Toplovodni kotao na vrsto gorivo TKK3 sa gorionikom na pelet TERMEC KW UPUTSTVO za upotrebu i montaºu sa merama sigurnosti u radu
|
|
- Ήφαιστος Παπάγος
- 8 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Toplovodni kotao na vrsto gorivo TKK3 sa gorionikom na pelet TERMEC KW UPUTSTVO za upotrebu i montaºu sa merama sigurnosti u radu Prhova ka bb imanovci, Srbija Tel/Fax oce@termomont.rs 1. februar 2011
2 Sadrºaj 1 Konstrukcija i karakteristike kotla Dimenzije Tehni ke karakteristike kotla prema EN O proizvodu Princip rada kotla 3 3 Preporuke za transport i skladi²tenje kotla Oblik isporuke Obim isporuke kotla Ugradnja kotla Postavljanje kotla u kotlarnici Povezivanje na dimnjak Povezivanje sa instalacijom centralnog grejanja Montaºa na zatvoreni sistem grejanja Montaºa na zatvoreni sistem preko kombinovanog akumulatora toplote sa ugraženim spremnikom sanitarne vode Montaºa na otvoreni sistem grejanja Kotao u radu Prvo paljenje Rad gorionika ƒi² enje i odrºavanje kotla Sigurnost u radu Mere sigurnosti u radu gorionika TERMEC Termi ka za²tita kotla u slu aju pregrevanja (zatvoren sistem) A Deklaracija o Konformnosti 14 1
3 1 Konstrukcija i karakteristike kotla Opis delova kotla: 1 Loºi²te 2 Rpstovi 3 Kazan 4 ƒe²alj 5 Dovod iz instalacijea 6 Sigurnosni razvodni vod 7 Postolje 8 Klapna za dovod vazduha 9 Gorionik 9.01 Cev gorionika 9.02 Interni puº transportera 9.03 Komandna tabla 9.04 Ventilator 10 Otvor za gorionik 11 Vrata za loºenje i i² enje pepela 12 Vrata za loºenje 13 Klapna druge i trew e promaje 14 Izolacija 15 Oplata kotla 16 Odvod tople vode iz kotla 17 Odvod dimnih gasova 18 Otvor za i² enje 19 ipka ºara a 20 Spremnik 2
4 1.1 Dimenzije Tip Masa Masa sa B bez B sa L bez L sa H A E F TKK3 (kg) spremnikonika sprem- spremnikom spremnika spremnikom (mm) (mm) (Φ) (col) (mm) (mm) (mm) (mm) / /4 1.2 Tehni ke karakteristike kotla prema EN O proizvodu Nazivna snaga TKK3 PELLET (KW) Opseg snage (KW) Potrebna promaja (mbar) 0,27 0,28 Zapremina vode (l) Temp. izlaznih gasova (pri nazivnoj snazi) ( C) Zapremina loºi²ta (m 3 ) Maseni protok pri nazivnoj snazi (kg/s) 0,08 0,1 Povezivanje na elektri nu mreºu (V/Hz) 230/50 230/50 Stepen IP za²tite Potro²nja goriva (pri nazivnoj snazi) (kg/h) Opseg regulacije ( vrsto gorivo) ( C) Min. temp. pov. voda ( vrsto gorivo) ( C) Stepen korisnosti 90% 90% Klasa kotla 1 1 Kotao kao energent prvenstveno koristi pelet od drveta kalorijske mo i > 17.5 MJ/kg, pre nika 6 mm, duºine 35 mm, maksimalne vlaºnosti 8%; Kotao je u potpunosti prilagožen za sagorevanje peleta i u potpunosti ispunjava ekolo²ke uslove Evropske Unije denisane u normi EN 303-5; Prema zahtevu norme vodeni zid loºi²ta kotla je izražen od eli nog lima debljine 5 mm; Sagorevanje peleta je potpuno automatizovano uz pomo gorionika koji se montira sa prednje strane kotla i povezanog sa spremnikom peleta kapaciteta 200 kg; Sastavni deo kotla ine pokretna pepeljara i pribor za i² enje, kao i termometar; Vatrostalno staklo sa ventilacionim otvorom protiv zamagljivanja se nalazi na gornjim vratima i sluºi kao vizir za pra enje sagorevanja; Ispitivanje kotla je izvr²eno na pritisku od 6 bar-a, a garancija kotla je 5 godina uz montaºu prema priloºenom uputstvu, garancija na gorionik i sve prate e elektri ne delove je dve godine. 2 Princip rada kotla Kotao funkcioni²e na taj na in ²to se sa prednje strane kotla, na donjim vratima kotla montira gorionik na pelet TERMEC. Monitranje gorionika je brzo i jednostavno uz prirubnicu koja se isporu uje uz set kotla i gorionika. Gorionik na pelet pomo u spiralne cevi automatski dotura pelet iz spremnika za pelet koji predstavlja integralni deo kotla sme²ten sa jedne od njegovih bo nih strana. Zapremina spremnika na pelet je od 170 do 200 kg zavisno od peleta koji se koristi. Gorionik vr²i dotur i sagorevanje potpuno automatski i omogu ava najkvalitetnije i potpuno sagorevanje goriva. Dopu²tena koli ina pepela ne prelazi 1%. Pode²avanje parametara rada gorionika se obavlja pomo u kontrolne table koja ini integralni deo sistema gorionika i nalazi se na njegovoj prednjoj strani. 3
