom sluëaju neêe izvrπiti kaznu i to jasno kaæe u ovim tekstovima. ProËitajte Jeremija 18, Zbog kojih je razloga narod to htio uëiniti Jeremiji? Koji je odgovor Jeremija dao u skladu sa svojom ljudskom naravi? 42 Jeremija je sigurno bio vrlo uznemiren jer su ga osudili i napali pripadnici njegovog naroda zato πto su, kako su sami rekli, htjeli saëuvati Zakon, savjete mudraca i besjede proroka. Koliko ljudsko srce moæe biti podloæno samoobmani! Koje pouke trebamo nauëiti o tome koliko trebamo biti oprezni kada Ëinimo neπto u Gospodnje ime? Iznesite svoj odgovor u subotnjoπkolskom razredu.

43 PETAK 30. listopada ZA DALJNJE PROU»AVANJE U Jeremiji 18,11-17 Gospodin govori svojem narodu da prestane Ëiniti odreappleena djela. U 11. retku je zabiljeæeno: Vratite se, dakle, svaki sa svoga zlog puta i popravite svoje putove i svoja djela. U 12. retku Gospodin kaæe da On veê zna da oni neêe posluπati Njegove opomene i molbe, veê Êe i dalje Ëiniti po okorjelosti zlog srca svojega (12. redak). Gospodin zatim govori πto Êe uëiniti zbog njihove neposluπnosti. Ovo je jedan od biblijskih tekstova koji pokazuju da Boæje poznavanje naπih buduêih odluka donesenih slobodnom voljom ni na koji naëin ne utjeëe na naπu slobodnu volju i odluke koje donosimo. Uostalom, zaπto bi ih Gospodin molio da se vrate sa svojih zlih putova ako nemaju slobodu da Ga posluπaju? Ono πto je jasno jest da je Gospodin toëno znao koje Êe odluke donijeti i prije nego πto su ih donijeli. Ova kljuëna istina takoappleer je zabiljeæena u Ponovljenom zakonu 31,16-21.»ak i prije nego πto su djeca Izraelova uπla u ObeÊanu Zemlju, Gospodin je rekao Mojsiju da On zna da Êe se okrenuti drugim bogovima, i njima Êe iskazivati πtovanje (Ponovljeni zakon 31,20). Ovo je joπ jedan pokazatelj da Boæje predznanje naπih odluka ne utjeëe na slobodu kojom donosimo te odluke. PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Razmiπljajte viπe o posljednjem pitanju u odsjeku od Ëetvrtka. Skoro svi smo Ëuli kako ljudi kaæu da su uëinili neπto zato πto im je Gospodin tako rekao. (Kako biste odgovorili osobi koja to kaæe?) Iako nema sumnje da Êe nas Bog voditi, na koje naëine moæemo ispitati to vodstvo da bismo bili sigurni da je doista od Gospodina? 2. Jeremija je rekao da je rijeë Gospodnja bila poput ognja u njegovim kostima. to moæemo uëiniti da takav oganj gori i u nama? 3. to nam u tekstovima za ovaj tjedan moæe pomoêi da shvatimo πto je sve ukljuëeno u buappleenje i obnovu? (Uostalom, zar nije upravo to Gospodin æelio uëiniti u svojem narodu?) Na primjer, zaπto je osjeêaj naπe greπnosti toliko vaæan za buappleenje? Ako ovo imamo na umu, zaπto kriæ, i nada koju nudi, moraju biti u srediπtu buappleenja? 43

44 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Nakon πto iznesemo svoje molbe, na njih trebamo odgovoriti sami koliko god je to moguêe i ne Ëekati na Boga da uëini za nas ono πto moæemo sami. Boæja pomoê Ëeka u priëuvi za sve koji je traæe. (Ellen G. White, The Bible Echo, listopad 1887.) 44

45 POUKA listopada 7. studenoga SimboliËna djela Ili zar lonëar nema vlasti nad glinom da od istoga glinenog tijesta napravi jednu posudu za plemenitu, a drugu za neplemenitu upotrebu? (Rimljanima 9,21) Biblijski tekstovi: Postanak 4,3-7; Brojevi 21,1-9; Izaija 29,16; Rimljanima 9,18-21; Jeremija 19; Hebrejima 5,14; Jeremija 13,1-11. Svi koji prouëavaju Bibliju znaju da u njoj ima mnogo simbola, pojmova koji su prikazani drugaëijim konceptima i idejama. Cijela zemaljska sluæba u Svetiπtu, na primjer, bila je simboliëno proroëanstvo o planu spasenja. Smisao æidovskog vjerskog sustava joπ nije potpuno shvaêen. Njegovim obredima i simbolima prikazane su beskrajne i sadræajne istine. Evanappleelje je kljuë koji otvara njegove tajne. Poznavanje plana otkupljenja pomaæe nam da razumijemo njegove istine. (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 86) PomoÊu simbola zemaljskog Svetiπta ili simbola u proroëkim knjigama (kao πto su Daniel 2; 7; 8; Otkrivenje), i na mnoge druge naëine Gospodin je otkrivao istinu ljudima. Isus je osobno upotrebljavao simbole u svojim usporedbama i poukama da bi objasnio duboke istine. Knjiga proroka Jeremije takoappleer je bogata simbolima i slikama. Ovoga tjedna obratit Êemo pozornost na nekoliko simbola, πto znaëe i koje pouke moæemo iz njih izvuêi. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

46 NEDJELJA 1. studenoga ISTINA U SIMBOLIMA Sveto pismo je vrlo bogato razliëitim simbolima. Uglavnom prikazuju istine koje su znaëajnije od samih simbola. ProËitajte Postanak 4,3-7. to prikazuju njihove dvije razliëite ærtve? Na poëetku Biblije zapaæamo razliku izmeappleu pokuπaja da se osobnim naporima doapplee na Nebo (Kajinovo prinoπenje ærtava) i razumijevanja da se spasenje prima samo miloπêu, zahvaljujuêi zaslugama raspetoga Spasitelja (Abelovo prinoπenje ærtava). ProËitajte Brojevi 21,4-9. to je simbolizirala mjedena zmija podignuta na stupu (vidi Ivan 12,32)? 46 Izraelci su spasili svoje æivote gledajuêi uzdignutu zmiju. Taj je pogled podrazumijevao vjeru. Oni su æivjeli jer su vjerovali Boæjoj rijeëi i imali povjerenja u sredstva ponuappleena za njihovo ozdravljenje. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 358) U cijelom Starom zavjetu sluæba u zemaljskom Svetiπtu simboliëki je prikazivala plan spasenja vrlo iscrpno. Koliko su Izraelci shvaêali znaëenje svih obreda stotinama godina bilo je otvoreno pitanje, mada nema sumnje da su mnogi shvatili najvaæniju od svih istina koja je tim obredima pouëavana: istinu o zamjeniëkom pomirenju prema kojoj zamjena mora umrijeti umjesto njih da bi njihovi grijesi bili oproπteni (vidi 1. KorinÊanima 5,7). Sluæbom u Svetiπtu dani su nam simboli koji ne ukazuju samo na Isusovu smrt, veê i na Njegovu velikosveêeniëku sluæbu na Nebu, predadventni sud i konaëno uniπtenje grijeha na svrπetku vremena. Kojih se joπ biblijskih simbola koji se odnose na plan spasenja moæete sjetiti? Koji simboli posebno govore o Boæjoj spasonosnoj milosti i nadi?

47 PONEDJELJAK 2. studenoga LON»AROVA GLINA Koje vaæne istine moæemo nauëiti iz ovih redaka i simbola koje u njima nalazimo? (Vidi Postanak 2,7.) Jeremija 18, Izaija 29, Izaija 45,9.... Izaija 64,8.... Rimljanima 9, Nema sumnje da je Jeremija æelio odustati od svega zbog stalnog odbacivanja i progona s kojima se suoëavao. Je li se bilo vrijedno muëiti i boriti za taj narod? Katkad mu se sigurno Ëinilo da je odgovor na to pitanje: Ne! Meappleutim, dok je promatrao lonëarove ruke, dana mu je slika, simbol, da Gospodin radi s ljudima kao πto lonëar radi s glinom. Slika o lonëaru i glini, osim svih drugih istina koje otkriva, uëi o Boæjoj vrhovnoj vlasti. Koliko god prilike s Jeremijinog glediπta izgledale beznadno, simbolika slike lonëara i gline otkrila mu je da na kraju, usprkos pogreπnim ljudskim odlukama, Ëak i svjesno uëinjenim, Gospodin ima cijeli svijet u svojim rukama i njime upravlja. On je apsolutni izvor sile i vlasti. Na kraju Êe izvojevati pobjedu bez obzira na to kako sadaπnje prilike izgledaju. Pavao stoljeêima poslije u Rimljanima 9 uzima ovu starozavjetnu sliku i dalje je obraappleuje, u osnovi je koristeêi da ljude pouëi istim istinama koje je Jeremija trebao nauëiti. Pavao u Rimljanima 9,21 moæda joπ neposrednije ukazuje na tekst iz Jeremije 18,6. Budimo sigurni da se na kraju, usprkos Ëovjekovoj slobodnoj volji i slobodi izbora i Ëestim kobnim posljedicama zbog zloupotrebe te slobodne volje, moæemo osloniti na apsolutnu vrhovnu vlast naπeg samopoærtvovanog Boga punog ljubavi, Ëija je ljubav otkrivena na kriæu. Zlo neêe pobijediti; Bog i Njegova ljubav hoêe. Kakvu divnu nadu imamo! Kako moæete steêi povjerenje u pouku o lonëaru i glini bez obzira na trenutaëne okolnosti? Koji drugi biblijski tekstovi ukazuju na stvarnost Boæje vrhovne vlasti? 47

48 UTORAK 3. studenoga PROPAST NARODA Zato πto su me ostavili i otuappleili ovo mjesto prinoseêi kâd tuappleim bogovima kojih ne poznavahu oci njihovi ni kraljevi judejski; i zato πto su mjesto ovo natoëili krvlju nevinih. (Jeremija 19,4) U ovom tekstu navedeno je nekoliko zala koja su ovladala Judom. Osim πto su ostavili Gospodina, prinosili kâd tuappleim bogovima i prolijevali nevinu krv, oni su takoappleer otuappleili ovo mjesto. Hebrejska rijeë koja je ovdje upotrijebljena, osim otuappleiti, znaëi i obesvetiti. Tekst ne kaæe je li ovo mjesto bio Hram ili Jeruzalem. KljuËna je misao da je narod trebao biti svet, poseban Boæji narod (vidi Izlazak 19,5.6), druga- Ëiji od naroda u njegovom okruæenju. Meappleutim, to se nije dogodilo. Izgubili su svoj jedinstveni karakter, odlike koje bi ih uëinile svjedocima svijetu. Postali su kao i ostali narodi. Koje pouke ovdje nalazimo za sebe? 48 I zato πto pogradiπe uzviπice Baalove da mu spaljuju sinove kao ærtve, a to im ja nikada ne naredih niti zapovjedih, niti mi je takvo πto na um palo. (Jeremija 19,5) Iako je pojam ærtvovanja ljudi bio poznat u starom svijetu, Bog se gnuπao ovog obiëaja. Zabranio je izraelskom narodu da ga preuzme (Ponovljeni zakon 18,10). Izraz preveden u prethodnom retku kao niti mi je takvo πto na um palo u hebrejskom glasi niti mi se u srcu javi. To je idiomatski izraz koji pokazuje koliko je takva praksa bila strana i daleka Bogu. Ako je mi, pala ljudska biêa otvrdnula od grijeha, smatramo uæasnom, zamislite kako je izgledala svetom Bogu! Ipak, s vremenom pokvarenost i snaga utjecaja kulture toliko su obuzeli Njegov narod da su se do te mjere izopaëili da su i sami poëeli vrπiti ovaj straπan obred. Ovo treba biti ozbiljna pouka za nas koliko lako moæemo biti zaslijepljeni vladajuêom kulturom i sudjelovati u obiëajima koji bi nas uæasavali da smo u zajednici s Bogom i u skladu s Njegovom rijeëju, kao πto bismo trebali biti (vidi Hebrejima 5,14).

49 SRIJEDA 4. studenoga RAZBIJANJE VR»A Kao πto smo vidjeli u odsjeku od utorka, narod je pao u duboki otpad. Nisu shvatili poruku koja im je bila upuêena. Bog je zatim preko Jeremije uëinio simboliëno djelo koje im je, u idealnom sluëaju, trebalo pomoêi da postanu svjesni opasnosti s kojom su se suoëavali. ProËitajte Jeremija 19,1-15. to je Jeremija trebao uëiniti i πto je taj Ëin trebao znaëiti? Jeremija je ponovno trebao otiêi k lonëaru. Meappleutim, ovoga puta Gospodin je æelio da sa sobom povede svjedoke koji Êe vidjeti πto Êe uëiniti. Svjedoci su bili starjeπine i sveêenici iz Jude (Jeremija 19,1). Kao voapplee bili su odgovorni za ono πto se dogaapplealo u narodu, i zato su trebali primiti vijest koju Êe Jeremija objaviti pomoêu ovog silnog simboliënog Ëina. MoguÊe je da su se IstoËna vrata (Jeremija 19,2), mjesto na kojem je trebao razbiti vrë, nalazila u blizini mjesta gdje su radili lonëari, i moæda su upravo ispred tih vrata bacali ostatke uniπtenih sudova. Tako je simbolizam bio joπ snaæniji.»emu sluæi razbijeni glineni vrë? Ako je samo napukao, mogao bi se upotrijebiti za neπto, mada ne za izvornu namjenu. Meappleutim, Jeremija ga nije trebao samo djelomiëno oπtetiti, veê razbiti ËineÊi ga potpuno beskorisnim. Teπko je zamisliti da narod pokraj ovakvog Ëina i rijeëi koje su potom izgovorene nije shvatio upozorenje. Naravno, razumijevanje opomene i ponaπanje u skladu s njom dvije su potpuno razliëite stvari. U joπ veêoj mjeri je zastraπujuê krajnji ishod onoga πto je Jeremija uëinio. Tko moæe popraviti razbijeni vrë? Iako je Gospodin narodu pruæio nadu za buduênost, Judejci su ipak u tom trenutku bili osuappleeni na propast, i oni i njihova djeca, ako se ne vrate na pravi put. Sva mjesta koja su oskvrnuli svojim sramnim i greπnim djelima uskoro Êe biti oskvrnjena njihovim mrtvim tijelima. Dubinu njihove pokvarenosti moæda moæemo najbolje shvatiti veliëinom kazne koju im je njihovo otpadniπtvo donijelo. Sjetite se neëega πto je uniπteno do te mjere da se ne moæe popraviti. Za πto je prvotno bilo namijenjeno i zaπto je postalo beskorisno? Moramo dobro paziti da se ovo ne dogodi i nama! 49

50 »ETVRTAK 5. studenoga LANENI POJAS ProËitajte Jeremija 13,1-11. Koji je simboliëni Ëin Jeremija trebao uëiniti i koju je vaænu pouku trebao prenijeti? Ovaj simboliëan nalog stvara odreappleeni problem onima koji se bave tumaëenjem zato πto se rijeka Eufrat nalazila stotinama kilometara daleko od Jeruzalema. Ezri je bilo potrebno Ëetiri mjeseca samo u jednom smjeru da stigne na ovo mjesto (Ezra 7,9). Da bi bolje shvatio poruku, Bog je naloæio Jeremiji da to uëini Ëetiri puta. Zato neki prouëavatelji Biblije tvrde da se ovdje radi o nekoj drugoj geografskoj lokaciji. S druge strane, neki tvrde da je velika udaljenost koju je morao prijeêi ukazivala koliko Êe daleko Izraelci biti odvedeni. toviπe, nakon povratka s dugog puta, Jeremija je mogao shvatiti kakva Êe radost zbog povratka zavladati nakon sedamdesetogodiπnjeg suæanjstva. to god da je u pitanju, pojas prikazuje dom Izraelov i dom Judin, Ëist i neokaljan u vrijeme poziva.»ovjek koji nosi pojas je Bog osobno. Ovo pokazuje, izmeappleu ostalog, koliko je Bog bio vezan za svoj narod. Neki komentatori su zapazili vaænu Ëinjenicu da je pojas bio lanen, od istog materijala od kojeg je bila napravljena sveêeniëka odjeêa (Levitski zakonik 16,4); uostalom, Juda je trebao biti sveêeniëki narod (Izlazak 19,6). Baπ kao πto je pojas bio uniπten, bit Êe uniπtena i oholost naroda. Kao πto Ëovjek opaπe pojas oko struka, tako se ovaj narod nekada dræao Gospodina i bio Njegov izvor hvale i slave. Meappleutim, uprljao se i pokvario u dodiru s okolnim kulturama. ProËitajte Jeremija 13,11 i usporedite ovaj redak s tekstom u Ponovljenom zakonu 4,5-8. Kako ovi redci pokazuju πto se dogodilo izraelskom narodu? Koju poruku ovi tekstovi imaju za nas? 50

51 PETAK 6. studenoga ZA DALJNJE PROU»AVANJE Slika lonëara i gline, osobito kako je prikazana u Rimljanima 9, donosi zanimljivo pitanje o tome koliko razumijemo Boæja djela.»injenica je, naravno, da ih Ëesto ne razumijemo. To nas ne treba iznenaditi, zar ne? ProËitajte Izaija 55,8. Mi kao ljudska biêa o mnogim pitanjima moæemo steêi samo ograniëene spoznaje, posebno o Boæjim putovima. Ovo pitanje, ograniëenost ljudskog znanja, objaπnjava se takozvanim samoreferencijalnim problemom. Zapazite sljedeêu reëenicu: Seviljski brijaë brije sve koji se ne briju sami. Brije li seviljski brijaë sebe? Ne moæe se brijati sam zato πto brije sve koji se ne briju sami. Meappleutim, ako se ne brije sam, onda mora sebe obrijati iz istog razloga zato πto brije sve koji se ne briju sami. Odgovor donosi nerjeπiv paradoks koji ukazuje na ograniëenost naπeg razumijevanja. Ako naπ razum ne moæe pruæiti pravi odgovor na pitanje koje se tiëe ovozemaljskih stvari, kao πto je pitanje koga brije seviljski brijaë, koliko teæe moæe razumjeti neπto tako duboko kao πto je Boæja narav i podruëje Njegovog djelovanja u svijetu? Mi imamo kriæ koji nam daje veliki razlog da vjerujemo u Njega i Njegovu ljubav Ëak i kad ono πto se dogaapplea u svijetu nema nimalo smisla. Mnogi, razmiπljajuêi o podrijetlu grijeha i razlogu njegovog postojanja, ostaju veoma zbunjeni. Oni vide djelovanje zla i njegove straπne posljedice koje se pojavljuju u obliku jada i oëaja i pitaju se kako se sve to moæe dogaappleati pod suverenom vladavinom Onoga koji je beskrajan u svojoj mudrosti, sili i ljubavi. Pred njima je tajna koju ne mogu odgonetnuti. Obuzeti sumnjama i nesigurnoπêu, postaju slijepi za istine koje su jasno otkrivene u Boæjoj rijeëi, za istine koje su nuæne za spasenje. (Ellen G. White, Velika borba, str. 422) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Koje izazove u vezi s pitanjem zla pred nas stavlja ideja o Boæjoj vrhovnoj vlasti? Kako nam razumijevanje velike borbe pomaæe da odgovorimo na teπka pitanja, barem djelomiëno? 2. Koje joπ simbole moæete pronaêi u Bibliji? Zaπto se Bog uopêe koristi simbolima? Koje su prednosti upotrebe simbola? 51

52 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Anappleeli zapisuju svaku ozbiljnu i iskrenu molitvu.... Moramo izdvojiti vrijeme za molitvu. Ako svojim mislima dopustimo da ih zaokupe svjetovni interesi, Gospodin nam moæe dati vremena oduzimajuêi naπe idole od zlata, kuêa ili plodne zemlje. (Ellen G. White, Velika borba, str. 489,490) 52

53 POUKA studenoga Nastavak nevolja A tko se hvaliti hoêe, neka se hvali time πto ima mudrost da mene spozna. Jer ja sam Jahve koji tvori dobrotu, pravo i pravdu na zemlji, jer to mi je milo rijeë je Jahvina. (Jeremija 9,23) Biblijski tekstovi: Jeremija 9; Jeremija 10,1-15; Rimljanima 1,25; Jeremija 26; Djela 17,30; Djela 5, Nevolje i kuπnje Boæjeg sluge su se nastavile. Veliki dio Knjige proroka Jeremije bavi se izazovima i borbama s kojima se prorok suo- Ëavao u pokuπaju da navede narod da posluπa rijeëi koje mu je Gospodin æelio objaviti potaknut ljubavlju i brigom prema njemu. Zamislite πto bi se dogodilo da je narod posluπao Jeremiju i prihvatio prorokovo upozorenje. Da su posluπali da su se narod, kraljevi i voapplee ponizili pred Bogom ne bi doπlo do straπne nevolje. Prilika da se pokaju bila im je dana.»ak i nakon toliko pogreπaka i zla koja su uëinili, vrata otkupljenja i spasenja nisu se zatvorila. Bila su otvorena, ali oni jednostavno nisu htjeli kroz njih proêi. S druge strane, nama je danas lako odmahivati glavom zbog tvrdoêe njihovog srca. Sve se to njima dogodilo da bude za primjer, a napisano je za opomenu nama kojima je zapalo da æivimo u posljednjim vremenima. (1. KorinÊanima 10,11) to Êemo nauëiti iz ovih primjera? OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlja 19. i

54 NEDJELJA 8. studenoga A TKO SE HVALITI HO E... U Jeremiji 9 prorok je zapoëeo svoje tugovanje jer je vidio neizbjeæne nevolje koje su dolazile na njegovu zemlju i narod. Bog je objavio sud nad Jeruzalemom, a kada Bog neπto kaæe, On to i uëini. Ono s Ëim su se Izraelci trebali suoëiti nije neπto πto se dogaapplea sluëajno, jedna od onih straπnih i neobjaπnjivih stvari koje se povremeno dogaappleaju. Ne, oni su se trebali suoëiti s neposrednim Boæjim sudom. Svijest o tome izazvala je u Jeremiji toliku tugu. Njegova tuga, meappleutim, bila je samo mali odraz boli koju je Bog sigurno osjeêao. Iako je okvir drugaëiji, sljedeêi citat dobro ukazuje na ovu misao: Kriæ otkriva naπim otupjelim osjetilima bol koju je grijeh od samog svog zaëetka nanosio Boæjem srcu. Svako udaljavanje od pravde, svako okrutno djelo, svaki neuspjeh Ëovjeka da dosegne boæanski ideal, Bogu nanosi bol. Kad su nekada na Izraela doπle nevolje kao neizbjeæiva posljedica odvajanja od Boga podloænost neprijateljima, okrutnost i smrt bilo je reëeno da Jahve viπe ne mogaπe trpjeti da Izraelci pate. U svojoj ljubavi i samilosti sâm ih je otkupio, podigao ih i nosio u sve dane od davnine. (Suci 10,16; Izaija 63,9) (Ellen G. White, Odgoj, str. 234,235) ProËitajte tekst u Jeremiji 9 o prorokovom tugovanju. Posebno se usredotoëite na 23. i 24. redak. Zaπto su ove rijeëi vaæne i za nas danas? 54 Kada nastupi smrt, svi smo kao grad bez obrambenih zidina. Mudrost, moê, bogatstvo imaju odreappleenu ulogu, ali oslanjanje na njih, osobito u vrijeme nesreêe ili smrti, beskorisno je, beznaëajno i uzaludno. U vrijeme objavljivanja opomene o propasti, narodu je bilo reëeno πto je istinski vaæno poznavati i shvatiti, barem u mjeri u kojoj moæemo, Boæju ljubav, dobrotu, pravdu i pravednost. to nam joπ moæe pruæiti nadu i utjehu kada nas sve ovozemaljsko, ljudsko, ukljuëujuêi i naπe tijelo, iznevjeri? to kriæ govori o Boæjoj ljubavi, dobroti, pravdi i pravednosti?

55 PONEDJELJAK 9. studenoga STVORENJA ILI STVORITELJ? Kao πto smo veê vidjeli, Boæji narod bio je pozvan da bude drugaëiji od okolnih naroda, koji su utonuli u neznaboπtvo, idolopoklonstvo i laæna uëenja. Mnoge opomene koje se nalaze u Petoknjiæju posebno su se odnosile na prihvaêanje obreda izraelskih susjeda. Izraelci su trebali biti svjedoci istine o Bogu kao Stvoritelju i Otkupitelju. Naæalost, velik dio starozavjetne povijesti izvjeπtava o tome kako su Ëesto prihvaêali upravo one obiëaje na koje su bili upozoreni. ProËitajte Jeremija 10,1-15. to Gospodin ovdje govori svojem narodu? Da je ovo isto upozorenje dano danas, u naπe vrijeme, u naπoj kulturi i u naπem okviru, kako bi glasilo? Jeremija govori narodu ono πto bi veê trebao znati: ovi neznaboæa- Ëki bogovi nisu niπta drugo do djelo ljudskih ruku, plod ljudske izopa- Ëene maπte. Pavao stoljeêima poslije navodi ovaj primjer kada piπe o onima koji su istinu Boæju zamijenili laæju te se klanjali i iskazivali πtovanje stvorenju mjesto Stvoritelju (Rimljanima 1,25). Zapazite kako Pavao u ovom retku usporeappleuje Stvoritelja sa stvorenjem. Ovakva ista usporedba nalazi se u navedenim redcima u Knjizi proroka Jeremije, koji govore o nemoêi i slabosti bogova u usporedbi s jedinim pravim Bogom. U cijelom tekstu Jeremija pokuπava pokazati narodu kako je bezumno i besmisleno imati povjerenje u ove predmete, koji ne mogu niπta uëiniti. Oni su u suprotnosti s Bogom Stvoriteljem koji nije samo stvorio svijet, veê ga odræava svojom silom (vidi Hebrejima 1,3). Bez obzira na to koliko su ovi tekstovi davno zabiljeæeni, poruka koju nose i dalje je vaæna. Mi moæda neêemo biti u kuπnji da se poklonimo kipovima napravljenim ljudskom rukom i da ih oboæavamo; niti je veêina nas zastraπena ili zabrinuta zbog znakova na nebu. Meappleutim, lako moæemo ukazati povjerenje predmetima koji nas ne mogu spasiti kao πto ni idoli nisu mogli izbaviti Judejsko kraljevstvo u dan suda. U πto bismo mogli imati viπe povjerenja nego πto bi trebalo ako ne pazimo? 55

56 UTORAK 10. studenoga POZIV NA POKAJANJE ProËitajte Jeremija 26,1-6. Kakvu nadu Gospodin nudi narodu u ovim redcima? Poruka koja je upuêena u ovom tekstu ista je kao i poruka koja se javlja u cijeloj Bibliji, Starom i Novom zavjetu, a u pitanju je poziv na pokajanje, da se okrenemo od svojih grijeha i pronaappleemo spasenje koje Bog svima nudi. Koja je poruka sljedeêih tekstova? 2. Ljetopisa 6,37-39; Ezekiel 14,6; Matej 3,2; Luka 24,47; Djela 17,30. Stanovnici Jude niëega nisu bili dostojni, ali Bog ih ipak nije htio odbaciti. Njegovo se ime trebalo preko njih uzvisiti meappleu neznaboπcima. Mnogi od onih kojima su Njegove osobine bile potpuno nepoznate trebali su sagledati ljepotu boæanskog karaktera. Upravo je namjera da objasni svoje milostive planove navela Boga da stalno iznova πalje svoje sluge proroke s porukom: Vratite se svaki sa zla puta svojega. (Jeremija 25,5) Radi imena svojega, objavio je Bog preko Izaije, odgaappleah svoj gnjev, radi Ëasti svoje susprezah se da te ne uniπtim. Sebe radi Ëinih tako, sebe radi! Ta zar da se ime moje obeπëasti? Slave svoje drugome ne dam! (Izaija 48,9.11) (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 201) Bilo da je rijeë o Starom ili Novom zavjetu, Boæja poruka je ista za sve nas: mi smo greπnici, grijeπimo, zasluæujemo kaznu. Meappleutim, zahvaljujuêi Kristovom kriæu, zahvaljujuêi pomiriteljskoj Isusovoj smrti, Bog je omoguêio svima nama da budemo spaπeni. Trebamo priznati svoju greπnost, vjerom se pozvati na Isusove zasluge koje su besplatne usprkos naπoj nedostojnosti i pokajati se za svoje grijehe. I, naravno, pravo pokajanje obuhvaêa odbacivanje grijeha iz æivota Boæjom miloπêu. Bez obzira na to πto smo uëinili, moæemo se pokajati za svoje grijehe i primiti oprost. To je veliki dar Evanappleelja. Zbog kojih se grijeha trebate pokajati upravo sada? 56

57 SRIJEDA 11. studenoga POZIV SMRTI Kada promatramo s naπega glediπta, teπko je povjerovati da je narodu otvrdnulo srce. Kao πto smo vidjeli u juëeraπnjoj pouci, Jeremijina poruka koliko god oπtra bila je ispunjena nadom. Da su se pokajali, Bog bi odvratio straπne kazne, utemeljene na zavjetnim obeêanjima i prokletstvima, koje su trebale doêi na njih. Da su samo Ëinili ono πto treba, da su bili posluπni Bogu i primili blagoslov koji bi posluπnost donijela, sve bi bilo u redu. Bog bi im oprostio, Bog bi ih iscijelio, Bog bi ih obnovio. Dar Evanappleelja, koji bi konaëno doπao u Isusovoj ærtvi, bio bi dovoljan da oprosti sve njihove grijehe i da ih obnovi. Kakva je to poruka nade, obeêanja i spasenja! Koji su odgovor Izraelci uputili Jeremiji u povodu ove poruke? Jeremija 26, U Izraelu samo je zakonski sazvan sud mogao izreêi smrtnu kaznu. Da bi smrtna kazna bila donesena, bila je potrebna veêina glasova sudaca. SveÊenici i proroci progonili su Jeremiju svojim pogubnim optuæbama. Æeljeli su ga predstaviti kao politiëkog zloëinca i izdajicu. Kako je Jeremija reagirao? Jeremija 26, Jeremija nije ustuknuo; suoëavajuêi se s prijetnjom smrêu, prorok, nesumnjivo u strahu, ipak nije ublaæio ni jednu jedinu rijeë poruke koju mu je Gospodin povjerio. On ga je na poëetku posebno upozorio da ne izostavi nijednu rijeë (Jeremija 26,2). Tako Jeremiju koji je katkad jadikovao, æalio se i proklinjao dan kada se rodio, sada vidimo kao Boæjeg slugu koji stoji vjerno i nepokolebljivo. Kada ste posljednji put morali vjerno stajati za istinu koja je u Isusu? Ako to nikada niste morali uëiniti, πto nije u redu? 57

58 »ETVRTAK 12. studenoga JEREMIJIN BIJEG Kao πto smo vidjeli u juëeraπnjoj pouci, bez obzira na strah i osje- Êaje, Jeremija se nije pokolebao. Bio je potpuno svjestan moguêe smrti zbog stava koji je zauzeo. Jasno je upozorio knezove i narod u 15. retku 26. poglavlja ( ali dobro znajte, rekao je) da Êe ako ga ubiju, primiti kaznu zbog prolijevanja nevine krvi. Jeremija je znao da nije kriv za ono za πto su ga optuæivali. ProËitajte Jeremija 26, Kako je Jeremija izbjegao smrt? Zanimljivo je da su sveêenici i proroci, koji su trebali biti duhovni voapplee, bili ukoreni od strane starjeπina i sveg naroda koji je stao u Jeremijinu obranu. Podsjetili su sve prisutne na proroka Miheja, koji je æivio u Izraelu jedno stoljeêe ranije. Tadaπnji kralj nije naudio Miheju, veê je posluπao njegov savjet. Sav narod se pokajao, a nesreêa je izbjegnuta, barem za neko vrijeme. Sada su ovi ljudi, Jeremijini suvremenici, mudriji od svojih voapplea, æeljeli sprijeëiti narod da uëini veliku pogreπku ubijajuêi Boæjeg proroka. Branitelji su naglasili da Jeremija nije kriv za ono za πto ga optuæuju. Meappleutim, mrænja sveêenika i proroka postala je joπ jaëa. U njima se probudio gnjev i æelja za osvetom, tako da Êe drugi put krenuti na Jeremiju svom æestinom. Oslobaappleanje je znaëilo samo trenutak olakπanja za proroka. Nije bio potpuno izvan opasnosti. Ovdje vidimo primjer kako su neki ljudi nauëili odreappleene pouke iz proπlosti, dok su drugi, iako su poznavali istu proπlost, odbacili te iste pouke. Neπto sliëno dogodilo se viπe stoljeêa kasnije, kada je farizej Gamaliel upozorio druge voapplee kako se trebaju ophoditi prema Isusovim sljedbenicima. ProËitajte Djela 5, Koje sliënosti postoje izmeappleu ovog dogaappleaja i onoga πto se dogodilo Jeremiji? to je joπ vaænije, koje pouke mi moæemo nauëiti iz povijesti i pogreπaka onih koji su æivjeli prije nas? 58

59 PETAK 13. studenoga ZA DALJNJE PROU»AVANJE Po tomu smo spoznali ljubav πto je on za nas dao svoj æivot. (1. Ivanova 3,16) Nesumnjivo je da moæemo pogledati oko sebe, u prirodu, meappleuljudske odnose i Ëuda stvaranja, i sagledati Boæju ljubav, bez obzira na to koliko je grijeh uniπtio ta djela stvaranja kao i naπu sposobnost da ih cijenimo ili shvatimo na pravi naëin. Meappleutim, na kriæu je zastor bio pokidan i svijetu je dano snaæno i jasno otkrivenje te velike ljubavi koja je dovela do onoga πto Ellen G. White naziva razdvajanjem boæanskih sila. (The SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 924) Razdvajanje boæanskih sila? Boæja ljubav prema nama bila je toliko velika da su Tri Osobe Boæanstva, koje su od vjeënosti njegovale snaænu meappleusobnu ljubav, podnijele ovo razdvajanje da bi nas otkupile. Boæe moj, Boæe moj! Zaπto si me ostavio? (Matej 27,46) najjasniji je i najsnaæniji izraz tog razdvajanja, cijene naπeg spasenja. Ovdje ponovno zapaæamo bol i patnju koju je Gospodin podnio zbog naπih grijeha. Nije Ëudno, onda, πto mi ljubimo, jer je on nas ljubio prije (1. Ivanova 4,19). Naravno, kao pala ljudska biêa mi samo oponaπamo tu ljubav, a Ëak i to oponaπanje Ëesto je obavijeno sebiënoπêu i greπnim æeljama. Boæja ljubav nadmaπuje naπu; mi odraæavamo Boæju ljubav na naëin na koji se Nebo ogleda u prljavoj i blatnjavoj vodi. PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Iako mnogi danas ne oboæavaju æivotinje ili predmete u prirodi poput naπih predaka, na koje smo naëine joπ uvijek u opasnosti da od prirode naëinimo idola ili boga? 2. Kakva je uloga pokajanja u æivotu krπêanina? Osim pokajanja koje doæivimo kada prihvatimo Isusa, kakvu ulogu pokajanje i dalje ima u æivotu vjere? 3. Razmiπljajte o razdvajanju boæanskih sila. Kako trebamo shvatiti ovaj izraz? Ako niπta drugo, πto on govori o tome koliko je grijeh poguban i koliko ima veliku cijenu? 59

60 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: 60 Prava molitva iznesena u vjeri, za molitelja je sila. Bilo da je moljena na javnom skupu, na obiteljskom oltaru ili u tajnosti, molitva dovodi molitelja u izravnu Boæju prisutnost. Stalnom molitvom mladeæ moæe steêi tako Ëvrsta naëela da ih ni najsnaænije kuπnje neêe odvuêi od zajedniπtva s Bogom. (Ellen G. White, The Youth s Instructor, 15. veljaëe 1900.)