5 Za razliku od ostalih sli nih proizvoda na trºi²tu gorionik TERMEC poseduje dodatni puºni transporter sme²ten u samom telu gorionika pomo u koga se pelet mehani ki doprema u plamenu cev te potom izduvavanjem od strane ventilatora sagoreva u kotlu tj. formira plamen. Dodatni interni puºni transporter istovremeno predstavlja veoma bitan faktor u sigurnosti rada gorionika ime se sa sigurno² u spre ava da plamen iz kotla prodre nazad ka gorioniku i peletu. Motor internog puºa je sinhronizovan sa radom glavnog spoljnog transportera tako ²to se posle svakog obrta spoljnog motora obr e i unutra²nji - samo sa nekoliko sekundi zaka²njenja (fabri ki pode²eno). Plamena cev gorionika je izražena od vatrostalnog neržaju eg elika debljine 5 mm i otpornog na visoke temperature. U plamenoj cevi je sme²tena i re²etka gorionika, takože izražena od neržaju eg elika visoke otpornosti. Uloga plamene re²etke jeste da spre i taloºenje pepela u plamenoj cevi u meri u kojoj to dopu²ta kvalitet peleta koji se upotrebljava. Re²etka je takvog oblika da propu²ta vazdu²no strujanje centrifugalnog ventilatora i sa donje strane. Pepeo se raspiruje i ubacuje nazad u plamenu cev a posle u kotao. Ukoliko se mežutim koristi pelet lo²ijeg kvaliteta sa prisutnim ne isto ama neorganskog porekla (zemlja, pesak), vremenom e do i do njihovog taloºenja na re²etci u vidu 'silikatnih' naslaga. Iste se jedino mogu ukloniti ru nim putem ²to u praksi zna i i² enje re²etke gorionika nekoliko puta dnevno. Pravovremeno neuklanjanje naslaga vodi ka brzom propadanju re²etke i njenoj estoj zameni i sa druge strane negativno doprinosi lo²ijem sagorevanju i toplotnim gubicima. Zbog toga savetujemo da se uz gorionik TERMEC upotrebljava ist drveni pelet bez ikakvih primesa. Sagorevanje je kvalitetnije i radni vek gorionika duºi. TERMEC gorionik poseduje transoformator i njegovi motori rade na jednosmernoj struji 24 V - prednost je stabilniji rad, smanjeni rizik od o²te enja usled nestabilnosti mreºe i manja potro²nja elektri ne energije. U slu aju nestanka elektri ne energije, gorionik e se automatski ugasiti i potom nakon uspostavljanja elektri nog napajanja nastaviti sa radom prema parametrima pre zaustavljanja. O detaljnom na inu funkcionisanju i pode²avanju gorionika pogledati poglavlje 'Rad Gorionika' kao i Uputstvo uz sam gorionik TERMEC. Pode²avanje gorionika i prvo pu²tanje u rad obavlja isklju ivo servisno lice ovla² eno od stane 'Termomont'-a a nikako krajnji korisnik kotla. Ukoliko korisnik to ºeli, mogu je prelaz sa peleta na loºenje vrstim gorivom. Neophodno je demontirati gorionik sa donjih vrata kotla i otvor na vratima zatvoriti eli nom plo om koja se isporu uje uz gorionik. Neophodno je obezbediti i povezati regulator promaje na za to predviženom mestu na prednjoj strani kotla. Nije mogu e loºiti drvo ili ugalj i pelet istovremeno. Regulator promaje se kupuje posebno. 4