61 POUKA studenoga Joπijina obnova Nije bilo prije njega takva kralja koji se obratio Jahvi svim srcem svojim, svom duπom svojom i svom snagom svojom, u svemu vjeran Zakonu Mojsijevu, a ni poslije njega nije mu bilo ravna. (2. o kraljevima 23,25) Biblijski tekstovi: 2. Ljetopisa 33; Habakuk 1,2-4; 2. o kraljevima 22; Filipljanima 2,3-8; 2. o kraljevima 23,1-28; 1. KorinÊanima 5,7. Roditelji znaju koliko je teπko gledati djecu, osobito kada su starija i izvan roditeljskog nadzora, kada donose odluke koje nisu za njihovo dobro. Naravno, ova briga ne odnosi se samo na roditelje i djecu: sigurno smo u nekom trenutku vidjeli kako prijatelji ili roappleaci donose odluke koje su πtetne po njih. To je negativna strana slobodne volje. Slobodna volja, posebno u moralnom smislu, ne znaëi niπta ako nemamo slobodu da donesemo pogreπne odluke. Slobodno biêe koje moæe izabrati samo ono πto je ispravno nije istinski slobodno niti moralno. Velik dio Svetoga pisma donosi izvjeπtaj o Bogu koji opominje svoj narod da ne Ëini pogreπne izbore. Knjiga proroka Jeremije takoappleer pokazuje da Bog, koji poπtuje slobodnu volju i slobodu izbora, upuêuje molbe svojem izabranom narodu. I mada veêina izvjeπtaja nije ohrabrujuêa, ovog Êemo tjedna uoëiti traëak nade; prouëavat Êemo o jednom od nekoliko kraljeva koji su, koristeêi se slobodnom voljom, odluëili Ëiniti πto je pravo u Jahvinim oëima. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlja 21. i

62 NEDJELJA 15. studenoga VLADAVINA MANA EA I AMONA Koliko god mi govorili o objektivnosti, o gledanju na stvari onakvima kakve doista jesu, kao ljudska biêa mi smo beznadno subjektivni. Vidimo svijet ne toliko kakav doista jest, veê na osnovi toga kakvi smo mi. BuduÊi da smo pala i pokvarena biêa, ova pokvarenost utjeëe na naπe promatranje i tumaëenje svijeta oko nas. Na primjer, kako druga- Ëije moæemo objasniti postupke osobe kao πto je judejski kralj Manaπe (oko g. pr. Kr.), osobito u ranim godinama njegovog straπnog otpada?»ovjek jedva moæe zamisliti kako je u svojem umu pravdao uæasna djela koja je proπirio u Judi. ProËitajte 2. Ljetopisa 33. to ovaj izvjeπtaj govori o tome koliko je kralj Manaπe bio pokvaren? to je joπ vaænije, Ëemu nas uëi o Boæjoj spremnosti da oprosti? 62 Nema sumnje da je odvoappleenje u okovima u Babilon prilika da Ëovjek preispita svoj æivot. Ipak, tekst je jasan: Manaπe se iskreno pokajao. Kada se vratio na prijestolje, æelio je popraviti πtetu koju je nanio. Naæalost, πteta je bila veêa nego πto je mogao zamisliti. Ali, ovo pokajanje, iako znaëajno, doπlo je prekasno da bi moglo spasiti kraljevstvo od pokvarenoga utjecaja dugogodiπnjeg idolopoklonstva. Mnogi su se spotaknuli i pali da se viπe nikad ne podignu. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 244) to je joπ æalosnije, meappleu onima koji su bili pod straπnim utjecajem Manaπeovog otpada bio je njegov sin Amon, koji je doπao na prijestolje nakon oëeve smrti i Ëinio je πto je zlo u Jahvinim oëima, kao i otac mu Manaπe, jer je svim idolima koje bijaπe naëinio njegov otac Manaπe on prinosio ærtve i sluæio im (2. Ljetopisa 33,22). to je najgore, Amon se za razliku od oca nikada nije pokajao za svoja djela. Tko u svojem æivotu nije doæivio straπne posljedice Ëak i onog grijeha koji mu je oproπten? Na koja se obeêanja moæete pozivati za pobjedu nad grijehom? Zaπto se veê sada ne pozovemo na njih prije nego πto grijeh dovede do æalosnih posljedica?

63 PONEDJELJAK 16. studenoga NOVI KRALJ Neki propovjednik je jednom prigodom izjavio: Dobro pazite za πto se molite. Moæda upravo to i dobijete. Izraelci su se molili i Ëeznuli za kraljem poput okolnih naroda. Dobili su ono πto su traæili, pa velik dio povijesti izraelskog naroda nakon razdoblja sudaca Ëini izvjeπtaj o tome kako su se kraljevi na vlasti iskvarili i kako su iskvarili i narod. Ipak, uvijek je bilo izuzetaka, kao πto je kralj Joπija, koji se zakraljio 639. g. pr. Kr. i vladao do 608. g. pr. Kr. U kakvim je okolnostima novi kralj doπao na prijestolje? 2. Ljetopisa 33,25. Narod je iskazao svoju volju, i bilo je uëinjeno prema njoj. Mladi kralj je doπao na prijestolje u vrijeme velikih nemira, otpada, nasilja, Ëak i u najviπim slojevima vlasti. Vidjevπi πto se dogaapplea, mnogi vjerni u zemlji pitali su se hoêe li obeêanja dana starom Izraelu ikada moêi biti ispunjena. S ljudskoga glediπta, boæanska namjera s izabranim narodom izgledala je skoro potpuno neostvariva. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 245) Uznemirenost ovih vjernih ljudi bila je izraæena u rijeëima proroka Habakuka. ProËitajte Habakuk 1,2-4. to prorok kaæe? Naæalost, odgovor na probleme nepravde, nasilja, borbe i bezakonja Êe doêi, ali sa sjevera, od Babilonaca, koje Êe Bog upotrijebiti da donese sud nad svojim tvrdovratim narodom. Kao πto moæemo vidjeti, tako nije moralo biti; meappleutim, buduêi da su se odbili pokajati, suoëili su se s kaznom koju su njihovi grijesi donijeli. Koliko Ëesto se s Ëovjekovog glediπta Ëini da je boæanske namjere nemoguêe ostvariti? to ovo govori o tome da trebamo istupiti u vjeri izvan onoga πto vidimo ili u potpunosti shvaêamo? 63

64 UTORAK 17. studenoga JO IJA NA PRIJESTOLJU Joπiji je bilo osam godina kad se zakraljio. Kraljevao je trideset i jednu godinu u Jeruzalemu. Mati mu se zvala Jedida, kêi Adajina, i bila je iz Boskata.»inio je πto je pravo u Jahvinim oëima. U svemu je hodio putem svoga oca Davida, ne skreêuêi ni desno ni lijevo. (2. o kraljevima, 22,1.2) UzimajuÊi u obzir prilike u kojima je stupio na prijestolje, πto je toliko izuzetno u vezi s ovim tekstovima? Biblija ne daje nikakvo objaπnjenje o ovom izuzetnom mladiêu koji je, uzevπi u obzir sve okolnosti, trebao biti pokvaren i zao kao i njegov otac prije njega. Meappleutim, nije bilo tako. Kakvi su god razlozi bili u pitanju, on je izabrao drugaëiji put, da vrπi pozitivan, mada sasvim ograniëen utjecaj na narod. U 2. o kraljevima 22 zabiljeæeno je πto je Joπija uëinio u vezi s Hramom. Od trenutka posveêenja Hrama od strane Salomona, proπlo je mnogo stoljeêa do Joπijine obnove (622. g. pr. Kr.). Kraljevi nisu vodili mnogo raëuna o Hramu. Graappleevina koja je nekada divno izgledala, s vremenom je oronula. Mladi kralj je vidio da Hram viπe nije prikladan za odræavanje bogosluæja zbog dugih godina nebrige. to je Joπija uëinio kada je uvidio da se Hram nalazi u tako loπem stanju? 2. o kraljevima 22,3-7. Danas bismo rekli da je kralj poslao svojeg ministra financija velikom sveêeniku i zatraæio od njega da isplanira i nadgleda nabavu potrebnog materijala i radove prigodom obnavljanja Hrama. Nisu morali davati izvjeπtaj o novcu koji im je povjeren zato πto su njime vjerno raspolagali. Kakvi god razlozi bili u pitanju, Joπija im je ukazao povjerenje, i koliko izvjeπtaj pokazuje, to povjerenje su opravdali. Obnova Hrama je vaæna, ali πto je kljuëno za pravo buappleenje i obnovu? Vidi Filipljanima 2,

65 SRIJEDA 18. studenoga KNJIGA ZAKONA Obnova Svetiπta, koje je dugo bilo srediπte bogosluæja izraelskog naroda, bila je vaæna, ali obnova graappleevine nije bilo sve πto je bilo potrebno. Najljepπa i najveliëanstvenija graappleevina, iako sagraappleena da pomogne vjernicima da sagledaju Gospodnju silu i sjaj, sama po sebi nije dovoljna da potakne poboænost meappleu narodom. Povijest je puna tuænih izvjeπtaja o ljudima koji u jednom trenutku slave Boga u nekoj lijepoj crkvi, a u sljedeêem Ëine okrutna djela, koja su moæda i potaknuta onim πto su nauëili u toj divnoj graappleevini. to se dogodilo za vrijeme obnove Hrama? U Ëemu je veliko znaëenje Joπijine reakcije na ove dogaappleaje? 2. o kraljevima 22,8-11. Pronaπli su Knjigu Zakona; koji dio, ili moæda u cijelosti, Biblija ne otkriva. Vjerojatno je pronaappleena u zidovima negdje u Hramu. ProËitajte 2. o kraljevima 22, Koju je poruku od Boga Hulda uputila narodu i kralju Joπiji? Kako mi trebamo shvatiti ove rijeëi? Hulda je prenijela istu poruku koju je Jeremija prorekao veê nekoliko puta. Narod koji se okrenuo od Gospodina iskopao je vlastite grobove svojim djelima i trebao je poæeti posljedice. Preko Hulde Gospodin je Joπiji poslao poruku da se uniπtenje Jeruzalema ne moæe izbjeêi.»ak i da se narod sada ponizi pred Bogom, ne moæe izbjeêi svoju kaznu. Tako dugo su njihova osjetila bila otupljivana zlim djelima da bi se, ukoliko kazna ne bi bila izvrπena, vrlo brzo vratili svome starom greπnom putu. ProroËica je odgovorila: Kaæite Ëovjeku koji vas je poslao k meni: Ovako veli Jahve: Evo, dovest Êu nesre- Êu na ovaj grad i na njegove stanovnike, izvrπit Êu sve πto kaæe knjiga koju je proëitao judejski kralj. Jer su me ostavili i prinose ærtve tuappleim bogovima da bi me ljutili svim djelima ruku svojih, planut Êe jarost moja na to mjesto i neêe se ugasiti. (2. o kraljevima 22,15-17) (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 254) 65

66 »ETVRTAK 19. studenoga JO IJA PROVODI OBNOVU Usprkos upozorenju da je propast neizbjeæna, Joπija je bez obzira na to odluëio Ëiniti πto je pravo u Jahvinim oëima. NesreÊa moæda nije mogla biti sprijeëena, ali najavljujuêi odmazdu Neba, Gospodin nije iskljuëio moguênost pokajanja i popravljanja; i Joπija, otkrivajuêi po tome Boæju spremnost da svoju kaznu ublaæi miloπêu, odluëio je poduzeti sve πto je u njegovoj moêi da pokrene odluënu obnovu. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 255) ProËitajte tekst iz 2. o kraljevima 23,1-28. to je bila bît reformi koje je vjerni kralj teæio pokrenuti u svojem iskvarenom narodu? to ova djela govore o loπem stanju koje je vladalo u izabranom narodu? Joπija je okupio sav narod u Jeruzalemu da bi obnovio Savez s Bogom. ProËitali su nedavno pronaappleenu Knjigu Zakona, a zatim su se zavjetovali da Êe slijediti Boga Izraelova. Kralj nije izvrπio ovaj posao sam, veê je od onih koji su imali duhovne odgovornosti zatraæio da uëine πto je potrebno. Na primjer, tijekom stoljeêa razliëiti predmeti kipovi i simboli koji su potaknuli strane oblike bogosluæja u Izraelu bili su donoπeni u Hram. Katkad su bili nametnuti narodu kao uvjet mira; kraljevi su ih katkad izlagali da bi oznaëili uspostavljanje mira ili znak predaje. Kakvi god razlozi bili u pitanju, ti predmeti nisu pripadali tom mjestu i Joπija je naredio da ih uklone i uniπte. Takoappleer, proslava Pashe u vrijeme provoappleenja Joπijine obnove nije se odræavala samo u kuêanstvima, kao πto je bio obiëaj u prethodnom razdoblju, veê ju je sada sav narod slavio zajedno. Njezina simboliëna poruka upuêena Izraelcima bila je da je staro razdoblje iza njih i da su sada stupili u novo vrijeme u kojem su se zavjetovali da Êe sluæiti pravom Bogu koji ih je izveo iz Egipta, koji je osigurao dom za plemena kao πto je obeêao, i koji je bio s njima u njihovom svakidaπnjem æivotu. ZajedniËko slavljenje Pashe u narodu bilo je znaëajno jer je oznaëilo poëetak nekog novog razdoblja, dok je staro doπlo svojem kraju. to simboli Pashe trebaju znaëiti nama kao adventistiëkim krπêanima? (Vidi 1. KorinÊanima 5,7.) 66

67 PETAK 20. studenoga ZA DALJNJE PROU»AVANJE Kao πto je u pouci veê bilo reëeno, dubina pokvarenosti u koju je Izrael utonuo moæe se sagledati u opsegu obnove koju je Joπija morao provesti. Kako je narod mogao pasti tako duboko? U odreappleenom smislu odgovor je lak: zato πto je ËovjeËanstvo palo tako duboko. U kojoj je mjeri ËovjeËanstvo degradiralo, prikazano je u poznatom istraæivanju provedenom 1960-ih godina na SveuËiliπtu Yale. Sudionici su se dobrovoljno javili preko oglasa u novinama. ReËeno im je da trebaju puπtati elektriëne πokove ljudima vezanim za stolice u drugoj prostoriji. PrekidaËi Ëijim su pritiskanjem πokovi puπtani obiljeæeni su po jaëini, od slabog do opasnog po æivot, ukljuëujuêi joπ dva koji su obiljeæeni oznakom xxx. Sudionicima je reëeno da puπtaju πokove prema uputama znanstvenika koji vode pokus. U susjednoj prostoriji mogli su Ëuti vriske i preklinjanje za milost. Ljudi su se zapravo samo pretvarali: uopêe nisu primali elektriëne πokove. Cilj ovog istraæivanja bio je da se utvrdi koliko daleko Êe ovi obiëni sudionici iêi u nanoπenju bola, kako su oni mislili, onima koje nisu poznavali, samo zato πto im je tako bilo naloæeno. Rezultati su bili zastraπujuêi. Iako su mnogi sudionici postali uznemireni, zabrinuti, Ëak i ljuti, nisu prestali, u zapanjujuêih 65 posto, puπtati najjaëe πokove ovim ljudima, vjerujuêi da ih doista povreappleuju. ObiËni ljudi, napisao je znanstvenik koji je proveo pokus, jednostavno radeêi svoj posao, bez ikakvog odreappleenog neprijateljstva sa svoje strane, mogu postati oruapplea u uæasno destruktivnim procesima. Koliko je obiënih ljudi Ëinilo straπne stvari tijekom povijesti, Ëak i danas? Previπe ih je, to je sigurno. Zaπto? KrπÊani znaju odgovor. Mi smo greπnici, to je jasna i jednostavna Ëinjenica. PITANJA ZA RAZGOVOR 1. to izvjeπtaj o Joπijinoj obnovi govori o vaænosti Boæje rijeëi u naπem æivotu? 2. Ovdje moæemo postaviti sljedeêe pitanje: Ako je bilo prekasno da se nesreêa izbjegne, zaπto je upuêen poziv na pokajanje, buappleenje i obnovu? to je bio cilj svega toga? Kakav biste odgovor dali? Odgovor moæemo pronaêi u tome koliko takvo buappleenje moæe utjecati na ljude kao pojedince u usporedbi s narodom u cjelini. 67

68 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuêivanje molitve Bogu. Ne postoji niπta πto bi nas moglo sprijeëiti da podignemo svoje srce u duhu iskrene molitve. U mnoπtvu na ulici, zaokupljeni poslovnim obvezama, moæemo uputiti molitvu Bogu i zatraæiti boæansko vodstvo. (Ellen G. White, Put Kristu, str. 86.) 68

69 POUKA studenoga Jeremijin jaram Zatim reëe svima: Ako tko hoêe iêi za mnom, neka se odreëe samog sebe, neka svaki dan uzme kriæ svoj i neka me slijedi! (Luka 9,23) Biblijski tekstovi: Jeremija 16,1-13; Hoπea 1,1-3; Jeremija 27,1-18; Daniel 4,25; Jeremija 28; 2. Timoteju 4,3.4. Kao πto smo veê vidjeli, Boæji proroci nisu propovijedali samo rije- Ëima, veê i slikovitim poukama. Katkad su morali odreappleenim postupcima u svojem æivotu objaviti poruku; to je bio joπ jedan naëin da ukaæu na bît. Tako je Jeremija ponovno bio pozvan da na praktiëan naëin objavi vijest. Kao prvo, morao je nositi drveni jaram. Ovako mi reëe Jahve: NaËini sebi uæad i jaram i stavi ga sebi na vrat. (Jeremija 27,2) To je sigurno bio muëan zadatak, koji je postao joπ teæi kada je laæni prorok poëeo proturjeëiti onome πto je Jeremija rekao. Ovoga tjedna sagledat Êemo istinu i grijehe koji su prionuli za srce i um naroda. Vidjet Êemo takoappleer kako vijest o milosti moæe biti laæna. Jeremiji je bilo zabranjeno da plaëe s onima koji su u æalosti i da se raduje s onima koji se raduju. Tako je trebao pomoêi stanovnicima da shvate πto Êe se dogoditi zbog njihovih grijeha i potaknuti ih na obraêenje i posluπnost ublaæavajuêi straπne posljedice njihovih greπnih djela. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

70 NEDJELJA 22. studenoga SAMA»KI ÆIVOT Jeremijin æivot je bez ikakve sumnje bio teæak. (On je prvi to priznao!) Prilike su, meappleutim, bile Ëak i teæe nego πto moæemo zamisliti. ProËitajte Jeremija 16,1-13. Koju je poruku Gospodin uputio Jeremiji? Koliko god bila okrutna, na koji je naëin bila blagoslov za proroka? Usporedite Hoπea 1, U usporedbi s Hoπeom, koji se trebao oæeniti bludnicom da bi ukazao na nezadovoljavajuêi odnos koji je vladao izmeappleu Gospodina i Izraela zbog duhovnog preljuba naroda, Jeremiji je naloæeno da se suzdræi od stupanja u brak i samim tim da nema djecu. U ondaπnje vrijeme i ondaπnjoj kulturi ovo je bila priliëno rijetka i neobiëna pojava. Osnivanje obitelji u Izraelu bilo je vrlo vaæno za svakog mladog Ëovjeka. Osim ljubavi i zajednice izmeappleu braënih drugova, to je bilo vaæno i zbog produljenja obiteljskog imena. Zaπto je Bog zapovjedio Jeremiji da ne osniva svoju obitelj? Njegov æivot trebao je biti slikovita pouka o tome da Êe nastupiti straπno vrijeme kada Êe obitelji biti uniπtene i kada Êe bol zbog razdvajanja postati teæak teret preæivjelima. To πto Jeremija nije imao obiteljski æivot bilo je stalna opomena i pouka za njegove suvremenike. Jeremija je bio usamljen i u drugim podruëjima æivota. Bilo mu je zabranjeno ulaziti u domove u kojima je vladala æalost; ovo je ukazivalo na nespremnost naroda da odgovori na Boæje pozive na obraêenje i buappleenje. Isto tako se nije smio pridruæivati radosnim sveëanostima i proslavama. Ovakvo postupanje bilo je simbol buduêeg vremena kada Êe Babilonci prekinuti svaku njihovu radost i veselje. Na ovaj naëin Jeremija je bio liπen meappleuljudskih veza koje nastaju u trenucima æalosti ili radosti. Jeremijin æivot i æalost koju je osjeêao trebali su biti slikovite pouke. Da je narod barem nauëio neπto iz njih! Kako nam ovaj izvjeπtaj moæe pomoêi da cijenimo potporu koju primamo od drugih ili koju mi njima pruæamo? Koliko god ova potpora bila vaæna, kako moæemo shvatiti da je najbolja potpora ona koju dobivamo od Gospodina?