6 3 Preporuke za transport i skladi²tenje kotla 3.1 Oblik isporuke Odvojeno se isporu uju kazan, oplata kotla i spremnik. Kazan kotla je obloºen za²titnom plasti nom folijom te dodatnim oja anjima od stiropora za vatrostalno staklo na gornjim vratima. Kotao se uvek mora nalaziti u vertikalnom poloºaju. Okretanje kotla pri transportu ili ugradnji predstavlja ozbiljan rizik da dože do o²te enja. Zabranjeno je slagati jedan kotao na drugi. Kotao je mogu e skladi²titi isklju ivo u zatvorenom prostoru bez atmosferskog uticaja. Vlaga u prostoriji takože ne sme da preže kriti nu vrednost od 80% da ne bi do²lo do stvaranja kondenzata. Temperatura skladi²nog prostora treba da bude u opsegu od minus do plus 40 C. Pri otpakivanju kotla proveriti da li je farba na oplati kotla negde ogrebana i da li su svi delovi kotla na svom mestu. 3.2 Obim isporuke kotla Uz kotao i spremnik za pelet se isporu uju slede i dodatni delovi i propratna dokumentacija: Gorionik na pelet zajedno sa transportnim sistemom Prirubnica za jednostavno montiranje gorionika na kotao Plo a za zatvaranje otvora gorionika u slu aju prelaska na vrsto gorivo Radna i rezervna pepeljara kotla Komplet za i² enje Garantni list kotla i garantni list gorionika posebno 4 Ugradnja kotla 4.1 Postavljanje kotla u kotlarnici Kotlarnica treba da poseduje ventilaciju. Minimalna rastojanja kotla od zidova kotlarnice su denisana na slede i na in: 4.2 Povezivanje na dimnjak Na in priklju enja kotla na dimnjak je prikazan na slici: 5
7 Dobro dimenzionisan dimnjak je preduslov za ispravan rad kotla. Zadatak dimnjaka je da produkte sagorevanja sprovede u atmosferu (ali kod kotlova sa prirodnom promajom i da svojim uzgonskim efektom obezbedi potrebnu promaju u kotlu). Dimnjak mora biti propisno ozidan i dobro izolovan (preporu uje se debljina izolacije od 50 mm). Na osnovu potrebne promaje se odrežuje presek i visina dimnjaka prema katalogu proizvoža a dimnjaka. Minimalna visina dimnjaka je 6 m. Preporu uje se ovalni ili okrugao dimnjak izražen od neržaju eg elika kako bi uticaj kondenzata bio sveden na minimum. 6
8 5 Povezivanje sa instalacijom centralnog grejanja 5.1 Montaºa na zatvoreni sistem grejanja Na slici su prikazane preporu ene ²eme priklju enja kotla na instalaciju centralnog radijatorskog grejanja bez i uz kori² enje akumulatora toplote: Opis delova sistema: 1. Kotao TKK3 PELET 2. Akumulator toplote 3. Izmenjiva toplote 4. Nepovratni ventil 5. Me²ni ventil 6.Pumpa radijatorskog grejanja 7. Automatska regulacija FIR T MR TR PLUS 8. Ekspanziona posuda 9. Pumpa izmenjiva a 10. Ventil 11. Termomanometar 12. Sigurnosni ventil 13. ƒetvorokraki me²ni ventil 14. Hvata ne isto a Sledi prikaz instalacija sa podnim i radijatorskim grejanjem sa ili bez akumulatora toplote: 7
9 Opis delova sistema: 1. Kotao TKK3 PELET 2. Akumulator toplote 3. Izmenjiva toplote 4. Nepovratni ventil 5. Razvodnik 6. Me²ni ventil 7. Pumpa radijatorskog grejanja 8. Pumpa podnog grejanja 9. Regulator automatske regulacije radijatorskog grejanja MRTR Plus (First) 10. Regulator automatske regulacije podnog grejanja MRTR Plus (First) 11. Sabirnica 12. Ekspanziona posuda 13. Pumpa izmenjiva a 14. Ventil 15. Termomanometar 16. Hvata ne isto a 17. ƒetvorokraki me²ni ventil (By Pass) 18. Sigurnosni ventil 8
10 Akumulator toplote nije neophodno ali je poºeljno ugraditi u cilju optimalnog iskori² enja kotla i u²tede energije. Za 1 KW snage kotla preporu uje se do 50 l zapremine akumulatora toplote. Takože treba imati u vidu da snaga kotla mora biti dovoljna kako za zagrevanje vode u akumulatoru tako i za direktno napajanje instalacije u veoma hladnom periodu izabrana snaga kotla treba da bude ve a od snage kotla za zadatu kvadraturu. Preporu uje se zatvoreni sistem centralnog grejanja sa upotrebom ekspanzionog suda ija zapremina treba da bude barem jedna desetina ukupne zapremine sistema (uklju uju i i zapreminu vode