71 PONEDJELJAK 23. studenoga JEREMIJIN JARAM ProËitajte Jeremija 27,1-18. Koju je poruku Gospodin ovdje uputio narodu? Zaπto su je mnogi koji su je Ëuli smatrali izdajom? Jaram koji je Jeremija morao staviti na sebe bio je javni znak poniæenja koje Êe narod doæivjeti, znak vojne okupacije. (U tekstovima u Ponovljenom zakonu 28,48 i 1. o kraljevima 12,4 jaram oznaëava potlaëenost.) Jeremija je u tjelesnom smislu morao iskusiti πto znaëi napad babilonske vojske. Drveni jaram koji je stavio na svoje ruke i ramena bio je dugaëak metar i pol i debeo osam centimetara. Sræ njegove poruke bila je da Êe Gospodin, ako se narod pobuni protiv Babilona, to shvatiti kao da se pobunio protiv Njega i da Êe ta pobuna doæivjeti propast. Iako u izvornom tekstu ima odreappleenih nejasnoêa, Ëini se da Jeremija nije morao napraviti jaram samo za sebe, veê i za izaslanike stranih zemalja koji su doπli u Jeruzalem i kovali urotu protiv Nabukodonozora usprkos Gospodnjim opomenama da to ne Ëine. BuduÊi da je prirodna reakcija da se u takvim okolnostima suprotstavi stranom osvajaëu, πto su i æeljeli uëiniti, nema sumnje da Jeremijine rijeëi u tom sluëaju nisu bile nimalo dobrodoπle. to je posebno vaæno u poruci zabiljeæenoj u Jeremiji 27,5? Vidi Daniel 4,25. Kao πto zapaæamo u cijeloj Bibliji, Starom i Novom zavjetu, Gospodin je kao Stvoritelj suvereni vladar cijele Zemlje.»ak i usred onoga πto nam se Ëini kao meteæ i velika nesreêa (napad i vladavina neznaboæaëkog naroda), otkriva se Boæja vlast i sila. Ovo je trebalo biti izvor nade vjernom ostatku. Jedno je biti u jarmu ropstva. Meappleutim, zapitajte se jeste li vi nekoga stavili pod nepravedan jaram i ako jeste, zaπto ga odmah ne uklonite? 71

72 UTORAK 24. studenoga SUKOB PROROKA Ako je vijest loπa, mi je Ëesto ili ne æelimo Ëuti ili je odbacujemo. Isto se dogodilo i u Judi dok je Jeremija, noseêi jaram, upuêivao jasnu opomenu narodu. Zaprepaπtenje okupljenih predstavnika mnogih naroda nije imalo granica kada im je Jeremija, noseêi jaram pokornosti oko vrata, objavio Boæju volju. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 280) ProËitajte Jeremija 28,1-9. Zamislite da ste Judejac i da promatrate sve ove dogaappleaje. U πto biste povjerovali? U πto biste æeljeli povjerovati? Zbog Ëega biste prije povjerovali Hananiji nego Jeremiji? 72 Jeremija je podigao glas u ime Gospodnje, a i Hananija je govorio u ime Gospodnje. Meappleutim, tko je objavljivao Boæju vijest? Nisu mogla obojica! Nama danas odgovor je jasan. Ljudima u ono vrijeme bilo je teæe, iako je Jeremija iznio snaæne Ëinjenice u 8. i 9. retku: Proroci su u proπlosti propovijedali istu vijest kao i ja, vijest o sudu i propasti. U nazoënosti sveêenika i naroda, Jeremija ih je vatreno pozivao da se privremeno, tijekom razdoblja koje je Gospodin odredio, pokore babilonskom kralju. On je Judejcima navodio rijeëi proroka Hoπee, Habakuka, Sefanije i drugih, Ëije su poruke ukora i opomene bile sliëne njegovima. On ih je podsjeêao na dogaappleaje koji su se odigrali da bi se ispunila proroëanstva o kaznama koje trebaju stiêi nepokajane greπnike. U proπlosti su Boæje kazne pogaappleale nepokajane, pokazujuêi kako se toëno ispunjavaju Boæje poruke upuêene preko Njegovih glasnika. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 281) Ukratko reëeno, kao πto mi danas trebamo uëiti pouke iz svete povijesti, tako je Jeremija nastojao navesti narod u svoje vrijeme da uëini isto: uëite iz proπlosti da ne biste Ëinili iste pogreπke kao i vaπi preci. Ako ga prije nisu posluπali, sada mu je, pokraj Hananijine sluæbe kojom mu se suprotstavljao, zadatak bio joπ teæi.»inilo se da Hananija, Ëije ime znaëi Bog je milostiv, objavljuje vijest milosti, praπtanja i spasenja. Koje pouke trebamo nauëiti iz æivota ovog laænog propovjednika milosti?

73 SRIJEDA 25. studenoga ÆELJEZNI JARAM Sukob izmeappleu proroka nije se zavrπio samo na rijeëima. Prerastao je u sukob djelima. Posluπan Boæjem nalogu, Jeremija je stavio drveni jaram oko vrata; bio je to simbol poruke koju je objavljivao narodu. to je u proroëkom smislu bilo simbol onoga πto je Hananija uëinio? Jeremija 28,1-11. Zamislite, na primjer, da je netko tko je Ëuo Isusove rijeëi u trenutku kada je prokleo smokvino stablo (Marko 11, ) i tko je znao πto se dogodilo, ponovno zasadio novo smokvino stablo na istom mjestu, pokuπavajuêi tako pobiti Isusovo proroëanstvo. Upravo je to Hananija uëinio Jeremiji i njegovom proroëanstvu koje je bilo ilustrirano jarmom oko njegovog vrata. Bio je to Ëin otvorenog odbacivanja Jeremijinih rijeëi. Zapazite takoappleer Jeremijinu reakciju. U tekstu nije zabiljeæeno πto je rekao kada mu je jaram bio slomljen. On se samo okrenuo i otiπao. Da izvjeπtaj ovdje zavrπava, Ëinilo bi se da se prorok povukao poraæen. ProËitajte Jeremija 28, to se zatim dogodilo? Kakva je bila Jeremijina nova poruka? Jeremijin odgovor nije bio poruka osvete: ti si meni ovo uëinio, a ja Êu tebi uzvratiti istom mjerom, veê je uputio joπ jednu jasnu poruku od Gospodina, snaæniju od prethodne. Hananija je moæda mogao slomiti drveni jaram, ali tko moæe slomiti æeljezni? Gospodin im je time rekao da svojom tvrdoglavoπêu i neposluπnoπêu samo joπ viπe pogorπavaju svoj poloæaj. Ako mislite da je drveni jaram loπ, uvjerite se kakav je æeljezni. Ima li nekoga tko nije poπao teæim putem i tko svojom tvrdoglavoπêu nije joπ viπe oteæao odreappleene prilike? Kada je rijeë o zajednici s Bogom, zaπto je uvijek bolje da se odmah pokorimo i predamo Bogu nego da se nastavimo boriti i sebi oteæavamo poloæaj? 73

74 »ETVRTAK 26. studenoga POUZDATI SE U LAÆI»uj me dobro, Hananija! Tebe nije poslao Jahve, a ti si u narodu pobudio varave nade. (Jeremija 28,15) Odgovor o tome tko je u pravu, Jeremija ili Hananija, uskoro je stigao. U Knjizi proroka Jeremije 28,16.17 zabiljeæena je sudbina laænog proroka, koja je bila upravo onakva kakva je trebala biti prema rijeëima pravog proroka. Iako je umro, Hananija je i dalje nanosio πtetu narodu. Utjecaj njegovih djela i dalje se osjetio. On je uëinio da se narod pouzda u laæ. Ovdje je upotrijebljen hebrejski glagol hiphil, uzroëni oblik glagola pouzdati se. On je uëinio da se pouzdaju u laæ, ne u smislu da ih je fiziëki prisilio na to, veê putem obmane. Iako ga Gospodin nije poslao, on je govorio u ime Gospodnje, πto je za Judu imalo veliku vaænost. Osim toga, Hananijina poruka o milosti, izbavljenju i otkupljenju bila je sigurno ono πto je narod æelio Ëuti, uzimajuêi u obzir veliku prijetnju koju je Babilon donosio narodu. Meappleutim, bilo je to laæno evanappleelje, laæna vijest o spasenju koju im Gospodin nije uputio. Tako, u vrijeme kada je narod trebao sluπati Jeremijine rijeëi i njegovu vijest o otkupljenju, sluπali su Hananiju, πto je njihove nevolje uëinilo joπ gorim. to sljedeêi tekstovi imaju zajedniëko s tekstom u Jeremiji 28,15? 2. Timoteju 4, Solunjanima 2, Prilike ni danas nisu drugaëije: nalazimo se usred velike borbe, bitke za srca i umove ljudi na ovom svijetu. Sotona neumorno pokuπava navesti πto je moguêe viπe ljudi da se pouzdaju u laæ, a ta laæ javlja se u mnogim oblicima i aspektima. Uostalom, buduêi da je Isus izjavio: Ja sam put, istina i æivot (Ivan 14,6), Sotonine laæi koje ne sadræe istinu kakva je u Isusu, mogu se odnositi na bilo πto. Koje laæi prevladavaju u vaπoj kulturi danas? Zaπto je oslanjanje na Isusa i Njegovu RijeË naπa jedina zaπtita od njih?

75 PETAK 27. studenoga ZA DALJNJE PROU»AVANJE Kao πto smo vidjeli, narod je æelio vjerovati u dobre vijesti, a ne loπe. Æelio je povjerovati, na primjer, u Hananijinu vijest, a ne Jeremijinu. I danas je tako. Mnogi i dalje tvrde da Êe se naπ svijet s vremenom popraviti. Ipak, Ëak i ateist poput Terryja Eagletona uviapplea koliko je ta ideja neostvariva. Ako je ikada postojao poboæni mit i plitko praznovjerje, onda je to liberalno-racionalistiëko vjerovanje da smo svi na sigurnom putu prema boljem svijetu. Ovaj krhki trijumfalizam ostatak je iz herojske epohe liberalizma, kada je jaëao utjecaj srednjeg sloja. Danas stoji odmah uz cinizam, skepticizam ili nihilizam pod Ëijim se utjecajem veliki dio tog Ëestitog roda izopaëio. (Reason, Faith, and Revolution: Reflections on the God Debate, str. 70) Iako su se odreappleeni aspekti æivota poboljπali, naπ svijet nam sam po sebi nudi malo nade, malo utjehe, osobito u dugoroënom smislu. Ako æelimo njegovati stvarnu nadu, ona mora biti povezana s neëim boæanskim, ne ovozemaljskim. I naravno, Evanappleelje upravo o tome govori: o boæanskom i natprirodnom djelovanju u naπem svijetu i naπem æivotu. Bez toga, πto drugo imamo do samo viπe Hananija i njihovih laæi? PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Razmislite o buduênosti Zemlje kao cjeline, makar samo s ljudskoga glediπta. Pruæa li odreappleenu nadu ili obeêanja, ili djeluje zastraπujuêe, opasno i nesigurno? Kako moæete obrazloæiti svoj odgovor? 2. Jeremijina poruka, kao πto smo vidjeli u okviru Hananijinih laæi, bila je gledati u proπlost, gledati u povijest i uëiti iz nje. Ellen G. White je zapisala neπto sliëno: Ne trebamo se plaπiti buduênosti ako nismo zaboravili kako nas je Gospodin vodio u proπlosti i kako nas je pouëavao. (Life Sketches, str. 196) to je time mislila reêi? to smo doæivjeli u proπlosti, koje smo pouke primili, πto nam moæe pomoêi da se pripremimo za ono πto Êe nesumnjivo doêi u buduênosti? 3. Hananija je objavio laænu poruku o milosti. Kakvih se poruka o milosti mi danas moramo Ëuvati? Milost je, naravno, naπa jedina nada, ali na koji naëin moæe biti prikazana kao laæ? 75

76 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: 76 Kad bi se glasnici koji svijetu objavljuju posljednje sveëano upozorenje molili za Boæji blagoslov ne hladno, nehajno i lijeno, veê gorljivo i s vjerom kao Jakov imali bi na mnogim mjestima priliku da kaæu: Vidjeh Boga licem u lice, i na æivotu ostadoh. (Postanak 32,31) Nebo bi ih ubrojilo meappleu knezove buduêi da imaju snage nadvladati u borbi s Bogom i s ljudima. (Ellen G. White, Velika borba, str. 490)

77 POUKA studenoga 5. prosinca Razorenje Jeruzalema Iπtite mir zemlji u koju vas izagnah, molite se za nju Jahvi, jer na njezinu miru poëiva i vaπ mir! (Jeremija 29,7) Biblijski tekstovi: Ezekiel 8; Rimljanima 1,22-25; Jeremija 37,1-10; 38,1-6; Jeremija 29,1-14; Daniel 9,2. Joπ samo nekoliko kratkih godina i babilonski Êe kralj biti upotrijebljen kao oruapplee Boæje srdæbe protiv tvrdovratog Jude. Nekoliko puta Jeruzalem Êe opkoljavati i zauzimati Nabukodonozorova vojska. Skupina za skupinom isprva samo nekoliko ljudi, a kasnije i tisuêe i deseci tisuêa bit Êe odvoappleene u Babilon da tamo æive u prisilnom izgnanstvu. Jojakim, Jojakin, Sidkija svi ti judejski kraljevi postajat Êe jedan za drugim vazali babilonskoga kralja, i jedan za drugim ustajati protiv njega. Bit Êe primjenjivane sve oπtrije kazne protiv buntovnog naroda, sve dok na kraju cijela zemlja ne bude opustoπena, Jeruzalem razruπen i spaljen ognjem, Hram koji je sagradio Salomon razoren, a judejsko kraljevstvo oboreno da se viπe nikad ne uzdigne do poloæaja koji je nekada zauzimalo meappleu narodima na Zemlji. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 267) Kao πto smo vidjeli i kao πto Êemo vidjeti u ovoj pouci, niπta im se od ovoga nije dogodilo a da im prije toga proroci nisu uputili mnogobrojne opomene i molbe, osobito Jeremija. Neposluπnost naroda donijela je samo propast. UËimo iz njihovih pogreπaka! OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

78 NEDJELJA 29. studenoga PLAKANJE ZA TAMUZOM Iako se Jeremija moæda katkad osjeêao vrlo usamljenim, ipak nije bio. Bog je pozvao Ezekiela, njegovog suvremenika, koji je bio meappleu zarobljenicima u Babilonu, da utjeπi i opomene izgnanike, kao i da potvrdi ono πto je Gospodin govorio preko Jeremije svih tih dugih i teπkih godina. U svojoj sluæbi Ezekiel je trebao upozoriti zarobljenike da ne povjeruju u laæna pretkazanja o ranom povratku iz Babilona. On je takoappleer trebao proreêi, razliëitim simbolima i porukama, razornu opsadu kojom Êe na kraju Jeruzalem pasti zato πto se narod odbio pokajati i okrenuti od svojih grijeha i otpadniπtva. ProËitajte Ezekiel 8. to je proroku bilo pokazano? to ovo viappleenje govori o tome koliko utjecaj vladajuêe kulture moæe biti snaæan, i kako moæe utjecati Ëak i na ono najsvetije? Koje se opomene ovdje nalaze za nas? 78 Bez obzira na to koliko su Ëesto i jasno Mojsijevi spisi i proroci upozoravali na idolopoklonstvo i sluæenje drugim bogovima, ovi redci pokazuju da je narod upravo to Ëinio, Ëak i unutar svetih prostorija u Hramu. Plakanje za Tamuzom bio je obred oplakivanja posveêen mezopotamskom bogu. Ne Ëudi nas πto je u 2. Ljetopisa zapisano: Pa i svi sveêeniëki poglavari i narod gomilali nevjeru na nevjeru slijedeêi gnusna djela krivoboæaëkih naroda, oskvrnjujuêi Dom Jahvin, posveêen u Jeruzalemu. (2. Ljetopisa 36,14) Pozorno proëitajte tekst u Knjizi proroka Ezekiela 8,12. Izraz oslikane komore (u doslovnom prijevodu: odaje njihovih kipova) pomalo je nejasan. Moæe se odnositi na odaje u kojima su dræali svoje idole ili na odaje svoje uobrazilje, svojega srca. U svakom sluëaju, starjeπine, voapplee, pali su toliko duboko da su izjavili da Gospodin ne vidi πto Ëine, da ih je napustio, πto je bio samo drugi naëin da kaæu: Gospodin ne mari za ovakve stvari; one su nevaæne. Upravo tamo, u svetim odajama Boæjeg hrama, ovi ljudi sudjelovali su u najuæasnijim oblicima idolopoklonstva, ËineÊi sve πto im je putem Boæje rijeëi bilo posebno zabranjeno. to je joπ gore, u svojem umu su opravdavali svoja djela. Ovdje ponovno vidimo πto je apostol Pavao mislio kada je govorio o onima koji se klanjaju stvarima umjesto Stvoritelju (vidi Rimljanima 1,22-25).