u kotlu). Sistem takože mora da poseduje automatski ozra ni ventil za eliminaciju vazduha iz sistema. Obavezna je upotreba sigurnosnog ventila (sa pragom od 2-3 bara zavisno od snage kotla) koji se ugražuje blizu kotla. Takože je neophodno da sistem poseduje termometar i manometar za o itavanje pritiska i temperature u sistemu. U slu aju loºenja vrstog goriva, temperatura povratnog voda ne bi trebalo da bude ispod 60 C kako ne bi dolazilo do pojave kapanja odnosno kondenzacije u kotlu koja opet moºe izazvati koroziju. Zbog toga se preporu uje upotreba cirkulacione pumpe kotlovskog kruga te povezivanje cirkulacionog termostata kotla (obja²njeno u poglavlju 'Povezivanje cirkulacione pumpe kotla' ovog uputstva). Temperatura polaznog voda ne bi trebalo da padne ispod 70 C u tom slu aju. Preporu uje se ugradnja hvata a ne isto e na povratnom vodu. Montaºu grejanja i pu²tanje u rad celog sistema isklju ivo treba poveriti stru nom licu koje odgovorno prihvata i garantuje ispravan rad kotla i celokupnog sistema centralnog grejanja. U slu aju lo²e projektovanog sistema i eventualnih manjkavosti pri izvoženju sistema od strane tog lica, koje opet mogu da prouzrukuju neispravan rad kotla, kompletnu materijalnu odgovornost kao i eventualne novonastale tro²kove snosi isklju ivo lice kome je poverena montaºa sistema grejanja a ne proizvoža, zastupnik ili prodavac kotla. 5.2 Montaºa na zatvoreni sistem preko kombinovanog akumulatora toplote sa ugraženim spremnikom sanitarne vode Termomont u svojoj ponudi solarnih akumulacionih bojlera nudi i kombinovanu 'hibridnu verziju' akumulatora toplote i prohromskog bojlera - konstruktivnog tipa 'sud u sudu': ATS kombinovani bojler. Kotao na taj na in zagreva tehni ku vodu akumulatora toplote ali isto tako to ine i solarni kolektori - putem spiralnog izmenjiva a. Unutar i iznad spiralnog izmenjiva a u akumulator toplote je sme²ten jo² jedan sud od prohromskog materijala namenjen za sanitarnu vodu. Sanitarna voda je zagrevana posredno - preko tehni ke vode. 9
11 5.3 Montaºa na otvoreni sistem grejanja Opis delova sistema: 1. Kotao 2. Ventil 3. Termomanometar 4. Pumpa kotla 5. Trokraki me²ni ventil 6. Akumulator toplote 7. Manuelni trokraki me²ni ventil 8. Automatski trokraki me²ni ventil 9. Pumpa radijatorskog grejanja 10. Otvoreni ekspanzioni sud 11. Regulator automatske regulacije radijatorskog grejanja MRTR Plus (FIR T) 12. Grejni krug 13. Pumpa zagrevanja sanitarne vode 14. Sanitarni bojler Solar I 10
12 6 Kotao u radu 6.1 Prvo paljenje Prilikom prvog pu²tanja u rad od strane ovla² enog lica - servisera, serviser e proveriti da li fabri ki pode²eni parametri gorionika odgovaraju instalaciji centralnog grejanja i peletu koji se koristi. Ukoliko je to neophodno, serviser e promeniti odrežene fabri ki pode²ene parametre. Nakon toga, podesi e ºeljenu temperaturu vode u kotlu (zavisno od tipa instalacije (radijatorsko ili podno grejanje, kombinovani sistem itd. ova vrednost moºe biti izmežu 40 C i 65 C). Prema snazi kotla, serviser e podesiti snagu gorionika prema tablici koja je data u uputstvu uz gorionik. 6.2 Rad gorionika Za pokretanje gorionika potrebno je izvr²iti slede e korake: 1. Uklju iti glavni prekida za napajanje. 2. Pritiskom na taster za ru no napajanje peletom koji se nalazi na bo noj strani gorionika, potrebno je napuniti puºni transporter i sam gorionik peletom. Prethodno proveriti da li se u spremniku nalazi dovoljna koli ina peleta i ako je potrebno dopuniti spremnik peletom. 