79 PONEDJELJAK 30. studenoga ÆALOSNA VLADAVINA KRALJA SIDKIJE Sidkija, Ëije ime znaëi Jahvina pravednost, bio je posljednji judejski kralj koji je vladao u vrijeme uniπtenja zemlje od strane Babilonaca 586. g. pr. Kr. U poëetku se Ëinilo da je voljan posluπati Jeremijine rijeëi i pokoriti se babilonskoj vlasti. Meappleutim, ovakav stav nije dugo zadræao. ProËitajte Jeremija 37,1-10. Koju je opomenu Jeremija uputio kralju Sidkiji? Pod pritiskom svojih podanika, najvjerojatnije knezova, Sidkija je zanemario Jeremijine opomene i sklopio vojni savez s Egiptom u nadi da Êe osujetiti babilonsku prijetnju (vidi Ezekiel 17,15-18). Kao πto je i bio na vrijeme upozoren, EgipÊani ih nisu uspjeli izbaviti. ProËitajte Jeremija 38,1-6. to se dogodilo Jeremiji (ponovno) zato πto je objavljivao Boæju rijeë narodu? Isus je rekao: Prorok je bez Ëasti jedino u svom zaviëaju, kod svoje rodbine i u svojoj kuêi. (Marko 6,4) Jadni Jeremija ponovno se suoëio sa srdæbom svojih sunarodnjaka. Mada poput ostatka naroda nije mogao reêi da nije bio upozoren. Ipak, u njegovom sluëaju, opomena se odnosila na kuπnje s kojima Êe se suoëiti ako ostane vjeran, a ostao je! Jeremiji je sigurno bilo teπko zato πto je bio optuæen da slabi moral naroda. Uostalom, u vrijeme kada se narod suoëavao s vanjskim neprijateljem, kojem je æelio pruæiti otpor, Jeremija je veê godinama govorio da je sve veê izgubljeno, da ne mogu pobijediti, da Ëak i Gospodin nije na njihovoj strani. Zato je razumljivo πto su ga htjeli uπutkati. Tako ogrezli u grijehu, nisu Ëuli Gospodnji glas koji im se obraêao; oni su zapravo mislili da je u pitanju neprijateljski glas. Koliko god teπkoêe bile muëne, razmislite o tome u kojoj je mjeri Jeremiji bilo joπ teæe dok je sluπao optuæbe da æeli nanijeti zlo svojem narodu, da mu ne æeli dobro. Kako se osjeêamo kada nas optuæe da povreappleujemo one kojima pokuπavamo pomoêi? 79

80 UTORAK 1. prosinca PAD JERUZALEMA Snaæna opsada Jeruzalema poëela je u sijeënju 588. g. pr. Kr., i trajala je do kraja ljeta 586. g. pr. Kr. Jeruzalem je odolijevao viπe od dvije godine prije nego πto se Jeremijino proroëanstvo ispunilo, a babilonska vojska uspjela uêi u grad i uniπtiti ga. Glad je bila toliko velika unutar gradskih zidina da su branitelji grada izgubili svu snagu i viπe nisu mogli pruæati otpor. Kralj Sidkija pobjegao je sa svojom obitelji, ali uzalud. Bio je zarobljen i odveden pred Nabukodonozora, koji je pogubio njegove sinove pred njegovim oëima. O ovom tuænom izvjeπtaju moæemo Ëitati u Knjizi proroka Jeremije 39,1-10. ProËitajte Jeremija 40,1-6. U Ëemu je znaëenje Nebuzaradanovih rijeëi upuêenih Jeremiji? ZadivljujuÊe je koliko je ovaj neznaboæaëki zapovjednik bolje shvatio prilike nego Jeremijini sunarodnjaci! OËito je da su Babilonci znali neπto o Jeremiji i njegovom radu. Ophodili su se prema njemu drugaëije nego prema ostalima, na primjer Sidkiji (vidi Jeremija 39,11.12). Tekst ne kaæe zaπto je ovaj neznaboæaëki voapplea pripisao uniπtenje Jeruzalema Gospodnjoj kazni za grijehe naroda, a ne nadmoênosti svojih bogova nad Judom. to god bilo u pitanju, to je zapanjujuêe svjedoëanstvo kako se Gospodin, Ëak i usred takve nepotrebne nesreêe, djelomiëno otkrio neznaboπcima. Koju Êe odluku Jeremija donijeti hoêe li otiêi sa zarobljenicima u Babilon, ili Êe ostati s preostalim narodom u zemlji? S obzirom na okolnosti u kojima su se svi naπli, izgledi nisu bili posebno povoljni. Svakako, duhovne potrebe obiju skupina bile su velike, i Jeremija je mogao obavljati svoju sluæbu kamo god poπao. Jeremija se odluëio pridruæiti onima koji su ostali u zemlji, siromaπnom narodu kojem je bez sumnje bilo potrebno sve ohrabrenje i pomoê koju je mogao dobiti (vidi Jeremija 40,6.7). Kako moæete sluæiti drugima bez obzira na okolnosti u kojima se nalazite? Zaπto je vaæno, Ëak i za vas, da sluæite na sve moguêe naëine? 80

81 SRIJEDA 2. prosinca SVIM SRCEM SVOJIM Traæit Êete me i naêi me jer Êete me traæiti svim srcem svojim. (Jeremija 29,13) Kakvo je vaπe osobno iskustvo s ovim obeêanjem? to znaëi svim srcem svojim? Gospodin zna poëetak i kraj. Dok se narod u Jeruzalemu joπ uvijek borio protiv Babilonaca, i dalje se nadajuêi da su rijeëi laænog proroka istinite, Gospodin je preko Jeremije govorio o buduênosti, obraêao se onima koji su veê bili u Babilonu i onima koji Êe se na kraju tamo naêi. Kakve je silne rijeëi izgovorio! ProËitajte Jeremija 29,1-14. Kako je Boæja ljubav i milost otkrivena u ovim tekstovima? Ovo je bila prava poruka o milosti, za razliku od laæne poruke o milosti koju je narod Ëuo od proroka koji su im rekli da Êe njihovo izgnanstvo kratko trajati, samo dvije godine. To nije bio Boæji plan i dogaappleaji nisu iπli u tom smjeru. Na osnovi jasnog Mojsijevog nauka, morali su prihvatiti da je to njihova sudbina, bar zasad; ali kao πto je Mojsije rekao, ako se pokaju, bit Êe vraêeni u svoju zemlju. ProËitajte Ponovljeni zakon 30,1-4. Kako ovi tekstovi odraæavaju ono πto je Jeremija rekao narodu? Vidi Ponovljeni zakon 4,29. Nama je dan proroëki dar u sluæbi Ellen G. White. Kako moæemo biti sigurni da danas ne pokazujemo isti stav prema njoj kakav su mnogi zauzeli prema Jeremiji? 81

82 »ETVRTAK 3. prosinca SEDAMDESET GODINA Jeremijina proroëanstva trebala su imati dvostruki utjecaj na razmiπljanje pokorenog naroda: s jedne strane, nije trebao vjerovati rijeëima laænih proroka, a s druge, nije se trebao obeshrabriti. Pozvao je svoje sunarodnjake koji su se naπli u zarobljeniπtvu da se mole za Babilon. Ova molba iznenadila je one koji su bili odvedeni u ropstvo. Ono πto je Jeremija traæio od njih nije se nikada dogodilo u ranijoj povijesti izraelskog naroda. Nije bilo poznato da se itko molio za neprijatelje koji su uëinili ono πto su Babilonci uëinili njima, Boæjem izabranom narodu. Prorok je rasprπio sva njihova shvaêanja u vezi s Hramom i Jeruzalemom; mogli su se moliti u neznaboæaëkoj zemlji, a VjeËni Bog je sluπao njihove molitve. Zapazite takoappleer πto prorok Jeremija kaæe u 7. retku 29. poglavlja: da Êe dobro grada u koji ih je Gospodin preselio znaëiti i njihovo dobro. Kao stranci i doπljaci u zemlji, bili su posebno ranjiva skupina ljudi ako bi se opêe prilike u narodu odvijale nepovoljno. Svjedoci smo tuænih primjera nesnoπljivosti tijekom povijesti, osobito u trenucima kada se odreappleeni narod suoëava s teπkim vremenima; narod tada traæi ærtvenog jarca, nekoga kome moæe pripisati krivnju, a manjine ili stranci Ëesto u tom sluëaju postaju lake mete. To je nesretna realnost. Koja je divna nada pruæena izgnanicima u Jeremiji 29,10? Vidi Jeremija 25,11.12; 2. Ljetopisa 36,21; Daniel 9,2. 82 Sve πto je Gospodin rekao da Êe se dogoditi, dogodilo se, tako da su imali sve razloge vjerovati da Êe ispuniti i ovo proroëanstvo (Jeremija 29,10). Zaπto je njihovo izgnanstvo trajalo upravo sedamdeset godina, ne znamo, mada je jasno povezano s pojmom subotnjeg poëinka namijenjenog zemlji (vidi Levitski zakonik 25,4; 26,34.43). Ovo proroëanstvo je vaæno zato πto bi pokorenom narodu, da ga je prihvatio vjerom i u pokornosti, dalo veliku nadu i sigurnost u Gospodnju potpunu vrhovnu vlast. Usprkos izgledima, usprkos straπnoj nesreêi koja ih je zadesila, mogli su znati da nije sve izgubljeno i da ih Gospodin nije napustio. I dalje su bili zavjetni narod. Gospodin joπ nije odustao od njih, od izraelskog naroda. Otkupljenje je bilo dostupno svima koji su bili spremni ispuniti postavljene uvjete. Koja vam proroëanstva daju veliku nadu za buduênost? Koja jaëaju vaπu vjeru i pomaæu vam da se oslonite na Gospodina bez obzira na okolnosti?

83 PETAK 4. prosinca ZA DALJNJE PROU»AVANJE U stalnoj smo opasnosti da se uzdignemo iznad jednostavnosti Evanappleelja. Mnogi imaju snaænu æelju da zadive svijet neëim posebnim, πto Êe podiêi ljude u stanje duhovnog zanosa i πto Êe izvrπiti odreappleene promjene u sadaπnjem iskustvu. Velika potreba za promjenom u sadaπnjem iskustvu sigurno postoji, jer svetost istine za sadaπnje vrijeme nije shvaêena onako kako bi trebala. Nama je potrebna promjena srca, i moæemo je ostvariti samo ako osobno traæimo Boga i Njegove blagoslove, ako se molimo za Njegovu silu, ako se usrdno molimo da izlije svoju milost na nas i promijeni naπ karakter. To je promjena koja nam je danas potrebna. Da bismo stekli ovo iskustvo, trebamo uloæiti svu snagu i pokazati duboku ozbiljnost. Iskreno trebamo pitati: to trebam uëiniti da bih bio spaπen? Trebamo znati koje korake poduzimamo na putu u Nebo. (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1., str. 187,188) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Kao πto smo vidjeli, Jeremija je pozivao narod da traæi Jahvu. Kako to mi Ëinimo? Ako bi vas netko upitao: Æelim osobno upoznati Boga; kako Ga mogu pronaêi?, πto biste mu odgovorili? 2. Razmiπljajte viπe o Ëinjenici da su tijekom povijesti proroci u svoje vrijeme bili pogreπno shvaêeni i da se prema njima loπe postupalo. to iz njihovog iskustva moæemo nauëiti kada je rijeë o tome kako se ophodimo prema sluæbi Ellen G. White? Razmiπljajte o njoj u okviru Isusovih rijeëi: Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Gradite grobnice prorocima i kitite spomenike pravednicima te govorite: Da smo mi æivjeli u dane otaca svojih, ne bismo bili njihovi sudionici u prolijevanju krvi proroëke. Tako sami protiv sebe svjedoëite da ste sinovi ubojica proroka. (Matej 23,29-31) 3. Razmiπljajte viπe o posljednjem pitanju iz odsjeka od Ëetvrtka. Mnoga biblijska proroëanstva ispunila su se u proπlosti, a promatrajuêi danas s naπega glediπta, doista se moæemo uvjeriti da su se ispunila. Kako nam ta ispunjenja pomaæu da povjerujemo da Êe se i buduêa proroëanstva ispuniti? 83

84 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: 84 Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit Êe usliπana.... Kad traæite ono πto je nuæno za dobrobit vaπe duπe, vjerujte da Êete to dobiti i dobit Êete. Prihvatite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isus umro da biste vi mogli imati dragocjenosti Neba i konaëno naêi dom s nebeskim anappleelima u Boæjem kraljevstvu. (Ellen G. White, The Youth s Instructor, 7. srpnja 1892.)

85 POUKA prosinca Savez Evo dolaze dani RijeË je Jahvina kad Êu s domom Izraelovim i s domom Judinim sklopiti Novi savez. (Jeremija 31,31) Biblijski tekstovi: Postanak 9,1-17; 12,1-3; GalaÊanima 3, ; Izlazak 24; Jeremija 31,31-34; 1. KorinÊanima 11, Iako se u Bibliji spominju dva Saveza (GalaÊanima 4,24), postoji samo jedan osnovni Savez, Savez milosti, u okviru kojega Bog daruje spasenje palim ljudskim biêima koja na njega polaæu pravo vjerom. Ideja o dva Saveza nastala je jer je Bog na razliëite naëine izlagao osnovno zavjetno obeêanje da bi odgovorio na potrebe svojega naroda u razliëitim vremenskim razdobljima i prilikama. Bilo da je u pitanju Savez uëinjen s Adamom (Postanak 3,15) ili Abrahamom (Postanak 12,1-3; GalaÊanima 3,6-9), Savez uspostavljen na Sinaju (Izlazak 20,2), Savez uëinjen sa Davidom (Ezekiel 37,24-27) ili Novi savez (Jeremija 31,31-33), smisao je isti. Spasenje koje Bog daje nezasluæeni je dar, a Ëovjekov odgovor na taj dar, kada se u odreappleenom smislu dræi svojeg dijela sporazuma, jest vjernost i posluπnost. Novi savez prvi put se spominje u Knjizi proroka Jeremije u okviru povratka izraelskog naroda iz suæanjstva i blagoslova koje Êe im Bog dati.»ak i usred nesreêe i nevolje, Gospodin nudi svojem zalutalom narodu nadu i obnovu. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

86 NEDJELJA 6. prosinca BOÆJI SAVEZ S CIJELIM»OVJE»ANSTVOM Svi uviappleamo u kakvom je teπkom stanju danaπnji svijet; vidimo sve zlo koje u njemu vlada, pa ipak Bog nas i dalje trpi. Moæemo samo zamisliti koliko je stanje bilo loπe kada je Gospodin Ëitav svijet uniπtio potopom. Bog je ljudima dao svoje zapovijedi kao pravilo æivota, ali oni su prestupili Njegov Zakon, a posljedice su pojava svih vrsta grijeha. Ljudska je pokvarenost bila otvorena i smjela, pravda je gaæena, a vika se potlaëenih podizala do neba. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 67) ProËitajte Postanak 9,1-17. Kakav je savez uspostavljen izmeappleu Boga i ljudskog roda i na koji naëin odraæava Boæju milost prema stvorenim biêima? Savez koji je Bog izgovorio Noi bio je od svih biblijskih saveza najopêenitiji; uspostavljen je s cijelim ljudskim rodom i ukljuëivao je æivotinje i prirodu (Postanak 9,12). Bio je to jednostrani sporazum: Gospodin nije nametnuo nikakve zahtjeve ili odredbe onima sa kojima je uspostavljao Savez. On jednostavno neêe ponovno uniπtiti Zemlju vodom, to je sve. Za razliku od drugih saveza, niπta u njemu nije bilo uvjetovano. Bog je tada zapeëatio svoj Savez vidljivim znakom, dugom, koja prikazuje zavjetno obeêanje da Zemlja viπe nikada neêe biti uniπtena potopom. Svaki put kada ugledamo dugu, sama Ëinjenica da smo tu i da je vidimo, na svojstveni je naëin potvrda ovog starog zavjetnog obeêanja. (Uostalom, da smo uniπteni u sveopêem potopu, ne bismo mogli vidjeti dugu!) Usred grijeha i zla ovdje na Zemlji, blagoslovljeni smo s vremena na vremena ljepotom duge, znakom Boæje milosti prema cijelom svijetu. Moæemo podiêi svoj pogled prema njoj i biti ispunjeni nadom ne samo zbog njezine ljepote, veê zato πto znamo da ona prikazuje Boæju poruku, poruku o Njegovoj ljubavi prema ovome greπnom planetu. Razmiπljajte o sjaju i ljepoti duge. U svjetlu onoga πto Biblija kaæe o dugi, na koji nas naëin moæe pribliæiti Bogu i neëem uzviπenijem od onoga πto nudi Zemlja? 86