3. Uklju enje i isklju enje gorionika se vr²i pritiskom na taster. Nakon ²to su prilikom pu²tanja u rad pode²eni svi parametri, to je sve ²to krajnji korisnik treba da uradi. Rad gorionika se moºe podeliti u nekoliko faza rada. Displej gorionika daje informaciju u kom se reºimu rada gorionik trenutno nalazi: 1. Paljenje gorionika. Paljenje peleta se vr²i automatski, nakon pritiska glavnog tastera, tako ²to se prvo uklju ujuje greja, na displeju u tom trenutku pi²e "Uklju en greja ", i to traje 4 minuta, nakon toga se pali ventilator i dolazi do raspaljivanja peleta u gorioniku. Faza paljenja traje sve dok sonda postavljena u kanalu dimnih gasova ne dostigne temperaturu 70 C, tad gorionik prelazi u slede u fazu. Ukoliko iz nekog razloga za 15 min sonda dimnih gasova ne registruje vrednost od 70 C gorionik prestaje sa paljenjem i na displeju e se ispisati poruka "Paljenje gorionika nije uspelo". 2. Stabilizacija. Reºim stabilizacije dimova sledi nakon uspe²nog paljenja gorionika i traje 1 minut prema fabri kim pode²avanjima. Kada prože minut stabilizacije dimova gorionik prelazi u radni reºim i po inje sa dodavanjem peleta iz spremnika prema pode²enoj snazi gorionika. 3. Radni reºim. Gorionik ostaje u radnom reºimu sve dok se ne postignu neki od slede ih uslova: temperatura vode u kotlu je dostigla zadatu vrednost; temperatura dimnih gasova je dostigla vrednost od 250 C; Bilo koji od navedenih uslova da je ispunjen, gorionik e pre i u modulacioni reºim rada. 4. Modulacija. Modulacioni reºim rada zna i da gorionik radi sa minimalnom snagom u cilju odrºavanja postignute temperature. Prema fabri kim parametrima gorionik se nalazi u modulaciji u opsegu iji donji prag je 2 C ispod zadate temperature a gornji prag 5 C iznad zadate temperature. Ukoliko je zadata temperatura na primer 50 C to zna i da e u opsegu temperature vode kotla od 48 C do 55 C gorionik raditi u minimalnom (²tedljivom) reºimu rada. Ukoliko temperatura padne ispod 48 C gorionik se vra a u radni reºim,a ukoliko preže 55 C gorionik se gasi. 5. Ga²enje. Gorionik e se ukoliko temperatura preže gornji prag modulacije automatski ugasiti. Drugi na in ga²enja je naravno pritiskom na taster. U oba slu aja prestaje dodavanje peleta, a ventilator e nastaviti sa radom sve dok temperatura dimnih gasova ne padne ispod 60 C i tada je gorionik uga²en. Gorionik svakih 60 minuta isti tacnu plamene cevi izduvavanjem, ova operacija traje 30 sekundi. 11
13 Napomene: 1. Za uklju enje i isklju enje potrebno je taster za paljenje/ga²enje pritisnuti i drºati 3 sekunde; 2. Glavni prekida sluºi samo za servisiranje gorionika, nikako pomo u njega ne prekidati rad gorionika! 3. Taster sa bo ne strane sluºi za manuelno pokretanje puºa za dodavanje peleta iz spremnika; Pre paljenja gorionika, puº spirale transportera mora biti ispunjen peletom. 6.3 ƒi² enje i odrºavanje kotla S obzirom da sagorevanje peleta podrazumeva skoro totalno sagorevanje, ostaci sagorevanja u kotlu su minimalni. Zbog toga je potrebno i² enje kotla od pepela samo jednom do dva puta sedmi no a detaljno i² enje kotla jednom mese no i po zavr²etku grejne sezone. Redovno odrºavanje produºava radni vek kotla. Uz kotao se isporu uje pribor za i² enje koji olak²ava pristup delovima kotla. Ukoliko se mežutim koristi pelet lo²ijeg kvaliteta sa prisutnim ne isto ama neorganskog porekla (zemlja, pesak), vremenom e do i do njihovog taloºenja na re²etci u vidu 'silikatnih' naslaga. Iste se jedino mogu ukloniti ru nim putem ²to u praksi zna i i² enje re²etke gorionika nekoliko puta dnevno. Pravovremeno neuklanjanje naslaga vodi ka brzom propadanju re²etke i njenoj estoj zameni i sa druge strane doprinosi lo²ijem sagorevanju i toplotnim gubicima. Zbog toga savetujemo da se uz gorionik TER- MEC upotrebljava ist drveni pelet bez ikakvih primesa. Sagorevanje je kvalitetnije i radni vek gorionika duºi. 7 Sigurnost u radu 7.1 Mere sigurnosti u radu gorionika TERMEC Gorionik TERMEC prema svojoj konstrukciji poseduje zi ke i softverske mehanizme kojima se garantuje apsolutna sigurnost u radu i za²tita od pregrevanja uz uslov pravilnog kori² enja. Kao ²to je prethodno nazna eno, gorionik TERMEC poseduje sekundarni puº sa motorom u samom telu gorionika koji zi ki spre ava da plamen preže iz plamene cevi u telo gorionika. Plasti no eksibilno crevo gorionika takože predstavlja sigurnosnu i preventivnu meru bezbednosti jer u slu aju pojave plamena u gorioniku, crevo e se istopiti i prekinuti vezu sa spremnikom peleta. Ukoliko dože do pove anja temperature vode u kotlu, gorionik e se ugasiti kada temperatura bude ve a od zadate temperature uve anog za takozvani gornji prag (fabri ki pode²en parametar koji iznosi 5 C). Gorionik takože poseduje priklju ak za opciono povezivanje dodatnog sigurnosnog termostata. Videti uputstvo za upotrebu gorionika - prikaz portova i priklju aka gorionika. Takože ventilator gorionika je programski pode²en da svaki put kada se zaustavi tj. ugasi gorionik, ventilator ostaje u zadatoj brzini kako bi se potro²io sav preostali pelet u plamenoj cevi. Sve dok se taj proces ne obavi do kraja, tj. dok sonda dimnih gasova ne registruje temperaturu manju od 70 C u plamenoj cevi, nemogu e je ponovo pokrenuti tj. upaliti gorionik. Takože za zatvorene sisteme grejanja preporu ujemo dodatnu hidrauli nu za²titu kotla od pregrevanja uz kori² enje ispusnog sigurnosnog ventila (ISTV). Detalji su opisani u narednom poglavlju. 7.2 Termi ka za²tita kotla u slu aju pregrevanja (zatvoren sistem) Ukoliko se iz nekog razloga dogodi da temperatura vode u kotlu dostigne kriti nu vrednost od 100 C, ispusni termi ki ventil e propustiti vodu iz vodovoda u kotao kako bi se voda u kotlu ohladila. Kotao TKU3 PELLET ima odgovaraju e otvore na koje se povezuje ispusni ventil - na slici je prikazana verzija sa dva para priklju aka (Cale ). Ugradnja ISTV je obavezna u zatvorenim sistemima centralnog grejanja. Za model ISTV prikazan na slici, nije potrebno da u kotlu prethodno fabri ki bude ugražen izmenjiva toplote (bakarna zavojnica i sli no). 12
14 Opis delova sistema: Opis delova sistema: 1. Ulaz hladne vode iz vodovoda u termoventil 2. Ulaz hladne vode u kotao 3. Izlaz vruce vode iz kotla 4. Izlaz vruce vode u kanalizaciju 5. Sonda termoventila Povezivanje ispusnog termi kog ventila obavlja se na slede i na in: Povezati najpre sondu ISTV (spoljni navoj 1/2") na ozna enom mestu na kotlu, pozicija 5 (unutra²nji navoj 1/2") Povezati dovod hladne vode iz vodovoda sa odgovaraju im izvodom na ISTV (oznaka na ventilu: C) te potom povezati ISTV (oznaka na ventilu: ) sa odgovaraju im izvodom na kotlu (pozicija 21) Zatim poziciju 21 (otvor na kotlu) povezati na odgovaraju i ulaz na ISTV (oznaka na ventilu: ) Na kraju izlaz iz ISTV (oznaka: S) povezati prema kanalizaciji. 13
15 A Deklaracija o Konformnosti Mi, Termomont d.o.o. sa sedi²tem u Prhova koj ulici bb, imanovci, Republika Srbija, pod punom materijalnom odgovorno² u izjavljujemo da su proizvodi: Kotlovi na vrsto gorivo tipa TKK3 PELLET 70, TKK3 PELLET 90 proizvedeni godine, po svojoj konstrukciji i performansama, te na inu proizvodnje u saglasnosti sa uslovima slede ih direktiva i normi koje je propisala Evropske Unija: 97/23 EEC Direktiva o sigurnosnim merama za sudove pod pritiskom EN 303/5 Norma za kotlove na vrsto gorivo" Sertikaciju proizvoda obavilo ovla² eno telo UDT, Poznanj, Republika Poljska. Broj izve²taja o ispitivanju: 112. U imanovcima, 1. februar 2011 Pe at i potpis ovla² enog lica