87 PONEDJELJAK 7. prosinca SAVEZ S ABRAHAMOM ProËitajte Postanak 12,1-3; 15,1-5; 17,1-14. to je Gospodin namjeravao uëiniti preko Saveza uëinjenog s Abrahamom? Savez milosti uspostavljen s Abrahamom bitan je za Ëitav tijek povijesti spasenja. Zato se Pavao njime koristi da objasni plan spasenja koji je ispunjen u Isusu osobno. ProËitajte GalaÊanima 3, Kako Pavao Savez s Abrahamom povezuje s Isusom i opravdanjem vjerom? Preko Abrahamovog potomstva, ne misli se na njegove mnogobrojne potomke, veê izriëito na jednoga, Isusa (vidi GalaÊanima 3,16), Bog je blagoslovio cijeli svijet. Svi koji postanu dio Abrahamovog potomstva, vjerom u Krista (GalaÊanima 3,29), otkrit Êe da je Abrahamov Bog i njihov Bog. Joπ tada Abraham vjerova Bogu i to mu se uraëuna u pravednost (GalaÊanima 3,6). Abraham nije bio spaπen djelima, kao πto nije bio ni razbojnik na kriæu; jedino Boæja spasonosna milost pruæa spasenje. Abraham je ispunio svoj dio zavjetnog obeêanja. Njegova posluπnost bila je plod vjere koja se dræala obeêanja o spasenju. Njegova djela ga nisu opravdala; naprotiv, djela su pokazala da je veê opravdan. To je bit Saveza i naëina na koji je izraæen u æivotu vjere (vidi Rimljanima 4,1-3). Razmiπljajte o vaænoj istini da vaπa nada u spasenje poëiva na Isusovoj pravednost koja vam se pripisuje vjerom. Koju veliku nadu i radost moæete imati na osnovi onoga πto je uëinjeno za vas? 87

88 UTORAK 8. prosinca SAVEZ NA SINAJU Kako je uspostavljen Savez izmeappleu Izraela i Boga na gori Sinaju? Izlazak 24. Mojsije i izraelski voapplee otiπli su na goru Sinaj. Meappleu voappleama su bili Aron i njegova dva sina, koji su predstavljali sveêenike, i sedamdeset starjeπina i voapplea, koji su predstavljali narod. Svi koji su pratili Mojsija morali su se zaustaviti na odreappleenoj udaljenosti, a Mojsiju je bilo dopuπteno da nastavi put do mjesta na kojem mu se Bog javio. Mojsije se poslije vratio i potvrdio Savez s cijelim narodom. Objavio je πto mu je Bog rekao, na πto je narod odgovorio sljedeêim rijeëima. Sve rijeëi πto ih Jahve reëe, vrπit Êemo. (Izlazak 24,3) Naravno, kao πto sveta povijest pokazuje i kao πto naπe osobno iskustvo Ëesto potvrappleuje, jedno je obeêati posluπnost, a drugo je istupiti u vjeri i pokoriti se da bismo primili boæansku silu i milost i uëinili ono πto smo obeêali. ProËitajte Hebrejima 4,2. Kako ovaj redak opisuje neuspjeh izraelskog naroda? Kako moæemo izbjeêi istu pogreπku? Samo vjerom i prihvaêanjem obeêanja koja dolaze vjerom moæemo biti posluπni. Ta posluπnost se izraæava vjernoπêu Boæjem zakonu. Kao πto posluπnost Zakonu nije bila u suprotnosti s vjeënim Savezom u Mojsijevo vrijeme, tako nije ni u naπe. Do uobiëajenog pogreπnog shva- Êanja Zakona i Saveza, koje se obiëno javlja prilikom Ëitanja Pavlovih spisa, dolazi kada zanemarimo kontekst u kojem Pavao piπe, a to je suoëavanje s njegovim protivnicima Hebrejima. Oni su æeljeli Zakon i posluπnost uëiniti srediπtem vjere; Pavao, za razliku od njih, srediπtem je smatrao Krista i Njegovu pravednost. Koliko ste Ëesto rekli: Sve πto mi je Gospodin rekao, uëinit Êu, a onda to niste proveli u æivotu. Kako ova æalosna stvarnost Ëini obeêanje o milosti joπ dragocjenijim? Kakvu biste nadu imali bez toga? 88

89 SRIJEDA 9. prosinca NOVI SAVEZ (1) ProËitajte Jeremija 31, to ovi tekstovi znaëe u ondaπnjem kontekstu i u naπem danas? Jeremija je izgovorio ove rijeëi usred najveêe krize s kojom se narod dotada suoëio: osvajaëka babilonska vojska se pribliæavala, narodu je prijetilo uniπtenje. Meappleutim, ovdje mu je ponovno, kao i u drugim prigodama, Gospodin ponudio nadu, obeêanje da ovo neêe biti konaëan kraj i da Êe dobiti drugu priliku da napreduje u Gospodnjoj prisutnosti. ZnaËi, prvo obeêanje Novoga saveza u Bibliji nalazimo u okviru izraelskog povratka iz babilonskog suæanjstva i blagoslova koji Êe Bog izliti na njih nakon povratka. Kao πto ih je krπenje Saveza uëinjenog na Sinaju (Jeremija 31,32) dovelo do ropstva, tako je ponovno uspostavljanje ovog Saveza saëuvalo njih i njihovu nadu za buduênost. Poput Saveza uspostavljenog na Sinaju, Novi savez je bio uvjetan i obuhvaêao je isti Zakon, Deset zapovijedi, koji sada nije bio zapisan samo na kamenim ploëama, veê u njihovom srcu u kojem je trebao ostati sve vrijeme. Isti Zakon koji je bio napisan na kamenim ploëama, Sveti Duh je napisao na ploëama srca. Umjesto da pokuπavamo postiêi svoju vlastitu pravednost, mi prihvaêamo Kristovu pravednost. Njegova krv Ëisti naπe grijehe. Njegova se posluπnost pripisuje nama. Tada Êe srce obnovljeno Svetim Duhom, donijeti plodove Duha. Mi Êemo Kristovom miloπêu æivjeti æivotom posluπnosti Boæjem zakonu koji je napisan na naπim srcima. BuduÊi da imamo Kristov Duh, mi Êemo hodati kao πto je On hodio. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 305,306) Pod okriljem Novog saveza njihovi grijesi bili su oproπteni, osobno su upoznali Gospodina i bili su posluπni Boæjem zakonu silom Duha Svetoga koji je djelovao u njima. Bilo da je u pitanju Stari savez, koji je sjena i simbol, ili Novi savez, koji je stvarnosti, spasenje se uvijek prima vjerom koja otkriva darove Duha. 89

90 »ETVRTAK 10. prosinca NOVI SAVEZ (2) Jeremijino proroëanstvo o Novom savezu sadræi dvostruku primjenu: prvo, odnosi se na povratak izraelskog naroda Bogu i Ëinjenicu da ga je Bog vratio kuêi; drugo, odnosi se na sluæbu Isusa Mesije, Ëija je smrt potvrdila Savez i promijenila odnos izmeappleu ljudi i Boga. U Novom savezu dobivamo najpotpuniji prikaz plana spasenja, koji je prije bio otkriven samo u sjenama i simbolima (Hebrejima 10,1). ProËitajte Luka 22,20 i 1. KorinÊanima 11, Kako su ovi tekstovi povezani s Jeremijinim proroëanstvom? Slomljeno Kristovo tijelo i Njegova prolivena krv bili su otkriveni u Starom savezu u ærtvi pashalnog janjeta. Vino, otkriveno u Novom savezu, prikazuje Isusovu krv prolivenu na kriæu. Isusova sluæba nije poëela u Novom savezu, ona obuhvaêa i Stari, a u obredu Gospodnje veëere vidimo vezu koja spaja sve πto je Isus uëinio u povijesti spasenja. Kruh i vino, stoga, prikazuju najkraêi pregled te povijesti spasenja. Iako su samo simboli, upravo preko tih simbola shvaêamo Boæje nevjerojatno djelo koje Ëini za nas. Obred Gospodnje veëere ukazuje ne samo na Kristovu smrt, veê i na Njegov povratak, bez kojeg bi Njegova smrt bila beznaëajna. Uostalom, kakvo bi znaëenje Kristov prvi dolazak imao bez drugog, kada Êemo uskrsnuti iz groba (1. Solunjanima 4,16; 1. KorinÊanima 15,12-18)? Isus je uspostavio istu povezanost kada je rekao: Od sada, kaæem vam, sigurno neêu viπe piti od ovog trsova roda do onog dana kad Êu ga piti s vama novog u kraljevstvu Oca svojega. (Matej 26,29) Bez sumnje, Kristov prvi dolazak je neodvojivo povezan s drugim. Prvi nalazi svoje konaëno ispunjenje samo u drugom. Kada sljedeêi put budete sudjelovali u Gospodnjoj veëeri, sjetite se Kristovog obeêanja da neêe piti od trsova roda sve dok ne bude s nama u Boæjem kraljevstvu. Koje osjeêaje ovo obeêanje budi u vama? to govori o zajednici koju Krist æeli ostvariti s nama? 90

91 PETAK 11. prosinca ZA DALJNJE PROU»AVANJE Kao πto smo vidjeli, Biblija nauëava da je duga znak Boæjeg zavjetnog obeêanja da viπe nikada neêe uniπtiti Zemlju potopom. Naravno, zahvaljujuêi znanosti, sada znamo da duga nastaje kada se bijelo sun- Ëevo svjetlo prelama i odbija u kapljicama vode, pri Ëemu se svjetlo rasipa u osnovne boje pod razliëitim kutovima. Svjetlo se prelama pri ulasku na povrπinu kapi, odbija se u unutraπnjosti, a zatim ponovno prelama pri izlasku iz kapljice. Pjesnik John Keats plaπio se da Êe znanost rasplesti dugu, ali Ëak i kad bismo mogli raπëlaniti, izmjeriti ili ispitati dugu do najsitnijih Ëestica, πto bi to dokazalo osim da bolje razumijemo prirodne zakone koje je Bog upotrijebio da stvori znak ovog zavjetnog obeêanja? Znanost Êe moæda jednoga dana moêi objasniti sve u vezi nastankom duge koristeêi se decimalnim brojem s 25 znamenki iza decimalnog zareza, ali nikada neêe moêi objasniti zaπto je stvorena. Meappleutim, mi znamo zaπto. Zato πto je Bog stvorio naπ svijet na takav naëin da kada su sunëevo svjetlo i kiπne kapi u pravom odnosu, svjetlo se prelama i odbija pod razliëitim kutovima u kapljicama vode od kojih se sastoji kiπna zavjesa i stvara elektromagnetne valove koji, kada doappleu do naπeg oka, utiskuju sliku duge u naπ um. A to je uëinio (to je ono zaπto koje znanost nikada neêe moêi objasniti) da nas podsjeti na svoje zavjetno obeêanje da Zemlju viπe nikada neêe uniπtiti potopom. PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Kojim nas joπ kljuënim istinama, otkrivenim u Bibliji, znanost nikada neêe moêi nauëiti? Smatrate li i vi da najvaænija pitanja znanost nikada neêe moêi otkriti? Ako je tako, koje su istine u pitanju? 2. Razmotrite u razredu kljuëan odnos izmeappleu vjere i djela u planu spasenja. Kakvu ulogu ima vjera, a kakvu djela, i u kakvoj su vezi s krπêanskim iskustvom? 3. to znaëi kada kaæemo da je Zakon urezan u naπem srcu? Kako ova misao ukazuje na trajnost Zakona, Ëak i u okviru Novog saveza? 91

92 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto nam ne bi dao da Ga nismo molili. (Ellen G. White, Velika borba, str. 415) 92

93 POUKA prosinca Povratak u Egipat Neka Jahve bude istinit i vjerodostojan svjedok protiv nas ako ne postupimo sasvim po rijeëima koje Êe nam Jahve, Bog tvoj, po tebi objaviti. (Jeremija 42,5) Biblijski tekstovi: Jeremija 40,7-16; Jeremija 41-43; Izlazak 16,3; Brojevi 16,13; Jeremija 44. Pouka za ovaj tjedan vodi nas na kraj izvjeπtaja o proroku Jeremiji. Meappleutim, ovaj kraj ne glasi: I æivjeli su sretno do kraja æivota. Kratak pregled pouke za ovaj tjedan, Ëak i velikog dijela Knjige proroka Jeremije, odnosi se na ograniëeno djelovanje milosti. Milost neêe spasiti one koji je odbijaju. Koliko im se Gospodin obraêao nudeêi im spasenje, zaπtitu, otkupljenje, mir i napredak, svi osim malog i vjernog ostatka prezreli su i odbacili ono πto im je Bog nudio. Kratak pregled Jeremijinog æivota odnosio bi se na njegov rad koji se s ljudskoga glediπta Ëinio neuspjeπnim. Tuæni prorok imao je mnogo razloga za jadikovanje.»ak i kada se sve na πto je upozoravao obistinilo, narod se i dalje dræao svojih grijeha, neznaboπtva i pobune, otvoreno prkoseêi proroku u lice i preziruêi RijeË koju je Gospodin preko njega objavio. I mi moramo paziti! Milost je milost zato πto je dana onima koji je nisu dostojni; ali ona se nikome ne nameêe. Moramo je prihvatiti svojom slobodnom voljom. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlja 26. i

94 NEDJELJA 13. prosinca POLITI»KO BEZVLA E Pomislili bismo da su nakon uniπtenja grada i potpunog poraza od strane Babilonaca, svi nauëili lekciju. Naæalost, nisu svi, joπ uvijek nije bilo sve gotovo. ProËitajte Jeremija 40,7-16. Koja je poruka (ponovno) bila upu- Êena narodu? Koje znaëenje ima rijeë ostatak u 11. retku? Usprkos poruci mira i blagostanju koje je uslijedilo (vidi Jeremija 40,12), nisu svi bili zadovoljni tadaπnjim stanjem. ProËitajte Jeremija 41. S kojim se novim problemima ostatak sada suoëio? Iako razlozi za ubojstvo nisu navedeni, Ëinjenica da ga je izvrπio netko iz roda kraljevskoga (Jeremija 41,1) ukazuje da ovi pripadnici visokog roda joπ uvijek nisu prihvatili ideju da se izabrani narod treba pokoriti babilonskoj vlasti. BuduÊi da je Gedaliju na prijestolje postavio babilonski kralj (vidi Jeremija 40,5), ovi ljudi moæda su ga vidjeli kao izdajniëku marionetu koja nije bila odana narodu i koja zato mora biti uklonjena zajedno sa svima na dvoru. Kako poglavlje odmiëe, vidimo da se ostatak sada suoëava s novom prijetnjom: sa strahom od Babilonaca koji Êe, ne poznajuêi pojedinosti dogaappleaja, æeljeti osvetiti Gedalijinu smrt i smrt babilonskih vojnika (vidi Jeremija 41,3). Grijeh Jiπmaela i njegovih ljudi izazvao je strah meappleu onima koji nisu bili umijeπani u te grijehe. to to govori o moguênosti da svojom neposluπnoπêu nanesemo bol i patnju drugima, Ëak i onima koji nemaju nikakve veze s naπim grijesima? 94

95 PONEDJELJAK 14. prosinca TRAÆENJE BOÆANSKOG VODSTVA ProËitajte Jeremija 42. Koju snaænu poruku nalazimo ovdje ne samo za njih, veê za sve koji u molitvi traæe Gospodnje vodstvo? U strahu od Babilonaca narod je potraæio Jeremiju i zamolio ga da se moli za njih i za boæansko vodstvo. Dotad su se sigurno uvjerili da je Jeremija Boæji prorok i da Êe se ono πto kaæe u ime Gospodnje ostvariti. Takoappleer su se zavjetovali da Êe uëiniti sve πto im Bog naloæi. Dok Ëitamo ovaj izvjeπtaj, promatramo ljude koji su nauëili odreappleene pouke, koji ne æele samo spoznati Boæju volju, veê je, πto je joπ vaænije, slijediti. RijeËi: Bio povoljan ili nepovoljan glas Jahve, Boga naπega, komu te πaljemo, mi Êemo ga sluπati da nam dobro bude πto posluπasmo glas Jahve, Boga svojega (Jeremija 42,6), bile su snaæno priznanje vjere. Nakon svega πto se dogodilo, bilo je vrijeme da je pokaæu. Zapazite podudarnost s ranijim Jeremijinim porukama: Ne oslanjajte se na silu tuappleina. Imajte povjerenje u Gospodina, On Êe uëiniti da napredujete i izbavit Êe vas kada doapplee vrijeme za to. Spasenje ne moæete dobiti ni od koga drugog. Tuappleinske sile nisu vam pomogle prije, neêe vam pomoêi ni sada. Bog ih je morao opomenuti, jer je znao sklonost njihovog srca: znao je da razmiπljaju o povratku u Egipat (razmislite o ovim simbolima) da bi zatraæili zaπtitu koja im je bila potrebna. Gospodin im je dao jasne i odreappleene zapovijedi da to ne Ëine i da Êe im takav postupak donijeti uniπtenje. Ponovno su se naπli pred vaænom odlukom, odlukom s kojom se svi moramo suoëiti: s jedne strane nalaze se æivot i mir zahvaljujuêi vjeri i posluπnosti Isusu, s druge jad i smrt zbog nedostatka vjere i posluπnosti. Bez obzira na razliëite okolnosti, na kraju je isto pitanje za sve nas. Za razliku od ovih ljudi, mi ne primamo uvijek ovako odreappleene i jasne poruke, ali ih svakako primamo. Æivot ili smrt, blagoslov ili prokletstvo. Koje odluke donosite svakog dana, odluke za æivot ili smrt? 95

96 UTORAK 15. prosinca PONOVNO U EGIPTU»etrdeset drugo poglavlje Knjige proroka Jeremije vrlo je uzbudljivo. to Êe narod uëiniti? HoÊe li pokazati vjeru koja se otkriva posluπnoπêu, i ostati u Judi? Ili Êe uëiniti iste pogreπke kakve su Ëinjene u proπlosti, i umjesto da slijede jasan nalog tako kaæe Gospodin, uëinit Êe πto im je volja, usprkos Gospodnjoj jasnoj opomeni u posljednjih nekoliko redaka 42. poglavlja o tome πto Êe ih snaêi ako se vrate u Egipat? ProËitajte Jeremija 43,1-7. to su uëinili? Kada Boæja rijeë nije u skladu s naπim namjerama ili æeljama, skloni smo posumnjati u njezino boæansko podrijetlo. Isto tako, narod i voapplee njegovali su sumnje u Jeremiju. U Izraelu su se oëito promijenile samo okolnosti, ali je narod ostao isti u svojem razmiπljanju i u srcu. Izuzeli su sebe iz zakletve koju su dali tako πto su napali proroka Jeremiju. Meappleutim, nisu æeljeli neposredno napasti Jeremiju koji je veê bio u poznim godinama. Okrivili su Baruha, njegovog prijatelja, i usmjerili svoj gnjev prema njemu tvrdeêi da je on okrenuo proroka protiv njih. ProËitajte Izlazak 16,3 i Brojevi 16,13. Koje sliënosti postoje izmeappleu rijeëi koje je narod uputio Jeremiji i koje su njihovi preci uputili Mojsiju? Ljudska narav uvijek gleda kako bi okrivila nekoga drugog za svoje probleme, uvijek traæi izgovore da uëini ono πto æeli. Tako su Baruha optuæili da æeli da svi njegovi sunarodnjaci poginu od ruke Babilonaca ili da budu odvedeni u ropstvo. U Knjizi proroka Jeremije 43,1-7 nije zabiljeæeno zaπto je narod mislio da Baruh æeli to da se dogodi, kao πto ni Sveto pismo ne objaπnjava zaπto su djeca Izraelova mislila da Mojsije æeli da pomru u pustinji nakon πto su napustila Egipat. Ljudi pod utjecajem osjeêaja i strasti nemaju uvijek valjane razloge za svoje miπljenje. Koliko je onda vaæno da svoje strasti i osjeêaje pokorimo Gospodinu! Koliko Ëesto dopuπtamo osjeêajima i strastima da pomute naπ sud ili da prijeappleu preko jasne izjave: Tako kaæe Gospodin? Kako se moæemo zaπtititi i ne dopustiti da nama upravljaju osjeêaji i strasti? (Vidi 2. KorinÊanima 10,5.) 96

97 SRIJEDA 16. prosinca ODVEDENI U ROPSTVO ProËitajte Jeremija 43,8-13. to je Gospodin rekao preko Jeremije? Tafnis je bio grad na sjeveroistoënoj granici s Egiptom, koji je imao snaæne utvrde i u kojem je æivio veliki broj Judejaca. Ovom prigodom Gospodin je ponovno naloæio Jeremiji da iznese proroëanstvo na simboliëan naëin. Iako rijeëi posjeduju silu, njihovu bit katkad moæemo joπ bolje razumjeti kada se neπto prikaæe na praktiëan naëin. Kako je Jeremija toëno trebao zakopati kamenje na ulazu faraonove kuêe, nije reëeno. Meappleutim, bilo je jasno da Ëak ni moêni faraoni nisu imali toliku silu kao Gospodin, koji Êe ispuniti svoju rijeë upravo onako kako je rekao. Narod koji je mislio da Êe pronaêi zaπtitu i sigurnost u Egiptu bio je u zabludi kao i oni koji su, kao πto smo vidjeli prije, mislili da Êe primiti zaπtitu i sigurnost kada im EgipÊani priteknu u pomoê (Jeremija 37,7.8). Egipatski bogovi, plodovi izopaëene maπte, bili su beskorisni. SluæeÊi ovim gnusnim neznaboæaëkim bogovima, narod je bio u potpunom neznanju kada je istina bila u pitanju. Izraelci su morali uvidjeti, kao πto mi sada trebamo shvatiti, da je naπa jedina prava zaπtita i sigurnost u posluπnosti Gospodinu. Kada samoodricanje postane dio naπe vjere, shvatit Êemo i Ëinit Êemo Boæju volju; naπe oëi bit Êe pomazane pomaπêu za oëi tako da Êemo vidjeti Ëudesa Njegovog Zakona. Stazu posluπnosti smatrat Êemo jedinom stazom sigurnosti. Bog smatra svoj narod odgovornim u onoj mjeri u kojoj mu je otkriveno svjetlo istine. Zahtjevi Njegovog Zakona su pravedni i razumni. On oëekuje da ispunimo Njegove zahtjeve Kristovom miloπêu. (Ellen G. White, Review and Herald, 25. veljaëe 1890.) Razmislite o simbolima u izvjeπtaju o povratku izraelskog naroda u Egipat u æelji da pronaapplee sigurnost. Kakva ironija! Kako se mi u duhovnom smislu moæemo naêi u kuπnji da se vratimo u Egipat kako bismo ostvarili ono πto mislimo da ne moæemo ostvariti s Gospodinom? 97

98 »ETVRTAK 17. prosinca OTVORENO ODBACIVANJE ProËitajte Jeremija 44,1-10. to su Judejci Ëinili u Egiptu? Jeremija se u vrijeme izgnanstva u Egiptu morao suoëiti s istim problemom koji je imao dok je sa svojim narodom æivio u Judi. Tada je morao razgovarati s voappleama, sada je morao razgovarati s obiënim narodom koji je u ropstvu Ëinio iste grijehe zbog kojih je i doπao u tako teæak poloæaj. Kakav su zapanjujuêi odgovor dali Jeremiji u trenutku kada su iskazali svoje protivljenje? (Jeremija 44,15-19) ZaËuappleujuÊa je tvrdoêa njihovog srca i obmana kojoj su podlegli. GledajuÊi Jeremiju u lice, odbacili su sve πto im je govorio u ime Gospodnje. Njihovo razmiπljanje bilo je jednostavno: u ranim danima, prije Joπijine obnove, kada su duboko utonuli u oboæavanje neznaboæaëkih bogova kadeêi nebeskoj kraljici i lijevajuêi ljevanice, sve im je iπlo dobro. Æivjeli su u izobilju i sigurnosti. Meappleutim, tek nakon Joπijine obnove nastupile su nevolje. Zaπto bi onda posluπali Jeremiju i sva njegova upozorenja? Jeremija im je dao sljedeêi odgovor (Jeremija 44,20-30): Ne, ne shvaêate. Upravo zato πto ste Ëinili sve to, doæivjeli ste sve ove nedaêe. Joπ gore, zbog vaπeg tvrdoglavog odbijanja da se promijenite, zadesit Êe vas joπ nesreêa, a sigurnost koju ste mislili da Êete naêi u Egiptu obmana je i laæ, baπ kao i neznaboæaëki bogovi kojima sluæite. Na kraju Êete uvidjeti istinu, ali Êe biti prekasno. Nekim ljudima sve ide na dobro iako su ogrezli u grijeh i nevjerovanje, dok vjerni krπêani katkada prolaze kroz straπne nevolje. Kako izlazimo na kraj s ovakvom stvarnoπêu? 98

99 PETAK 18. prosinca ZA DALJNJE PROU»AVANJE U cijeloj Knjizi proroka Jeremije, kao i u cijeloj Bibliji, suoëeni smo s pitanjem dobra i zla. Kao krπêani znamo razlikovati dobro od zla, jer je Bog odredio ove pojmove na razliëite naëine (vidi Rimljanima 7,7; Mihej 6,8; Joπua 24,15; Matej 22,37-39; Ponovljeni zakon 12,8). Meappleutim, πto ako ne vjerujete u Boga? Kako moæete znati πto je dobro, a πto zlo? AteistiËki pisac Sam Harris iznio je svoje razmiπljanje o ovom pitanju. Napisao je knjigu pod nazivom The Moral Landscape, u kojoj tvrdi da dobro i zlo mogu i trebaju biti shvaêeni samo u okviru znanosti. Odnosno, na isti naëin na koji nam je znanost pomogla da shvatimo razliku izmeappleu snaæne i slabe nuklearne sile, treba nam pomoêi da shvatimo πto je ispravno a πto pogreπno, i da razlikujemo dobro od zla. On Ëak smatra da Êe znanost jednoga dana moêi lijeëiti zlo. Razmislite πto bi se dogodilo kad bismo otkrili lijek za ljudsko zlo. Zamislite da se svaka vaæna promjena u ljudskom mozgu moæe izvrπiti jeftino, bezbolno i sigurno. Lijek za duπevne poremeêaje moæe biti stavljen neposredno u hranu poput vitamina D. Zlo sada nije niπta viπe do prehrambeni nedostatak. (str. 109) Meappleutim, veêina znanstvenika, Ëak i oni koji ne vjeruju u Boga, teπko mogu povjerovati da znanost moæe rijeπiti ove probleme. Meappleutim, ako ne vjerujete u Boga, gdje joπ moæete pronaêi odgovore? PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Kada smo mi u pitanju, sve ovisi o tome kako prihvaêamo Boæje uvjete. (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1., str. 118) Zaπto je pogreπna pretpostavka da spasenje primamo bez ikakvih uvjeta? Uvjeti nisu isto πto i djela, ili neπto πto nam daje zasluge pred Bogom. Kako moæemo napraviti razliku izmeappleu laænog nauka da se spaπavamo djelima (legalizam) i laænog nauka da je spasenje bezuvjetno (jeftina milost)? 2. Razmislite o teπkom pitanju na kraju odsjeka od Ëetvrtka. Ako netko kaæe: Ja ne vjerujem u Isusa, ne vjerujem ni u Boga, pa ipak pogledaj kako mi sve u æivotu ide dobro.»ak mislim da je moj æivot uspjeπniji od tvojeg, a ti si krπêanin, kako biste odgovorili? 99

100 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Iskoristite svaku priliku da idete na mjesta odreappleena za molitvu. Oni koji se doista trude odræavati vezu s Bogom, vidjet Êe se na molitvenim skupovima, vjerni u izvrπavanju svoje duænosti, iskreni i æeljni da poæanju sve blagoslove koji se mogu steêi. Oni Êe iskoristiti svaku priliku da se izloæe zrakama svjetlosti s Neba. (Ellen G. White, Put Kristu, str. 85.) 100

101 POUKA prosinca Jeremijine pouke Evo dolaze dani rijeë je Jahvina podiêi Êu Davidu izdanak pravedni. On Êe vladati kao kralj i biti mudar, i Ëinit Êe pravo i pravicu u zemlji. (Jeremija 23,5) Biblijski tekstovi: Jeremija 2,13; 6,20; 7,1-10; Matej 9,12; Ponovljeni zakon 6,5; Jeremija 10,1-15; 23,1-8. Doπli smo do kraja prouëavanja Knjige proroka Jeremije. Bilo je to uzbudljivo putovanje. Mnogo dramatiënih dogaappleaja, osjeêaja i energije proæima izvjeπtaj o ovom proroku. Poput ostalih proroka, Jeremija nije pisao u slobodno vrijeme: Gospodnju poruku prenosio je narodu u odreappleeno vrijeme i na odreappleenom mjestu, u posebnim okolnostima. Pa ipak, koliko god njegove prilike bile drugaëije od naπih, ili pripadnika mnogih drugih naraπtaja koji su Ëitali Knjigu proroka Jeremije, kljuëna naëela izraæena u njoj ista su za Boæji narod u svakom naraπtaju. Na primjer, vjernost Bogu i posluπnost Njegovim zapovijedima. Zatim, prava vjera, vjera srca nasuprot praznim i mrtvim obredima koji ostavljaju ljude u laænom stanju zadovoljstva. Spremnost naroda da posluπa savjete, Ëak i kada nije u skladu s onim πto æeli Ëuti. Pravo buappleenje i obnova. Oslanjanje na Gospodina i Njegova obeêanja umjesto na Ëovjeka. I tako dalje. Nabrajanju nema kraja. Osvrnimo se ovaj tjedan na neke od mnogobrojnih pouka koje moæemo izvuêi iz otkrivenja Boæje ljubavi prema svojem narodu Ëak i pokraj mnogih gromovitih opomena o tome kamo Êe ih odvesti njihovi postupci. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

102 NEDJELJA 20. prosinca JEREMIJIN GOSPODIN AdventistiËki krπêani razumiju da se u srediπtu velike borbe nalaze neka kljuëna pitanja. Kakav je Boæji karakter? Kakav je Bog? Je li On samovoljni tiranin kakvim Ga Sotona prikazuje ili je briæni Otac pun ljubavi koji nam æeli samo najbolje? Ovo su najvaænija pitanja u Ëitavom svemiru. Uostalom, kakve bi naπe prilike bile da Bog nije dobar, pun ljubavi i samopoærtvovan, veê samovoljan i zao? Bilo bi bolje da Bog uopêe ne postoji nego da bude takav. Ovo su vrlo vaæna pitanja. Na sreêu, imamo odgovore koje nam na najbolji naëin moæe pruæiti kriæ. Nikada se neêe zaboraviti da se Onaj Ëija je moê stvorila i odraæava nebrojene svjetove u πirokom svemirskom prostranstvu Boæji miljenik, VeliËanstvo Neba, Onaj kome se kerubi i sjajni serafi oduπevljeno klanjaju ponizio da bi podigao palog Ëovjeka; da je ponio krivnju i sramotu grijeha, i skrivanje OËeva lica, dok bol za izgubljenim svijetom nije slomila Njegovo srce i ugasila Njegov æivot na golgotskom kriæu. To πto je Stvoritelj svih svjetova, Presuditelj svih sudbina, odloæio svoju slavu i ponizio se iz ljubavi prema Ëovjeku, uvijek Êe izazivati Ëuappleenje i divljenje svemira. (Ellen G. White, Velika borba, str. 512) Kako su Boæja narav i karakter otkriveni u sljedeêim tekstovima Knjige proroka Jeremije? to ovi redci govore o Njemu? 102 Jeremija 2, Jeremija 5, Jeremija 11, Jeremija 31,3.... Jeremija 3,7.... Ovo su samo neke od mnogobrojnih slika upotrijebljenih u Knjizi proroka Jeremije koje otkrivaju Boæju narav i Boæji karakter. On je Izvor æivota, moêni Stvoritelj, Sudac, Bog koji nas voli, koji nas stalno iznova poziva da se pokajemo i odvratimo od staza koje Êe nas odvesti u propast. to u vaπem osobnom iskustvu ukazuje na Boæji karakter pun ljubavi?

103 PONEDJELJAK 21. prosinca OBREDI I GRIJEH Postoji dokument u kojem je zabiljeæena Boæja neprekidna i obeshrabrujuêa borba s organiziranom religijom; zove se Biblija. (Terry Eagleton, Reason, Faith, and Revolution: Reflections on the God Debate, str. 8) Ova izjava nije u potpunosti toëna zato πto je biblijska vjera, vjera koju je Bog dao ljudskom rodu, uvijek je bila organizirana religija. S druge strane, nema sumnje da je Gospodin u Knjizi proroka Jeremije æelio odvratiti narod od hladnih, mrtvih, ali vrlo organiziranih obreda koje nije nadvladala njihova vjera, obreda za koje su vjerovali da pokrivaju njihove grijehe. Kao πto je reëeno prije, a to vrijedi ponoviti, Jeremija je najviπe ulazio u sukob s voappleama, sveêenicima i narodom, koji su vjerovali da imaju ispravnu zajednicu s Bogom samo zato πto su izabrani narod, djeca Abrahamova, narod Saveza. Kakva je to æalosna obmana, na koju mi kao Abrahamovo potomstvo (GalaÊanima 3,29) moramo obratiti pozornost. Koja je poruka sljedeêih tekstova iz Knjige proroka Jeremije? to je najvaænije, kako ta naëela moæemo primijeniti u svojem osobnom hodu s Gospodinom? Jeremija 6,20; 7,1-10. ProËitajte Jeremija 7,9.10. Ako bismo æeljeli pronaêi primjer koji odgovara izrazu jeftina milost, bilo bi to u ovim redcima. Ljudi su Ëinili sva ova greπna djela, a zatim su dolazili u Hram, sluæili pravom Bogu i traæili oprost za svoje grijehe. Bog se ne da ruæiti. Ako ne promijene svoje putove, posebno naëin na koji se ophode prema slabima meappleu njima, suoëit Êe se s oπtrom osudom. Oni su u velikoj zabludi. Vjeruju da mogu polagati pravo na Boæji oprost i dalje Ëiniti πto im je drago, ne obraêajuêi pozornost na uvjete Saveza i nastavljajuêi grijeπiti. Koja je razlika izmeappleu Jeremijine opomene upuêene u ovom tekstu i Isusovih rijeëi u Mateju 9,12? Zaπto je vaæno da znamo ovu razliku? 103

104 UTORAK 22. prosinca RELIGIJA SRCA Prema tome, svaki Êe od nas dati Bogu raëun sam za se. (Rimljanima 14,12) Velik dio Knjige proroka Jeremije upuêen je narodu kao cjelini. Jeremija je neprestano govorio o Izraelu i Judi zajedno, kao o Boæjoj lozi izabranoj (Jeremija 2,21), ili o onima koji su mili Gospodinu (Jeremija 11,15; 12,7), Boæja baπtina (Jeremija 12,7-9), Njegov vinograd (Jeremija 12,10) i Njegovo stado (Jeremija 13,17). Bez sumnje, u Knjizi proroka Jeremije stjeëemo dojam da je Boæji poziv upuêen cijelom narodu. Naravno, isto je i u Novom savezu u kojem je Crkva shvaêena u zajedniëkom smislu (vidi Efeæanima 1,22; 3,10; 5,27). Ipak, spasenje je osobno, a ne kolektivno pitanje. Ne moæemo biti spaπeni kao skupina. Kao i u novozavjetnoj Crkvi, judejski narod Ëinili su pojedinci i upravo tu, na osobnoj razini, javljaju se kljuëna pitanja. Poznati tekst iz Ponovljenog zakona 6,5: Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom duπom svojom i svom snagom svojom, iako izgovoren narodu u cjelini, napisan je u drugom licu jednine. Bog se obraêa svakome pojedinaëno. Na kraju, svatko od nas osobno morat Êe Bogu dati odgovor za sebe. Tu istu misao nalazimo i u Knjizi proroka Jeremije. to sljedeêi tekstovi govore o vaænosti osobne zajednice s Gospodinom? Jeremija 17,7.... Jeremija 17, Jeremija 29, Jeremija 9, Iako se i u Starom i u Novom savezu govori o Boæjoj crkvi kao cjelini, prava vjera je pitanje svake osobe pojedinaëno, koja se svakodnevno predaje Gospodinu i osobno donosi odluku da Êe hoditi u vjeri i posluπnosti. Iako nema sumnje da je svatko od nas osobno odgovoran za svoju duπu, kako moæemo Ëiniti sve πto moæemo da uzdignemo i ohrabrimo druge? Kome biste upravo sada mogli uputiti ljubazne i ohrabrujuêe rijeëi?