UPUTSTVO za upotrebu i montaºu sa merama sigurnosti u radu
Toplovodni kotao na vrsto gorivo 20-50 KW UPUTSTVO za upotrebu i montaºu sa merama sigurnosti u radu Prhova ka bb 22310 imanovci, Srbija Tel/Fax. +381 22 480404 +381 63 259422 oce@termomont.rs www.termomont.rs
Toplovodni kotao na vrsto gorivo TKK KW Uputstvo Za Upotrebu i Montaºu
Toplovodni kotao na vrsto gorivo TKK 14-80 KW Uputstvo Za Upotrebu i Montaºu Servis: Termomont d.o.o. Prhova ka bb 22310 imanovci tel. 022 80404, 022 80494 fax 022 80494 www.termomont.rs 3. mart 2010 Sadrºaj
UPUTSTVO za upotrebu i montažu sa merama sigurnosti u radu
Toplovodni kotao na čvrsto gorivo sa gorionikom na pelet BIOTERMEC 20-50 KW UPUTSTVO za upotrebu i montažu sa merama sigurnosti u radu Prhovačka bb 22310 Šimanovci, Srbija Tel/Fax. +381 22 480404 +381
Toplovodni kotao na vrsto gorivo TKK KW Uputstvo Za Upotrebu i Montaºu
Toplovodni kotao na vrsto gorivo TKK3 20- KW Uputstvo Za Upotrebu i Montaºu Servis: Termomont d.o.o. Prhova ka bb 22310 imanovci tel. 022 480404, 022 480494 fax 022 480494 www.termomont.rs 18. juni 2010
UPUTSTVO za upotrebu i montažu sa merama sigurnosti u radu
Tropromajni toplovodni kotao na čvrsto gorivo TKU3 20-50 KW UPUTSTVO za upotrebu i montažu sa merama sigurnosti u radu Servis: Termomont d.o.o. Prhovačka bb 22310 Šimanovci tel. 022 80404, 022 80494 fax
Tropromajni toplovodni kotao na čvrsto gorivo - koso ložište TKK KW Uputstvo Za Upotrebu i Montažu
Tropromajni toplovodni kotao na čvrsto gorivo - koso ložište TKK3 20- KW Uputstvo Za Upotrebu i Montažu Servis: Termomont d.o.o. Prhovačka bb 22310 Šimanovci tel. 022 480404, 022 480494 fax 022 480494
Toplovodni kotao na čvrsto gorivo TKK KW Uputstvo Za Upotrebu i Montažu
Toplovodni kotao na čvrsto gorivo TKK 14-80 KW Uputstvo Za Upotrebu i Montažu Servis: Termomont d.o.o. Prhovačka bb 22310 Šimanovci tel. 022 80404, 022 80494 fax 022 80494 www.termomont.rs 20. avgust 2012
Uputstvo Za Upotrebu i Montažu
Trajnožareći kotao na čvrsto gorivo TŽK 26-52 KW Uputstvo Za Upotrebu i Montažu Servis: Termomont d.o.o. Prhovačka bb 22310 Šimanovci tel. 022 480404, 022 480494 fax 022 480494 www.termomont.rs 9. avgust
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.
Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
ŠTEDNJAK ZA ETAŽNO GREJANJE ALFA TERM -20
METALNA INDUSTRIJA A.D. VRANJE, SRBIJA Radni ka 1, Tel. +381 17/421-121 ŠTEDNJAK ZA ETAŽNO GREJANJE ALFA TERM -20 UPUTSTVO ZA POSTAVLJANJE, PODEŠAVANJE I UPOTREBU 0. TEHNI KI PODACI MO GREJANJA SA REŠETKOM
BOILER. Kombinovani gasni kotao sa bojlerom zapremine 60 l od nerđajućeg čelika. BOILER kotlovi na gas
ZIDNI KOTLOVI SA SPREMNIKOM Kombinovani gasni kotao sa bojlerom zapremine 60 l od nerđajućeg čelika Boiler: more tople vode. Boiler je zidni kotao Beretta sa akumulacijom koji zadovoljava sve potrebe za
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Informacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301.
VIESMANN VITOCAL 300-G Jednostepena i dvostepena toplotna pumpa kao toplotna pumpa zemlja/voda od 5,9 do 85,6 kw kao toplotna pumpa voda/voda od 7,9 do 117,8 kw Informacioni list Br. naruđbe;. i cene:
Regulacioni termostati
Regulacioni termostati model: KT - 165, 90/15 opseg regulacije temperature: 0 90, T85 dužina osovine: 15 mm, opciono 18 i 23 mm dužina kapilare: L= 650 mm 16(4)A 250V - 6(1)A400V promena opsega regulacije
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
LUNA HT. Standard: DIN 4702 T8 Gas : G.20. Efikasnost% Emisija(mg/kW) CO NOx CO NOx CO NOx ,2 109,8. po merenjma.