105 SRIJEDA 23. prosinca BOG ILI IDOLI S kojim se velikim narodnim grijehom Jeremija neprestano borio? (Jeremija 10,1-15) U ovim tekstovima nije zanimljiv samo naëin na koji prorok prikazuje kako su idoli niπtavni, beskorisni i besmisleni, veê kako ih usporeappleuje sa æivim Bogom. Oni su bespomoêni, beskorisni, prazni i laæni; kakva suprotnost u odnosu na Jahvu koji je stvorio nebo i Zemlju! On je vjeëan, a idoli Êe nestati zauvijek. Kome trebamo sluæiti i posvetiti svoj æivot: onome tko je slab, laæan, niπtavan i bespomoêan ili Gospodinu Ëija je moê i sila toliko velika da je stvorio i odræava Ëitav svemir? Odgovor je, naravno, jasan. Ipak, koliko god je odgovor nedvosmislen, Ëinjenica je da smo i mi u opasnosti da se priklonimo idolopoklonstvu. Iako danas ne sluæimo istim idolima kao ljudi u Jeremijino vrijeme, naπ suvremeni naëin æivota pun je laænih bogova. Ovi suvremeni idoli su sve ono πto volimo viπe od Boga; Ëemu god sluæimo (sluæiti ne znaëi uvijek pjevati i moliti se) postaje naπ bog, a mi postajemo krivi zbog idolopoklonstva. to moæe postati naπ idol? to mislite o digitalnim ureappleajima, novcu, slavi, drugim ljudima? Zapitajte se kakvo spasenje oni nude. Naravno, u intelektualnom smislu znamo da niπta od navedenog nije vrijedno naπe sluæbe. Znamo da na kraju niπta πto ovaj svijet nudi, niπta πto Ëinimo idolima, ne moæe u potpunosti zadovoljiti naπu duπu i otkupiti je. Mi znamo sve ovo, pa ipak, ako nismo oprezni, ako pred sobom nemamo Isusa, ono πto je uëinio za nas i razlog zaπto je to uëinio, lako moæemo biti uvuëeni u suvremeni oblik idolopoklonstva protiv kojega se Jeremija tako usrdno borio. 105

106 »ETVRTAK 24. prosinca OSTATAK U zavrπnim godinama otpada Judejaca opomene proroka naizgled su imale malo utjecaja; i kad su kaldejske vojske treêi i posljednji put doπle i opkolile Jeruzalem, nada je napustila svako srce. Jeremija je prorekao potpunu propast, pa je zato πto je predlagao predaju, na kraju bio baëen u tamnicu. Meappleutim, Bog svoj vjerni ostatak, koji se joπ nalazio u gradu, nije prepustio krajnjem oëaju. Baπ u vrijeme dok se nalazio pod strogim nadzorom onih koji su odbacivali njegovu vijest, prorok je dobio nova otkrivenja Boæje spremnosti da oprosti i izbavi, koja su postala neiscrpni izvor utjehe Boæjoj crkvi sve do danaπnjega dana. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 294)»ak i usred propasti i otpadniπtva koje je vladalo, Bog je uvijek imao svoj vjerni narod, koliko god bio malobrojan. Tako Êe biti do kraja vremena (Otkrivenje 12,17). Kako je pojam ostatka izraæen u Jeremiji 23,1-8? Kako se primjenjuje u novozavjetno vrijeme? (Vidi Jeremija 33,14-18.) U redcima 5-7 uoëavamo proroëanstvo o Mesiji, proroëanstvo o otkupljenju Boæjeg vjernog naroda. Iako je toëno da se nakon babilonskog suæanjstva ostatak vratio, to nije bio slavan povratak. Meappleutim, Boæja namjera bit Êe ispunjena preko Davidovog potomstva, preko Klice pravedne, Kralja koji Êe jednoga dana vladati. Ovo proroëanstvo djelomiëno se ispunilo prigodom Isusovog prvog dolaska (vidi Matej 1,1; 21,7-9; Ivan 12,13). Svoje konaëno ispunjenje imat Êe u drugom Kristovom dolasku (vidi Daniel 7,13.14), kada Êe sav Boæji vjerni narod, Njegov pravi ostatak, zauvijek æivjeti u miru i sigurnosti. Otkupljenje, prvo prikazano izlaskom iz Egipta, bit Êe konaëno, potpuno i vjeëno. U πto polaæete svoje nade? Kako se moæete viπe oslanjati na Boæja obeêanja i njihovo konaëno ispunjenje u svojem æivotu? to joπ osim njih imate? 106

107 PETAK 25. prosinca ZA DALJNJE PROU»AVANJE Prije mnogo godina adventistiëki propovjednik W. D. Frazee odræao je propovijed pod nazivom Pobjednici i gubitnici. Govorio je o æivotu razliëitih biblijskih osoba, osvrêuêi se na njihov rad i sluæbu, a onda je postavio pitanje u vezi sa svakim od njih: Je li bio pobjednik ili gubitnik? Na primjer, govorio je o Ivanu Krstitelju, koji je æivio osamljeniëkim æivotom u pustinji. Iako je na kraju imao odreappleeni broj sljedbenika, mada ih nikada nije bilo mnogo, sigurno se nije mogao usporeappleivati s brojem Isusovih uëenika. Svoje posljednje dane proveo je u hladnoj tamnici u kojoj su ga povremeno obuzimale sumnje, i u kojoj je izgubio æivot (Matej 14). Kada je iznio sve ovo, pastor je upitao: Je li Ivan bio pobjednik ili gubitnik? to je s prorokom Jeremijom? Koliko je njegov æivot bio uspjeπan? Mnogo je propatio, ali je bez ustruëavanja jadikovao i oplakivao. Uz izuzetke, Ëini se da ga sveêenici, proroci, kraljevi i obiëan narod ne samo da nisu htjeli sasluπati, veê su pokazivali prijezir prema rijeëima koje im je upuêivao. Smatrali su ga Ëak i izdajicom vlastitog naroda. Na kraju, uniπtenje i propast na koje je upozoravao obistinili su se jer je narod neprestano odbacivao njegove rijeëi. Bacili su ga u prljavu tamnicu nadajuêi se da Êe tamo umrijeti. Doæivio je da vidi odlazak svojeg naroda u straπno ropstvo i uniπtenje Jeruzalema i Hrama. S ljudskog glediπta Jeremiji je malo toga iπlo na dobro.»ak bismo mogli tvrditi da je imao priliëno nesretan æivot. PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Je li Jeremija bio pobjednik ili gubitnik? Obrazloæite svoj odgovor. Ako kaæete da je bio pobjednik, koliko je onda vaæno da ne sudimo prema ovozemaljskim mjerilima? Na osnovi kojih mjerila trebamo prosuappleivati πto je ispravno a πto pogreπno, dobro ili zlo, πto je uspjeh, a πto neuspjeh? 2. Na koji su naëin Isusov æivot i sluæba prikazani u Jeremijinom æivotu? U Ëemu se podudaraju? OIKOS: U sljedeêem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje

108 Dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis: Moja molitvena iskustva: Zaπto Boæji sinovi i kêeri oklijevaju moliti, kad je molitva kljuë u rukama vjere koji otvara nebeske riznice u kojima se Ëuvaju neograni- Ëena bogatstva SvemoÊnoga? (Ellen G. White, Put Kristu, str. 82) 108

109 Knjiga za svakodnevno prouëavanje Biblije NaruËite na: tel

110 JUTARNJI REDCI LISTOPAD Ne brinite se tjeskobno 01» Hebrejima 13,6 Gospodin je moj PomoÊnik 02 P 2. Samuelova 22,50 Imamo li razloga za slavljenje? 03 S Propovjednik 9,12 Prepoznavanje trenutka 04 N Jeremija 31,3 Boæja vjeëna ljubav 05 P Izreke 16,7 Gospodnji put 06 U Jeremija 29,11 Dobre misli 07 S Izlazak 20,8 Sjeti se 08» Efeæanima 5,8 Æivimo kao djeca svjetla 09 P Luka 14,23 Natjerajmo svijet na gozbu 10 S Izreke 27,17»ovjek oπtri Ëovjeka 11 N Ivan 14,27 Traæenje Boæjeg mira 12 P Djela 8,36 to mi prijeëi da budem krπten? 13 U Daniel 3,32 Objava znakova i Ëudesa 14 S Daniel 3,33 Boæja Ëudesa su silna 15» Luka 8,15 RijeË u plemenitu srcu 16 P Jeremija 1,5 Mislim o tebi 17 S Psalam 68,4 Radovanje pravednika 18 N Efeæanima 6,12 Propovijedaj usprkos preprekama 19 P Otkrivenje 14,13 Prate ih njihova djela 20 U Filipljanima 4,19 Bog ispunjava raskoπno 21 S Sefanija 3,17 Bog je u tvojoj sredini 22» Psalam 130,3.4 Takav kakav sam 23 P Matej 6,25 Ne brinite se tjeskobno 24 S Matej 6,26 Pouka od ptica 25 N Psalam 46,2 Bog je naπ Zaklon 26 P Matej 11,28 Ja Êu vas okrijepiti 27 U Psalam 119,76 Utjeha Boæje ljubavi 28 S Filipljanima 4,13 Isus daje snagu 29» Psalam 30,6 Dobrota za Ëitav æivot 30 P Djela 5,29 Pokoravanje Bogu 31 S 2. Timoteju 4,2 Propovijedaj Boæju rijeë 110

111 JUTARNJI REDCI STUDENI Idi k onima kojima te πaljem 01 N Psalam 73,28 Dragocjeni susreti 02 P Matej 24,14 Propovijedanje po svemu svijetu 03 U Ivan 10,16 Spaπavanje drugih ovaca 04 S Matej 4,11 U pratnji anappleela 05» Luka 9,23 Slijediti Krista 06 P Izaija 26,12 Tvorac naπih djela 07 S Postanak 24,40 Anappleeli su uz nas 08 N Ivan 13,20 Boæji poslanici 09 P Ponovljeni zakon 31,6 Nemojte se bojati 10 U Hebrejima 1,14 Anappleeli nam pomaæu 11 S GalaÊanima 6,10 Iskoristimo prilike za dobro 12» Izaija 50,5 Otvoreni za sluπanje 13 P Izaija 55,9 Visoko iznad nas 14 S Luka 11,9 Otvorena vrata 15 N Ivan 5,39 Uporno istraæivanje Pisma 16 P Matej 24,45 Vjerni sluge 17 U Izaija 30,21 Voappleeni RijeËju 18 S Jeremija 1,5 Bog te je posvetio 19» Jeremija 1,7 Idi k onima kojima te πaljem 20 P Jeremija 1,17 Ustaj i govori narodu 21 S Jakov 5,13 Trpi li tko meappleu vama? 22 N Izaija 58,13.14»vrsti u svetkovanju subote 23 P Petrova 1,19 Pouzdano proroπtvo 24 U Solunjanima 5,18 Bez prestanka molite! 25 S Izreke 28,20 Stjecanje blagoslova 26» Izaija 55,11 RijeË se ne vraêa bez ploda 27 P Djela 6,9.10 Mudrost po Duhu 28 S Izaija 60,3 Narodi idu prema svjetlosti 29 N Daniel 6,23 Vjerni Ëuvar 30 P Ivan 15,8 UËenici raappleaju rod 111

112 JUTARNJI REDCI PROSINAC PosveÊeni Boæjom istinom 01 U Izaija 60,3-5 Misijski susreti s ljudima 02 S GalaÊanima 6,9 Upornost u dobrim djelima 03» Tuæaljke 3,22 Boæja dobrota i milosrapplee 04 P Psalam 126,3 Radosni zbog Boæjih djela 05 S 1. o kraljevima 17,4 Bog nam πalje hranu 06 N Djela 8,30 Vaænost Ëitanja s razumijevanjem 07 P Ivan 8,32 Istina oslobaapplea 08 U Propovjednik 11,1 Boæji prijedlog ulaganja 09 S Izaija 59,1 Bog sluπa i odgovara 10» Izaija 49,1 Poziv od Boga 11 P Matej 25,39 Jesmo li posjetili nekoga? 12 S Izaija 35,6 IzljeËenje tijela 13 N Psalam 91,11 Anappleeli nas Ëuvaju 14 P Ivan 10,16 Bog ima i drugih ovaca 15 U Psalam 119, Istina je u Boæjoj rijeëi 16 S Ivan 5,24 Iz smrti u æivot 17» Jeremija 29,11 Boæji planovi za nas 18 P Matej 28,19.20 Veliki nalog za svakog od nas 19 S Ivan 17,17 PosveÊeni Boæjom istinom 20 N Psalam 31,4 Bog je Stijena 21 P Izaija 58,7 Isusovim stopama 22 U Psalam 143,10 Vrπiti Boæju volju 23 S Izreke 20,24 Gospodnje usmjerenje 24» Djela 20,35 Blaæenije je davati nego primati 25 P 2. Ljetopisa 24,1.2 Vjerna sluæba najmlaappleih 26 S Izaija 65,24 Odgovori na iskrene molitve 27 N Hebrejima 1,14 Nevidljiva potpora 28 P Psalam 107,20 Boæja rijeë lijeëi i spaπava 29 U Izreke 11,18 Sigurna nagrada 30 S Marko 4,8 Stostruk rod 31» Luka 14,23 Uloga sluge 112

113 NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika! tel

114 VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI LISTOPAD STUDENI PROSINAC 01. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 89, Psalam 89, Psalam 89, Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 102, Psalam 102, Psalam Psalam 104, Psalam 104, Psalam 105, Psalam 105, Psalam 105, Psalam 106, Psalam 106, Psalam 106, Psalam 107, Psalam 107, Psalam Psalam 109, Psalam 109, Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 119, Psalam 119, Psalam 119, Psalam 119, Psalam 119, Psalam 119, Psalam 119, Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 139, Psalam 139, Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 144, Psalam 144, Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 7.

115 LISTOPAD»ITANJE BIBLIJE REDOM STUDENI PROSINAC 01. Mihej Mihej Nahum Habakuk Sefanija Hagaj Zaharija Zaharija Zaharija Zaharija Malahija Matej Matej Matej Matej Matej Matej Matej Matej Matej Marko Marko Marko Marko Marko Luka Luka Luka Luka Luka Luka Luka Luka Ivan Ivan Ivan Ivan Ivan Ivan Ivan Djela Djela Djela Djela Djela Djela Djela Djela Djela Rimljanima Rimljanima Rimljanima Rimljanima Rimljanima KorinÊ KorinÊ KorinÊ KorinÊ KorinÊ KorinÊ KorinÊ KorinÊ KorinÊ GalaÊanima GalaÊanima Efeæanima Filipljanima Koloπanima Solunj Solunj Timoteju Timoteju Titu i Filemonu 13. Hebrejima Hebrejima Hebrejima Hebrejima Jakov Jakov Petrova Petrova Ivanova Ivanova i 3. Ivanova 24. Judina poslanica 25. Otkrivenje Otkrivenje Otkrivenje Otkrivenje Otkrivenje Otkrivenje Otkrivenje

116 PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU LISTOPAD STUDENI PROSINAC MJESTO Beli Manastir Biograd Bjelovar Borovo BraË Cres Crikvenica »akovec Dalj Daruvar Delnice Dubrovnik Dugi Otok akovo Gareπnica GospiÊ Grubiπno Polje Hvar Ilok Karlovac Knin Koprivnica KorËula Kornat Krapina Kriæevci Krk Kutina Lastovo Lipik Loπinj Makarska Maruπevec MetkoviÊ

117 PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU LISTOPAD STUDENI PROSINAC MJESTO Mljet Naπice Nova Gradiπka Novska Opatija Osijek OtoËac Pag Pakrac Peljeπac Petrinja PloËe PoreË Poæega Pula Rab Rijeka Rovinj Sinj Sisak Slatina Slavonski Brod Slunj Split ibenik Varaædin Vinkovci Virovitica Vis Vukovar Zadar Zagreb Æupanja (Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raëunanju) 117

118 UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM! Dopisnim putem upoznajte njezine junake, proroke, pisce, pjesnike... Dopisni biblijski teëaj BIBLIJA GOVORI 26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavan naëin steêi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave dopisnim putem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara te naëinom i brzinom koju sami odredite. NaruËite joπ danas na naslov: ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA KOLA Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), ZAGREB Dopisna biblijska πkola online:

119 NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika! tel

120 POUKE IZ BIBLIJE izdanje za odrasle 4/2015. Pouke iz Biblije izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, Zagreb, Hrvatska Odgovorni urednik: Neven KlaËmer Urednik: Mario ijan Prijevod: Dragana Todoran Lektura: Marijan MalaπiÊ Korektura: Ljiljana idara Prijelom: Brankica VukmaniÊ Tisak: Tiskara Velika Gorica znaci-vremena.com adventisti.hr CROATIAN ADULT SSQ 4/2015 Imre Tokics, Jeremiah 120

121 JuænoafriËko-indijskooceanska divizija Luanda DEMOKRATSKA REPUBLIKA KONGO TANZANIJA Atlantski ocean Unije Crkve Skupine Vjernika Stanovnika Bocvanska Indijskooceanska Malavijska MozambiËka Sjeveroist. angolska JoænoaofriËka Jugozap. angolska Zambijska Zimbabveanska Sv. Toma i Princip Ukupno Misijski projekti 1. AdventistiËka osnovna πkola Gateway, Bocvana. 2. Klinika Lower Gweru, Zimbabve. 3. Proπirenje zgrada SveuËiliπta Solusi, Zimbabve. Viπe: ANGOLA ZAMBIJA NAMIBIJA Windhoek Cape Town BOCVANA JUÆNOAFRI»KA REPUBLIKA Lusaka Gaborone ZIMBABVE Pretorija Maputo Mbabane SVAZILAND Bloemfontein LESOTO Harare MALAVI MOZAMBIK KOMORI Antananarivo MADAGASKAR Indijski ocean 121