LUNA HT LUNA HT 1.450 :kotao samo za grejanje 45 kw LUNA HT 1.550 :kotao samo za grejanje 55 kw LUNA HT 1.650 :kotao samo za grejanje 65 kw LUNA HT 1.850 :kotao samo za grejanje 85 kw LUNA HT 1.1000 :kotao
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
PEĆ NA PELET BIODOM H25. Upustvo za ugradnju, upotrebu i održavanje
PEĆ NA PELET BIODOM H25 Upustvo za ugradnju, upotrebu i održavanje Zahvaljujemo vam što ste kupili kotao Biodom. Molimo vas da pažljivo pročitate celo upustvo za upotrebu pre montaže i početka korišćenja
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
KORISNIČKO UPUTSTVO WE24 KM2-24CE WE28 KM2-28CE
KORISNIČKO UPUTSTVO WE24 KM2-24CE WE28 KM2-28CE SADRŽAJ STRANA 1. Opšta upozorenja... 3 2. Mere predostrožnosti... 3 3. Preporuke za efikasnu upotrebu kotla... 3 4. Osnovni podaci o kotlu... 4 4.1 Osnovne
Postovani kupci, Tehničke informacije:
Postovani kupci, Zahvaljujemo vam se na kupovini unverzalnog kotla Viadrus U24 i što ste time ukazali vaše poverenje fabrici ŢDB Group a.s. Bohumin, VIADRUS. Da bi ste se navikli na ispravan način rada
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
UREĐAJI I OPREMA SISTEMA CENTRALNOG GREJANJA
UREĐAJI I OPREMA SISTEMA ENTRALNOG GREJANJA Kotlovi za centralno grejanje Podele kotlova prema grejnom fluidu : Grejni fluid je voda toplovodeni i vrelovodni kotlovi Grejni fluid je para parni kotlovi
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Mašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
IST 03 C ANTEA CONDENSING SRB. UGRADNJA, UPOTREBA I ODRŽAVANjE
IST 03 C 482-01 ANTEA CONDENSING SRB UGRADNJA, UPOTREBA I ODRŽAVANjE Dragi Klijenti, Zahvaljujemo se što ste odabrali i kupili jedan od naših kotlova. Molimo Vas da pažljivo pročitate ova uputstva kako
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar
TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar Prof. dr Stanko Br i Prof. dr Rastislav Mandi Doc. dr Stanko ori email: cstanko@grf.bg.ac.rs Graževinski fakultet Univerzitet u Beogradu k. god.
POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK
POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK JKP BEOGRADSKE ELEKTRANE Vladimir Tanasić 1, Marko Mladenović 1
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
VIESMANN. Uputstvo za montažu i servisiranje VITODENS 200-W. za stručnjake
Uputstvo za montažu i servisiranje za stručnjake VIESMANN Vitodens 200-W Oznaka B2HA, 45 i 60 kw Gasni kondenzacioni zidni uređaj Model za rad na zemni i tečni gas Napomene o validnosti vidi na poslednjoj
VIESMANN. Uputstvo za montažu i servisiranje VITOSOLIC 100. za stručnjake. Elektronska regulacija temperaturne razlike Vitosolic 100 Oznaka SD1
Uputstvo za montažu i servisiranje za stručnjake VIESMANN Elektronska regulacija temperaturne razlike Vitosolic 100 Oznaka SD1 Napomene o validnosti vidi na poslednjoj strani. VITOSOLIC 100 10/2009 Molimo
MAIN 24 Fi MAIN 24 i TEHNIČKO UPUTSTVO. Izdanje 1. Važi od Uvoznik:
TEHNIČKO UPUTSTVO ZA SERVISERA I INSTALATERA MAIN 24 Fi MAIN 24 i Izdanje 1. Važi od 23.04.2007. Uvoznik: D.O.O ZA TRGOVINU, EXPORT-IMPORT, POEDNIŠTVO I USLUGE 24000 Subotica, Put Jovana Mikića 56. Tel/Fax:
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Hoval Max-3 ( ) Uljni/gasni kotao
Uljni/gasni kotao Opis proizvoda Hoval Uljni/gasni kotao Kotao Tropromajni kotao od čeličnog lima, izrađen u skladu sa zahtevima standarda EN 303 deo 1 i 2 kao i EN 304 za sagorevanje dizel goriva, lakog
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Komora za izmjenjivanje iz kvadratne cijevi Svi priključci s unutarnjim cijevnim Priključci kotlovskog i potrošačkog
13 HWK 60-1 HWK 60-1¼ RRpp ¾ ooddz zraačči iivvaannj jjee do 4 m³/h hh KKoot tl lloovvs skki ii šaaččkki ii Hidraulička skretnica HWK 60-1 i HWK 60-1¼ HHi iiddr raauu lli liiččkkaa sskkr reet ttnni iiccaa
Testiranje statistiqkih hipoteza
Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote